Download - Mjerni elementi
MERNI ELEMENTI
Uloga mernog elementa
Konfiguracija sa negativnom povratnom spregom – merenje izlaza kojim treba upravljati
Konfiguracija sa upravnom spregom – merenje ulaznog poremećaja koji treba kompenzovati
U procesnoj industriji merenje•Protoka•Pritiska•Nivoa•Temperature•Sastava i koncentracije
Merni elementi
Merni element u sistemu upravljanja - transmiter
Statičke i dinamičke karakteristike mernih elemenata
Bitne karakteristike mernih elementata- merni opseg- merno područje- osetljivost- tačnost - preciznost- ponovljivost merenja
inecveli merene opseg
signalaog standardnopseg =Km
Statička karakteristika - pojačanje
Merni elementi
Dinamičke karakteristike mernih elemenata
•Merni element mora da ima dobre dinamičke karakteristike•Relativno u odnosu na dinamičke karakteristike procesa•Većina mernih elementata ima karakteristike sistema prvog reda (+ mrtvo vreme zbog vodova)•Neki merni elementi su sistemi drugog reda (npr. neki manometri)
1+seK = (s)G
m
sD-m
m
m
1+se K = (s)G
p
sD-p
p
p
pm 0.2 < i D 0.2 <D pm
Ako je:
Treba da bude ispunjen uslov:
Merni elementi
Pretvarački deo mernog elementa-transmitera
Zavisi od tipa izlaza iz senzora i tipa signala koji prizvodi
Primer 1: Sistem pločica mlaznica - Pneumatski transmiter
Primer 2: Diferencijalni transformator - Električni transmiter
Malo mehaničko pomeranje
Malo mehaničko pomeranje
Merni elementi - Protok
Principi merenja
I. Instrumenti za merenje protoka- Najčešće merenje zapreminskog protoka
(1)Merači potisnute zapremine fluida-Rotacioni-Nutacioni-Oscilatorni
Merač protoka sa rotacionim eliptičnim zupčanicima
Primenljivi za:•Nominalne prečnike cevovoda od 38 do 600 mm•Nominalne protoke od 2 do 4000 m3/h•Temperature do 200 oC•Pritiske do 80 bar
Tačnost:•Za merenje protoka tečnosti 0.2%, •Za merenje protoka gasova 2%.
Merni elementi - Protok
(2) Turbinski merači
• Rade na principu prenosa kinetičke energije fluida• Izlaz: broj obrtaja turbine
(a) Tangencijalni - mlazni merači protoka- najčešće za merenje količine protekle vode
(b) Aksijalni - propelerski merači protoka
Primenljivi za:•Nominalne prečnike cevovoda od 6-750 mm •Nominalne protoke od 0.004 do 140000 dm3/min•Opseg opseg merenja najčešće od 12:1 do 30:1 •Temperature od -255 do 300 oC •Pritiske do 200 bar
Tačnost: 0.25% Reproduktivnost bolja od 0.02%Linearnost u opsegu 1:12 bolja od 0.5%.
Turbinski merači se koriste kao sekundarni standardi za merenje protoka.
Merni elementi - Protok
(3) PrigušniceMerači protoka zasnovani na merenju pada pritiska
Prigušna ploča
Mlaznica
Venturi
Princip rada
2v
+ 2v
+ p
= 2v
+ p 2
33-1
233
211
)p - p( 2 A = F 21
20
3-1220
+ m - 1 =
m=A2/A1
=A3/A2
Bernulijeva jednačina
Teorijski protočni broj
Merni elementi - Protok
Prigušnice - nastavak
Teorijski protočni broj
p
C = F
2Akkkkk = C 2(20)p0
- k - popravni koeficijent za viskoznost
- kρ - popravni koeficijent za gustinu
- kp - popravni koeficijent za pritisak
- kδ - popravni koeficijent za hrapavost
- kθ - popravni koeficijent za temperaturu
Realna vrednost merenja:
Nelinearna zavisnost
Segmenta prigušnica-Za merenje protokafluida sa suspendovanimčesticama
Specijalne konstrukcije
Merni elementi - Protok
(4) Anularna merila Merači protoka zasnovani na merenju sile otpora
•rotametri •merila sa metom
Rotametri
Y C = AC
)-(gV2 Y K = F
f0w
fttk
Veza protoka i vertikalnog položaja tela u cevi
Merila sa metom
x K = F
Merni elementi - Protok
Drugi principi merenja protoka:1. Elektromagnetni (indukcioni) merači – za merenje protoka elektroprovodnih
tečnosti (elektrolita i sl). Uslov: specifična električna otpornost fluida manja od 3.5x10-4 Ωm
2. Merači protoka zasnovani na otkidanju vrtloga koji se javljaju kada fluid struji oko tela nehidrauličkog oblika – brzina otkidanja vrtloga proporcionalna protoku. Različite metode za brojanje vrtloga: npr. Termistor koji je tako postavljen da se periodično hladi promenom protoka fluida pri prolasku vrtloga, pri čemu se meri promena električnog otpora termistora zbog promene temperature.
