Download - Klima Uredjaji
-
8/11/2019 Klima Uredjaji
1/26
KLIMA UREDJAJI SEMINARSKI RAD
-
8/11/2019 Klima Uredjaji
2/26
SADRAJ:
1. Uvod ............................................................................................................................. 3
2. Zadatak klimatizacije ................................................................................................. 4
3. Elementi klima ureaja, klima komore.................................................................... 6
3.1. Klima komore ................................................................................................... 11
4. Prozorski klima ureaji, sobni klima ureaji i klima ormari............................. 17
5.
Projektovanje klima, instalacija .............................................................................. 215.1. Instalacija klima ureaja ..................................................................................24
Zakljuak ................................................................................................................. 31
1. UVOD
Osnovni zadatak klima- ureaja je da utie na klimatske uslove, koji se po potrebi mogu
mijenjati i prilagoavati konkretnim uslovima. Sa odgovarajuim klima -ureajima se uklimatizovanim prostorijama odrava temperatura i relativna vlanost, u granicama u kojima
se ovjek ugodno osjea, a zavisno od spoljnjih uslova, poto je ovjek osjetljiv na promjenu
temperature i relativne vlanosti.
2. ZADATAK KLIMATIZACIJE
Klimatizacija predstavlja podeavanje (specijalnim ureajem) temperature i vlanosti
vazduha neke prostorije po elji i po potrebi, nezavisno od spoljnih atmosferskih uslova.
Klimatizacija prostorija, vjetako regulisanje lokalnih klimatskih osobina u prostorijama i
zgradama, prema higijenskim principima. Zadatak klimatizacije je popravljanje kvaliteta
vazduha u pogledu njegovih fizikih, hemijskih i mehanikih osobina i stvaranje
najpovoljnijih klimatskih uslova u radnih prostorijama i prostorijama uopte. Pri tom se
centralno reguliu pojedini meteoroloki faktori u vazduhu u cilju njegovog optimalnog
poboljanja. Prema potrebama, vazduh se filtruje, sui ili ovlai, zagrijava i rashlauje. Ovakokondicionirani vazduh razvodi se zatim sistemom kanala po cijeloj zgradi.
Prema tome, klimatizacije (kondicioniranje) je odravanje eljene temperature,
vlanosti i istoe vazduha, te obuhvata ienje, grijanje ili hlaenje i ovlaivanje ili suenje
vazduha. Klima ureaji su u komercijalnom smuslu poznati preko 50 godina, ali su ipak u
poslednjih nekoliko godina postali ekonomski opravdani i prihvatljivi iroj populaciji.
Kreui se u smjeru zadovoljavanja potreba kupaca napravljena su brojna tehnika
unapreenja, poboljan je kvalitet ureaja, a zbog masovne proizvodnje smanjena cijena.
-
8/11/2019 Klima Uredjaji
3/26
Prema raznim istraivanjima veliki uticaj na produktivnost pojedinca ima
temperatura prostora. Optimalna temperatura je oko 20 C, uinak poinje da opada na 22 C,
dok iznad 26 C znatno opada.
Pojam klima ureaj ili klimatizacija najee vezujemo samo za rashladni sistem.
Klimatizacija je mogunost upravljanja temperaturom, koliinom relativne vlage, istoom i
distribucijom vazduha i shodno tome posjeduje sljedee funkcije:
- Hlaenje: klima ureaji pruaju preciznu (digitalnu) kontrolu temperature. Uvjek
moete stvoriti okruenje u kojem se osjeate najbolje, uz izbor prave temperature. Ne samo
da stvaraju komfor, ve se uz njih osjeate svjee i aktivno ak i u najekstremnijim spoljnim
uslovima.
-Grijanje: klima ureaji mogu pruziti i grijanje. Standardno sadre toplotnu pumpu
koja omoguava grijanje, pri spoljnoj temperaturi iznad -5 C. U kvalitetnijim ureajima je
inverter sistem koji omoguuje grijanje i na temperaturama iznad -15 C. Omoguuje
uivanje uz savreno konstantnu temperaturu u toku cijele godine, bez obzira na spoljne
uslove. Predstavlja ekoloki prihvatljiva alternativa za tradicionalne naine grijanja zbog toga
to energiju spoljnog vazduha (zagrijanog) prenosi u unutranjost prostora.
-
Preiavanje: Ureaji sadre posebne filtere koji apsorbuju prainu, dim i ostale
neistoe iz vazduha i tako mogu proizvesti svje, isti vazduh. Moe posjedovati i polen
filter koji se preporuuje osobama sa alergijama i jonizator.
-Ovlaivanje: U reimu hlaenja klima ureaj moe odravati odreenu vlanost
vazduha, pruajui osjeaj kvalitetnijeg i svjeeg vazduha. Pravilna vlanost vazduha
spreava irenje plesni (bui) i liajeva to takoe povoljno utie na osobe sa alergijama.Smatra se da je 40- 60% prijatna vlanost vazduha za ljudski organizam.
-Ventilacija: Klima ureaji mogu posjedovati funkciju ventilacije. Uzimajui
vazduh iz unutranjosti prostorije klima ureaj ga zamjenjuje sa spoljnim- svjeim vazduhom
koji zatim ubacuje u prostoriju. U meusezoni , kada grijanje/ hlaenje nije potrebno,
ventilacija moe raditi zasebno i biti vrlo korisna.
