Utorak 9. listopada 2012. JUTARNJI LIST Vijesti 5

Prijedlog izmjena idopuna vaæeÊegZakona o znan-stvenoj djelatnosti

i visokom obrazovanju proπlije tjedan povuËen iz saborskeprocedure,πto je uzburkalojavnost.

Jedan razlog za uznemire-nost svakako je naËin na kojije zakonski prijedlog povu-Ëen.Prijedlog je proπao javnuraspravu,dobar dio primjedbije uvaæen i Vlada je 5. srpnjaprihvatila revidirani prije-dlog te ga uputila u saborskuproceduru. A onda, na inter-nom sastanku dijela zastu-pnika SDP-a 29. rujna, jedansaborski zastupnik i jedanpotpredsjednik Vlade napa-daju zakonski prijedlog i na-srÊu na predlagaËa. Umjestoda stane iza svog ministra iviπemjeseËnog rada njegoveekipe,premijer MilanoviÊ po-vlaËi prijedlog iz procedurena sastanku uæega kabineta,i to bez ikakvog obrazloæenja.PosljediËne prijetnje ostavka-ma niπta ne mijenjaju. Sadaje oËito da je JovanoviÊ ne-moÊan.

KlinË sa SveuËiliπtemZaπto se premijer priklonioFlegi i GrËiÊu? U medijima sespekulira o utjecaju predsje-dnika JosipoviÊa i premijero-va savjetnika Siniπe Petrovi-Êa, obojice s Pravnoga fakul-teta u Zagrebu, jednog od fa-kulteta koji se boje smanje-nja upisnih kvota i ukidanjaπkolarina, πto bi reduciraloonaj dio sredstava fakulteta izkojih se isplaÊuju znaËajnidodaci na plaÊe zaposlenika.

Vjerojatno su i drugi poje-dinci iz akademske zajedniceiskoristili svoj utjecaj na pre-mijera, pri Ëemu su oni saSveuËiliπta u Zagrebu imaliglavnu rijeË.Naime,naπe naj-veÊe i najteæe upravljivo Sve-uËiliπte najviπe bi osjetilo pri-mjenu zakonskoga prijedlo-ga, kao πto pokazuje nervozanekih eksponenata toga Sve-uËiliπta zadnjih mjeseci. Asvatko tko ue u klinË sa Sve-uËiliπtem u Zagrebu,kako mije objasnio jedan cijenjeni ko-lega,neminovno gubi.

I tako predsjednik Vladenije stao uz svog ministra,nego uz protivnike njegova

zakonskog prijedloga. »udnoje kako razni lobiji uspijevajuuvjeriti premijera da povuËeono πto je tri mjeseca ranijestavio u proceduru. Sada sepremijerov potez pravda me-dijskim napadima na mini-stra JovanoviÊa i njegov timte se najavljuje cijepanjeMZOS-a na Ministarstvoobrazovanja i sporta koje bi,navodno,vodio oslabljeni mi-nistar JovanoviÊ,te na Mini-starstvo znanosti i inovacijakoje bi vodio neki drugi i vje-rojatno joπ slabiji ministar.Naime, pouËen sadaπnjimzbivanjima, potonji Êe se ba-viti friziranjem statistika i re-zanjem trakica, ili Êe, bude lipokuπao napraviti neke pro-mjene kako bi nam znanostpostala konkurentnija idruπtveno odgovornija, spo-znati snagu utjecaja raznihlobija na vrh izvrπne vlasti.

Odljev mozgovaU redu, ali zaπto su ljudi odpremijerova povjerenja pro-tiv ovog zakonskog prijedlo-ga? Ukratko,zato πto ovaj za-konski prijedlog u skromnimekonomskim uvjetima po-kuπava obuzdati πtetu koju

proizvodi neprimjena (ili ra-stezljiva primjena) postojeÊe-ga zakona omoguÊena aka-demskom samoupravom ipreπiroko shvaÊenom auto-nomijom sveuËiliπta. Uπtedeod tako obuzdane πtete ovimprijedlogom æele se preu-smjeriti u zapoπljavanje mla-dih, kako bi se ublaæio jezivitrend odlaska mladih na Ëijesu obrazovanje hrvatski po-rezni obveznici utroπili mili-jarde kuna.

