Download - Latinski jezik
![Page 1: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/1.jpg)
LATINSKI JEZIK I PISMO
Osnove latinskoga 1
Introductio
![Page 2: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/2.jpg)
LATINSKI JEZIK
![Page 3: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/3.jpg)
Latinski – italski jezik
latinski pripada skupini italskih jezika, kojima su govorili Italici
italski su jezici grana indoeuropske porodice jezika
indoeuropski su jezici nekoć sačinjavali jedinstveni praindoeuropski jezik, koji se s vremenom podijelio na različite jezike
![Page 4: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/4.jpg)
Latinski – italski jezik
jedan od tih jezika bio je i praitalski, koji se poslije i sam razdijelio na nove jezike
Italici su najvjerojatnije krajem 2. tisućljeća pr. Kr. doseljavanjem napučili veći dio Apeninskoga poluotoka
![Page 5: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/5.jpg)
Latinski – italski jezik
uz latinski, od italskih je jezika najbolje poznat umbrijski, koji s oskičkim tvori oskičko-umbrijsku skupinu italskih jezika, dok je latinskom najbliži bio faliskički, s kojim sačinjava latinsko-faliskičku skupinu
![Page 6: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/6.jpg)
Latinski – italski jezik
svi su italski jezici, osim latinskoga, izumrli do razdoblja ranoga Carstva
ostali, također izumrli, italski jezici: volšćanski, sabinski, pelignjanski, marski, marucinski, ekvijanski itd.
![Page 7: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/7.jpg)
Latinski – italski jezik
![Page 8: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/8.jpg)
Latinski – jezik pobjednika
na prostoru današnje Italije govorili su se usporedo s latinskim i neki jezici koji pripadaju indoeuropskoj porodici, ali ne italskoj skupini:
o lepontski i galski (keltska grana)o sikulski i južnopicenski o grčki jezik (u brojnim grčkim kolonijama na
jugu poluotoka i na Siciliji – tzv. Magna Graecia)
![Page 9: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/9.jpg)
Latinski – jezik pobjednika
za neke jezike nije utvrđeno kojoj skupini indoeuropskih jezika pripadaju, npr. za venetski i ligurski
bilo je i jezika koji ne pripadaju indoeuropskoj porodici jezika, npr. retski, sjevernopicenski i etruščanski jezik
![Page 10: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/10.jpg)
Latinski – jezik pobjednika
![Page 11: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/11.jpg)
Latinski – jezik pobjednika
u početku se latinski jezik (lingua Latina) govorio u Rimu i maloj pokrajini Laciju (Latium)
širenjem vlasti Rimljana na susjedne narode latinski je potiskivao uporabu drugih jezika i preuzimao dominaciju kao jezik vlasti
![Page 12: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/12.jpg)
Latinski – jezik pobjednika
tako se latinski (nazivali su ga i rimskim – lingua Romana) širenjem rimske vlasti rasprostro na veći dio Europe i na obalni pojas Sjeverne Afrike
![Page 13: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/13.jpg)
Latinski – jezik pobjednika
![Page 14: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/14.jpg)
Najstariji spomenici lat. jezika
Duenosov natpis, urezan na posudi za piće, iz 7. ili 6. st. pr. Kr.
![Page 15: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/15.jpg)
Najstariji spomenici lat. jezika Natpis s Foruma ili
Lapis niger (crni kamen), iskopan 1899. na rimskom Forumu, nastao sredinom 6. st. pr. Kr. Taj natpis, pisan bustrofedonom (jedan redak slijeva nadesno, a drugi zdesna nalijevo) samo je djelomično čitljiv
![Page 16: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/16.jpg)
Razvoj latinskoga jezika
3. st. pr. Kr. – počinje prava rimska književnost, pisana latinskim jezikom, s prvim autorima Livijem Andronikom i Gnejom Nevijem
1. st. pr. Kr. – latinski jezik dostiže vrhunac izraza i uglađenosti i u prozi i u pjesništvu (zlatno doba: Ciceron, Cezar, Vergilije, Horacije itd.)
