Download - Novine Berket

NOVINE NEZAVISNE LISTE

Josipa Berketa

novi

ne s

e tis

kaju

na recik

liranom

papiru

izborne novine / broj 1 / travanj 2009.

2 || VRIME JE ZA BOLJE

Hari Rončević - prvi svibnjaU petak, 1. svibnja, kapetan Josip Berket darovat će Ka-štelanima koncert našeg sugrađanina, poznatog pjevača Harija Rončevića. Koncert će se održati u Kaštel Starom (Brce). Ulaz je slobodan.

Ivan Biluš-Gagić pristupio Nezavisnoj listi kapetana BerketaNezavisnoj listi kapetana Josipa Berketa pristupio je Ivan Biluš-Gagić, dragovoljac i invalid Domovinskog rata. Ivan Biluš-Gagić rođen je 26. svibnja 1955. godine u Radoši-ću. Danas živi u Kaštel Novom, Ulica Franje Tuđmana 22. Biluš je jedan od najpoznatijih hrvatskih branitelja iz Kaštela. Nositelj je niza visokih vojnih odličja, a za svoje ratne zasluge dobio je Nagradu Grada Kaštela 1995. go-dine. Ivan Biluš-Gagić nakon rata nastavio je živjeti skro-mno te je uzoran građanin Kaštela.

IZ GLASA KONCILA:

IZNIMNA VAŽNOST PREDSTOJEĆIH IZBORAPREDSTOJEĆI IZBORI, bez obzira na to što su samo lokalni, imaju iznimnu važnost te su osobit izazov za vjernike katolike.

Lokalni izbori, koji će se održati u nedjelju 17. svibnja, u tom su smislu prvi put bitno povoljniji jer će građani određene lokalne jedi-nice izravno birati načelnika, gradonačelnika, župana i njihove zamje-nike i moći će ih na referendumskom izjašnjavanju i opozvati ako ne budu zadovoljni njihovim radom i zalaganjem.

Naime, s predstojećim lokalnim izborima počinje novo razdoblje u promišljanju o samim kandidatima koji će izići na izborni brisani pro-stor. Dok je dosad redovito naglasak bio na političkim strankama te je zbog toga bilo moguće da napreduju samo oni koji se odlikuju svo-jom stranačkom poslušnošću, odsad se naglasak sa stranaka pomiče na konkretne osobe te odjednom postaje važno tko su one i kakve su one u svakom pogledu. Može se reći da će predstojeći lokalni izbori prvi put stvarno zaustaviti dosad u svim političkim strankama cvatu-ću negativnu kadrovsku selekciju, tj. guranje naprijed podobnih i po-slušnih bez obzira na njihove (ne)sposobnosti i natjerati stranke da biraju za svoje kandidate što kompetentnije i što kompletnije osobe.

Naime, sudjelovanje na izborima dosad je u biti značilo tek mo-gućnost skidanja vladajuće stranke ili koalicije s vlasti, nerijetko kao kažnjavanje za premali i često neadekvatni doprinos za opće dobro hrvatskoga društva, i dovođenje na vlast drugih u minimalnoj nadi da bi novi mogli biti bolji. Budući da je većina građana stekla dojam da se samim izborima u zemlji ništa bitno ne mijenja, sve je više građana koji i ne žele sudjelovati na izborima. Zbog takvoga iskustva velika je opasnost da bi mnogi hrvatski građani mogli podcijeniti važnost i predstojećih lokalnih izbora koji su prvi put drugačiji i obećaju više od svih dosadašnjih.

Don Ivan Miklenić, Glas Koncila, 19.4.2009.

HOĆE LI PRESTATI POSLUŠNIŠTVO?“NITI JEDNA POLITIČKA STRANKA u današnjoj Hrvatskoj još uvijek nije uspjela ostvariti iskorak iz mentaliteta više od 40 godina domini-rajuće Komunističke partije u mentalitet suvremenih stvarno demo-kratskih političkih stranaka kao što su stranke u drevnim i stabilnim demokratskim društvima.”

“Političke stranke moraju smoći snage i prestati poslušništvo i član-stvo uzimati kao jedini kriterij za stjecanje povlastica i odgovornih funkcija u društvu”, smatra don Ivan Miklenić.

Neka ne ulaze zbog povlastica“Ono što privlači ljude u stranke neka ne bude stjecanje povlastica,

nego dobar i provediv program i sudjelovanje u stvarnom služenju boljitku cjelokupnoga društva. Katolici u strankama koji to ne uzmu i ne ostvaruju najozbiljnije, izdaju nažalost bit kršćanstva, bit poruke Isusa Krista, ‘koji je došao služiti, a ne da bude služen’”, zaključuje don Miklenić

Don Ivan Miklenić, Glas Koncila 1. travnja 2009. godine

SADRŽAJ:

VIJESTI:

“Posebnu pozornost posvetit ću podizanju životnog standarda djece, mladih i zrelih osoba. Ako je osnovna škola besplatna, onda to treba biti i vrtić u kojem pak treba biti mjesta za sve - a ne da stotinjak djece ostane neupisano. Pohađanjem škole u tri smjene, kako je to slučaj danas, djeca su unaprijed loše obilježena i postavljena u neravnopravni položaj.”JOSIP BERKET

9. svibnja - donatorska večera za izgradnju staračkog doma i vrtićaU Marini Kaštela 9. svibnja održat će se donatorska veče-ra za potrebe Zaklade Biskup Josip Lang. Naime, Zaklada Biskup Josip Lang za starije, bolesne i nemoćne financirat će gradnju doma za starije što će se graditi na zemljištu koje je Kaštelima poklonila Jela Škarica-Žikov. Na istom zemljištu planirana je i izgradnja dječjeg vrtića. Prostor za organizaciju donatorske večere ustupio je Josip Ber-ket, odnosno njegova tvrtka Marina Kaštela koja ujedno snosi trošak organizacije večere, a donacija će se prikupiti prodajom ulaznica.

13. svibnja - koncert Trio Gušt i ribarska večerKao dar Kaštelanima kapetan Josip Berket 14. svibnja organizira ribarsku večer uz koncert poznatog sastava za stvaranje dobrog štimunga Trio Gušt. Koncert se održava u Marini Kaštela. Ulaz, srdele i vino su besplatni.

2 Josip Berket poručuje: Zaslužujemo više i bolje

Berket predstavlja kandidate te objašnjava zašto ne koalira Jamstva poštenog vladanja

4 Razgovor s Darkom Varnicom, kandidatom za predsjednika gradskog vijeća Kaštela: Nitko nema pravo zanemarivati svoje obveze

5 Predstavljamo Marinku Parčina, kandidatkinju za zamjenicu gradonačelnika: Sudite prema djelima

Marin Kovačev, kandidat za zamjenika gradonačelnika: Nova zgrada policijske uprave

6-7 Josip Berket, nezavisni kandidat za gradonačelnika Kaštela: Članove svoje uže obitelji neću zaposliti na funkcijama koje se plaćaju iz gradskog proračuna

8-15 Životopisi

16 Prometni projekti: Sigurnije ceste

17 Projekt malih škola i vrtića: Škole i vrtići i sjeverno od brze ceste

18 Lungomare kroz sedam Kaštela: Riva duga gotovo 20 kilometara

19 Kozjak kao Marjan: Zaustaviti daljnju devastaciju

20 Prioritet je izgradnja domova za starije: Mjesto i za one koji nisu korisnici doma

21 Projekt reorganizacije Gradske uprave: Gradski službenici moraju biti u službi svojih građana

22 Sportski klubovi

3Kapetan Josip Berket za gradonačelnika Kaštela ||

DRAGI STANOVNICI KAŠTELA, svi mi koji smo rođeni u Kašte-lima, svi mi koji smo izabrali ovaj grad za život naših obitelji, za stalan posao i budućnost naše djece zaslužujemo više i bolje. Izlaskom na izbore 17. svibnja imamo šansu za promjene koje će svima donijeti boljitak. Ljudi na našoj Nezavisnoj listi mogu vam jamčiti da će se te promjene dogoditi.

Predugo u Kaštelima nema planiranog razvoja, političke po-djele na lijeve i desne građanima ne koriste. O našoj sudbini mo-ramo sami odlučiti. Dosta je toga da netko drugi odlučuje kako u našem gradu treba biti. Split i Kaštela se trebaju zajedno razvi-

jati, a ne da Kaštela budu šporko predgrađe Splita, što dugoročno šteti i Splitu. Mi trebamo odluči-ti hoćemo li biti Velika Gorica ili Zemun.

Izradnja novih vrtića i četiriju malih osnovnih škola naš je pri-oritet. Prije 10 godina pokrenuo sam akciju „Više veslača- manje pušača“. Danas u veslačkom, odbojkaškom i jedriličarskom klubu u Marini Kaštela brine-mo o 250 djece, a sve ih je više i to me veseli. Mladima moramo pružiti najbolje uvjete za igru i

učenje, kako bi se i roditelji ma-nje brinuli.

Hitno moramo dovesti vodu u sve dijelove Grada. Gotovo 20.000 ljudi nema vodu, to nije jeftino, to nije lako, ali ako to nije prioritet, ne znam što je. Grad to mora podržati, legalizirati objekte i spojiti vodu. Bez plana nema razvoja, nema života.