Stagnacija bez kazneTri najspornije mjere su ogra-niËavanje broja znanstvenikai nastavnika koji nakon 65.godine æivota mogu ostati uradnom odnosu (kao πto je bi-la namjera vaæeÊeg zakona),onemoguÊavanje prijevreme-nog napredovanja (jer danasje prijevremeno napredova-nje pravilo a ne iznimka) iukidanje nuænosti napredo-vanja (jer danas ako postane-te docent morate u deset donajviπe dvadeset godina po-stati redoviti profesor u traj-nom zvanju ili letite na cestu- s time da ne znam da je itko“letio” jer nije napredovao).

Te mjere trebale bi stvori-ti uπtede koje bi omoguÊileupoπljavanje mladih i natje-rati svuËiliπta da poËnu vodi-ti odræive kadrovske politike- do donoπenja strategije ra-zvoja i novih zakona.

Naime, ovaj zakonski pri-jedlog zamiπljen je kao nizprivremenih vatrogasnihmjera.Ali ako nema politiËkevolje ni da se pogase poæari upostojeÊoj πikari, o novompreureenju i poπumljavanjune treba ni sanjati. A πikaranam je skupa, slaborodna ispaljena. Tek tu i tamo rastejoπ pokoja zdrava biljËica.

Javnost mora shvatiti daπikaru treba hitno i temeljitopreurediti kako bi zdrave bilj-Ëice mogle rasti,kako bi novebile posaene, kako bi biloblagotvornog kriæanja s bilj-kama izvana, a sve kako bi-smo poveÊali prinos od kojegÊemo se svi hraniti.Jedino ja-vnost moæe stvoriti potrebnupolitiËku volju i uvjeriti pre-mijera - ovoga ili sljedeÊega -da ne sluπa glasove iz πikare ipod hitno krene u njeno pre-ureenje.ƒ

go se moæe ostati u istomzvanju. Ipak, valja ozbiljnorazmiπljati o tome kako ubu-duÊe uistinu izvanrednimznanstvenicima omoguÊitida bræe napreduju, πto omo-guÊuju i najbolja svjetskasveuËiliπta.

Novi naËin financiranja javnih instituta

i sveuËiliπta uvoenjem ugovora.

- Sustav evaluacije znan-stvenih projekata kod nasdugo je bio takav da je prola-znost bila 85 posto. Uspore-dbe radi,prolaznost projeka-ta na Zapadu je 20 do 30 po-sto. Kako je koliËina novcakoja se izdvaja za projektekod nas mala, reda veliËine15 milijuna eura godiπnje, ukonaËnici je novac rasprπenna preveliki broj sitnih pro-jekata. Sada se financiranjeprojekata prebacuje na Naci-onalnu zakladu za znanost,

Ëiji Êe upravni odbor Ëinitiznanstvenici koje Êe izabra-ti Sabor. Izmjenama u zako-nu predvia se da se ugovo-rima ureuje financiranjeznanstvene djelatnosti 25 ja-vnih instituta i sveuËiliπtakoji bi dobivali odreeniiznos, a ravnatelji i dekaniimali bi odgovornost raspo-rediti taj novac na istraæiva-Ëe te izvjeπtavati o postignu-tim rezultatima.Takoer,no-vim naËinom financiranjaæeli se unaprijediti sustavnovaka,od kojih svega 50 po-sto sada doktorira. Samoznanstveno aktivni mentori

moÊi Êe dobivati novake ko-ji Êe biti posveÊeniusavrπavanju.

VeÊe ovlastiOdbora za etikuu znanosti i

visokom obrazovanju.