3. Ultrazvučni merači protoka - merenje kašnjenja primljenih ultrazvučnih talasa koje se menja pri promeni protoka tečnosti
Merni elementi - Pritisak
Instrumenti za merenje pritiska i razlike pritisaka(Manometri i diferencijalni manometri)
Osnovni principi merenja:1. potiskivanje manometarskih tečnosti2. deformacija elastičnih elemenata3. piezoelektrični efekat4. magnetno striktivni efekat
(2) Manometri na principu deformacije elastičnih elemenata(a) Burdonov (Bourdon) manometar(b) manometar sa elastičnom membranom(c) manometar sa elastičnim mehom
(a) Burdonov manometar•Cev eliptičnog ili spljoštenog poprečnog preseka koja je savijena u luk, spiralu ili helikoidalnu spiralu
•Meri se razlika pritisaka u i oko cevi preko pomeranja slobodnog kraja cevi
•Najčešće od metala, a može biti od plastike ili kvarca•Najčešće pretvarač pri merenju temperature manometarskim termometrima
•Opseg merenja 10-2 do 105 bar •Tačnost 2-5%
Princip rada Burdonovog manometra
Merni elementi - Pritisak
(b) Elastične membrane (dijafragme)- Merenje ugiba sredine membrane zbog razlike pritisaka sa jedne i druge
strane membrane- Jednostruke ili višestruke- Ravne ili talasaste- U principu nelinearne – ugib treba da bude manji od 5 debljina membrane- Pogodne za merenje niskih pritisaka koji se brzo menjaju - Precizno merenje vrlo malih razlika pritisaka, ~ 10-8 bar.
a) jednostruka ravnab) jednostruka talasastac) Višestruka membrana
(c) Elastični mehovi-Višestruke membrane sa mnogo nabora-Veće pomeranje -Bolja linearnost-Opseg merenja 10-3 do 60 bara-Merni elementi i elementi pneumatskih uredjaja 1 + s
A/K =
P(s)
(s)
Merni elementi - Pritisak
•Manometri na principu elastične deformacije – pritisak se pretvara u malo mehaničko pomeranje
•Različiti principi pretvaranja malog mehaničkog pomerenja u signal
(1) Pretvaranje pomeraja u električni signal uz pomoć diferencijalnog transformatora
Bartonova ćelija -za opseg diferencijalnog pritiska od 2.5x10-2 bar naviše-za apsolutne pritiske do 200 bar
(2) Pretvaranje pomeranja u električni signal merenjem promene električne kapacitivnosti
• Promena ugiba membrane utiče na promenu električnih kapaciteta C3 i C4 - kapacitetni most
• Velika osetljivost – do 10-8 bara
Merni elementi - Pritisak
(1) Pretvaranje pomeraja u električni signal pomoću mernih traka
L
L S=
R
R
00
•Deformacija membrane se prenosi na deformaciju merne trake
•Promena dimenzija merne trake rezultuje promenom električnog otpora
Materijali od kojih se izradjuju: - metali: mala osetljivost, stabilne karakteristike - poluprovodnici: velika osetljivost, nestabilne karakteristike
Piezoelektrični elementi -Princip merenja: pojava naelektrisanja na površini nekih kristala (kvarc, turmalin i barijum-titanat) kada se elastično deformišu duž specifičnih površina-Pogodni za merenje brzih promena pritiska
Magnetostriktivni instrumenti- Efekat promene magnetne permeabilnosti feromagnetnih materijala (najčešće legure od 63% Ni i 37% Fe) kada su izloženi naprezanju na pritisak, istezanje ili torziju
Merni elementi - Nivo
Instrumenti za merenje nivoa