Sustav Eko Kaštelanski zaljev je pri kraju, ali je neuporabljiv bez sekundarne kanalizacije. Ne možemo više dopustiti da se po Kaštelima kopa kako komu pa-dne na pamet. To moraju nad-zirati stručnjaci koje mi imamo. Moramo riješiti i ukop željezni-čke pruge te dislocirati daleko-vode koji prolaze kroz Grad.

I smeće će nas zatrpati, pro-jekt zbrinjavanja otpada ne može funkcionirati ako se otpad ne dijeli. Svako kućanstvo mora dobiti dvije kante, jednu za bio-loški otpad, drugu za sve ostalo smeće.

Svako radno mjesto je Bogom dano, ali treba inzistirati na eko-loškim standardima koji vrijede u svijetu. Svaki investitor će ima-ti servis gradske uprave - njihovo je da investiraju i zaposle ljude, a gradske uprave da nemaju nika-kvu drugu brigu.

Dugoročno, 15 kilometara ka-štelanske rive netko mora osmi-sliti kao najvrjedniji javni pro-stor, a tako bi dobili na cijeni i svi dvorci koji su na toj šetnici.

Vrijeme je i da Kozjak postane park-šuma, da se odrede granice gradnje i javne namjene. Mora-mo zaštititi Kozjak čija je vrije-dnost nemjerljiva jer tu su nasta-la brojna starohrvatska naselja. Kozjak za Kaštela mora biti kao Marjan za Split.

Mnogo je posla pred nama, mi znamo kako ostvariti plan za razvoj Grada Kaštela i zajedno s vama, dragi sugrađani, poštova-ne sugrađanke, možemo naših sedam Kaštela pretvoriti u grad u kojem će biti lijepo živjeti.

Srdačno vaš, kap. Josip Berket

KAO ŠTO JE OTPRIJE pozna-to, kapetan duge plovidbe Josip Berket, vlasnik Marine Kaštela, tvrtke Bav adria i Marinconsalt, rođeni Kaštelanin, nezavisni je kandidat na predstojećim lokal-nim izborima za gradonačelnika Kaštela. Također, Berket će pre-dvoditi nezavisnu listu kandidata za Gradsko vijeće Kaštela.

Kandidat za predsjednika Gradskog vijeća je poznati kašte-lanski odvjetnik i dosadašnji ne-zavisni vijećnik Darko Varnica.

Kandidati za zamjenika gra-donačelnika su Marinka Parčina koja će svoju dužnost obavljati volonterski te Marin Kovačev koji bi svoju dužnost obavljao profesionalno.

„Imam obvezu Kaštelanima još jedanom jasno kazati zašto ne koaliramo s političkim stran-kama, iako je bilo raznih ponuda s njihove strane. Neke od tih po-nuda bi nam olakšale predizbor-nu kampanju i jamčile tzv. uspjeh prema kriterijima i razmišljanji-ma čelnika političkih stranaka. Mi se s takvim razmišljanjima i načinom koaliranja ne slažemo jer Kaštelani od toga ne bi imali nikakve koristi“, istaknuo je Josip Berket predstavljajući kandidate.

Berket je pojasnio i razloge ta-kve odluke.

„Bez obzira na to što poštuje-mo političke stranke, kao i po-jedine njihove članove, s njima ne koaliramo isključivo zato što njihovi čelnici dogovorima pri-stupaju na, usudio bih se reći, ‘trgovački način’. Vrlo često se iza takvih stranačkih podjela funkcija prikriva nestručnost po-litičkih aktivista. Naši nezavisni kandidati svjesni su činjenice da političke stranke imaju stručnih, sposobnih i moralnih ljudi, ali se njihove sposobnosti prilikom ta-kvih političkih trgovina vrlo često ograničavaju, te se takvi stručnja-ci nerijetko raspoređuju na kriva mjesta. Ne vodi se računa o tome da ekonomisti mogu najbolje rezultate dati u ekonomskim po-slovima, prosvjetari u prosvjeti,

agronomi u poljoprivredi… Ne vodi se računa o njihovoj slobodi djelovanja, a često im se sputava kreativnost“, pojasnio je Berket.

Prednost kandidata s ove ne-zavisne liste je, prema Berketovu mišljenju, upravo u tome što ti kandidati izlaze na izbore sa svo-jim imenom i prezimenom.

“Ti su ljudi Kaštelanima po-znati po dosadašnjem profesi-onalnom i društvenom radu. Naime, osim što su uspješni u poslovima koje obavljaju, naši kandidati dio svog slobodnog vremena provode volontirajući u različitim udrugama i klubovima. Uz sve to su i uzorni obiteljski ljudi“, istaknuo je Josip Berket, nezavisni kandidat za gradona-čelnika Kaštela.

AKO BUDEM IZABRAN za gradonačelnika Grada Kaštela, nitko od moje rodbine neće se moći na-tjecati ni za jedan posao koji se plaća iz gradskog proračuna. Isto tako nitko od moje rodbine neće biti zaposlen u gradskoj upravi ni u tvrtkama u vla-sništvu Grada Kaštela. Kako to ne bi bilo mrtvo slovo na papiru, potpisat ću javnobilježničku izja-vu koja će me na to obvezivati. Dio svoje privatne

imovine u vrijednosti od 250.000 eura založit ću kod javnog bilježnika kao jamstvo kako bi se gra-đani koji budu oštećeni mojim „grubim nemarom“ ili „grubim propustom“ naplatili iz moje imovine.

Uza sve to, nitko tko se kandidirao na nezavi-snoj listi koju ću predvoditi nema nikakvu obvezu prema meni niti ja imam bilo kakvu obvezu prema bilo kojem kandidatu.

Josip Berket poručuje:

ZASLUŽUJEMO VIŠE I BOLJE Dosta je toga da netko drugi odlučuje kako u našem

gradu treba biti. Split i Kaštela se trebaju zajedno

razvijati, a ne da Kaštela budu šporko predgrađe Splita

Naših sedam Kaštela možemo pretvoriti u grad u kojem će biti lijepo živjeti

Berket predstavlja kandidate te objašnjava zašto ne koalira

KANDIDATI S NEZAVISNE LISTE KOJU PREDVODI KAPETAN JOSIP BERKET I KANDIDATI ZA ZAMJENIKA GRADONAČELNIKA

Jamstva poštenog vladanja

“Priliku za upravljanje gradom ne vidim kao priliku za revoluciju, niti za napad na nekoga. To je iskreni pokušaj većeg angažiranja u pažljivom trošenju gradskog proračunskog novca za prioritetne potrebe svih građana”, ISTAKNUO JE JOSIP BERKET

“Prvi je preduvjet utvrditi činjenicu da su stanovnicima Kaštela životni interesi identični i da umjetna podjela na ‘fetive’ i ‘doseljene’ pridonosi samo skretanju pažnje s bitnih životnih, svakodnevnih problema.”


POZNATI kaštelanski odvjetnik i dosadašnji nezavisni vijećnik Darko Varnica kandidat je na li-sti Josipa Berketa za predsjedni-ka Gradskog vijeća.

Nije slučajno Berket povjerio tako važnu ulogu Varnici koji je u proteklom vijećničkom mandatu ustrajao na ukazivanju nepravil-nosti, a isticao se korisnim pri-jedlozima pri rješavanju raznih problema.

Razgovor s Darkom Varnicom vodili smo kao s dobrim pozna-vateljem stanja u gradskoj upravi Kaštela.

Kaštela su lani dobila status velikog grada, osjećaju li to građani ili se radi o mrtvom slovu na papiru?

Definitivno je posrijedi ovo drugo. Grad Kaštela nema ništa od statusa velikog grada napro-sto zato što gradska uprava nije spremna preuzeti sve obveze i mogućnosti koje joj pripadaju iz takvog statusa. Problem je u tome što se u gradskoj upravi nije ni za-počelo s reorganizacijom kako bi bila spremna preuzeti novu ulo-gu velikog grada. Isto tako treba naglasiti da od osnutka Grada njegova uprava nije dobila siste-matizaciju radnih mjesta s obzi-rom na potrebe građana. Stoga se moramo izboriti da budemo ve-liki grad u pravom smislu riječi, to jest građani i okruženje mora-ju nas prepoznati kao veliki grad. Dakle, pred gradskom upravom je ogroman teret i odgovornost, a valjan rad nije moguće postići bez studiozne sistematizacije i re-organizacije cijele gradske upra-ve. Sistematizacija će omogućiti stručnu i kvalitetnu ekipiranost svih odjela i službi, tako da neće biti opravdanja za sporost u radu zbog nedostatka kadra, kao što je u pojedinim odjelima slučaj, dok u drugim odjelima ima i viška za-poslenih.

Kako bi trebalo organizirati upravljanje gradom?

Budući da je gradska uprava

temelj u ostvarivanju prava gra-đana i njihova servisna služba, upravljanje gradom nužno je or-ganizirati onako kako to zakon predviđa za gradove koji imaju status velikog grada. Nužna je stručna ekipiranost gradskih upravnih odjela koji nose sav te-ret i odgovornost buduće grad-ske uprave. Posebna odgovor-nost gradskih službi proistječe iz činjenice da gradska uprava mora biti u funkciji stvaranja boljih uvjeta življenja u Kašte-lima.