![Page 17: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/17.jpg)
Razvoj latinskoga jezika
1. – 5. st. – jezik kojim se služe pisci i znanstvenici sve se više udaljava od jezika kojim se služi obični puk, pa i sami pisci u svakodnevnom ophođenju na ulici ili u kući
javlja se jaz između književnoga izraza i govornoga jezika (sermo cotidianus)
![Page 18: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/18.jpg)
Razvoj latinskoga jezika
govorni se jezik se malo-pomalo raslojava prema obrazovanosti onih koji ga svakodnevno rabe, kao i prema pokrajinama i prema miješanju s jezikom podjarmljenih naroda ili pak naroda koji će kasnije napučiti te pokrajine kao čuvari granica Rimskoga Carstva ili kao njegovi rušitelji
![Page 19: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/19.jpg)
Razvoj latinskoga jezika
5. – 15. st. – iz latinskoga se razvijaju romanski jezici (francuski, katalonski, portugalski, retoromanski, rumunjski, španjolski, talijanski i drugi, koji su nestali iz svakodnevne upotrebe)
razvojem romanskih jezika latinski ne nestaje, nego se i dalje rabi u crkvenim obredima i institucijama, na dvorovima i u krilu znanosti
![Page 20: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/20.jpg)
Razvoj latinskoga jezika
15. – 16. st. – latinski ponovno oživljava na usnama pjesnika i govornika te u spisima znanstvenika tijekom humanizma i renesanse
u tom je razdoblju kod nekih europskih naroda latinski bio plodonosniji od stvaralaštva na njihovim narodnim jezicima
![Page 21: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/21.jpg)
Razvoj latinskoga jezika
tada se latinski obogaćuje novim riječima, ali mu je struktura okamenjena u obliku u kakvu je bila za vrijeme klasične latinštine, uz neke promjene u gramatici zbog miješanja s narodnim jezicima
![Page 22: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/22.jpg)
Razvoj latinskoga jezika
16. – 21. st. – danas romanskim jezicima govori oko 400 milijuna ljudi
budući da latinski pripada skupini italskih jezika, možemo reći da njegovi jezici-kćeri čine tu drevnu skupinu i danas živom
![Page 23: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/23.jpg)
Razvoj latinskoga jezika
kao službeni jezik latinski se rabi u Katoličkoj crkvi i državi Vatikanu
širom svijeta postoje institucije i udruženja koja se bave proučavanjem latinskoga jezika i svih razdoblja književnosti pisane na njemu
i danas ima književnika koji pišu na latinskom te njegovatelja latinskoga kao govorenoga jezika
![Page 24: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/24.jpg)
Latinski jezik i Hrvati
Hrvati su, došavši u 7. stoljeću na područje rimske provincije Ilirika, zatekli vrlo razvijenu i bogatu civilizaciju, koja se služila latinskim jezikom
zavladavši tim područjem, prihvatili su od starosjedilaca mnoge kulturne vrijednosti, a u stanovitu smislu i jezik
![Page 25: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/25.jpg)
Latinski jezik i Hrvati
uključivši se u europski civilizacijski krug, Hrvati su primili dominantni latinski jezik i rabili ga:
o u liturgiji i crkvenoj dokumentaciji (do 2. polovice 20. stoljeća, a dijelom i danas)
o u diplomaciji (do 1848. latinski je bio službeni jezik Hrvatskoga sabora i diplomacije)
![Page 26: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/26.jpg)
Latinski jezik i Hrvati
o u obrazovanju (do kraja 19. st. latinski je zauzimao najviše mjesta u školskoj satnici, a u većini srednjih škola i na studijima filozofije i teologije nastava se održavala isključivo na latinskom. U 20. st. to se dijelom održalo na studiju teologije)
o u književnosti i znanosti (od srednjega vijeka do danas Hrvati imaju konstantnu produkciju latinskih djela u svim književnim žanrovima i brojnim znanstvenim disciplinama)
![Page 27: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/27.jpg)
Latinski jezik i Hrvati
Hrvatima je tijekom stoljeća latinski bio moćan štit u obrani od dominacije jezika vlasti (njemačke, ugarske, mletačke) jer ga kao opću nadnacionalnu baštinu nije mogao svojatati nijedan narod
![Page 28: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/28.jpg)
Latinski jezik i Hrvati
iz tih je razloga hrvatski narod jedan od onih u čijoj je kulturi latinski jezik ostavio vrlo snažan trag
bez dobra poznavanja latinskoga jezika i uloge koju je kroz povijest odigrao nije moguće valjano proučavati ni hrvatsku kulturu, povijest i sadašnjost
![Page 29: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/29.jpg)
LATINSKO PISMO
![Page 30: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/30.jpg)
Pisma koja su prethodila alfabetu
pismo kojim su se služili stari Rimljani i narodi koji su od njih prihvatili kršćanstvo, kao i sva pisma koja su se iz njega razvila (među njima i hrvatsko pismo), naziva se latinicom
to je pismo danas najraširenije pismo na svijetu, ponajviše zahvaljujući utjecaju rimske civilizacije i latinskoga jezika
![Page 31: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/31.jpg)
Pisma koja su prethodila alfabetu
latinica ima začetke u sumerskom piktografskom pismu, koje je nastalo polovicom 4. tisućljeća pr. Kr. u južnoj Mezopotamiji
iz piktografskih se znakova razvilo ideografsko ili pojmovno pismo, a iz njega klinasto pismo
