Download - LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA
![Page 1: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/1.jpg)
1
LABORATORIJSKE VJEŽBE
INDUSTRIJSKA AKUSTIKA
![Page 2: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/2.jpg)
2
Sadržaj laboratorijskih vježbi:
1. Zvuk i čovjek
2. Što je zvuk?
3. Fizikalne veličine kojima se definira zvuk
4. Decibelna skala
5. Glasnoća
6. Vrste izvora zvuka
7. Refleksija, apsorpcija i propuštanje zvučnog vala
8. Vrste zvučnih valova
9. Zašto mjerimo zvuk?
10. Mjerenje energije zvučnog izvora
11. Uređaj za mjerenje buke
12. Zaštita od prevelike buke
13. Mjerenje buke
![Page 3: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/3.jpg)
3
09. veljače 2010. u 8:00
Predaja referata i polaganje kolokvija
![Page 4: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/4.jpg)
4
ZVUK I ČOVJEK
Zvuk nam osigurava užitak kao što je slušanje glazbe ili pjev ptica.
Zvuk nam često smeta u našem svakodnevnom životu.
http://www.metacafe.com/watch/421098/lamborghini_engine_sound/
![Page 5: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/5.jpg)
5
Nivo ili smetnja ovise ne samo o kvaliteti zvuka, već i o stavu prema njemu. Zvuk novog aviona može biti glazba za uši inženjeru koji ga je projektirao, ali za ljude koji žive blizu aerodroma može biti prejako za uši. Zvuk ne mora biti jak da bi nam smetao.
Što je najgore, zvuk može naštetiti i razarati. Probijanje zvučnog zida može razbiti prozor i tresti zidove. Ali najgori je slučaj kada zvuk razori delikatan mehanizam, koji ga prima – ljudsko uho.
![Page 6: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/6.jpg)
6
Svakodnevna buka jedan je od najvećih neprijatelja zdravlja ljudi:
šum u uhu (tinitus)
suženje krvnih žila – brže stare i raste opasnost od ateroskleroze
Stradava srčani mišić zbog promjene frekvencije otkucaja –
povećana opasnost od srčanog udara
pojačano lučenje želučanih sokova – opasnost od želučanih tegoba
nadbubrežna žlijezda luči više stresnih hormona - adrenalina,
noradrenalina i kortizola
![Page 7: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/7.jpg)
7
Prema istraživanjima njemačkih znanstvenika 25 % svih srčanih udara nastaje zbog stresa što ga izaziva buka na radnom mjestu; nakon pušenja je buka najveći faktor rizika
Istraživanja sveučilišta u Düsseldorfu pokazala su da 25 % mladih ljudi između 16 i 24 godine ima oštećen sluh kao posljedicu glasnih koncerata.
Prema istraživanjima sveučilišta u Berlinu od 270 studenata njih 10 % imalo je probleme sa sluhom i jedva da su mogli voditi normalan razgovor.
![Page 8: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/8.jpg)
8
Postoje dvije teorije o tome što se događa sa sluhom ako je uho izloženo zvučnoj traumi:
pod utjecajem energije zvučnih valova, slušni se živci lome poput
vlati trave pod kosilicom
zbog buke se u unutarnjem uhu proizvode agresivne tvari – slobodni
radikali. Ipak istovremeno proizvode se i zaštitne tvari –
antioksidansi. Kod izlaganja velikoj buci zaštitni mehanizam je
preopterećen i ne može obavljati svoju funkciju.
![Page 9: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/9.jpg)
9
ŠTO JE ZVUK ?
Zvuk se može definirati kao bilo kakva promjena tlaka (u zraku, vodi ili nekom drugom mediju), koje ljudsko uho može registrirati.
Nama najpoznatiji uređaj za mjerenje promjene tlaka u zraku je barometar. Promjene tlaka, koje nastaju zbog promjene vremenskih prilika, vrlo su spore da bi ih ljudsko uho registriralo – pa prema tome to nije definicija zvuka.
Ali ako su promjene tlaka u atmosferi puno brže – najmanje 20 u sekundi, moguće ih je čuti i nazivamo ih zvukom (barometar ne može dovoljno brzo odgovoriti te se stoga ne može koristiti za mjerenje zvuka).