Je li projekt stvaranja moderne gradske uprave hitan ili dugo-ročan?

Svjesni smo kako dobro or-ganiziranu i učinkovitu gradsku upravu nije moguće napraviti preko noći, ali smo isto tako svje-sni kako takvu upravu građani trebaju, stoga će se s projektom stvaranja moderne gradske upra-ve započeti odmah. Samo tako stvorit ćemo preduvjete da du-goročno i planski organiziramo grad koji će omogućiti građani-ma normalan život.

Na spomen sistematizacije i reorganizacije gradske uprave službenici počnu strepiti za svoja radna mjesta. Je li to po-trebno?

Nužno će biti napraviti ana-

lizu i reviziju dosadašnjeg rada gradske uprave, kao i analizu re-zultata rada svih djelatnika, zbog

uvida u mogućnosti i stručnosti postojećih djelatnika, te kako bi se gradske službe kadrovski stručno oformile i opremile za učinkovit rad. Nitko se ne mora bojati sistematizacije i reorgani-zacije jer će svi dobiti priliku da se dokažu u svom radu. Naime, gradskim službenicima mora biti jasno kako o njihovom radu ovi-si 50.000 građana, pa nitko nema pravo zanemarivati svoje obveze.

Od gradske će se uprave tra-žiti ne samo da provodi propise, nego i da bude kreativna, da pre-poznaje potrebe građana te pro-nađe rješenja.

Poznato je da građani teško dolaze do pravih informacija o tome što je posebno važno kod

ostvarivanja njihovih prava. Kako riješiti taj problem?

U skladu s vremenom u ko-jem živimo, a radi što bolje učin-kovitosti potrebno je provesti informatizaciju gradske uprave odnosno umrežiti sve dodjele i službe Grada. Na taj način će se postići javnost i otvorenost svih poslova gradske uprave, a građanima će se olakšati pristup potrebnim informacijama. Cilj informatizacije je i bolja me-đusobna komunikacija odjela i službi Grada, jer dosadašnja praksa govori da između pojedi-nih odjela i službi nema nikakve suradnje, pa se građani često i nepotrebno iscrpljuju u ostvari-vanju svojih zahtjeva.

Organizirat ćemo otvoreni telefonski broj na koji će građa-

ni moći prijaviti svako neetično postupanje gradskih službenika i namještenika, uz obvezu pročel-nika upravnih odjela i voditelja službi da podnesu izvješće o pri-tužbama.

Gradska imovina nije zanema-riva. Zna li se uopće što je vla-sništvo Grada i kako se upra-vlja tom imovinom? Imaju li građani ikakve koristi od toga ili uprava samo troši njihov novac kako bi sebe prehranila?

Gradska uprava mora preuze-ti i odgovornost za upravljanje imovinom grada, stoga će biti nužno oformiti registar nekretni-na u vlasništvu grada kao i popis svih dobara na koje grad ima pra-vo. To je nužno kako bi se izradio

projekt upravljanja i održavanja cjelokupne gradske imovine u cilju njenog očuvanja i dodatnih prihoda koji bi se mogli ostva-riti gospodarenjem ili najmom. Potrebno je organizirati gradsku upravu koja će ostvarivati priho-de te koja će izaći iz okvira pukog trošenja proračunskog novca.

Jedno od bolnih pitanja je i za-pošljavanje po političkim ve-zama, a ne po stručnosti.

Svakako ćemo promijeniti do-sadašnju praksu zapošljavanja u gradskoj upravi. Naime, može se reći kako se do sada u najvećem broju slučajeva zapošljavalo po političkim vezama i da se nije vo-dilo računa o stručnosti. Zato će se budući kandidati isključivo za-pošljavati po principu stručnosti i kompetencija putem natječaja koji će se objavljivati, između ostalog, i u dnevnom tisku koji se na ovom prostoru najviše čita i prati, a ne kao do sada.

Kako postići bolju učinkovi-tost službenika?

Uvest ćemo sistem godišnjeg ocjenjivanja svih gradskih pro-čelnika i službenika. Ocjene će se temeljiti na podacima o stručnom znanju pokazanom u obavljanju poslova, učinkovito-sti i kvaliteti rada te poštivanju službene dužnosti, dok će kri-teriji za ocjenjivanje službenika i način provođenja ocjenjivanja biti propisan posebnom odlu-kom. Kako bismo postigli dobro organiziranu gradsku upravu, službenici će se poticati na trajno stručno osposobljavanje i usavr-šavanje koje će se provoditi na temelju strategije i plana trajnog osposobljavanja i usavršavanja službenika koje donosi Vlada Republike Hrvatske. Službenici će biti dužni trajno se osposo-bljavati za poslove radnog mjesta i usavršavati stručne sposobnosti i vještine u organiziranim pro-gramima izobrazbe putem ra-dionica, tečajeva, savjetovanja, seminara i slično.

RAZGOVOR S DARKOM VARNICOM, KANDIDATOM ZA PREDSJEDNIKA GRADSKOG VIJEĆA KAŠTELA

Nitko nema pravo zanemarivati svoje obvezeGradskim službenicima mora biti jasno kako o njihovom radu ovisi 50.000 građana. Od

gradske će se uprave tražiti ne samo da provodi propise, nego i da bude kreativna, da

prepoznaje potrebe građana te pronađe rješenja

Nitko se ne mora bojati sistematizacije i reorganizacije jer će svi dobiti priliku da se dokažu u svom radu


KANDIDATKINJA Nezavisne liste Josipa Berketa za dužnost zamje-nika gradonačelnika je Marinka Parčina, koja će svoju dužnost obavljati volonterski.

Gospođi Parčina postavili smo nekoliko pitanja o njenom viđe-nju života u Kaštelima.

Što je po Vašem mišljenju pri-oritetni problem Kaštela?

Primarno je napokon završiti Eko-kaštelanski sustav te vrati-ti turizam u Kaštela. Kad sam 1973. godine došla u Kaštela iz Karlovca koji je tada bio među industrijski najrazvijenijim gra-dovima Hrvatske, s radnog mje-sta recepcionarke luksuznog ho-tela, prvo što me se dojmilo bila je živost, gužva i potražnja za kre-vetom više. Eto, to želim ponovo vidjeti u Kaštelima.

Odrasli ste u Karlovcu, možete li usporediti dva grada?

Počinju istim prvim slovom imena, zajednički su im devasti-rane hotelske perjanice - u Ka-štelima hotel Palace koji je po-tpuno devastiran, da ne kažem srušen, a karlovački hotel Kora-na koji je bio svojevremeno na europskoj razini doživljava su-dbinu Palacea i Plavog Jadrana. U Karlovcu su svojevremeno radila četiri kina, danas nijedno. U Kaštelima su radila dva, danas nijedno. U Karlovcu je nekada radilo pedesetak tvornica, za-mislite koliko je tu ljudi radilo, kolike su obitelji prehranjivale, a sada čujem da su se sve ugasi-le, to jest prodale. Čak i tvrtke koje proizvode građevinski ma-terijal nužan za obnovu ratom razrušenog Karlovca odlaze u

stečaj. U Kaštelima imamo pri-mjer Dalmacijacementa koji je u vlasništvu Meksikanaca. Ima, naravno, i ljepših uspore-dbi: Karlovac je grad na četiri rijeke, prepun parkova i zelenih površina, Kaštela imaju more i Kaštelansko polje.

Kakva je Vaša vizija Kaštela? Pamtim kako je, prije tride-

setak godina, jedna francuska obitelj koja je obišla doslo-vno čitav svijet za Kaštela re-kla da su poput raja. More i zdrava hrana, a mislili su na plantaže hrane Kaštelan-skih staklenika. Prednost Kaštela je i blizina zračne luke. Samo od te tri stvari Kaštelani mogu dobro živjeti. Eto, to je moja vizija Kaštela.

PREDSTAVLJAMO: MARINKA PARČINA, KANDIDATKINJA ZA ZAMJENICU GRADONAČELNIKA

Sudite prema djelimaNisam osoba koja bi napadala druge, pa tako ni sadašnju vlast, no moram konstatirati da je

ista postava na vlasti dvadesetak godina bez vidljivog napretka, kaže Marinka Parčina

Ako dobijete povjerenje gra-đana, kako će Kaštela izgledati za četiri godine?

Bit će puno „lipša“ i čišća. Fa-sade kuća će biti uređene, kao i njihove okućnice. Kuće u starim kaštelanskim jezgrama imat će cvijeće na ponistrama i terasa-ma. Imat ćemo puno više škola i

vrtića, uređenije i sigurnije pro-metnice, puno čišće plaže, ure-đenije parkove i šetnice, uređene nadaleko poznate kaštelanske perivoje, a samim tim i puno više posjetitelja i gostiju.

Imat ćemo puno više zaposle-nih sa sigurnom egzistencijom, puno zadovoljnije mlade ljude

koji će imati mogućnost bavlje-nja sportom, glazbom i drugim njima zanimljivim sadržajima, te puno zadovoljnije umirovljenike.

