KRALJEVSTVO SRBA,
HRVATA I SLOVENACA
Uključivanje Hrvatske u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca
23. i 24. studenog 1918. sjednica Središnjeg
odbora Narodnog vijeća
rasprava o ujedinjenju sa Srbijom
dva suprotna mišljenja:
Svetozar Pribičević –
za hitno i bezuvjetno sjedinjenje zbog
opasnosti od Italije
Svetozar
Pribičević -
politički vođa
Srba iz Hrvatske
"Gospodo! Još nije prekasno! Ne srljajte kao guske u maglu."
Stjepan Radić –
za detaljan dogovor o uređenju buduće
države prije ujedinjenja
upozorava na oprez
posljednja sjednica Hrvatskog sabora prije
nastanka Kraljevstva SHS
unatoč Radićevu protivljenju izabrana
delegacija otišla u Beograd na pregovore o
ujedinjenju
sastavljen Naputak kojeg se delegacija
trebala pridržavati u pregovorima
Naputkom se uvjetovalo ujedinjenje Države
SHS s Kraljevinom Srbijom okupljanjem
ustavne skupštine koja će 2/3 većinom
odlučiti o budućem uređenju države
regent Aleksandar Karađorđević nije
prihvatio prijedloge za ravnopravnim
ujedinjenjem
delegacija pristala na bezuvjetno ujedinjenje
na pritisak Pribičevića sastavljena Adresa,
dokument o bezuvjetnom ujedinjenju Države
SHS i Kraljevine Srbije
delegacija, koju je predvodio Pribičević,
predstavila Adresu regentu Aleksandru
(vlada umjesto bolesnog oca kralja Petra I.)
dokument pročitao potpredsjednik
Narodnog vijeća, dr. Ante Pavelić (stariji,
zubar)
Dr. Ante Pavelić
čita tekst Adrese
1. prosinca 1918. regent Aleksandar proglasio
ujedinjenje Države SHS s Kraljevinom
Srbijom u Kraljevstvo Srba, Hrvata i
Slovenaca
Hrvatska izgubila elemente državnosti
Hrvatski sabor nije se sastao da iznese stav o
ujedinjenju
započelo razdoblje srpske hegemonije
zagrebačke
novine o
proglašenju
Kraljevstva SHS
Krvoproliće u Zagrebu
način ujedinjenja - izazvao negodovanja
najviše članova Stranke prava i pristaša
Stjepana Radića
5. prosinca 1918. Svetozar Pribičević
organizirao proslavu ujedinjenja na
Jelačićevu trgu u Zagrebu
prosvjedi protiv ujedinjenja
13 prosvjednika ubijeno, 17 ranjeno -
“prosinačke žrtve”
pokazatelj budućeg odnosa režima prema
protivnicima te najviše prema Hrvatima
prvi javni izraz hrvatskog nezadovoljstva
protiv nove države
Zagreb - prosvjedi 5. prosinca 1918.
Spomen ploča Prosinačkim žrtvama na Trgu bana Jelačića
Spomenik Prosinačkim žrtvama na Mirogoju
Unutarnje stanje u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca
u Kraljevstvo SHS ušli narodi različitog
naslijeđa
Slovenija i Hrvatska najrazvijeniji dijelovi
države
režim u Beogradu potiče gospodarski razvoj
Srbije na štetu ostalih krajeva
veća ulaganja u srpsku industriju, povoljniji
krediti
zamjena novca – 4 krune za 1 dinar
progoni:
- hrvatskih stranaka
- KPJ - zbog uspjeha na izborima
- zabranjena 1921. Zakonom o zaštiti
države
KRALJEVSTVO SRBA, HRVATA I SLOVENACA
Kraljevina Srbija + Vojvodina i Crna
Gora (priključene prije ujedinjenja)
Država SHS (Slovenaca, Hrvata i Srba )
teritorij Južnih Slavena koji su se nalazili u
Austro-Ugarskoj Monarhiji
Naputak – odbijen (sadržavao uvjete o ujedinjenju)
Adresa – prihvaćena (bezuvjetna)
ZAPIŠIMO
ujedinjenje : 1. 12. 1918.
nezadovoljstvo Hrvata, prosvjedi,
demonstracije
proslava u Zagrebu, pristaše kralja i
monarhije (Pribičević)
posljedice: krvoproliće u Zagrebu 5. prosinca
1918. Prosinačke žrtve
unutarnje stanje u državi: velikosrpska
hegemonija
Zakon o zaštiti države (zaštita režima)