![Page 10: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/10.jpg)
10
Broj promjena tlaka u sekundi naziva se frekvencija zvuka, a mjeri se u Hertzima (Hz).
Frekvencija zvuka proizvodi karakterističan ton. Tako udaljena tutnjava grmljavine ima nisku frekvenciju, dok zvužduk ima visoku frekvenciju.
Normalno područje čujnosti je za zdravu mladu osobu raspon od približno 20 Hz do 20 000 Hz (ili 20 kHz).
Područje nižih i viših nota na klaviru 27,5 Hz do 4186 Hz.
VALNA DULJINA
FREKVENCIJA
![Page 11: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/11.jpg)
11
Born
February 22, 1857Hamburg, Germany
Died
January 1, 1894Bonn, Germany
Residence
Germany
Nationality
German
Institutions
University of KielUniversity of KarlsruheUniversity of Bonn
Known for
Electromagnetic radiation
Heinrich Rudolf Hertz
![Page 12: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/12.jpg)
12
ZVUK KAO VALNA POJAVA
Zvuk je u fizikalnom smislu vibracija plinova, tekućina i čvrstih tijela preko čijih se čestica prenosi energija od izvora zvuka.
![Page 13: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/13.jpg)
13
Materijalna točka medija oscilira oko svog ravnotežnog položaja, a duž zvučnog vala prenosi se energija.
Akustički longitudinalni val
Zvu
čni t
lak
![Page 14: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/14.jpg)
14
Osnovne komponente zvučnog vala su:
amplituda - A
dužina vala -
frekvencija - f f = 1/T [1/s = Hz]
![Page 15: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/15.jpg)
15
Zvučni val visoke frekvencije Zvučni val niske frekvencije
Zvučni val niskog intenzitetaZvučni val iste frekvencije, visokog intenziteta
![Page 16: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/16.jpg)
16
BRZINA ŠIRENJA ZVUČNOG VALA
E
C E – modul elastičnosti medija
- gustoća medija
f
cTc
![Page 17: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/17.jpg)
17
Astronaut u space shuttlu može čuti udarac, jer se u space shuttlu nalazi zrak pa se zvučni val može prenijeti. Kada astronaut šeta po svemiru ne čuje ništa jer ne postoji ništa između njega i mjesta udarca.
![Page 18: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/18.jpg)
18
ZVUČNA SNAGA
Zvučna snaga je količina zvučne energije koju emitira izvor zvuka u jedinici vremena.
To je osnovno fizikalno svojstvo izvora zvuka.
t
WP [J/s =W]
![Page 19: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/19.jpg)
19
GUSTOĆA ZVUČNE ENERGIJE
Gustoća zvučne energije zvučnog polja je ona energija, koja je sadržana u jediničnom volumenu medija.
2
2
c
pD
J/m3
![Page 20: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/20.jpg)
20
INTENZITET ZVUKA
Intenzitet zvuka je količina zvučne energije koja prolazi kroz jedinicu površine zvučnog polja u jedinici vremena.
Vrste zvučnih polja
Slobodno polje – zvučni val dolazi jedino iz smjera izvora zvuka
c
pI
2
W/m2
Difuzno polje – pojavljuje se reflektiranje zvuka
c
pI
4
2
W/m2
![Page 21: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/21.jpg)
21
DECIBELNA SKALA
Uz frekvenciju, glavna veličina za opisivanje zvuka je amplituda promjene zvučnog tlaka.
Najmanja vrijednost koju ljudsko uho može detektirati je amplituda od 20 Pa što je 5x109 puta manje od normalnog atmosferskog tlaka. Pri tome se tlak toliko malo mijenja da se bubnjić deformira za vrijednost manju od promjera molekule vodika.
Isto tako, uho može podnijeti zvučni tlak više od 106 puta veći tlak od minimalnog.
Kada bi se koristila skala za prikazivanje zvučnog tlaka u Pa, takva bi skala bila vrlo velika, izuzetno nepodesna. Da bi se to izbjeglo, koristi se druga skala – dB-elna.