Koje svoje prednosti Kaštela mogu bolje iskoristiti?

Puno se bolje može valorizi-rati obalni pojas, kaštilci i stare gradske jezgre te brojni povijesni lokaliteti.

Treba privesti svrsi preostale poljoprivredne površine te orga-nizirati proizvodnju tradicijskih kaštelanskih proizvoda, vinove loze za crno vino i opol, trešnje, masline, smokve.

Razviti sve sportove na moru, veslanje i jedrenje te žensku i mu-šku odbojku, košarku, sportove s dugom tradicijom u Kaštelima.

Nakon otvaranja Glazbene škole treba omogućiti razvoj gla-zbene kulture mladih, poticati tradicijska događanja - maškare, klapski festival, fešta boba, vina, ribarske i druge večeri, ljetne

predstave i koncerte, tradicional-ne vjerske fešte i procesije…

Potrebno je valorizirati značaj kaštelanske marine i omogućiti razvoj sličnih projekata uz more.

Koji će biti vaši prvi potezi ? Sagledati postojeće stanje u

prioritetnim područjima koja smo podvukli u našem programu te započeti njegovo provođenje. Jamčit ćemo odgovornost u radu i stalno pratiti izvršenja.

Kako ću ja, pored ostalog, biti zadužen i za sigurnost građana, našim programom je planirano prioritetno osiguranje boljih uvjeta kaštelanskoj policijskoj postaji kao preduvjet boljeg i efikasnijeg djelovanja policije na sigurnost građana.

Tako ćemo se u prvom redu pobrinuti da osiguramo zemlji-šte, a potom s Ministarstvom unutarnjih poslova izgraditi novu policijsku postaju i postaju prometne policije.

Koje su prednosti kandidata s vaše liste?

Prednost je to što se radi o mladim i obrazovanim ljudima dokazanim u svojoj struci i druš-tvenim djelatnostima kojima se bave. Radi se o nestranačkim i nekompromitiranim, uzornim obiteljskim ljudima. Njihova vrijednost je i to što su aktivni u društvenom životu, i to kao volonteri. Znači, osim svoje po-slovne karijere imaju karijeru u sportskim klubovima ili kultur-nim ustanovama.

Bavite se i slikarstvom? Osim glazbe i sporta bavim se i

slikarstvom - izlažem crteže u tušu i suhom pastelu kao član kašte-lanske likovne udruge Osvit. Isti-na, u zadnje vrijeme, a pogotovo sada, angažiranjem u kampanji s Berketom, ne stignem slikati. Po-sebno zadovoljstvo su mi radovi u polju. Imam vinograd, masline i trešnje što iziskuje dosta posla.

Što zamjerate aktualnoj vlasti? Nisam osoba koja bi napadala

druge, pa tako ni sadašnju vlast, no moram konstatirati da je ista postava na vlasti dvadesetak godina bez vidljivog napretka. Kaštela, odnosno razvitak grada traži progresivnost, brži razvoj, zahtjevnije sadržaje koje, naža-lost, ova vlast nije ponudila.

Zbog čega bi Kaštelani trebali glasati za Nezavisnu listu?

Kada su učenici upitali Isusa kako razlikovati lažne od pra-vih proroka, Isus je odgovorio, prema njihovim djelima. Isti odgovor dajem na ovo pita-nje: pogledajte što je do sada učinjeno, pogledajte djela kandidata s naše Liste, makar samog nositelja Liste kapeta-na Berketa, i sami prosudite.

MARIN KOVAČEV, KANDIDAT ZA ZAMJENIKA GRADONAČELNIKA

Nova zgrada policijske upraveNašim programom je planirano prioritetno osiguranje boljih uvjeta kaštelanskoj policijskoj

postaji kao preduvjet boljeg i efikasnijeg rada i djelovanja policije na sigurnost građana.


KAPETAN Josip Berket, 54-godi-šnji Kaštelanin, mnoge je iznena-dio svojom nedavnom objavom kandidature za gradonačelnika Kaštela i nezavisnom listom za Gradsko vijeće. Razlozi koji su Berketa potaknuli da se aktivira na predstojećim lokalnim izbori-ma, projekti koje planira provesti bude li izabran za gradonačelnika, te jamstva koja nudi građanima kao dokaz da se, poput mnogih, ne razbacuje ispraznim obeća-njima u predizborno vrijeme, teme su ovog razgovora s njime.

Tko je zapravo kapetan Joško Berket? Jednima je poznat po tomu što potječe iz stare kašte-lanske pomorske obitelji, drugi ga znaju kao dokazanog hrvat-skog poduzetnika, trećima je znan po Marini Kaštela, mladi i njihovi roditelji cijene ga ponaj-više zbog njegova golemog do-prinosa u razvoju kaštelanskog sporta, dok ga mnogi pamte po raznim donacijama. Ipak, ima dosta građana koji žive u Kašte-

lima i koji će izići na predstojeće izbore jer žele konačne promjene i boljitak ovoga grada, a ne znaju kako da svojim glasom prido-nesu tome. Vjerujemo da će im upravo ovaj razgovor pomoći da se odluče na vrijeme, te da 17. svibnja više nemaju dvojbi.

Što vam je to trebalo? Pitanje je s kojim moramo početi ovaj razgovor jer su vas mnogi, kada su saznali da se namjeravate kandidirati za gradonačelnika

Kaštela, upravo to pitali? S pravom su mi postavljali to

posve razumljivo pitanje prije svega zato što većina tih ljudi zna da sam riješio svoje životne egzi-stencijalne potrebe. No, upravo se u tome i krije odgovor. Zato imam još veću odgovornost i ob-vezu da se pred kraj svoje poslo-vne karijere maksimalno angaži-ram kako bih pomogao Kaštelima da zauzmu mjesto koje im uistinu i pripada. Problem Kaštela nije od jučer, mnogo je razloga koji

su zadnjih sedamdesetak godina pridonijeli njihovu zaostajanju. Nemam namjeru gubiti energiju dokazujući tko je za to kriv jer još ima šanse da se zaostajanje u razvoju zaustavi, te da iskori-stimo sve prednosti kako bismo bili ispred mnogih gradova.

Logično bi bilo da vas sada pustim da nabrojite i obrazlo-žite konkretne projekte koje namjeravate pokrenuti. No, molim vas da mi najprije obja-snite zbog čega bi građani vje-rovali da ćete uistinu napraviti ono što i obećate?

U vrijeme u kojem su ljudi toliko puta bili prevareni lažnim obećanjima zaista je teško neko-ga riječima uvjeriti da ono što go-vori uistinu i misli napraviti. Čini mi se da bi mi upravo to mogla biti prednost jer je moj dosada-šnji život i sve što sam napravio najbolje jamstvo da ću i s mjesta gradonačelnika raditi u javnom interesu, u koji sam se uključio

još 1996. godine osnivajući Ve-slački klub Kaštela. Svojim sam novcem kupio prvi brod, financi-ram klub sve do danas, a uredio sam i zgradu kluba, koja je inače u vlasništvu Grada. Potaknuo sam time mnoge male Kaštela-ne da se uključe u sport. Uvjerio sam se koliko je to važno za zdrav razvoj djece pa sam nastavio s jedriličarskim i odbojkaškim klubovima. Danas moj sportski projekt okuplja više od 250 mla-dih iz Kaštela. Stoga mi nije ni-malo žao što sam uložio više od dva milijuna eura, a mogao sam, primjerice, kupiti hotel Palace ili Resnik. Moram spomenuti i sportsku dvoranu na mjestu preuređenog negdašnjeg kina, u zgradi Giričić. To je valjda ako ne prva, ono zasigurno jedna od rijetkih privatnih dvorana koja je dana na javnu upotrebu bez ikakve naknade. Usporedbe radi navest ću primjer Splita, koji za korištenje Spaladium Arene na godinu mora izdvojiti silan novac.

JOSIP BERKET, NEZAVISNI KANDIDAT ZA GRADONAČELNIKA KAŠTELA

Članove svoje uže obitelji neću zaposliti na funkcijama koje se plaćaju iz gradskog proračuna Budem li izabran za gradonačelnika, ovjerit ću izjave kod javnog bilježnika da se moje tvrtke

ne smiju natjecati za poslove financirane iz gradskog proračuna. Isto tako ću založiti dva stana

u Kaštelima, vrijedna 250.000 eura, čime se za trajanja mog mandata mogu namiriti oni koji

dokažu kako sam ih oštetio

U vrijeme u kojem su ljudi toliko puta bili prevareni lažnim obećanjima zaista je teško nekoga riječima uvjeriti da ono što govori uistinu i misli napraviti


Pomogli ste i školovanje odre-đenog broja kaštelanske djece.

Točno. Sada imamo 11 stipen-dista, a dvoje ih je završilo školo-vanje. Zadnjih desetak godina više desetaka mladih završilo je prekvalifikacije iz raznih zanima-nja u struke nautičara ili strojara. Nakon prekvalifikacije zaposlili su se na brodovima i vraćali no-vac koji smo uložili u njihovo školovanje.

Imate se čime pohvaliti i na polju humanitarnog rada i do-nacija...