Interesantan je istorijski razvoj klima- ureaja. U 19. Vijeku engleski naunik
Michael Faaraday otkrio je metodu kompresije i injenicu da teni amonijak ima sposobnost
hlaenja vazduha kada moe isparavati. 1842. Filipinski fiziar Dr. John Gorrie iskori stio je
kompresor da bi dobio led kojim je hladio svoje pacijente. 1902. Willis Haviland Carrier
izumio je prvi elektrini klima ureaj. Godine 1928. Thomas Midgely je izumio plin
hloroflorokarbonat ili poznatiji pod komercijalnim imenom Freon koji je bio mnogo manje
opasan za ljude nego amonijak, ali se kasnije pokazalo da je vrlo poguban za atmosferu. Do
2010. Bi se trebala ugasiti proizvodnja ureaja sa Freonom, a do 2020. Bi trebao biti potpuno
-
8/11/2019 Klima Uredjaji
4/26
uklonjen iz svih strojeva. Danas se uveliko koriste nove generacije plinova koje ne tete
ozonu, a jedan od njih je poznat pod komercijalnim nazivom Putom.
3. ELEMENTI KLIMA UREAJA, KLIMA KOMORE
Princip rada klima ureaja svodi se na apsorbovanje energije na jednom mestu i
isputanje na drugom. Proces zahtijeva unutranju jedinicu, spoljanju jedinicu i cijevnu
povezanost. Radna materija prolazi kroz cijevi od jedne jedinice do druge. Upravo je radna
materija medijum koji apsorbovanu energiju iz jedne jedinice otpusta u drugu jedinicu.
Klima ureaj radi na istom principu kao i hladnjak. Klima ureaj odstranjuje toplotu
iz vazduha u kui tako sto je provodi izvan prostora koji se eli " ohladiti". U procesu
hlaenja dizalica topline provodi toplinu sa mjesta nie temperature, na mjesto vie
temperature.
Klima ureaj se sastoji od ventilatora koji proputa vazduh u okolinu, hladne
povrine koja hladi isuuje vazduh, tople povrine. Topli vazduh prolazi preko isparivaa u
kojem je hladni plin, koji ima ulogu preuzeti na sebe toplinu, ime se vazduh hladi. Topli
plin, sada u plinovitom stanju, izbacuje se izvan prostorije. Da bi se topli plin izbacio u
okolinu treba mu poveati temperaturu to se ini kompresijom u kojoj temperatura raste
poveanjem pritiska plina. Otputanjem temperature, ona se smanjuje, on se dekompresira to
dodatno smanjuje temperaturu i plin. Nakon dekompresije moe ponovo preuzeti toplotu
vazduha unutar prostorije. Klima ureaj takoe u svom ciklusu izbacuje i vlagu iz prostorije,
zbog toga su neki klima ureaji opremljeni ovlaivaima koji vraaju vlagu ponovo u
prostoriju.
Rad klima ureaja je zasnovan na tzv. Lijevokretnom krunom procesu freona koji
kroz cijevi krui u zatvorenom ciklusu. Pri tome, freon mijenja agregatno stanje.
Osnovni elementi takvog sistema su:
- Ispariva;
- Kondenzator;
-
Kompresor.
-
8/11/2019 Klima Uredjaji
5/26
Freon ulazi u tenom stanju u ispariva (izmjenjiva toplote) smjeten u unutranjoj
jedinici, te isparava (ekspandira) u cijevima koristei toplotu vazduha iz prostorije. Zatim se
prenosi kroz spoljne ploe (lamele) izmjenjivaa. Nakon prolaska kroz ispariva freon u
gasovitom stanju kroz cijevi dolazi do spoljanje jedinice u kojoj je smjeten kompresor. U
kompresoru se poveava pritisak i temperatura. Nakon toga se u gasnom stanju uvodi u
kondenzator, izmjenjiva toplote takoe smjeten u spoljanjoj jedinici, gdje se u cijevima
kondenzuje dok se okolni vazduh prolazei preko njegovih spoljnih ploa zagrijava.
U kuitima spoljne i unutranje jedinice se uz izmjenjivake ploe nalaze venti latori
koji poveavaju strujanje vazduha iz prostorije, odnosno spoljnog vazduha preko
izmjenjivakih ploa isparivaa (radijalni ventilator), odnosno kondenzatora (aksijalni
ventilator). Freon se u tenom stanju potom kree prema termoekspanzijskom ventilu u
kojem se smanjuje pritisak i temperatura, te ponovo u ispariva gdje proces zapoinje iz
poetka.