![Page 22: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/22.jpg)
22Granica čujnosti
Granica bola
Uzletanje aviona
Pneumatski čekić
Teški kamion
Uredska buka
Knjižnica
Šum lišća
![Page 23: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/23.jpg)
23
Decibel nije apsolutna jedinica, već omjer između izmjerene veličine i dogovorene referentne veličine.
Decibelna je skala logaritamska, a koristi granicu čujnosti od 20 Pa kao referetnu vrijednost. Tako je definirana vrijednost od 0 dB.
Kada se zvučni tlak u Pa pomnoži s 10, dodaje se 20 dB; prema tome tlak od 200 Pa odgovara 20 dB, 2000 Pa – 40 dB itd.
00
2
0
log10log20log10I
I
p
p
p
pL [dB]
P0 = 20 Pa – referetni zvučni tlak – granica čujnosti zvuka od
f = 1000 Hz
I0 = 10-12 W/m2 = 1 pW/ m2
![Page 24: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/24.jpg)
24
Korisni aspekt decibelne skale je taj što daje puno bolju aproksimaciju ljudskoj percepciji relativne glasnoće od skale u Pa.
Odnosno, ljudsko uho reagira na logaritamsku promjenu nivoa, što odgovara decibelnoj skali.
Razlika nivoa
Jedva primjetna
Primjetna
Očita
Znatna
![Page 25: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/25.jpg)
25
ŠTO ČUJEMO ?
Čujno područje
Glazba
Govor
Frekvencija
Nivo zvučnog tlaka ( SPL) u dB Prema definiciji zvuk je bila kakva promjena tlaka koju ljudsko uho čuje. To znači frekvenciju od 20 Hz do 20 kHz za mlade zdrave ljude.
Pojam nivoa zvučnog tlaka, zvučno područje je od granice čujnosti od 0 dB do granice bola iznad 130 dB.
![Page 26: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/26.jpg)
26
GLASNOĆA
Subjektivna percepcija glasnoće zvuka je ovisna o nekoliko kompleksnih faktora.
Jedan od najvažnijih je da ljudsko uho nije podjednako osjetljivo na sve frekvencije.
Najosjetljivije je na zvuk između 2 kHz i 5 kHz, a manje osjetljivo na niže i više frekvencije
![Page 27: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/27.jpg)
27
EKVIFONSKE LINIJE
Niv
o zv
učn
og t
lak
a u
dB
Frekvencija
Najbolji osjećaj glasnoće je kod približno 4000 Hz.
![Page 28: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/28.jpg)
28
Ekvifonske linije su rezultat psiho – akustičkih eksperimenata na zdravim ljudima u dobi od 18 do 25 godina. Linije su rezultat prosječnih statističkih vrijednosti.
Ekvifonske linije su standardizirane za čiste tonove, a predstavljaju subjektivni osjećaj glasnoće u ovisnosti o frekvenciji tona.
Glasnoća se izražava u fonima čija je numerička vrijednost ista kao i nivoa zvučnog tlaka kod tona od 1000 Hz.
Kod nivoa od 50 dB tona od 1000 Hz isti je nivou glasnoće od 50 fona. Za isti nivo glasnoće za ton od 50 Hz potreban je nivo zvučnog tlaka od 73 dB, odn. za ton od 4000 Hz nivo od 42 dB.
![Page 29: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/29.jpg)
29
INTERNACIONALNE KOREKCIJSKE KARAKTERISTIKE
Da bi uređaj kojim se mjeri nivo zvučnog tlaka obradio signal slično kako ga obrađuje ljudsko uho, ugrađeni su u njemu elektronički uređaji čija je osjetljivost slična osjetljivosti čovjekovog uha.
Za tu se svrhu koriste korekcijske karakteristike.
Frekvencija
dB
A – za niske zvučne nivoe
B – za srednje zvučne nivoe
C – za visoke zvučne nivoe
![Page 30: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/30.jpg)
30
VRSTE IZVORA ZVUKA
Točkasti izvori zvuka – dimenzije su mu male u odnosu na njegovu udaljenost od primača. Tu spadaju: industrijski objekti, avioni, pojedinačna vozila na cesti.