Pa zapravo nerado pričam o tome kome sam i koliko po-mogao. Nije bit u tome da se zna kome ste pomogli, nego da to radite od srca. Izdvojio bih samo austrijski projekt Mirno more, čiji sam počasni član i redovito već pet godina sudje-lujem u realizaciji dijela pro-grama koji se odnosi na djecu dijabetičare. Koliki odjek to ima, potvrđuje i činjenica da je nedavno u Marinu Kaštela došao britanski veleposlanik u Hrvatskoj David Blunt, sa že-ljom da nešto više sazna iz prve ruke, te da uključi i djecu iz svoje države u taj projekt. Kad je riječ o drugim donacijama, možda samo da navedem da sam s oko 60.000 tisuća eura pomogao gradnju krova župne crkve u Kambelovcu, a prije dvije godine zamjenu krova i potkrovlja župne kuće i pasto-ralnog centra u Gomilici.

U poslovnom ste svijetu po-znati po uspješnom vođenju čak triju tvrtki, u Grazu imate Marinconsult Shipping, u Ka-štelima Bav Adria Yachting i Marinu Kaštela. Ukupno je za-posleno stotinjak ljudi.

Do sada sam u Marinu Kaštela uložio, što svog novca što stranih kredita, više od 10 milijuna eura, a sve se nalazi na pomorskom do-bru, dakle nije u mom privatnom vlasništvu. Kada budu izgrađeni svi planirani sadržaji, investicija će se popeti na 14 milijuna eura. Važno je naglasiti i da smo od početka poslovanja Marine Ka-štela državi uplatili 48 milijuna kuna raznih poreza i doprinosa, a s novim Zakonom o boravišnoj pristojbi više novca će ostajati u Kaštelima za potrebe razvoja tu-rizma nego do sada. Za zaposle-ne u Marini Kaštela i Bav Adriji mjesečno uplaćujemo 600.000 kuna za bruto plaće.

Unatoč tomu Marina Kaštela još nema dozvolu, mnogi će se u predizbornoj kampanji hva-tati za tu činjenicu i sigurno će je koristiti protiv vas.

Zbog toga je potrebno jasno kazati kako sam napravio sve što je bilo u mojoj moći. Na mjestu gdje je Marina Kaštela Grad je već imao u planu da se napravi takav sadržaj. Upravo zato je pot-kraj 2003. godine Grad prihvatio idejni projekt, koji u gotovo 98-postotnom obliku odgovara da-našnjem izgledu Marine Kaštela. Od Ministarstva zaštite okoliša, graditeljstva i infrastrukture do-bio sam 19. travnja 2004. godine rješenje u kojem jasno piše kako su planirani zahvati za izgradnju marine potpuno prihvatljivi za okoliš uz primjenu mjera zaštite navedenih u Studiji utjecaja na okoliš. Na temelju takvog rje-šenja, Županija je 15. siječnja 2005. godine izdala koncesiju na 12 godina za pomorsko dobro. Godinu dana kasnije Marina je ucrtana u tekstualni i grafički dio generalnog urbanističkog plana Kaštela, a prošle je godine izra-đen i urbanistički plan uređenja toga prostora. Čak je provedena kompletna javna rasprava i sve je stalo na tome da se u kolovo-zu prošle godine o tome izjasni Gradsko vijeće. No, tako studio-zno pripremljeni i proceduralno završeni predmet jednostavno se nije uvrstio u dnevni red Vijeća. I ja sam tu nemoćan da bilo što napravim, niti da suvislo odgo-vorim zašto nekome odgovara da oteže s izdavanjem dozvole za Marinu koja ima sva prethodna rješenja i odobrenja.

Učinili ste jedan iskorak, po-malo neobičan za našu politi-čku scenu. Kako biste bili što uvjerljiviji kada su u pitanju obećanja o poštenim namjera-ma, i prije kampanje jasno ste objavili kako za neke tvrdnje dajete pisanu garanciju ovjere-nu kod javnog bilježnika.

Budem li izabran za gradona-čelnika Kaštela, ovjerit ću izjave kod javnog bilježnika da se moje tvrtke ne smiju natjecati za po-slove financirane iz gradskog proračuna. Isto tako ću založiti dva stana u Kaštelima, vrijedna 250.000 eura, čime se za trajanja mog mandata mogu namiriti svi oni koji dokažu kako sam ih ošte-tio svojom grubom pogreškom ili nemarnom odlukom. Nikog od članova svoje uže obitelji neću zaposliti na funkciji koja se plaća iz gradskog proračuna, to sam već javno kazao i iza toga stojim.

Sada možemo prijeći na pro-jekte, podijelili ste ih na one koje je moguće odmah reali-zirati i na dugoročnije. Što je najvažnije s čime ćete se, budete li gradonačelnik, odmah uhvatiti u koštac?

Teško je reći što je najvažnije, ima dosta hitnih problema koje treba odmah riješiti. Tako je, primjerice, obiteljima s malom djecom od životne važnosti da imaju osigurano mjesto u vrtiću, školskoj djeci trebaju male ško-le u mjestu gdje stanuju, svima treba pitka voda. Svima zapravo trebaju podjednaki uvjeti za ži-vot kako se dio naših građana, koji stanuju iznad Magistrale, ne bi osjećali kao građani drugog reda. Gotovo je nevjerojatno da sva ta naselja još uvijek nema-ju vodu, za njih je to primarno pitanje koje bi odmah trebalo riješiti.

Je li moguće u današnje vrije-me ostvariti vaš projekt malih škola?

Zašto ne? Nije to tako velik novac u odnosu na ono što bi djeca time dobila. Nedavno su se iz Grada pohvalili kako je potro-šeno 12 milijuna kuna za obnovu jedne zgrade. To je lijepo, ali za taj su se novac mogle napraviti dvije male zgrade za niže razre-de osnovne škole. Takve bi škole trebale djeci u Rudinama, Radu-nu, Gomilici i Sućurcu. Mlađi osnovci tako ne bi trebali prela-ziti cestu i bili bi odvojeni od starijih učenika. Vidio sam sve prednosti takvih škola u Grazu, gdje su djeca odvojena jer su im i potrebe ra-zličite. Tako je za manju djecu dovoljna mala sportska dvorana. Uz male

škole obično se naslanjaju i vrti-ći te je takva kombinacija veoma praktična za roditelje, a gradske vlasti ne košta toliko mnogo da ne mogu izdvojiti novac. Bitno je samo odrediti prioritete, a otvaranjem malih škola rastere-tile bi se sadašnje škole i nastava bi se mogla organizirati u jednoj umjesto u tri smjene. U Kambe-lovcu je u zgradi osnovne škole smještena čak i gimnazija. Može-te misliti kako je toj djeci.

Što je sa socijalnim progra-mom, kako mislite pomoći so-cijalno ugroženim obiteljima?

Najprije treba razjasniti da svi stanovnici Kaštela imaju jednake životne interese, te da umjetna podjela na „fetive“ i „doseljene“ samo pridonosi skretanju pa-

žnje s bitnih životnih problema. Posebnu pozornost namjeravam posvetiti podizanju životnih standarda djece, mladih i zrelih osoba. Zašto, primjerice, ne bi-smo osigurali da uz osnovnu ško-lu besplatni budu i vrtići, u koji-ma treba biti mjesta za svu djecu. Nedopustivo je da stotinjak dje-ce ostane neupisano u vrtiće.

Kako vidite rješavanje proble-ma prometa kroz Kaštela?

Taj je problem po-trebno dugoročno i pažljivo planirati jer o njemu ovisi dalj-nji razvoj Kaštela. Split dobiva većinu prometnih rješenja upravo preko Kaštela,

neka to i ostane tako, ali ne na štetu Kaštela.

Preduvjeti normal-nog razvoja

s v a -

kako su ukopavanje željezničke pruge i dislociranje dalekovoda. Magistrala prema Zračnoj luci mora biti mnogo kvalitetnije riješena, s križanjima u dvije ra-zine i mnogo više pješačkih pri-jelaza tako da život između dva dijela grada ne ovisi o prolazu brze ceste.

Što je s obalom duž Kaštela? Može li se uvesti više reda na tom osjetljivom dijelu Grada?

Obala bi se trebala urediti po uzoru na iskustva drugih sličnih gradova, koji imaju tzv. lungoma-re. Rijetki su gradovi koji tolikim dijelom leže uz obalu mora, to je pravo bogatstvo koje moramo na pravi način valorizirati. No, ne smijemo zanemariti i važnost zaobalja, Kozjak je naš Marjan ili Sljeme. Sad je krajnje vrijeme da se zaštiti i odredi buduća urbani-zacija. Da Splićani nisu sačuvali Marjan od gradnje, danas ne bi imali taj simbol grada.

Kaštela su drugi grad po veli-čini u Županiji u kojem u pro-metu strada mnogo građana, a policijska postaja nema pro-metnu policiju.

Ne samo da nema prometnu policiju nego nema ni zgradu kakva priliči gradu u kojem živi 50.000 stanovnika. Grad mora osigurati prikladno zemljište i inzistirati od države da napravi novu zgradu policije. Ne samo da imamo probleme Kaštela, nego i susjednih gradova jer smo tranzitno područje, a policijska je postaja ispod svake kritike.