Slika 3.1. Blok ema klima ureaja
-
8/11/2019 Klima Uredjaji
6/26
______________________ Kompresor |
Toplotna pumpa u sistemu hlaenja
Slika 3.2. Hlaenje prostorije
Ako se izmjenjivaima toplote- isparivau i kondenzatoru zamjene mjesta, tj. ako se
ispariva postavi izvan, a kondenzator u prostoriju, dobija se obrnut sluaj: prostorija se grije
a okolina se hladi. Kako djelove ureaja fiziki nije mogue rastavljati i premjetati,
prebacivanje naina rada sa hlaenja na grijanje je rijeeno automatskom regulacijom. Oba
izmjenjivaa izvedena su tako da mogu raditi i kao ispariva i kao kondenzator, a u ureaj se
ugrauje preklopni , etvorokraki ventil koji omoguava strujanje freona u oba smjera. Na taj
nain rade ureaji koji omoguavaju i grijanje i hlaenje (toplotne pumpe).Sluaj grejanja prostorije
TERMOEKSPANZIJS
KI VENTIL
-
8/11/2019 Klima Uredjaji
7/26
Toplotna pumpa u sistemu grejanja
Sli ka 3.2. Gri janj e prostori je
Freon je naziv za vie vrsta gasova koji se prvenstevo upotrebljavaju u klima-
ureajima kao rashladni medij. Freoni su netopljivi u vodi, a prodiru visoko u stratosferi jer
su inertni u hemijskim reakcijama. Podijeljeni su prema hemijskom sastavu, ekolokim
faktorima, vrsti ureaja u kojima se koriste.
Desetinama godina unazad su korieni hloroflorougljenici (CFC)- poznatiji su R- 11,
R-12, R- 502 i hidrohlorofluorougljenici (HCFC)- od kojih je najzastupljeniji R-22. Zbog
svojih neekolokih osobina ovi freoni se postepeno izbacuju iz upotrebe. Freon R- 12 Freon
12 ili R- 12 (Dihlordifluormetan), hemijske oznake CC12F2 je najee upotrebljavan gas
CFC tipa, i nekada je bio osnovni gas u rashladnim sistemima, ali i kao sredstvo za ienje,
pogonsko sredstvo u bocama pod pritiskom (razni sprejevi). Upotreba freona 12 je zabranjena
zbog velikog uticaja na ozonski omota.
Freon R- 22 Freon 22 ili R- 22 (Hlordifluormetan) hemijske oznake CHCIF22 je
slian gasu R- 12, ali umjesto jednog atoma hlora ima atom vodonika. Upotrebljava se u
kunim i komercijalnim sistemima, i to je prva pogodna zamjena za R- 12, jer je njegov uticaj
na omota samo 10% uticaja R- 12. I on se polako izbacuje iz upotrebe zbog ekolokih
osobina, kod nas zastupljen u starijim ureajima.
Freon R- 134a 1, 1, 1, 2- Tetrafluoretan , ili R- 134a (Genetron 134a, Freon 134a ili
HFC- 134), hemijske oznake je CH2FCF3, je haloalkalno rashladno sredstvo koje nema uticaj
na ozonski omota kao prethodna dva. Predstavlja zamjenu za R- 12, ali i njegovom
neekolokom nasledniku R- 22 i od 1990. Godine se sve vie upotrebljava u rashladnimkrugovima. Koristi se u svim sistemima gdje se koristio R-22, automobilskim klima
sistemima, ali je I standard u pokretnim klima ureajima. R-134a spada u grupu Haloalkana
koji nemaju hlora u svom sastavu, hlor je kompletno zamjenjen atomima vodonika.
Zbog male koliine molekula sklon je curenju na poroznim spojevima cijevi.
Poslednjih 10 godina, koncentracija R- 134a se znatno poveala u Zemljinoj atmosferi, s
predvianjima da e se i dalje poveavati. Iako nema uticaja na unitenje ozonskog omotaa,
ima znaajan uticaj na globalno zagrijavanje kao i na uticaj pojave kiselih kia. Iako je
ekoloki gas, u poslednje vrijeme se i R- 134a zamjenjuje sa freonom koji nema negativnih
uticaja na okolinu - R- 744 ili obini ugljen dioksid i sa izobutanom R- 600a. Izobutani
zahtijevaju totalno drugaiju servisnu opremu.
Freon R- 410a spade u grupu HFC gasova kao i R- 134a, koristi se u tipovima ureaja
gdje i R- 22. Posjeduje vei kapacitet hlaenja i radi na dosta veem pritisku nego R- 22 (ak
do 60 bara, pa se zbog toga ne smiju koristiti tankozidne cijevi). Za dobar rad ureaja
potreban je vakuum u sistemu jer se vlaga sa ovim freonom vee i do 100% vie nego kod R-
22 freona. Sistem se normalno moe dopunjavati. R- 600 je najnovija generacija gasa za
-
8/11/2019 Klima Uredjaji
8/26
rashladne ureaje izuzetno je eksplozivan i u tim instalacijama nema varenja ve se koriste
specijalni alati za spajanje. R- 600a Izobutan ima formulu C4H10, iako je zapaljiv i
eksplozivan rashladni sistemi se pune vrlo malom koliinom Izobutana R- 600a koji je
ekoloki prihvatljiviji ak i do R- 134a.
R- 610 za kune aparate za razliku od nas Evropska unija insistira iskljuivo na klimama,
koje se prave sa ekolokim freonom.
3.1. KLIMA KOMORE
Klima komore su klima ureaji sa kvalitetno izraenim kuitem koje ima ravne i
glatke unutranje povrine, dobru mehaniku kompaktnost jednakomjernu toplinsku i zvunuizolaciju, tako da su toplotni mostovi i vazduna propusnost minimalni. Izvedbe se razlikuju
obzirom na namjenu i mjesto ugradnje i obzirom na sastav jedinica i prilagoenje objektu:
Obzirom na namjenu i mjesto ugradnje razlikuju se:
- klima komore unutranje izvedbe,
- klima komore vanjske izvedbe,
- klima komore higijenik izvedbe,
-
klima komore bazenske izvedbe.