![Page 31: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/31.jpg)
31
Zamišljena sferna površina
Intenzitet na površini sfere
Snaga izvora
P
I = P /4 r2
Idealni točkasti izvor proizvodi seriju sferičnih valova. Zvučna se energija širi podjednako u svim smjerovima, a prolazi kroz sferične ljuske polumjera r.
Intenzitet opada za 6 dB udvostručavanjem udaljenosti od izvora.
![Page 32: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/32.jpg)
32
Linijski izvori – sastavljen je od velikog broja izvora usko povezanih tako da se emisija akustičke energije može razmatrati kontinuirano duž pravca. Tu spadaju: usko smješteni strojevi, konvejeri, promet na autoputu, željeznička kompozicija.
![Page 33: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/33.jpg)
33
Zvučna energija prolazi kroz koncentrične polovice cilindričnih plašteva.
lr
PI
Intenzitet je obrnuto proporcionalan udaljenosti od izvora te opada za
3 dB udvostručavanjem udaljenosti od njega.
![Page 34: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/34.jpg)
34
REFLEKSIJA, APSORPCIJA I PROPUŠTANJE
ZVUČNOG VALA KROZ PREPREKU
Ulazni zvučni val
Reflektirani zvučni val
Apsorbirani zvučni val
Prepreka
Propušteni zvučni val
![Page 35: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/35.jpg)
35
Kolika će se količina zvučne energije reflektirati, propustiti ili apsorbirati ovisi o:
svojstvima prepreke,
širini prepreke i
valnoj dužini zvučnog vala.
Da bi prepreka bila dobar apsorber zvuka, ona mora biti:
porozna
mora imati širinu veću od valne dužine zvučnog vala (za val
frekvencije 10 kHz valna dužina na zraku je 34 mm te je lako ostvariti
zvučnu izolaciju).
![Page 36: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/36.jpg)
36
Materijali za apsorpciju buke na radnim mjestima
![Page 37: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/37.jpg)
37
VRSTE ZVUČNIH VALOVA
Već je rečeno da su zvučni valovi definirani dvijema osnovnim veličinama:
frekvencijom
amplitudom
Najjednostavniji oblik zvučnog vala je sinusoidalni koji ima konstantnu frekvenciju – čisti ton.
![Page 38: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/38.jpg)
38
Am
plitu
da
FrekvencijaVrijeme
Čisti sinusoidalni val
Kombinacija dva sinusoidalna vala
Periodični signal
Složen, neperiodički signal
![Page 39: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/39.jpg)
39
Čisti ton
Buka
![Page 40: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/40.jpg)
40
Kada je potrebna detaljna informacija o složenom zvučnom signalu, može se frekventno područje od 20 Hz do 20 kHz podijeliti na frekvente pojase.
Frekventni interval:
1
22log
f
f [oktava]
Ako je oktavaf
f12log2 2
1
2
U akustičnoj tehnici elektroničkim se filtrima formiraju frekventni pojasi:
f2 / f1 = 2 oktavni filter
f2 / f1 = 21/2 1/2 oktavni filter
f2 / f1 = 21/3 1/3 oktavni filter
![Page 41: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/41.jpg)
41
ZAŠTO MJERIMO ZVUK?
Mjerenje omogućava definiranje veličina koje opisuju nivo zvuka
Mjerenja zvuka dozvoljavaju preciznu analizu ometajućih zvukova. Isto tako, treba znati da postoje fiziološke i psihološke razlike među ljudima, stupanj ometanja ne može se mjeriti za određenu osobu. Međutim mjerenja daju objektivnu sliku za usporedbu ometajućih zvukova pod različitim uvjetima.
Mjerenja zvuka također daju jasnu indikaciju kada zvuk može izazvati oštećenja sluha i osigurava poduzimanje mjera da se to spriječi. Stupanj oštećenja sluha može se odrediti audiometrijom kojom se mjeri osjetljivost sluha.
Mjerenje i analiza zvuka je dijagnostički alat u programu redukcije buke.
Mjerenje zvuka pomaže u poboljšanju kvalitete naših života.
![Page 42: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/42.jpg)
42
MJERENJE ENERGIJE ZVUČNOG IZVORA
Mjerenje energije u slobodnom polju, bez reflektiranja zvuka, obavljaju se ili na otvorenom s uređajem na jarbolu ili u gluhoj komori.