1. merenje nivoa čistih tečnosti u otvorenim sudovima2. merenje nivoa čistih tečnosti u sudovima pod pritiskom ili vakuumom3. merenje nivoa tečnosti na jako povišenim ili sniženim temperaturama4. merenje nivoa granice faza5. merenje nivoa čvrstih nasutih materijala6. merenje nivoa višefaznih sistema (suspenzija, emulzija, pene)7. merenje nivoa fluidizovanog materijala
(1) Direktne metode merenja nivoa
(a) plovak na užetu(b) plovak na polugi i torzionoj cevi (c) plovak sa vođicama (d) vodokazna stakla (e) metode sa fotoćeljom
Merni elementi - Nivo
(2) Određivanje nivoa preko merenja pritiska i diferencijalnog pritiska- Najčešće korišćene u industriji
Merenje nivoa u sudu pod pritiskom
Merenje nivoa u otvorenim sudovima(a) Merenje hidrostatičkog pritiska na dnu suda(b) Merenje povratnog pritiska u cevčici – za
korozivne tečnosti
(3) Merenje nivoa pomoću pretvarača sa električnim izlaznim signalom(a) Merenje promene električne kapacitivnosti(b) Ultrazvučne metode(c) Metode sa apsorpcijom -zračenja
Merni elementi - Temperatura
Instrumenti za merenje temperature(Termometri)
•Dodirni termometri•Zračni pirometri
•Dilatacioni •Manometarski•Termootporni•Termoelementi
(1) Dilatacioni termometri• Liinearna dilatacija čvrstih tela: štapni i bimetalni • Zapreminska dilatacija tečnosti
živa (-30 do +750oC pentan (-200 do +20oC), etanol (-110 do +50oC) Velika tačnost i preciznost - koriste se za kalibrisanje drugih termometara Nisu pogodni za transmitere
Merni elementi - Temperatura
2. Manometarski termometri- Merenje temperature zasniva na fenomenu promene pritiska, pri promeni temperature i konstantnoj zapremini- Za merenje promene pritiska najčešće Burdonov manometar
(a) Manometarski termometri sa gasovima-Azot ili helijum na 10 do 30 bar-Opseg merenja iznosi od -75 do +550 oC-Greška merenja iznosi do 1.5% -Kapilara dužine 10 do 40 m
(b) Manometarski termometri sa tečnostima- Najčešće živa, početni pritisak ~ 15 bar- Manji manometarski sud- Dužina kapilare do 25 m
(c) Manometarski termometri sa zasićenom parom-Dvofazna oblast-Meri se napon pare-Propan, dietiletar, etanol ili ksilen-Opseg temperatura od -200 do +350 oC-Velika osetljivost -Nelinearnost
Merni elementi - Temperatura
3. Otporni termometri- Princip rada se zasniva na zavisnosti električne otpornosti metala, elektrolita ili poluprovodnika od temperature
e = T0T
na 273 K
Za metale važi približno:
) b + a + (1R = R 20
e R = R )T1/ - B(1/T0T
0
Za poluprovodnike važi približno:
Najčešće korišćeni otporni termometri:-Od platine – Pt100
-velika preciznost (do 0.01 K) i linearnost-relativno mala osetljivost, uzak opseg merenja-visoka cena
-Od poluprovodnika - termistori (smeše oksida metala, germanijum, silicijum, karbidi metala, grafit )
-velika osetljivost-nestabilnost karakteristika-visoka nelinearnost i uzak opseg merenja -niska cena
Različite konstrikcije otpornih termometara
Merni elementi - Temperatura
4. Termoelementi (termoparovi)- Princip merenja temperature zasniva na Zebekovom (Seebeck) efektu, - pojava da na spojevima dva različita metala, kada se nalaze na različitim temperaturama, nastaje elektromotorna sila koja zavisi od razlike temperatura.