Obzirom na sastav i funkciju jedinica i prilagoenje objektu razlikuju se:
- klima komore leee izvedbe,
- klima komore dvoetane izvedbe,
-
klima komore paralelne izvedbe,
Funkcijske jedinice
Sli ka 3.3. I zgled kl ima komora
-
8/11/2019 Klima Uredjaji
9/26
-
klima komore stojee izvedbe.
Funkcijski elementi su: ventilatori, izmjenjiva toplote, ploasti rekuperatori,
regulacijske aluzine, elektrini grijai vazduha, elektrini grijai aluzina, priguivai
zvuka i elastini kanalski prikljuci. Kuite
Okvir, oplate na dnu, vrata na stranu posluivanja, nosei okvir, noge sa gumenim
podlokama. Okvir kuita
Toplotni i zvuno izolovani ugaoni i razdjelni aluminijski profili, uliveni ugaoni
elementi. Oplate i vrata
Dvostijenska izvedba debljine 25 mm, unutranja i vanjska stijena iz elinog lima,
ispuna toplotnom izolacijom- vlakna mineralne vune. Mogue su razne kombinacije
materijala iz elinog lima za unutranju i vanjsku stranu stijena i okvira. Stijene su na okvir
kuita privrene vijcima sa vanjske strane, spoj izmeu stijena i okvira je zaptiven
brtvenom gumenom trakom. Vrata jedinica u podpritisku imaju ugraene brave. Vratajedinica u nadpritiskuimaju umjesto brava plastine ruice, a na okvir su privrene
blokadama. Temperaturna stabilnost je od +80 C, > +40 C elektromotori s viim stepenom
izolacije (F). Nosei okvir
Pocinani elini lim, otvori za dizanje dizalicom, otvori za privrenje nogu
vijanim spojem. Noge
Pocinani elini lim, vijak sa gumenim izolatorom vibracija za izolaciju strukturnog
zvuka i poravnanje neravnina poda. Unutranje pregradne stijene, nosai i vodilice
Kod obrade elemenata ili nosaa za ugradnju pojedinih funkcijskih elemenata su svi
otri rubovi i uglovi smanjeni na najmanju moguu mjeru. Mogue su razne kombinacije
materijala iz elinog lima.
Kade za prikupljanje i odvo enje kondenzata s odlivnim cijevima
Nerajui lim kade za sakupljanje i odvo enje sredstava za ienje Samo kod klima
ure aja tzv. higijenik izvedbe. Nerajui lim
-
8/11/2019 Klima Uredjaji
10/26
Regulacione aluzine
Okvir s prirubnicama, klapne,pogonska osovina, pogonska ruica -pocinani elini
lim, zupanici. Pogon aluzina: motorni ili runi. Spoj dviju ili vie aluzina s runimpogonskim mehanizmom. aluzine za vanjski vazduh i sve aluzine na ure ajima vanjske
izvedbe su toplotno izolovane ili ugra ene unutar kuita. Mogu se ugraditi nepropusne
regulacijske aluzine za vazduh. Mogua je ugradnja elektrinog grijaa aluzine ili izrada
regulacijske aluzine s elektrino grijanim klapnama. Mogua je ugradnja regulacijske
aluzine unutar kuita, dok se pogon moe smjestiti s vanjske ili unutranje strane kuita.
Kada je pogon na vanjskoj strani, pogonska ruica prolazi kroz stijenku kuita. Prolaz ruice
kroz stijenku je zaptiven gumenom rozetom.
Slika 3.4. Regulaciona aluzina
Fleksibilni prikljuci
Prirubniki okvir -pocinani elini lim s umetnutom brtvenom trakom.
Slika 3.5. Fleksibilni prikljuak
Eliminator vodenih kapljica
Smjeten je na svim mjestima gdje treba sprijeiti prelaz vodenih kapljica iz jedne
funkcijske jedinice u drugu - rashladna jedinica, jedinica s ploastim rekuperatorom, jedinica
s ovlaivaem s prskanjem.
-
8/11/2019 Klima Uredjaji
11/26
Sli ka 3.6. El imi nator vodenih kaplji ca
Odvodni sifon
Odvodni sifon osigurava isticanje kondenzata ukoliko doe do podpritiska u klimaureaju ili u pojedinoj funkcijskoj jedinici, te spreava proputanje vazduha iz ureaja kroz
odvodnu cijev u primjeru nadpritiska u ureaju ili pojedinoj funkcijskoj jedinici. Izraen je iz
plastinog materijala.
Slika 3.7. Odvodni sif on
Ventilator
Rotor sa unaprijed ili unazad zakrivljenim lopaticama. Postoji izbor izme u vie
veliina ventilatora za svaku veliinu klima ure aja omoguuje izbor ventilatora s optimalnim
stepenom korisnosti. Ventilator s remenskim pogonom, ventilator s direktnim pogonom,
ventilator s motorom sa vanjskim rotorom ili elektronski komutiranim motorom.
Slobodno rotirajui ventilator - ventilator bez spiralnog kuita. Spoj izme u kuita klima ure
aja i ventilatora pomou fleksibilnog prikljuka i izolatora vibracija spreava prenos vibracija
iz ventilatorskog sklopa na kuite.
