Mikroklimatski pokazatelji na mliječnim farmama
Pero Mijić, Tina Bobić, Goran Vučković
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
Uvod
• Mikroklima u staji ima veliki utjecaj na zdravlje, dobrobit
životinja i samu proizvodnju mlijeka.
• Ona predstavlja vrlo važan čimbenik koji utječe na dobrobit
životinja.
• Za uspješnu proizvodnju potrebno je osigurati određene
preduvjete:
• ugodan smještaj,
• povoljne mikroklimatske uvjete.
• Ako je ležište uvijek suho i ako u
staji nema propuha, tada niske
temperature ne bi trebale imati
negativne posljedice na opće stanje
krava i njihovu proizvodnju.
• Sastav zraka u objektu treba
uspoređivati sa sastavom istog van
objekta.
• Ukoliko se dostignu približne
vrijednosti pojedinih elemenata,
prije svega kisika, može se smatrati
da je sustav ventilacije u objektu
zadovoljavajući.
• U praksi je to vrlo teško ostvariti.
• Nadležna tijela Europske Unije dala su određene smjernice i
propise o mikroklimatskim uvjetima koji trebaju vladati u staji,
dok je veterinarska inspekcija odgovorna za praćenje
provedbe zakona.
• Nema posebnih propisa i preporuka za precizan slijed
mjerenja svakog mikroklimatskog parametara u staji.
• Provjera klime u staji je problematična zbog relevantnosti,
usporedivosti i pravne sigurnosti rezultata dobivenih
mjerenjem.
Parametri klime u staji i njihovo mjerenje
• Prilikom procjene mikroklime u staji potrebno je uzeti u obzir različite značajke kao što su:• pasmina,
• dob životinje,
• proizvodnja,
• način držanja,
• te samo trajanje i intenzitet djelovanja određenog čimbenika mikroklime u staji.
• Pojedini parametri ne smiju biti odvojeno promatrani, nego bi se trebala uzeti u obzir njihova međusobna interakcija.
• Najvažniji parametri
mikroklime u staji su:
1. temperatura zraka u staji i
površinska temperatura
pojedinih dijelova staje,
2. relativna vlaga zraka u staji,
3. brzina strujanja vjetra,
4. osvijetljenost,
5. koncentracija štetnih plinova,
kao i neki drugi parametri.
• Mjerenje mikroklime u staji se obavlja u području u kojem se životinje zadržavaju.
• Prilikom mjerenja važno je uzeti u obzir godišnje doba, vrijeme mjerenja,
vremenske prilike i položaj mjerne točke u staji, jer sve to ima utjecaj na dobivene rezultate.
• Mjerenja koja se obavljaju kroz duže vremensko razdoblje i u različito
vrijeme su točniji pokazatelji stvarnih uvjeta u staji nego pojedinačna mjerenja.
• Kontinuirana mjerenja su ona koja se obavljaju pomoću određenih uređaja postavljenih na farmama sa samostalnim mjerenjima.
• Istraživanje je rađeno na pet mliječnih farmi mliječnih u istočnoj
Hrvatskoj.
• Kontinuirana mjerenja su se provodila za temperaturu i vlagu u
objektu s uređajem koji je bio podešen tako da svakih dva sata
bilježi vrijednosti temperature i vlage (dvanaest mjerenja na dan).
• Ostali promatrani mikroklimatski pokazatelji mjereni su jednom
mjesečno pomoću odgovarajućih mjernih uređaja (Tablica 1.).
Naziv uređaja Mjerna jedinica
1. Data Logger PCE-HT 71 Temperatura i relativna vlaga zraka u °C i %
2. Anemometar PCE-007 Brzinu strujanja vjetra u m/s
3. Data-loger-luksometar PCE-174 Intenzitet osvijetljenosti u luksima
4. Mjerač plina Gasman-N-NH3 Razinu amonijaka u ppm
5. Mjerač plina Gasman-N-H2S Razinu sumporvodika u ppm
6. Mjerač plina IAQ7515 Razinu ugljičnog dioksida u ppm
7. Laserski metar Distance Master Pocket Udaljenost u metrima
Tablica 1. Korišteni uređaji za mjerenje mikroklimatskih parametara u staji
• Mjerenja plinova je rađeno na trinaest mjernih točaka od kojih je
dvanaest bilo unutar staje i jedna izvan staje (Shema 1.).
• Sve točke koje su se nalazile unutar staje najmanje su bile dva
metra udaljene od vanjskih zidova.
• Mjerna točka broj trinaest služila je za određivanje vanjske klime, a
njena udaljenost od staje je bila najmanje 10 metara.
Shema 1. Mjerne točke mikroklime
2
1
3
5 4
6
7
8 9
11
10
12
13 10 m
Hranidbeni hodnik
Temperatura zraka
• Optimalna temperatura za mliječne krave se kreće od 4 do 16 °C (Heidenreich i sur., 2004).