Nivo zvučnog pritiska u bilo kojem smjeru od izvora buke na jednakim udaljenostima ima istu vrijednost.
![Page 43: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/43.jpg)
43
Gluha komora
Cijela je komora obložena visoko apsorpcijskim materijalom, kojim se eliminira mogućnost reflektiranja zvučnog vala.
![Page 44: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/44.jpg)
44
Ječna komora
Suprotno gluhoj komori je ječna komora čije su površine obložene tvrdim i reflektirajućim materijalom, a površine nisu paralelne. Tako se stvara difuzno polje zbog čega se zvuk raspoređuje ravnomjerno kroz cijelu prostoriju.
To omogućava mjerenje ukupne zvučne snage zvučnog izvora.
Ove su komore jeftinije og gluhih te se više koriste.
![Page 45: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/45.jpg)
45
Mjerenje u stvarnoj prostoriji
Dvostruka dimenzija stroja ili jedna valna dužina
Smjer zvuka
Blisko polje Udaljeno polje
Slobodno polje Polje reverberacije
Refleksija
Udaljenost od izvora zvuka
U praksi se većina mjerenja izvodi u stvarnim prostorijama, čime je otežano određivanje pravilnog položaja pri mjerenju buke izvora.
- za zaštitu sluha – mjeri se na mjestu prirodnog položaja uha
- za mjerenje nivoa buke izvora – mjeri se u slobodnom polju.
![Page 46: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/46.jpg)
46
UREĐAJ ZA MJERENJE BUKE
Uređaj za mjerenje buke
Mikrofon
Predpojačalo Prigušivač Pojačalo
Vanjski ili unutarnji filter
Prigušivač Pojačalo Ispravljač
IZLAZI
Mikrofon – zvučni signal pretvara u elektronički
Filteri – oktavni
Izlaz – display, pisač, snimanje
![Page 47: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/47.jpg)
47
UKUPNI NIVO BUKE DVA I VIŠE IZVORA BUKE
![Page 48: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/48.jpg)
48
Postupak određivanja ukupnog nivoa buke:
1. Izmjeriti nivo buke svakog izvora posebno
2. Naći razliku ta dva nivoa
3. Razliku nanijeti na apscisu, i podići vertikalu do korekcijske krivulje
4. Od krivulje povući horizontalu do ordinate
5. Očitanu vrijednost korekcije pribrojiti većem nivou buke.
![Page 49: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/49.jpg)
49
ZAŠTITA OD PREVELIKE BUKE
Udaljenost govornika od slušatelja
Područje normalnegovorne komunikacije
Komunikacija moguća
Komunikacija otežana
Komunikacija nemoguća
Maksimalni govorni napor
Vika
Očekivani nivo govora
Buk
a iz
oko
liša
![Page 50: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/50.jpg)
50
Izloženost velikoj buci u radnom procesu uzrok je:
smanjenju pažnje
smanjenju mogućnosti komunikacije što je jako bitno u timskom
radu
smanjenju radne efikasnosti.
![Page 51: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/51.jpg)
51
MJERE ZAŠTITE OD PREVELIKE BUKE
1. Reduciranje buke na izvoru: konstrukcijskim izmjenama
Različite vrste vibracijskih izolatora
![Page 52: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/52.jpg)
52Različite vrste fleksibilnih spojeva
![Page 53: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/53.jpg)
53
Ograđivanje stroja izolacijom
![Page 54: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/54.jpg)
54
Ukoliko se buka u radnom procesu ne može stalno ili povremeno smanjiti, potrebno je radnicima osigurati:
štitnike za uši
povremeno im mijenjati radna mjesta.
![Page 55: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/55.jpg)
55
MJERENJE BUKE NA VJEŽBAMA
Instrument:
Danska firma: Brüel & Kjær
Naziv uređaja: 2260 Observer
![Page 56: LABORATORIJSKE VJEŽBE INDUSTRIJSKA AKUSTIKA](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061409/568158c7550346895dc60fe2/html5/thumbnails/56.jpg)
56
Environmental Software Version 2.5
Type 7815, Noise Explorer