Sli ka 3.8. Ventil ator
-
8/11/2019 Klima Uredjaji
12/26
Izmjenjiva toplote
Standardna izvedba vodenog grijaa, vodenog hladnjaka, direktnog isparivaa i
kondenzatora: bakrene cijevi i aluminijske lamele. Izmjenjivai za vruu vodu ili paru:
pocinani elik. Okvir izmjenjivaa: pocinani, nerajui ili pocinani i prakasto bojeni
elini lim. Mjesto prolaza zbirnih cijevi izmjenjivaa toplote kroz stijenke kuita je
zaptiveno gumenom rozetom.
Slika 3.9. Izmjenjiva toplote
Ploasti rekuperator
Izmjenjiva: 99,5 % Al. Okvir: pocinani, nerajui ili pocinani prakasto bojani
elini lim. Izbor izmeu tri razliite veliine uloka za svaku veliinu klima ureaja
omoguuje optimalno prilagoavanje raspoloivom prostoru i eljenoj iskoristivosti
rekuperacije u podruju od 50% do 75%. Ugraena je obilazna - by-pass regulacijska
aluzina.
Slika 3.10. Ploasti rekuperator (jezgro)
Filter
eljeni stepen filtracije, vie filterskih stepeni, ovisno o zahtjevima objekta za kojeg
se odabire klima ure aj. Za svaki klima ure aj preporuujemo ugradnju filtera najmanje G3
razreda filtracije. Gruba filtracija G3, G4: cik-cak filter, kasetni filter, vreasti filter. Fina
filtracija F5 do F9: vreasti filter. Ostali tipovifiltera: - apsolutni filter razreda H10 do H13 sanastavcima za kontrolu zaptivanja filterskog dosjeda,-filter s aktivnim ugljenom za
izluivanje plinova i mirisa, - metalni ili filter za masnoe.
Sli ka 3.11. Fi lter
-
8/11/2019 Klima Uredjaji
13/26
1. PROZORSKI KLIMA UREAJI, SOBNI KLIMA UREAJI I KLIMA
ORMARI
Ureaji za klimatizaciju se mogu podijeliti na vie naina:
Prema prenosniku energije:
- Samo sa vazduhom
-
Samo sa vodom i vazduhom
Prema podruju primjene:
- U stambenim, poslovnim i javnim zgradama, ugostiteljskim objektima I sl.
- U raznim proizvodnim pogonima
Prema izvoenju hlaenja vazduha:
- Sa direktnim hlaenjem
-
Sa indirektnim hlaenjem
Prema nainu odvoenja toplotne kondenzacije, odnosno nainu hlaenja
kondenzatora u rasladnom ureaju:
- Sa vazduhom hlaenim kondenzatorom
- Sa vodom hlaenom kondenzatorom.
Takoe postoji i podjela na: invertor klima ureaje, prozorske klima ureaje,prenosive klima ureaje, klima ureaje za velike prostorije, rashladne tornjeve
itd.
Sobni klima ureaji
- Uteda energije, brzina rada kompresora i obim rashladnog plina se kontroliu automatski
prema temperaturi prostora to ovim klimama daje raspon kapaciteta rada od 20% do 130 %.
- Snaan toplotni kapacitet.
- Kod klasinih klima kada spoljanja temperature padne ispod 0C kapacitet grejanja se
uveliko smanji to nije sluaj sa inverter klima ureajem.
-
Brzo hlaenje i grij anj e.
- Invertorski kompresor radi maksimalnom snagom dok ne postigne zadanu temperature.
To je u poreenju sa klasinim klimama za 20 do 30% bre.
- Ugodan i tedljiv.
-
8/11/2019 Klima Uredjaji
14/26
Nakon rada velikom snagom do postizanja zadane temperature, dolazi do rada
smanjenim kapacitetom za odravanje temperature. Sa takvim nainom rada tedi i do 40 %
elektrine energije prema klasinim klima ureajima.
Slika 4.1. Izgled sobnog klima ureaja
Prozorski klima ureaji
Ovaj tip klima ureaja je implementacija cjelog pojma klimatizacije u malom
ureaju. Jedinice se izrauju dovoljno male da bi stale u standardni prozorski okvir. Kada je
jednom postavljena u prozor ( to izvode serviseri, odnosno klasifikovani staklar i/ili stolar),
dovoljno ju je jednostavno upaliti da bi dobili hladan vazduh. Kad bismo skinuli kuite
iskljuene prozorske jedinice, pronali bismo:
A kompresor
B ventilatori
C termoekspanzivni ventil D
vrui vazduh prema van E hladan
vazduh prema unutra.
-
8/11/2019 Klima Uredjaji
15/26
Slika 4.3. Izgled prozorskog klima ureaja
Klima ormari
Klima ormari se primjenjuju za preciznu obradu vazduha, kompaktne su izvedbe,
namjenjeni su za prostore s telekomunikacijskom opremom i raunarima, te za prostore
specijalne namjene koji zahtijevaju visok kvalitet vazduha ( filtriranje, nadzor temperature I
vlanosti). Veoma su pouzdani u radu.
Instalacija ureaja je jednostavna i brza. Postoji mogunost vie izvedbi, od spajanja
klima ormara na razvod hladne vode do izvedbi s ugraenim kompresorima i vazduhom ilivodom hlaenom kondenzatorima, rekuperatorom i suvim hladnjakom. Protoci vazduha kreu
se u rasponu od 1000 do 130 000 m3/h, dok rashladni uinci iznose od 5 do 100 kW.