• Međutim, krave imaju značajno veći prag tolerancije prema niskim (Hemsworth, 1995; Wassmuth, 1999), nego što imaju prema visokim temperaturama (Legates, 1991; Lacetera, 2002).
FarmaOžujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz
Ø Ø Ø Ø Ø Ø
I 7,8 16 18,9 22,5 25,4 24,5
II 6,1 15,3 18,6 22 24,4 24,2
III 7 15,1 18,6 21,3 23,8 23,8
IV 6,3 15,9 18,8 21,8 24,5 24,5
V 7,4 15,7 19 21,5 24,5 24,7
Tablica 2. Prosječne temperature (°C) od ožujka do kolovoza 2013. godine na
istraživanim farmama
Graf 1. Prikaz temperature na jednoj od istraživanih farmi za mjesec ožujak 2013. godine
0,0
4,0
8,0
12,0
16,0
20,0
24,0
28,0
32,0
36,0
40,0
0:2
9:1
9
20
:29
:19
16
:29
:19
12
:29
:19
8:2
9:1
9
4:2
9:1
9
0:2
9:1
9
20
:29
:19
16
:29
:19
12
:29
:19
8:2
9:1
9
4:2
9:1
9
0:2
9:1
9
20
:29
:19
16
:29
:19
12
:29
:19
8:2
9:1
9
4:2
9:1
9
0:2
9:1
9
22
:05
:17
18
:05
:17
14
:05
:17
10
:05
:17
6:0
5:1
7
2:0
5:1
7
22
:05
:17
18
:05
:17
14
:05
:17
10
:05
:17
6:0
5:1
7
2:0
5:1
7
22
:05
:17
18
:05
:17
14
:05
:17
10
:05
:17
6:0
5:1
7
2:0
5:1
7
22
:05
:17
Temperatura °C
Temperatura °C
Graf 2. Prikaz temperature na jednoj od istraživanih farmi za mjesec srpanj 2013. godine
Termoneutralna zona za mliječne krave 4-16°C
• Tijekom visokih ljetnih temperatura krave smanjuju unos
hrane i tako štite svoj organizam od pregrijavanja, što za
posljedicu ima smanjenje proizvodnje mlijeka.
• Osim temperature zraka u staji, bitna je i temperatura
pojedinih dijelova staje, poput primjerice temperature krova.
• Temperatura površine na kojoj krava leži i materijal prostirke
također su od velike važnosti, jer zimi može dođi do
pothlađivanja životinje zbog gubitka topline, a ljeti nastaju
problemi s termoregulacijom zbog slabije provodljivosti
topline.
Relativna vlaga zraka
• Vlaga zraka i temperatura imaju značajan utjecaj na potencijalne
mogućnosti nastanka infekcija i na plodnost krava.
• Optimalna vlaga zraka za krave kreće se u rasponu od 60 do 80%
(Brunsch i sur., 1996), ali je njezin štetni utjecaj ovisan o visini
temperature (Nauheimer i Weniger, 1986).
FarmaOžujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz
Ø Ø Ø Ø Ø Ø
I 76,5 64,2 67,8 67,4 58,8 61
II 75,8 68,7 72,2 72,8 66 64,6
III 74,1 68,1 72,4 73,5 67,3 64,9
IV 75,5 68,4 71,9 72,1 64,2 62,5
V 77 64 69,4 72 63,8 61,6
Tablica 3. Prosječne vrijednosti relativne vlage zraka (%) od ožujka do kolovoza 2013.
godine na istraživanim farmama
• Postoje tri razine toplotnog stresa prema vrijednostima THI
(Akyuz i sur., 2010.):
1. umjereni stres (72 – 79)
2. srednji (79 – 89)
3. jaki stres (>89).
Tablica 4. Prosječne vrijednosti THI od travnja do kolovoza 2013. godine na
istraživanim farmama
FarmaTravanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz
Ø Ø Ø Ø Ø
I 85 76 79 81 80
II 85 75 77 79 78
III 86 75 76 77 77
IV 84 75 77 77 79
V 86 76 77 79 79
Koncentracija štetnih plinova
• Plinovi su uvijek prisutni u stajskim objektima i njihova pojava
je uvijek štetna po zdravlje bilo životinje ili čovjeka.
• Dozvoljena koncentracija štetnih plinova propisana je
pravilnicima.
• Jedan od načina smanjenja njihove štetnosti je uspostavljanje
učinkovite ventilacije u staji.
• Neke štetne plinove osjetimo mirisom, međutim, neke i ne.
• Prisutnost sumporvodika ili amonijaka čovjek može vrlo lako
osjetiti: pri ulasku u staju osjeti se neprijatan miris koji
podsjeća na pokvarena jaja, odnosno peckanje očiju i
sluznica dišnog sustava.