- Plagiranje, ali i drugioblici akademske neËestito-sti dosad su kod nas bili tabutema o kojoj se govorilo sa-mo kad bi se u medijimaotvorila neka priËa kao kodmagisterija Ante –apiÊa ilisluËaja Kurjak iz 2006. godi-ne.

KritiËki nastrojeniznanstvenici smatraju da surazmjeri plagiranja kod naszabrinjavajuÊi, posebice udruπtvenim i humanisti-Ëkim znanostima.Prema no-vim ovlastima, Odbor za eti-ku mogao bi MatiËnomodboru za neko podruËje pre-dloæiti da se znanstvenikuoduzme doktorat ili zvanje.

Uspostavlja se Nacionalno vijeÊe za

znanost, visoko obrazovanje i tehnoloπki razvoj.

- Izmjenama se predviauspostavljanje NacionalnogvijeÊa za znanost, visokoobrazovanje i tehnoloπki ra-zvoj, koje bi imalo veÊuulogu u strateπkimpromiπljanjima,a manje ad-ministrativnih poslova.Onobi na sebe preuzelo neke oddosadaπnjih obaveza Nacio-nalnog vijeÊa za znanost,Na-cionalnog vijeÊa za visokoobrazovanje,VijeÊa za nacio-nalni inovacijski sustav i Te-hnologijskog vijeÊa.ƒ

Dr. Pavel GregoriÊ, profesor filozofije na Hrvatskim studijima, doktorirao na Oxfordu

JAVNOST MORA SHVATITI:

U javnosti sespekulira otome kako jepredsjednikutjecao napremijera dapovuËe zakon

Ëa konkurenciju,ira bolje projekte

davnom smrÊu predsjednikaSabora, teπko je ne primijetiti daje izbor pao upravo na nju. -Povratak Marije LugariÊ u Saborpredstavlja problem za MZOS, jerona je bila popriliËno aktivna iagilna. Meutim, Ëinjenica je da utom resoru, od kada smo doπli navlast, niπta nije napravljeno, osimbesplatnog studiranja. Nismoimenovali kurikularno vijeÊe, nis-mo valorizirali uËinke bolonjskogprocesa, nije doπlo do novog cik-lusa znanstveno-istraæivaËkihprojekata. »ini mi se da Marijinikapaciteti nisu dovoljnokoriπteni, a poznato je da je min-istar donosio odluke sam, mimodogovora i konzultacija sa surad-nicima, pa tako i s Marijom - kaæe

nam jedan SDP-ovac. S drugestrane, iz Vlade pojaπnjavaju dase netko morao vratiti u Sabor izredova zastupnika izabranih u II.izbornoj jedinici nakon smrtiBorisa ©prema. U igri su bili Mari-ja LugariÊ i Darko Ledinski, koji jezamjenik ministrice MilankeOpaËiÊ u Ministarstvu socijalnepolitike i mladih. - To nema veze sa nedavnim do-gaajima u MZOS-u. Marija Lu-gariÊ vraÊa se u Sabor kako bi seredovi osnaæili s iskusnom zas-tupnicom koja pokriva πiroki diodruπtvenog djelovanja, a pose-bice obrazovanja i mladih. Marijaje provela tri mandata u Saboru, aLedinski nijedan - kaæe nam izvoriz Vlade.ƒG. PeniÊ

34

5

Ministar JovanoviÊnajavio je ostavku

zbog sukoba koji jeprouzroËio njegovzakon u SDP-u, ali

se predomislio

Branko GrËiÊ, potpredsjednikVlade, sukobio se sa Zelenikom

LANOVIΔ TREBAO PODRÆATI NOVI ZAKON

VL

AD

O K

OS

/CR

OP

IX

NE

JA M

AR

KI»

EV

IΔ/C

RO

PIX

©ikaru na sveuËiliπtima treba temeljito ureditijer je skupa i slaborodna