I za kraj jedno ništa manje va-žno pitanje: kako biste riješili problem prikupljanja i odvoza smeća?

To je važno pitanje, ne samo zbog toga što Kaštela žele biti turističko mjesto nego i radi oso-bne kulture i općenito izgleda mjesta. Vrijeme je da se kona-čno riješi prikupljanje kućnog otpada, ali ne onako kako su to skupim projektom nedavno pre-dvidjeli u gradskoj upravi. Sve je dobro prekopirano iz poznatih sličnih rješenja, no ja odgovorno tvrdim kako će uzalud postaviti zelene otoke, reciklažna dvo-rišta i centar u Lećevici ako se smeće ne odvaja u svakoj kući. Treba ukloniti kontejnere s ulica i građanima podijeliti po dvije

kante u koje će odvajati kućni otpad. Građani moraju ima-ti interes da to rade, a ako u dobivene kante sami ne sor-tiraju svoje smeće, ono će ih brzo zatrpati, počet će im smetati. Nisam ja to izmi-slio, tako funkcionira cijeli Graz, zašto ne bi i Kaštela.

Imam odgovornost i obvezu da se pred kraj svoje poslovne karijere angažiram kako bih pomogao Kaštelima da zauzmu mjesto koje im i pripada


Kapetan Josip BerketRođen 31. kolovoza 1955. godine u

Splitu. Oženjen, otac četvero djece.

Obrazovanje:

1962. – 1970. Osnovna škola Vjeke Buti-ra, Kaštel Lukšić

1970. – 1974. Srednja pomorska škola, Split

1976. - diplomirao na Višoj pomorskoj školi u Splitu

1979. - stekao zvanje kapetana duge plovidbe – Lučka kapetanija Split

Profesionalna karijera:

1980. – 1985. - zapovjednik broda1986. - vlasnik Marinconsult Shipping,

Graz, Austria1997. - vlasnik Bav Adria Yachting d.o.o.,

Kaštela 2003. - vlasnik Marine Kaštela d.o.o.,

Kaštela

Strani jezici:

• engleski - tečno • talijanski -tečno• njemački - pasivno

Socijalna odgovornost:

• osnivač i donator Hrvatskog veslačkog kluba Kaštela, Jedriličarskog kluba Marina Kaštela i Odbojkaškog kluba Marina Kaštela

• donator 12 stalnih učeničkih i student-skih stipendija

• počasni član međunarodnog medi-cinsko-socijalnog programa “Mirno more”- pomoć djeci dijabetičarima

• u vlasništvu je odbojkaške sportske dvorane u Kaštel Gomilici koja služi isključivo javnoj namjeni

• osnivač i donator sportsko-socijalnog projekta “VIŠE VESLAČA, MANJE PUŠAČA” u kojem je okupljeno 250 djece

• donator violončela za HNK Split• donator violončela za hrvatsku glazbe-

nicu Kajanu Pačko

Nagrade:

• 1998. Nagrada Grada Kaštela• 2005. Državna nagrada dr. Franjo

Bučar

Hobiji:

skijanje, jedrenje, klapska i pučka glazba, opera

Dr. sc. Marijan TadinRođen 25. travnja 1966. u Splitu, sin oca pok. Ivana i majke Vinke rođ. Bedalov iz Kaštel Kambelovca.

• 1971. – 1979. Osnovna škola u Kaštel Kambelovcu / Gomilici

• 1979. – 1983. Srednja matematičko-in-formatička škola u Splitu

• 1983. – 1991. Studij fizike na LMU, München, diploma nostrificirana kao diplomirani inženjer fizike.

• 1991. – 1996. - radi kao znanstveni suradnik na Fakultetu za geoznanosti, LMU München, doktorat nostrificiran kao dr. sc. za znanstveno područje fizike.

• 1996. – 1997. – služi redovni vojni rok (Sinj, Zagreb).

• Od 1997. - zaposlen kao oblasni sino-ptičar u Pomorskom meteorološkom centru Split, Državni hidrometeoro-loški zavod (rad na prognozi i analizi vremena, te na razvoju).

Prof. Marica JurićMarica Jurić, rođ. Kraljević, prof., rođena 1. kolovoza 1952. u Splitu

Obrazovanje:

1968. – 1971. Opća gimnazija Vladimira Nazora u Splitu

1971. – 1976. Filozofski Fakultet u Zagre-bu: Engleski jezik i književnost te kom-parativna književnost

Dodatno obrazovanje:

1981. Ovlašteni sudski tumač za engleski jezik

Objavljeni prijevodi:

Jeffrey Archer: “Izgubljena kći”, Otokar Keršovani, Opatija 1986.

Eric V. Lustbader: “Kaisho”, Marjan knji-ga, Split 1997.

Turistički vodič Omiša

Radno iskustvo:

Od srpnja 1980. – do sada: stručni prevo-ditelj, Splitska banka

Volonterski rad:

Rad na raznim sportskim manifestacijama (Europsko prvenstvo u plivanju, vater-polu i skokovima u vodu u Splitu, Me-đunarodno prvenstvo u stolnom tenisu u Splitu...)

Rad s Društvom slijepih i slabovidnih osoba u Zagrebu (čitanje knjiga koje bi se snimale na magnetofon)

Hobiji:

• članica sportskog ribolovnog društva Gojača

• planinarenje

Prof. Antonia Luketin AlfirevićRođena 29. lipnja 1973. u Splitu.

Obrazovanje:

2004. do danas - Poslijediplomski studij lingvistike, Filozofski fakultet u Zagre-bu

1993. - upisala studij talijanskog i špa-njolskog jezika i književnosti na Filo-zofskom fakultetu u Zagrebu; 2000. diplomirala na temu iz područja talijan-ske književnosti te stekla diplomu pro-fesora talijanskog i španjolskog jezika i književnosti

1987. do 1991. Zdravstveni obrazovni centar Split


1999. Tečaj iz osnova korištenja računala: Windows, Word, Excel

1991. -1992. Tečaj talijanskog za strance, Bassano del Grappa, Italija

Radno iskustvo:

2008. - asistent na Odsjeku za talijanistiku Filozofskog fakulteta u Splitu

2006. do 2008. - profesor španjolskog je-zika u Gimnazijskom kolegiju Kraljica Jelena u Splitu

2005. do 2008. - profesor talijanskog i španjolskog jezika u školi stranih jezika Wotan u Kaštel Sućurcu

2000. do 2005. - profesor talijanskog i španjolskog jezika u Drugoj gimnaziji u Splitu, profesor talijanskog jezika u Pappagallo – international language school u Splitu

1998. do 2000. - profesor talijanskog je-zika u Školi stranih jezika Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu

1997. do 2000. - povremeno honorarno prevodila s talijanskog na Zagrebačkom velesajmu, te za Callegari – talijansku školu mode i dizajna u Zagrebu

Ostalo:

Šk. god. 2003./2004. i 2005./2006. - član Županijskog povjerenstva na natjeca-njima iz talijanskog i španjolskog jezika te mentor učenicima Druge gimnazije iz Splita koji su sudjelovali na županij-skim i državnim natjecanjima.

2003. i 2004. - sudjelovala na Svjetskom kongresu ribarstva u Anconi i koor-dinirala radom grupe učenika Druge gimnazije iz Splita koji su izlagali svoje radove na talijanskom jeziku (Leggere il mare per viverlo insieme i Matejuška, amore mio) na Kongresu

2004. – položila stručni ispit

Josip BadrovRođen 22. rujna 1973. Neoženjen.

Obrazovanje:

1988. – 1992. - Tehnički školski centar Mirko Dumanić Split

2001. - Srednja pomorska škola SplitPoložio stručni ispit2002. - Pomorski strojar, 2. klase

Iskustvo:

Auto Dalmacija 1995. – 1997.Plovio na brodu 2001. – 2005. - Časnik

stroja Bavadria 2005. – do sada - Voditelj tehni-

čkog održavanja Hrvatski branitelj - 141. brigada HV-aOdlikovan medaljom “Oluja” 1995. Priznanje Zbornog područja Split, zapo-

vjednik Ante Gotovina

2000. - sastavila sažetak talijanske grama-tike - Grammatica italiana in breve koji je iste godine izdala Ivna iz Samobora

- sudjelovala u pilot-projektu Talijanskog instituta za kulturu u Zagrebu i Mini-starstva vanjskih poslova Republike Italije nastupajući u predstavi Il viaggio verso il prossimo millennio u režiji Si-mone Gonelle iz Teatro Piccolo iz Mi-lana

1996. do 1999. – kao član dramske gru-pe studenata talijanistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu pod vodstvom dr. Alessandra Iovinellia sudjelovala u predstavama talijanskih autora u Hrvat-skoj i inozemstvu te u večerima poezije talijanskih pjesnika u Talijanskom insti-tutu za kulturu u Zagrebu


Dipl. ing. Dragutin ŠtimacRođen sam 27. ožujka 1953. godine u Po-dravskoj Slatini. Tu sam završio osnovnu školu i gimnaziju. Fakultet građevinskih znanosti upisao sam u školskoj godini 1972./73. u Zagrebu. Diplomirao sam u veljači 1978. godine.