• Koncentracija H2S od 200 ppm pa na više izaziva paralizu
mirisnih osjetila.
• Ovu su prvi pokazatelji loše mikroklime u staji.
• Kao relevantni plinovi mikroklime u staji smatraju se CO2, NH3 i
H2S. CO2 se također može iskoristiti i za procjenu učinkovitosti
ventilacijskog sustava. Za razliku od CO2, druga dva plina (NH3 i
H2S) već u niskim koncentracijama mogu biti štetni (NH3 od 30
do 40 ppm).
Tablica 5. Prosječne vrijednosti amonijaka - NH3 (ppm) od svibnja do rujna 2013.
godine na istraživanim farmama
Farma Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan
Ø Ø Ø Ø Ø
I 1,2 0,7 2,5 0,6 0,4
II 0,9 1,6 1,4 7,0 3,0
III 0,9 1,5 1,2 1,7 2,1
IV 1,2 1,7 1,3 0,1 1,5
V 0,1 0,5 0,7 0,7 0,5
• Prosječne vrijednosti CO2 kretale su se u rasponu od 460 do
849 ppm-a, što ukazuje na to da su te vrijednosti bile ispod
dozvoljene granične vrijednosti od 3.000 ppm (Tablica 6.).
Tablica 6. Prosječne vrijednosti ugljičnog dioksida - CO2 (ppm) od srpnja do
rujna 2013. godine na istraživanim farmama
Farma Srpanj Kolovoz Rujan
Ø Ø Ø
I 460 601 592
II 662 702 687
III 812 691 849
IV 659 615 661
V 685 790 612
Brzina strujanja vjetra
• Ventilacija ima zadatak stvaranja optimalne klime u staji, koja je
preduvjet za zdravlje, dobrobit i visoku proizvodnju mlijeka.
• Smatra se da je najveći učinak hlađenje pri brzini strujanja zraka
od 2,5 m/s (Heidenreich, 2009.).
Tablica 7. Prosječne vrijednosti brzine strujanja vjetra (m/s) od svibnja
do rujna 2013. godine na istraživanim farmama
Farma Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan
Ø Ø Ø Ø Ø
I 1,9 0,4 0,2 0,1 0,3
II 0,5 0,6 0,5 0,1 0,6
III 1,2 1,3 1,6 1,0 0,3
IV 0,5 0,4 0,4 0,1 0,2
V 0,1 0,4 0,02 0,1 0,2
Osvijetljenost
• Svjetlost je od velike važnosti za goveda, jer utječe na vid goveda u staji i na pašnjaku, rast, proizvodnju i dobrobit.
• Za novoizgrađene staje postoje smjernice Europske unije, prema
kojima na staji trebaju postojati otvori za ulaz prirodnog svjetla, a čija površina treba iznositi 3 do 5% ukupne površine poda staje.
Prikaz kako prozirne ploče trebaju i ne trebaju biti raspodjelene
• Kada nema dovoljno prirodne svjetlosti, tada je potrebna
umjetna rasvjeta, čiji intenzitet osvijetljenosti iznosi minimalno
80 luksa, u trajanju dužem od 10 sati.
• Svjetlosni režim se orijentira prema prirodnom ritmu dan-noć
(uključujući fazu sumraka), pri čemu bi noć ili tamna faza
trebala trajati minimalno 8 sati (Praktische Tierhygiene, 2010).
• Na svim farmama na kojima su istraživanja rađena potrebe za
dovoljnom količinom svjetla su u potpunosti ispunjena. U
razdoblju od 8 do 17 sati kada su mjerenja rađena prosječna
osvjetljenost se kretala od 395 do 11.198 luxa.
Zaključak
• Potrebno je osigurati optimalne uvjete za životinje. Ključnu
ulogu u tome igra staja i mikroklimatski uvjeti koji u njoj
vladaju.
• Krave s visokom proizvodnjom mlijeka, imaju i povećanu
proizvodnju tjelesne temperature zbog čega pri visokim
temperaturama okoline često pate od toplotnog stresa.
• Za osiguranje dobrobiti životinja potrebno je poduzeti
odgovarajuće mjere koje pripomažu kravama pri
termoregulaciji.
• To se postiže pravilnim postavljanjem ventilatora (pod kutem
da strujanje zraka bude neposredno iznad leđa krava),
dovoljnog broja, jačine i rasporeda ventilatora, te njihova
kombinacija s vodenim prskalicama.
• U pogledu štetnih plinova sve farme su imale odlične
rezultate, razina plinova bila je u granicama dozvoljenog. U
pogledu osvjetljenja sve su farme zadovoljile preporučene
vrijednosti, te su krave imale dovoljno svjetla.
HVALA NA POZORNOSTI