Najčešće korišćeni termoparovi i maksimalna temperatura njihove upotrebe
Spoj metalaMaksimalna temperatura (oC)
Trajna upotreba
kratkotrajno
platina - platina-rodijumhromel - alumelhromel - kopelgvožđe - konstantan (kopel)bakar - konstantan (kopel)
1300900600600400
16001300800800600
- Najčešće od metala ili poluprovodnika- Spajanje zavarivanjem ili lemljenjem- Neophodna kompenzacija temperature hladnog kraja - Korišćenje zaštitnih obloga - Opseg merenja od -260 do +2800 oC
Merni elementi - Temperatura
Greške dodirnih termometara i metode korekcije
• Statičke greške: - usled odvođenja toplote - usled zračenja
- usled postavljanja termometra u struju velike brzine• Dinamičke greške
Greška usled odvođenja toplote
) T - TA( h = dx
TdS f2
2
0 = dt
dT :l = x ,T = T :0 = x z
S
hA = m ,
(ml)
TT =TT zf
lztfl
cosh)(Greška merenja:
- Greška se smanjuje kad rastu l i m (odnos konvektivnog i konduktivnog prenosa toplote) - Treba da bude što veće l, h i A, i što manji i S
Greška usled zračenja
)T - T( h
= 4z
4t
ztz
Greška usled velikih brzina
c2v =
p
2
v
Merni elementi - Temperatura
Zračni pirometri- Temperatura se meri na osnovu karakteristika toplotnog zračenja zagrejanih tela- Nema direktnog kontakta termometra sa telom čija se temperatura meri
Za merenje temperatura se mogu koristiti: 1. Izračena energija za neku uzanu oblast talasnih dužina (obično vidljivi deo spektra)2. Ukupna energija zračenja u celom spektru3. Odnos izračenih energija za dve oblasti spektra4. Veličina i položaj maksimuma izračene enegije u spektru.
1. Odnos izračenih energija monohromatskog zračenja iste talasne dužine, za dve različite apsolutne temperature
T
1 -
T
1
1 101.43x =
E
E 21
2-
T,
T,
1
2ln
2. Zračni pirometri sa ukupnim zračenjem
T = ET4
Prijemnik toplotnogzračenja
Merni elementi - Sastav
Instrumenti za određivanje sastava i koncentracije
1. Indirektne metode2. Elektrohemijske metode3. Metode određivanja koncentracije kondenzabilnih para u gasovima 4. Spektroskopske metode5. Hromatografske metode6. Metode zasnovane na hemijskim reakcijama7. Metode posrednog odredjivanja koncentracija – tzv. soft-senzori
1. Indirektne metode određivanja sastava i koncentracije- Za kvazibinarne smeše - Koncentracija jedne komponente odredjuje na osnovu merenja pogodno odabrane fizičke
karakteristike smeše- Najčešće: gustina, viskoznost i toplotna provodnost
Gustina-Za gasove nepogodno – jako zavisi i od pritiska i od temperature-Za tečnosti pogodno za odredjivanje koncentracije neke komponente u vodi ili ugljovodonicima-Gustina tečnosti se najčešće meri na osnovu razlike pritisaka na dva nivoa u tečnosti
Merni elementi - Sastav
Viskoznost-Za merenje koncentracija polimera rastvorenih u tečnostima niske viskoznosti -Za odredjivanje sastava maziva- Merenje viskoznosti:
- Na osnovu pada pritiska na odredjenoj dužini cevi- Na osnovu merenja otpora koji se javlja pri vođenom kretanju objekta uronjenog u fluid (najčešće rotacija)
Toplotna provodnost - Najčešće korišćena nespecifična metoda za određivanje sastava gasovitih smeša
Relativne toplotne provodnosti nekih industrijskih gasova
GasRelativna toplotna
provodnost
vazduhazotkiseonikvodonikvodena paraugljen dioksidmetanetanetilen
1.001.001.016.670.670.571.240.710.67
- Merenje toplotne provodnosti zasniva na određivanju odvedene toplote sa zagrejane površine: - Veća toplotna provodnost Veća odvedena toplota Niža temperatura Manji električni otpor provodnika
Poredjenje električnih otpora u ispitivanom i referentnom gasu sastav gasa
Merni elementi - Sastav
2. Elektrohemijske metode za određivanje sastava vodenih rastvora-Elektrode pomoću kojih se detektuje prisustvo jona u vodenim rastvorima-Potencijal elektrode proporcionalan koncentraciji jona
pH-metrijska metoda -Merenje koncentracije vodoničnih jona u rastvoru, odnosno pH-Veoma značajno u industriji – Staklena i referentna elektroda
Potenciometrijske metode sa jon-selektivnim elektrodama- Za određivanje koncentracija Na+, Ca2+, Cu2+, Cd2+, Cl-, F-, CN- jona- Velika osetljivost, tačnost i selektivnost
Konduktometrijska metoda- Zasnovana na merenju električne provodnosti tečnosti - Nespecifična metoda – meri se ukupna jonska jačina tečnosti- Jeftina, kvantitativna i robustna metoda. Ima široku primenu u industriji- Neophodna temperaturna kompenzacija- Moguće merenje vlažnosti čvrstih materijala (hartije, kartona, tkanine,...)