Nakon što sam diplomirao, zaposlio sam se u Vodnoj zajednici Karašica – Vu-čica u Donjem Miholjcu, gdje sam radio do odlaska u JNA. Po povratku iz JNA 1979. godine, zaposlio sam se na Fakul-tetu građevinskih znanosti u Zagrebu na Odjelu za hidrauliku, te sam radio u hi-drotehničkom laboratoriju na modelskim ispitivanjima.

Zbog obiteljskih razloga od 1980. do 1985. radio sam u RO GIZ Graditelj u Po-dravskoj Slatini kao inženjer projektant, a povremeno i kao predavač u srednjoškol-skom centru - za strukovna zanimanja zi-dar i tesar.

Godine 1985. s obitelji selim u Kaštel Gomilicu, odakle mi je žena, i od 1985. do danas radim u Institutu građevinarstva Hrvatske, Poslovni centar Split, Odjel za geotehniku. U početku na mjestu vodi-telja geotehničkog laboratorija, a potom sam u razdoblju od 1987. do 1990. radio i kao asistent na Odjelu za geotehniku. Kao samostalni istraživač i rukovodilac geotehničkog laboratorija radio sam ana-lize laboratorijskih rezultata za sve objekte čija je problematika rješavana na Odjelu za geotehniku, te kao suradnik sudjelo-vao u više projekata vezanih uz temeljenje objekata, samostalno radio više projekata temeljenja građevina, izrade projekata potpornih konstrukcija i sanacija građe-vina, geotehnički nadzor pri temeljenju građevina, te nadzor prilikom sanacija. Posljednjih desetak godina (od 1998.) aktivno surađujem u istražnim radovima, projektiranju i nadzoru pri izradi Autoce-ste Zagreb – Split – Dubrovnik (vezano uz geotehniku).

Član sam Hrvatskog saveza građevin-skih inženjera, Udruge građevinskih in-ženjera – Split, Hrvatske udruge za meha-niku tla i temeljenje, te Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu i Me-đunarodnog društva za geomehaniku.

U radu se služim engleskim i nešto ma-nje njemačkim jezikom.

Slobodno vrijeme provodim lagano svirajući bubnjeve, zimi s obitelji (žena i dvije, sada već odrasle kćeri) odlazim na zimovanje - skijanje. Također uživam u fotografiranju, vožnji biciklom kao i pli-vanju.

DOK SAM RADIO kao znanstveni sura-dnik na sveučilištu u Münchenu, trebalo je nekom prilikom na mjernom uređaju privremeno promijeniti jedan dio. Taj se uređaj nalazio u istraživačkom reaktoru i zbog zaštite od zračenja bio je okružen velikim brojem plastičnih i olovnih cigli. Sve je te cigle trebalo premjestiti, pro-mijeniti taj dio, i zatim sve cigle vratiti natrag. To je trajalo cijeli dan, a olovo je prilično teško. Kada je višednevno mje-renje bilo gotovo, trebalo je vratiti stari dio, te opet ponoviti čitavu proceduru s teškim ciglama.

U tom zadatku mi je pomogao jedan stariji kolega, doktor znanosti s velikim iskustvom u poslu. Bilo mi je zabavno razmišljati što bi rekli moji prijatelji i po-znanici da me vide kako prljav i oznojen premještam olovo, a mislili su (kao i ja ranije) da su uvjeti na Zapadu savršeni, da samo pritisneš botun i stvari se auto-matski rješavaju.

Ponekad mi se čini da je najpametnije što sam naučio u trinaest godina u Nje-mačkoj ovo: ako želim da nešto bude na-pravljeno, umjesto da gubim energiju ra-zmišljajući kako je to na Zapadu riješeno i kako je negdje drugdje sve puno bolje, trebam jednostavno to početi raditi.

Bliže se lokalni izbori, i mnogi od nas nisu zadovoljni stanjem u Kaštelima. Po-litika je na glasu kao prljava djelatnost i svi bi mi najradije da sve to netko dru-gi riješi za nas. I možda je sve to negdje drugdje bolje, ljepše i čišće, ali Kaštela su naša i, ako svi mi koji ovdje živimo i čiji su životi vezani za Kaštela to sami ne po-boljšamo, nitko to neće uraditi za nas.

Kad me je Josip Berket pozvao da se

priključim njegovoj kampanji za grado-načelnika Kaštela, to sam uradio u pr-vom redu zato da mu javno izrazim svo-ju podršku. Smatram da je prava osoba za taj posao, jer je svojim dosadašnjim životom dokazao da je i sposoban i soci-jalno odgovoran. On je svojim vlastitim radom stekao kapital, osnovao je i vo-dio uspješne tvrtke, zaposlio je mnoge ljude, pokazao je da zna stvoriti novu vrijednost, te da zna upravljati novcem i ljudima. Osim toga uložio je puno svog vremena i novca da bi pomogao razvoju Kaštela, već dugi niz godina stipendira studente, a pomogao je i mnogim ljudi-ma u nevolji a da to nije naširoko razgla-sio. Naročito mi je drago da vrlo intenzi-vno pomaže razvoju sporta u Kaštelima. Dok sam išao u srednju školu, prije nego što sam otišao u Njemačku 1983. godi-ne, trenirao sam judo u Kaštel Sućurcu, u ondašnjoj Jadranskoj željezari. Rado se sjećam kako smo u judo klubu treni-rali svi koji smo imali volje, mali i veliki, debeli i mršavi, spretni i smotani. Kad se govori o sportu i mladima, ponekad se nažalost naglašava samo vrhunski sport, ali smatram da je vrlo važno da se spor-tom mogu baviti svi koji to žele, naročito djeca i mladi, ali i svi ljudi bez obzira na dob i sposobnosti.

Kad su se u javnosti pojavile vijesti o planiranom tunelu kroz Kozjak, infor-macije o njegovoj lokaciji i pristupnoj trasi su se stalno mijenjale. Na kraju se pojavio nekakav plan, koji sam smatrao vrlo lošim i protiv kojeg sam javno pros-

vjedovao. Bez obzira na to što mi mislili o konkretnoj lokaciji i trasi, naročito me naljutila neprestana promjena planova i skrivanje tih informacija od javnosti. Tom sam prilikom bio nazvao Darka Varnicu, nezavisnog vijećnika u Grad-skom vijeću, kojega nisam poznavao niti nas je itko upoznao. On me vrlo ljuba-zno primio i ugovorio sastanak na kojem mi je objasnio što zna o toj temi i što je već bio poduzeo. On mi je svojom lju-baznošću, informiranošću i radom do-kazao da je prava osoba za predsjednika Gradskog vijeća.

Već jedanaest godina radim u Pomor-skom meteorološkom centru u Splitu na prognozi vremena i razvoju, uglavnom na verifikaciji numeričkih prognoza. To jednostavno znači uspoređivanje raču-nalne prognoze vremena sa stvarnim vremenom. Za to je potrebno izvući i pohraniti zaista veliku količinu podata-ka, i glavni je posao još uvijek planira-nje i izrada računalnih programa koji to rade. Ovim sam se programiranjem ba-vio velikim dijelom i u svoje slobodno vrijeme, u kojem se, osim toga, još re-kreativno bavim biciklizmom i trčanjem ili se družim s prijateljima.

U svakom slučaju, namjeravam se i dalje baviti svojom profesijom, a ako mi ukažete svoje povjerenje, želim uz to sudjelovati i u radu Gradskog vijeća u sljedećem mandatu. Na taj način ću po-duprijeti rad budućeg gradonačelnika, a mogu svojim imenom jamčiti da ću taj rad i kontrolirati.

MARIJAN TADIN: Sjajni Zapad i prljava politika

Zašto se želim baviti lokalnom politikom?


Stanka RenićRođena sam 3. srpnja 1987. godine u Splitu, kao prvo od dvoje djece oca Ivana i majke Dragice, a cijeli svoj život živim u Kaštel Kambelovcu.

Pohađala sam i završila s odličnim uspjehom Osnovnu školu kneza Trpimira u Kaštel Gomilici te sudjelovala na broj-nim natjecanjima. Svoje srednjoškolsko obrazovanje nastavila sam u Splitu u Pr-voj jezičnoj gimnaziji gdje sam 2006. go-dine maturirala s odličnim uspjehom. Iste godine upisujem se na Filozofski fakultet u Splitu gdje pohađam Učiteljski studij. Danas sam uspješna studentica 3. godine tog fakulteta.

Uz fakultetske obveze, pohađam i tečaj Hrvatskog znakovnog jezika u Hrvatskoj udruzi gluhoslijepih osoba ˝Dodir˝ gdje sam uspješno položila prvi semestar. U istoimenoj udruzi i volontiram.

Godine 2005./2006. pohađam eduka-cijske susrete za duhovnog animatora u Vepricu, a od 24. do 31. srpnja 2006. godi-ne uspješno sudjelujem na edukaciji Opće specijalizacije animatora ˝MLADI ZA MLADE˝ u mjestu Prvić Luka gdje mi je dodijeljen certifikat Hrvatske biskupske konferencije i Ureda za pastoral mladih Splitsko–makarske nadbiskupije. Dugi niz godina pridonosim svojoj župi Sv. Mi-hovila, kao čitač na nedjeljnim misama.

