Iluminati su bili tajno drutvo koje je u 1776. godine u Ingoldstatu u Bavarskoj osnovao bivi isusovac Adam Weishaupt. Naziv drutva iluminati (prosvijetljeni) odabrao je kako bi, u razdoblju prosvjetiteljstva, izrazio potragu za znanjem. Jedan od ciljeva bilo je osnivanje knjinica koje bi sadravale sve knjige to ih je katolika Bavarska uskraivala svojim studentima. Rije je, primjerice, o znanstvenim tekstovima koje je Crkva smatrala heretikima ili o radovima francuskih ateistikih filozofa. Odgajajui mlade tienike i utjeui na njih, Weishaupt je namjeravao ostvariti reforme u svim aspektima drutva: u obrazovanju, politici i religiji. Smatrao se glasom razuma i napretka koji se bori protiv nazadnjatva Crkve. Suprotstavljali su se praznovjerju, predrasudama, vjerskom utjecaju na javni ivot, zloupotrebu vlasti, ali i kao podrka obrazovanju ena i rodnoj ravnopravnosti. Mnoga drutva su se sama povezivali sa njima, pa se i dalje ne zna tona veza iluminata sa prvobitnim udruenjem, koje je zabranjeno 1785. Godine. Iako su inspirirali druge grupe, postoji premalo dokaza da su sami Iluminati uspjeli odrati kao politika snaga. Dakako, najpoeljniji lanovi bili su bogati monici koji bi financirali red i u konanici utjecali na drutvene promjene. Ovim emo planom utjecati na cijelo ovjeanstvo. Njime emo na najjednostavniji nain pokrenuti i zapaliti sve, napisao je osniva reda. Vajshaupt dolazi iz idovske porodice, dobio je jezuitsko obrazovanje i bio je mason (pristupio im je 1774.) sve su to injenice uperene protiv njega. U skoranje vrijeme je iluminatska paranoja sa politikih radikala prela na meunarodne banke, takoer prikazane kao mutne organizacije koje kontroliraju idovi. Ma koliko takve ideje bile smijene, vjerovanje u postojanje mone idovske zavjere koje potkopava njihovo drutvo uspjelo je da izbaci naciste u prvi plan 1933, a slini stavovi se javljaju i meu ultranacionalistima u mnogim drugim zemljama dananjeg svijeta. Red je bio zamiljen kao sloena struktura koja e ukljuivati razliite razine studija, a uenike e nadzirati njihovi neposredno nadreeni, ak i pijuniranjem. Organiziran je po uzoru na engleske masone i imao je tri hijerarhijske razine: novak, minerval i prosvijetljeni minerval ili metar. Drutvu u poetku nisu smjeli pristupiti redovnici, lanovi drugih tajnih drutava i ene. Kljuni aspekt je tajnost: samo je nekolicina bila upuena u strukturu cijele organizacije. Weishaupt je izmislio i ifriranu abecedu za primanje i prenoenje osjetljivih podataka. Obred inicijacije provodio se na skrovitom mjestu, u pono, a pritom je novom lanu na gola prsa pritisnut ma kao simbol onoga to ga eka ako izda drutvo.No red je ostao nevaan sve dok, 1780. godine, njegovim lanom nije postao barun Knigge. Kako je barun imao dobre veze, u red je privukao utjecajne prijatelje iz elitnih krugova. Bio je to poetak nove faze Bavarskih iluminata te su osmiljeni novi obredi utemeljeni na drevnoj Perziji i kultu vatre. Iskoristivi rasulo njemakog masonstva, red se pridruio masonima i poeo preuzimati ve postojee masonske loe. Tim savezom poveao je lanstvo i stvorio nove stupnjeve u hijerarhiji: sveenik, vladajui sveenik, veliki mag i ovjek-kralj. Tako osnaen proirio se u Njemaku, Austriju, Francusku, Italiju, vicarsku, potom u eku i Maarsku. Na vrhuncu moi iluminati su navodno imali izmeu 600 i 2500 lanova, meu kojima i velikane poput Goethea, Mozarta i Schillera, lanove plemstva, a prema nekim glasinama, pridruio im se i austrijski car Josip II. Poetkom 1780-ih u javnost su procurile pojedinosti o redu koje su izazvale sumnje i strah da su iluminati umijeani u zavjeru pripajanja Bavarske Austriji. Optueni su i za kvarenje mladei, za izdaju krune te za politiku zavjeru. U oujku 1784. red je zabranjen. 1785. Iluminati su posebno oznaeni kao neprijateljska grupa. Dokumenti su im zaplijenjeni, lanovi uhieni, a Weishaupt je napustio Bavarsku i nastavio ivjeti u progonstvu. Red je ubrzo nakon njegova odlaska ukinut, no glasine o njemu nastavile su se iriti. Godine 1790. objavljeno je vie od 50 knjiga o tome tajnom drutvu! Potrajali su tek 10 godina, ali je njihova reputacija preivjela do dananjih dana. Mit o iluminatima poeo je ivjeti vlastitim ivotom, mnogo moniji od svega to je red ikad postigao za svoga kratkog postojanja. Mnogi su vjerovali da su Bavarski iluminati nastavili djelovati u ilegali, to im je pridalo jo zlokobnije znaenje. Ba njihov nestanak smatrao se dokazom da djeluju. Tim argumentom koristili su se teoretiari zavjere od 18. stoljea sve do danas. Tako se i dogodilo, smatra autorica, da skupina koja je postojala tek neto vie od desetljea postane simbol tame, pokreta najveih svjetskih zavjera. Dakle dananji iluminati nisu sigurni ovi iz 18.st ve su oni grupa najutjecajnijih ljudi koja pokuava ostvariti ideje koje je ta grupa donijela.