Slika 4.2. Komponente prozorskog klima ureaja
-
8/11/2019 Klima Uredjaji
16/26
5. PROJEKTOVANJE KLIMA, INSTALACIJA
Prilikom projektovanja klima-instalacija najprije se mora odrediti kapacitet ureaja.
Kapacitet klima ureaja se odreuje na osnovu vieparametara:
veliina prostorije (oblik i namjena),
poloaj prostorije (broj "sunanih" strana),
povrina zastakljenih povrina,
broj elektrinih ure aja u prostoriji,
postojea termika izolacija prostorije (zgrade),
broj osoba koji boravi u prostoriji,
poloaj unutranje jedinice.
Postoje razni kalkulatori za proraun klima ureaja. Najee se za kuno korienje
koriste prostiji prorauni. Na tritu se nalaze standardni kapaciteti split sistema od 9.000, 12.000 i
18.000 BTU/h, tako da je pitanje samo izabrati najpovoljniji od tih - standarno dimenzionisanih
ureaja. Treba voditi rauna i o ostalim parametrima klima ureaja, kako bi se potvrdilo da
"devetka", "dvanaestica"... to zaista i jeste.
Podrazumijevajui standarnu spratnu visinu slika 5.1 moe dada neko okvirno rjeenje (iu samoj specifikaciji konkretnog ureaja se nalazi povrina ili zapremina za koju je ureaj
namjenjen).
Slika 5.1. Odnos kapaciteta klima ureaja i prostora
Odnos kapaciteta klima ureja i prostora prilikom projektovanja moraju se uzeti u obzir i
tehniki normativi kojima mora biti udovoljeno pri izgradnji sistema za ventilaciju ili
Sli ka 4.4. Izgled kl ima ormara
-
8/11/2019 Klima Uredjaji
17/26
klimatizaciju prostorija. Postoje pravilnici koji reguliu te normative, ali se ovdje nee spominjati
posebno.
Dae se izrazi koji se koriste u tim pravilnicima, a vani su za razumijevanje sistema.
Vazduni kanal jest kanal kojim se u prostoriju dovodi obra eni vazduh ili se iz
prostorije odvodi zaga eni vazduh,
Klapna jest zaklopac koji automatski zatvara prolaz dima i topline u jednom dijelu
vazdunog kanala i spreava irenje poara iz jednog poarnog sektora u drugi, i to u oba smjera,
Ventilaciona ili klimatizaciona komora jest vazduna komora koja je povezana s viekanala tako da je sastavnim dijelom ure aja za ubacivanje svjeeg vazduha i li za izbacivanje zaga
enoga vazduha,
Prostorija ugroena eksplozivnom smjesom jest prostorija u kojoj koncentracija
komponenata koje ine eksplozivnu smjesu premauje vrijednost od 10% donje granice
eksplozivnosti bilo koje od komponenata ili postoji stalna opasnost da se formira eksplozivna
smjesa,
Klimatizacioni sistem jest sklop ure aja namijenjen za stvaranje i odravanje zadanih
parametara vazduha u prostorijama (temperatura, vlanost, istoa vazduha i
sl.
Ventilacini sistem jest sklop ure aja pomou kojih se provjetravaju prostorije,
Vanjska obloga jest omota oko osnovnog materijala ventilacijskog ili klimatizacijskog
sistema koji obuhvaa ljepila, izolacijska sredstva, dekorativnu, akustiku i zatitnu oblogu.
Rad rashladnih agregata dozvoljen je samo onda, kada su potpuno funkcijski i radno
sigurno montirane sve komponente i sigurnosni ureji, svi cjevovodi: krui tok ulja, nosioca
hladjenja i vode za hladjenje), kao i postrojenja elektrokomande. Elementi sigurnosnog lanca,
senzori i regulacioni uredjaji treba da su podeseni odgovarajuce projektovanim vrednostima i ni
delimicno ne sme da se stave van pogona. Neispravna instalacija moe prouzroiti proputanje,
strujni udar, pa ak i poar. Rashladna postrojenja mora da su postavljena tako da usled unutar-
fabrickog saobracaja i transporta ne mogu da se ostecuju.
Klimatizacijski sistem vazduha s recirkulacijom ne smije se primjenjivati u prostorijama u
kojima se obavljaju tehnoloki procesi ili radne operacije pri kojima se upotrebljavaju:
stvari koje se mogu zapaliti ili eksplodirati u dodiru s vodom ili kisikom iz vazduha,
zapaljive tekuine s palitem nie od 60 C,
zapaljivi plinovi koji u smjesi sa vazduhom stvaraju eksplozivne smjese,
stvari koje pri obradi prave prainu koja sa vazduhom stvara eksplozivnu
smjesu.