Merni elementi - Sastav
2. Elektrohemijske metode - nastavak
Metode određivanje sadržaja rastvorenog kiseonika- Veliki značaj u biohemijskim sistemima- Specifične elektrode sa silikonskom membranom kroz koju difunduje rastvoreni O2
- Neohodna temperaturna kompenzacija ili regulacija- Neophodna periodična regeneracija elektrode
Metode za određivanje količine kiseonika u gasovitoj fazi-Cirkonijumova elektroda - Membrana od cirkonijuma koja postaje propustljiva za O2 preko 600 oC - Meri se razlika koncentracije u odnosu na 20.9% (sadržaj O2 u vazduhu) - Moguće merenje koncentracije O2 i ispod 1 ppm
-Paramagnetni analizatori - Zasnovani na paramagnetnim osobinama kiseonika (još samo NO2 i ClO2)- Princip rada zasnovan na skretanju spore struje gasa pod dejstvom magnetnog polja- Moguće merenje u opsegu 1% do 100% O2
- Neophodna temperaturna kompenzacija
Merni elementi - Sastav
3. Određivanje koncentracije kondenzabilnih para u gasovima (određivanje vlažnosti gasova)
Načini izražavanja vlažnosti gasova: - Koncentracija (zapreminski %, ppm ili g/cm3), - Tačka rose (temperatura pri kojoj se javljaju prve kapi kondenzata) - Relativna vlažnost (odnos parcijalnog pritiska pare i pritiska zasićenja na istoj temperaturi)
Senzori za određivanje tačke rose- Ogledalo koje se hladi, na kome se detektuje pojava magle- Detekcija zamagljivanja ogledala - merenjem refleksije svetlosnog zraka ili merenjem promene električne kapacitivnosti - Merenja se vrše u ciklusima - Sekundarni standardi za određivanje vlažnosti - Opseg merenja opsegu od 1 ppm (v/v), do zasićenja
Senzori na principu adsorpcije-Sloj poroznog adsorbensa (Al2O3 ili SiO2) koji služi kao dielektrik električnog kondenzatora-Promena količine adsorbovane vlage promena električnog kapaciteta-Primena za industrijsko merenje vlažnosti gasova -Nisu dovoljno selektivni, robustni, opseg merenja 1 ppm do zasićenja
Mikrogravimetrijski senzori-Kristal koji osciluje na čijoj površini se adsorbuje para -Masa kristala se menja sa promenom adsorbovane količine promena frekvencije oscilovanja-Mogućnost korišćenja selektivnih prevlaka
Merni elementi - Sastav
4. Spektroskopske metode- Zasnivaju se na merenju apsorpcije ili emisije zračenja u različitim oblastima talasnih dužina - Talasna dužina zračenja zavisi od vrste supstance – kvalitativna analiza- Intenzitet zračenja zavisi od koncentracije komponente – kvantitativna analiza
Kolorimetrija- Merenja obojenosti rastvora- U industriji samo za obojene rastvore- Izlaz kontinualan električni signal
Vidljiva i ultra-ljubičasta spektroskopija-Zračenje talasnih dužina koje odgovaraju promeni energetskih nivoa elektrona-Pouzdana metoda za analizu jednostavnih smeša, ali nije mnogo specifična-Češća primena u laboratoriji nego u industriji
Infra-crvena spektroskopija- Zračenje talasnih dužina koje odgovaraju vibracijama molekulskih veza-Različite strukture veza u molekulima imaju karakteristične frekvencije vibracija- Siroka primena u procesnoj industriji, za određivanje sastava gasova, tečnosti i čvrstih supstanci
Laboratorijske spektroskopske metode: nuklearna magnetna rezonansa, masena spektroskopija, atomska apsorpcija, opto-akustična spektroskopija
Merni elementi - Sastav
5. Hromatografske metode
-Jedna od najšire korišćenih instrumentalnih analitičkih metoda za analizu sastava i određivanje koncentracije u gasovitim i tečnim smešama -Omogućuje i kvalitativnu i kvantitativnu analizu
Princip rada: - Mobilna i nepokretna faza (sorbent)- Različit afinitet prema različitim komponentama u mobilnoj fazi- Razdvajanje različitih komponenata smeše- Detektor na izlazu (merenje toplotne provodnosti, konduktometrija, ...)- Retenciono vreme – komponenta, veličina pika - koncentracija- Suštinski diskontinualna metoda – u savremenoj industriji automatsko uzorkovanje i analiza uzoraka sa trajanjem ciklusa reda nekoliko minuta- Skupi, osetljivi uredjaji
Vrste hromatografije:-Na osnovu karakteristika mobilne faze: gasna ili tečna-Na osnovu mehanizma vezivanja: adsorpciona, jonoizmenjivačka, afinitetna, particiona, gel-filtracija, ...-Na osnovu geometrije nepokretne faze: kolonska, tankoslojna, ...