![Page 32: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/32.jpg)
Pisma koja su prethodila alfabetu
piktogram je zapravo slika jednoga ili više predmeta ili događaja, ali ne odražava zvuk riječi
ideogram nije bio kao piktogram samo slika predmeta, nego njegova ideja ili pojam, ili čak simbol; tu se slika počela odjeljivati od predmeta i predočavati sasvim apstraktne pojmove
![Page 33: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/33.jpg)
Pisma koja su prethodila alfabetu
iz ideografskoga se pisma razvija silabičko ili slogovno pismo
u takvu se sustavu ista glasovna skupina uvijek izražava istim znakom u svim riječima koje tu skupinu imaju
broj znakova za slogove postupno se smanjivao, sve dok pojedini znakovi nisu počeli označavati foneme, čime je nastalo fonemsko – alfabetsko pismo
![Page 34: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/34.jpg)
Alfabetsko pismo
prvo je široko rasprostranjeno alfabetsko pismo bilo feničko, koje se možda razvilo prije 13. st. pr. Kr. iz sumerskoga, a označavalo je samo suglasnike
nije sigurno odakle su Feničani primili alfabet, ali danas se smatra da se on razvio iz egipatskih hijeroglifa
![Page 35: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/35.jpg)
Alfabetsko pismo
jednostavnost toga sustava, koji je mogao zabilježiti sve riječi jezika rabeći samo 22 grafema, bila je uzrok njegova nagla širenja na istok i zapad
na zapadu između 10. i 8. st. pr. Kr. nastaje grčko pismo; sami su ga Grci nazivali Foin…keia gr£mmata – feničko pismo, a semitsko izvorište tih znakova sačuvalo se u nazivima grčkih grafema
![Page 36: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/36.jpg)
Alfabetsko pismo
![Page 37: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/37.jpg)
Alfabetsko pismo
![Page 38: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/38.jpg)
Alfabetsko pismo
Grci su alfabetu dodali samoglasnike tako što su ih označili nekim feničkim grafemima za konsonante, čime su usavršili feničko pismo
za one foneme koje je imao grčki, a nije ih imao fenički jezik Grci su prema istom načelu u svoj alfabet unijeli grafeme f, c, y i w
![Page 39: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/39.jpg)
Razvoj latinske abecede
u Italiju su alfabet tijekom 8. st. pr. Kr. donijeli Grci s Halkidike, koji su osnovali koloniju u Kumi (u blizini današnjega Napulja)
od njih su pismo preuzeli Etruščani, prilagodivši halkidički grčki alfabet svojim potrebama
![Page 40: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/40.jpg)
Razvoj latinske abecede
od Etruščana i zapadnih Grka pismo su preuzeli Rimljani i prilagodili ga svojemu glasovnomu sustavu
krajem razdoblja Republike latinska abeceda ima 23 grafema
kako Etruščani nisu razlikovali zvučno G od bezvučnoga K, Rimljani su grčko gamma primili kao grafem K
![Page 41: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/41.jpg)
Razvoj latinske abecede
grčko zeta iščezlo je u latinskom jer se u 4. st. pr. Kr. fonem [z] pretvorio u [r], a njegovo mjesto polovicom 3. st. pr. Kr. zauzima novi grafem G
u 1. st. pr. Kr. dodaju se grafemi Y i Z u riječima grčkoga podrijetla
grafem V rabio se za [v] i [u], a U se pojavljuje poslije
![Page 42: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/42.jpg)
Razvoj latinske abecede
sporadično se pojavljuje i grafem J za glas [j], koji se inače bilježio kao I
glas koji danas ponekad zapisujemo kao V Rimljani su zapravo izgovarali kao dvousneni polusamoglasnik (kao u engleskoj riječi wife)
![Page 43: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/43.jpg)
Razvoj latinske abecede
Rimljani nisu oduvijek pisali slijeva nadesno jer ni narodi od kojih su prihvatili pismo nisu pisali na taj način
svi su Semiti isprva pisali zdesna nalijevo; Feničani uvode novu praksu:
o prvi redak pišu zdesna nalijevo; kad dođu na kraj, okreću predmet na kojem pišu i nastavljaju s pisanjem u istom smjeru, i tako do kraja pisanja
![Page 44: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/44.jpg)
Razvoj latinske abecede
takav se način pisanja zove bustrofedon (grč. boàj govedo i stršfw okrećem)
kao što su se pri oranju okretali volovi kad bi došli na kraj brazde, tako je pisar okretao ruku, tj. tekst je ispisan na isti način kao što je njiva uzorana
![Page 45: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/45.jpg)
Razvoj latinske abecede
Grci su neko vrijeme pisali bustrofedonom, ali su pritom prilagođavali izgled znaka, za razliku od Feničana, koji su sve znakove u svim položajima upisivali na isti način
kad se to okretanje zaustavilo, znaci su poprimili nove izglede: npr. alef je izokrenut (rogovi ne stoje na glavi bika , nego glava bika iznad rogova: A)
![Page 46: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/46.jpg)
Razvoj latinske abecede
Grci su od Feničana preuzeli novoustaljeni izgled grafema
i na najstarijim rimskim odnosno latiničnim natpisima nalazimo bustrofedon
s vremenom se ustalilo pisanje slijeva nadesno kakvo danas poznajemo
![Page 47: Latinski jezik](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022050623/54543351b1af9f96048b4857/html5/thumbnails/47.jpg)
Razvoj latinske abecede