Ako kod klimatizacijskog sistema postoji mogunost prodora zapaljivih plinova, para
zapaljivih tekuina ili zapaljive praine do izmjenjivaa topline, njegova temperatura mora biti
nia:
-
8/11/2019 Klima Uredjaji
18/26
za najmanje 20% od najnie temperature samozapaljenja prisutnih zapaljivih plinova i
para zapaljivih tekuina,
za najmanje 75 C od najnie temperature tinjanja prisutne zapaljive praine. Ako
postoji mogunost da se na izmjenjivau topline taloe, lijepe ili na drugi
nain skupljaju bilo kakve tvari, povrina izmjenjivaa mora biti takva da se lako isti. Svi
dijelovi ventilacijskoga ili klimatizacijskog sistema moraju biti napravljeni od negorivog
materijala, s glatkim unutarnjim povrinama i bez izboenih dijelova na koje bi se mogla
sakupljati masnoa i prljavtina.
Prostorija u koju se smjetaju ventilacijske ili klimatizacijske komore mora biti prostrana,
tako da se komora nesmetano kontrolira i odrava. Klimatizacijska komora kojom se ubacuje
vazduh koji se zagrijava, hladi ili vlai mora biti postavljena izvan zone opasnosti i mora biti
opremljena:
detektorom koji je povezan s ure ajem za davanje akustikog signala pri promjeni tlaka
zrane struje zbog prestanka rada ventilatora, prekida elektrine struje, zatvaranja klapni, havarija
i sl.,
ureaem za mjerenje stupnja zaprljanosti filtera koji daje zvuni signal kod je filterzaprljan i koji automatski iskljuuje izmjenjiva topline. Izlazi iz prostorije u kojoj su smjetene
ventilacijske ili klimatizacijske komore moraju voditi:
neposredno u slobodni prostor,
neposredno u hodnike ili na stubita, ako smjesa nije eksplozivna, a ako je smjesa
eksplozivna - preko pretprostora u kojem vlada pretlak,
u prostoriju koja se opsluuje, ako nije ugroena eksplozivnom smjesom. Ovo su samo
neke norme kojima mora biti udovoljeno pri izgradnji sistema za ventilaciju ili klimatizaciju
prostorija.
5.1. INSTALACIJA KLIMA UREAJA
Instalacija klime najee predstavlja najvei problem. Nestrunom ugradnjom se
najee gubi garancija, a najvei brojkvarova nastaje usled loe ugradnje. Za dobru montau su
neophodni strunost, specijalizovan alat i ureaji koji se ne mogu zamjeniti klasinim kunim.
Iako je u startu malo vea cjena isplatie se ubrzo u eksploataciji.
-
8/11/2019 Klima Uredjaji
19/26
Sli ka 5.2. Sastavni di jelovi j ednog klima-ureaja
Sastavni dijelovi jednog klima-ureaja koji treba da se instalira su: Unutranja jedinica
1.Okvir prednjeg panela
2.Prednji panel
3.Filter vazduha iza prednjeg panela
4.Horizontalni usmerivai vazduha
5.
Vertikalni usmerivai vazduha
6.
Prijemnik signala daljinskog upravljaa
7.Svetlei indikator
8.Prekida
9.Daljinski upravlja
IISpoljanja jedinica
10.Cijevi i omota
11.Konekcioni kabl
12.Ventil
13.Ventilator
Rednim brojevima se navode koraci kojima se postupno objanjava instalacija.
-
8/11/2019 Klima Uredjaji
20/26
1. Provjeriti da li su isporueni svi neophodni delovi koji se nalaze u specifikaciji uz
ureaja.
2. Provjeriti uslove garancije i da li zavisi od osobe koja montira ure aj (najei uslov
garancije je da moe da montira samo ovlaeni servis).
3. Provjeriti elektrinu instalaciju u kui/stanu - da li je potrbno pomeranje elektrinog
prikljuka, proveriti snagu elektrine instalacije i da li poseduje uzemljenje koje je neophodno.
4. Odrediti mjesto spoljanje i unutranje jedinice (podesavanje
visineunutrasnje, ako je plafon preko 2.5m postavlja se na 2.2m zbog ucinka). Pored
navedenih ogranienja treba voditi rauna o maksimalnom rastojanju spoljanje i
unutranje jedinice, kondenz crevu, maksimalna razlika izmeu spoljanje i unutranje
jedinice moe biti 5-15m. Zavisi da li se lome cevi, kolika je koliina freona - da li
treba dopuniti.
Slika 5.3. Odreivanje mjesta spoljanje i unutranje jedinice
5. Montiranje nosaa (limenog profila) unutrnje jedinice na zid. Prisloniti nosa uz zid i
obeleiti mesta za rupe u zidu (voditi rauna na predviene razmake zidova), izbuiti rupe i
urafiti oslonac. Najee se oslonac uvruje sa 4-6 rafova (dimenzije zavise od podloge na
Slika 5.4. Montiranje nosaa
Th mounting rali a Mrong and soli enough lo prevent rl Irom the vibr tor
-
8/11/2019 Klima Uredjaji
21/26
koju se privruje). Obavezno voditi rauna o idealno horizontalnom poloaju (koristiti
vaservagu).
6. Probijanje zida sa povezivanje unutranje i spoljanje jedinice. Neophodno je da otvor
bude sa blagim nagibom ka spolja, najee se vri burgijom 55mm (dovoljna mera za nesmetano
provlaenje cevi i kabla). Zbog odvoda kondenza potrebno je da unutranja jedinica bude vilja od
spoljanje i da otvor u zidu bude ispod nii od unutranje jedinice. Ukoliko je potrebno nastavljati
cevi kroz koje prolazi freon, najpraktinije je da to bude ispod unutranje jedinice i da spoj neprolazi kroz otvor u zidu. U sluaju eventualnog kvara, to omoguuje laku popravku.