6. Metode zasnovane na hemijskim reakcijama- U industriji najčešće metoda za određivanje ukupnog ugljenika oksidacijom do ugljen dioksida i njegovim merenjem pomoću infra-crvene spektoskopije
IZVRŠNI ELEMENTI SISTEMA AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA
U procesnoj industriji najčešće se koristi REGULACIONI VENTIL
Dva osnovna dela regulacionog ventila:-Motorni deo-Izvršni deo
Klasifikacija ventila prema konstrukciji motornog dela• pneumatski • elektropneumatski • elektrohidraulički • električni
Na osnovu toga da li porast signala teži da zatvori ili da otvori ventil, servomotor sa: (a) direktnim dejstvom (b) inverznim dejstvom
Regulacioni ventil
Dinamičke karakteristike regulacionih ventila-Definisane konstrukcijom motornog dela-Najčešće pribliđno sistem prvog reda sa mrtvim vremenom-Treba da budu dovoljno brze relativno u odnosu na karakteristike procesa
sD
v
vv
vesK =(s)G
1 1+se K = (s)G
p
sD-p
p
p
D 0.2) - (0.1 <D 0.3) - (0.2 < pvpv ,Preporuka:
Regulacioni ventil
a) Konvencionalni jednodelni, b) Konvencionalni dvodelni, c) Ugaoni, d) Troktaki, e) Membranski, f) Leptir, g) Loptasti ....
Klasifikacija ventila prema konstrukciji tela ventila
Regulacioni ventil
Klasifikacija ventila prema broju i obliku čepova i sedišta-Jedan ili dva čepa-Oblik čepa definiše statičku karakteristiku ventila – zavisnost izmedju protoka i položaja vratila ventila
Neki karakterističnioblici čepova
Regulacioni ventil
Statičke karakteristike regulacionih ventila – odredjene konstrukcijom izvršnog dela
p
f(x) C=F vv
0,0 0,2 0,4 0,6 0,8 1,00,0
0,2
0,4
0,6
0,8
1,0
1. LINEARNA2. JEDNAKOPROCENTNA =103. JEDNAKOPROCENTNA =504. HIPERBOLI^KA =105. HIPERBOLI^KA =506. KVADRATNI KOREN7. BRZOOTVARAJU]A
5
43
2
7
6
1
f(x)
x
Protočne karakteristike:1 Linearna:
2, 3 Hiperbolička:
4,5 Jednakoprocentna:
6 Kvadratni koren:
x = f(x)
1-x = f(x)
1)x-(-
1 = f(x)
x = f(x)
F - zapreminski protok fluidaCv - koeficijent veličine ventilaf(x) - protočna karakteristika ventilax - položaj vretena ventilaρ - gustina fluidaΔpv - pad pritiska na ventilu
Regulacioni ventil
Izbor protočne karakteristike regulacionog ventila - generalna pravila (1) Za linearne procese treba koristiti regulacioni ventil sa linearnom protočnom karakteristikom, ako se pad pritska na ventilu ne menja značajno u toku rada. Ukoliko se pad pritiska na ventilu smanjuje sa povećanjem protoka, treba koristiti regulacioni ventil sa jednakoprocentnom karakteristikom.
(2) Za nelinearne procese treba utvrditi potrebnu karakteristiku regulacionog ventila da bi se nelinearnost kompenzovala.
(3) Brzo otvarajuća karakteristika se koristi kod dvopoložajne regulacije, u sistemima blokade i kada je potrebno dobro zaptivanje.
Postupak nalaženja protočne karakteristike ventila za kompenzaciju nelinearnosti objekta upravljanja
Regulacioni ventil
Dodatna oprema regulacionih ventila
Točak za ručno otvaranje
Zaobilazna linija
Pozicioner
TRANSMISIONE LINIJE- Tokovi signala izmedju različitih elemenata sistema upravljanja