Sli ka 5.5. Probijanj e zida 7.
Povezivanje instalacije na unutrnju jedinicu
-
8/11/2019 Klima Uredjaji
22/26
Slika 5.6. Povezivanje instalacije na unutrnju jedinicu
Izolacija dve cevi kroz koje prolazi freon (bakarne cevi) se vri odvojeno. Uz izolovane cijevi
treba dodati kondenz crijevo. Povezivanje kabla za napajanje i komunikacija sa spoljanjom
jedinicom. Najee u desnom dijelu unutranje jedinice postoji poklopac ispod koga se nalaze
prikljunice za kabl. Nakon povezivanja kablova prelazi se na povezivanje cjevi. Cjevi se sjeku na
tanu mjeru alatom za sjeenje bakarnih cjevi.
Slika 5.7.Alat za sjeenje bakarnih cjevi
Zatim se cevi pripremaju za spajanje na unutranju jedinicu tako to se alatom za pertlovanje
raire krajevi i nakon toga holenderima uvrste za unutranju jedinicu.
8. Instalacija spoljanje jedinice. Mjesto spoljanje jedinice je odreeno na osnovu
parametara iz take 4. Spoljna jedinica moe biti na viem poloaju od unutranje jedinice, ali u
tom sluaju kondez crijevo ne smije "ii uz brdo" ka spolja, ve je neophodno odvod staviti u
unutranjosti prosorije ispod unutranje jedinice. Kod razlike u visini iznad 2m treba obavezno
praviti uljne zamke (sifone). Sledei korak je uvrivanje nosaa spoljanje jedinice za zid
(izjednaiti razmak nosaa sa nogicama koje se nalaze na spoljanjoj jedinici). Otvor u zidu kao i
-
8/11/2019 Klima Uredjaji
23/26
neophodne dimenzije rafova zavise od tipa zida. U zavisnosti koji model ureaja se montira, za
bunije ureaje se stavljaju gumene podloke izmeu nogica klima ureaja i nosaa radi
smanjenja vibracija i buke. Sledei korak je povezivanje kabla na spoljanu jedinicu i povezivanje
cevi na sposljanju jedinicu (isti postupak pripreme cevi kao za unutranju jedinicu).
9.Provleriti sve spojeve. Uvezivanje cjevi, kabla i crijeva za odvod kondenza.
Rebrasto crijevo za odvod kondenza unutranje jedinice se postavlja kao najnie.
10.Vakumiranje i punjenje freonom. Sve prethodne take nestruni "majstori"
mogu da urade dovijajui se raznim alatima koji nisu prvenstveno pravljeni za
montau klima ureaja. Vakumiranje predstavlja najvei problem nestrunima, a u
svakom uputstvu klima ureaja ovo predstavlja obavezni korak.
Klima ureaj ponekad moe da radi i ako se ovo ne uradi, to neki majstori koriste, ali e
ubrzo uslediti posledice. Ovim postupkom se izvlai vazduh i vlaga iz sistema da bi se potom
pustio gas- freon. Takoe, ovako se proverava i kompletna instalacija, kako kasnije ne bi dolo do
curenja freona. Vakumiranje se moe vriti:
-vakum pumpom (specijalnim kompresorom za tu namenu)
-obinim kompresorom - slian kompresoru iz friidera
Vakum pumpa se prikljuuje na spoljanuju jedinicu preko manometara za kontrolu
pritiska koji se povezuju na ventil za punjenje freonom klima ureaj. Taj ventil se nalazi na
manjem ventilu spoljanje jedinice.
Slika 5.8. Vakumir anje
Postupak traje 10-15 min, nakon toga se otvaraju oba ventila i odgovarajui freon ubacuje u
sistem. Nakon toga se skidaju manometri.
11. Montaa filtera, ukljuivanje ureaja u uko utinicu (utinica koja obavezno sadri i
uzemljenje) i putanje u rad.
http://www.klimauredjaji.com/pojmovi.do%230freonhttp://www.klimauredjaji.com/pojmovi.do%230freonhttp://www.klimauredjaji.com/pojmovi.do%230freon -
8/11/2019 Klima Uredjaji
24/26
ZAKLJUAK
Ovaj seminarski rad nam omoguava da proirimo svoja znanja o klima ureajima, njihovojfunkciji, elementima i vrstama. Upotreba klima ureaja raste svakim danom zbog mogunostibrzog rashlaivanja prostorija u vrelim ljetnim danima, a i zbog mogunosti ekonominog grijanjazimi, zato su postali sastavni dio skoro svakog domainstva.
-
8/11/2019 Klima Uredjaji
25/26
LITERATURA
1. Elektrini aparati i ureaji- J. ivani; M. Plazini; M. Dobrii
2.
Rashladni ureaji- J. Danon
3. http://www.klimauredj aji.com/p_rada.do
4. http://www.mojaradionica.com
5. http://www.klimauredj aji.com/montaza.do
www.BesplatniSeminarskiRadovi.com
http://www.besplatniseminarskiradovi.com/http://www.besplatniseminarskiradovi.com/http://www.besplatniseminarskiradovi.com/ -
8/11/2019 Klima Uredjaji
26/26