Ing. Nela LjubenkovRođena 26. studenog 1954. u Splitu. Udana, suprug Ivica, dr.sc. kemije.Majka dvoje djece - Mislav (student stro-

jarstva) i Boško (student agronomije).Kontakt podaci: 021/224 331

Obrazovanje:

1960. – 1968. Osnovna škola Vjeke Buti-ra, Kastel Lukšić

1969. – 1973. Pedagoška gimnazija Marka Marulića, Split

1976. - diplomirala na Višoj medicinskoj školi u Splitu, radiološki smjer, te stekla zvanje ing. medicinske radiologije


1976. - • zaposlena u Kliničkom bolničkom cen-

tru u Splitu, Zavod za radiologiju

Socijalna odgovornost:

• član je Društva za očuvanje kulturne baštine Kaštela „Bijaći“

Dragan PerićRođen 1. siječnja 1968. u Tomislavgradu.Oženjen, otac troje djece.

Obrazovanje:

Osnovna škola u TomislavgraduSrednja elektrotehnička škola u Trogiru


1995. - samostalni obrtnik, vlasnik obrta “Elektro Plus“

Strani jezici:

• njemački - pasivno• ruski-pasivno

Politička aktivnost:

1996. - 2000. - nestranački član mjesnog odbora Rudine

1992. - učesnik Domovinskog rata na Ku-presu

Politički motivi:

Zalaganje i rad za opće dobro

Marinka ParčinaZovem se Marinka Parčina, rođ. Klarić. Rođena sam u Karlovcu 11. srpnja 1950. gdje stječem osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Odmah po završetku Peda-goške gimnazije zapošljavam se na rece-pciji karlovačkog hotela Korana i izvan-redno upisujem višu ekonomsku školu. Godine 1971. udajem se, te dvije godine kasnije selim u Kaštel Stari. Te iste 1973. godine zapošljavam se u tadašnjoj tvornici Jugoplastika, u Elektronskom centru, gdje provodim gotovo čitav svoj radni vijek u trajanju od 30 godina.

Godine 1991. osnivam privatno pod-zeće koje posluje i danas zapošljavajući petoricu djelatnika. U isto vrijeme, u tra-janju od tri godine, volonterski sam vodila financijsko poslovanje ženskog Odbojka-škog kluba Kaštela. Od sličnih aktivno-sti spomenula bih i dugogodišnju ulogu tajnice u Župskom ekonomskom vijeću Župe svetog Ivana Krstitelja u Kaštel Sta-rom te trogodišnji angažman u Bratovštini svetog Juraja od Raduna u vođenju poslo-vnih knjiga.

Majka sam dvoje odrasle djece i baka dvoje unučadi u kojima pronalazim živo-tnu radost.

Ing. Branko DuvnjakRođen sam 18. studenoga 1955. godine u Lipi, Livno, BiH. Stalno sam nastanjen u Kaštel Kambelovcu od 1965. godine. Oženjen sam i imam četvero djece. Zavr-šio sam Višu pomorsku školu kao inženjer brodogradnje. Zaposlen sam kao voditelj u agenciji West-Sun Tours.

Bavim se trgovačko-turističkom dje-latnosti. Od stranih jezika engleski go-vorim aktivno, dok se njemačkim služim pasivno. Rekreativno se bavim tenisom i malim nogometom, a hobi su mi planina-renje i izleti u prirodu.


Prof. Elli VidovićProfesionalno obrazovanje:

• Srednja škola, smjer prirodoslovno ma-tematički tehničar

• Filozofski fakultet Zagreb; naziv stručne spreme VII./1 diplomirani psiholog

• Položeni stručni ispiti• W.G.Institute California; PPC(Reality Therapy, Lead Managment)Redovito sudjelovanje na konferencijama,

seminarima, radionicama.Praćenje stručne literature, redovito i stu-

diozno.

Radno iskustvo i iskustvo vanjskog

suradnika:

• državne institucije• na poslovima stručnog suradnika psi-

hologa (sedam godina)Organizacija i provedba različitih eduka-

cija i radionica s: djecom, učiteljima, profesorima, mladima, roditeljima, žu-pnicima/vjeroučiteljima

Savjetovatelj u privatnim poliklinikama, istraživanje javnog mijenja i tržišta rada,pregovaranje, prodaja, prezentacija, selekcija, intervjuiranje kandidata

Volontersko iskustvo:

Telefoni za psihološku pomoć (tri godi-ne):

„Hrabri telefon“„Plavi telefon“„Korak po korak“, udruga roditelja Udruga Kaštelanski krugRazličiti programi prevencije

Ostalo:

Poznavanje rada na PC–u (MS Office, SPSS, ELCED…)

Poznavanje engleskog jezika: govorenje i pisanje

Edukacija iz komunikologijeNiz stručni vikend–edukacija Agent prodaje nekretninaVozačka dozvola B kategorije

Profesionalni interesi:

- organizacijska psihologija- upravljanje ljudskim potencijalima Rad s populacijom od 25 do 50 godina te

poticanje njihovog osobnog i profesio-nalnog razvoja

Područja interesa na lokalnoj razini :

Poboljšanje kvalitete življenja građana Kaštela

Poticajnje gospodarskog razvoja kroz ade-kvatno upravljanje ljudskim potencija-lima

Interdisciplinarni pristup postojećoj pro-blematici Grada Kaštela

Prof. Meri Škopljanac GagićRođena 11. rujna 1968. u Splitu.

Obrazovanje:

1989. - 1993. Pedagoški fakultet u SplituSmjer: Profesor TZK1985. – 1987. Sredanja medicinska škola

u Splitu, smjer medicinska sestra1983. - 1985. Srednja poljoprivredna ško-

la, odgojno-obrazovni smjer

Radno iskustvo:

Od 1993. - do sada: Novak Commerce d.o.o., Kaštel Lukšić

Strani jezici:

• engleski - aktivno• talijanski - pasivno

Vještine:

• aktivno i svakodnevno korištenje Ms office paketa

• položen vozački ispit

Hobiji:

• plivanje, odbojka, aerobic, planinarenje (član Planinarskog društva Kaštela), či-tanje

Mr. ph. Maja ŠtimacRođena sam 07. svibnja 1955. godine u Splitu. Osnovnu školu pohađala sam u Kaštel Gomilici i Kaštel Sućurcu. Gimna-ziju sam završila u Splitu. Diplomirala sam 1979. godine na Farmaceutsko-biokemij-skom fakultetu u Zagrebu.

Od 1980. godine s obitelji živim u Po-dravskoj Slatini, a zatim 1985. godine čita-va obitelj seli u moju Kaštel Gomilicu. Od početka sam zaposlena u, tada Gradskoj ljekarni, a sada Ljekarni Splitsko-dalma-tinske županije. Voditelj sam ljekarničke jedinice u Kaštel Gomilici.

Član sam Hrvatskog farmaceutskog društva.

Slobodno vrijeme provodim slušajući glazbu, zimi s obitelji (suprugom i dvije, sada već odrasle kćeri) odlazim na zimo-vanje - skijanje. Ljeti uživam u plivanju.

Dipl. iur. Milenko Miočić Rođen sam u gradu Solinu 1948. godine. Tamo sam završio i osnovnu školu. Nakon toga sam pohađao gimnaziju i diplomirao na Pravnom fakultetu. Oženjen sam, otac dvoje djece.

Od 1978. godine živim u Kaštel Sućur-cu.

Svoj radni vijek proveo sam u Dalmaci-jacementu na mjestu pravnog referenta, a kasnije kao šef općih, pravnih i kadrovskih poslova u službi održavanja. Za to vrijeme bio sam aktivan kao sportski radnik u više klubova u Kaštel Sućurcu, te sam i sada član izvršnog odbora ribolovnog društva “Gojača”. Sada sam u mirovini. Moj živo-tni moto je poštenje, rad i napredak, kako mjesta u kojem živim, tako i šire.


Dr. med. Marinko Rilov Specijalist opće medicine

Rođen 22. studenog1946. u Splitu. Živi u obiteljskoj kući u Kaštel Kambelov-

cu. Oženjen, otac troje odrasle djece, šestero

unučadi.Ukupno 37 godina radnog staža.

1953. – 1961. Osnovna škola u Kaštel Kambelovcu

1961. – 1965. Klasična gimnazija Natka Nodila u Splitu

1965. – 1971. Medicinski fakultet u Za-grebu

Srpanj 1971. – 1981. Medicinski centar Livno, liječnik opće medicine i specija-list opće medicine

1975. – 1978. specijalizacija opće medi-cine

1978. položio specijalistički ispit 1981. – 1991. VP 4416 u Solinu, vodio

ambulantu za građanske osobe na slu-žbi u JNA

Rujan 1991. dragovoljac Domovinskog rata; suradnja s Križnim stožerom Mi-nistarstva zdravstva, u sklopu Odsjeka za zbrinjavanje ranjenika.

Od 1. studenog 1991. rješenjem tadašnjeg ministra zdravstva Andrije Hebranga postavljen na radno mjesto ravnatelj Doma Zdravlja Drniš, sa sjedištem u Unešiću. Radio na organizaciji i uspo-stavljanju zdravstvene službe u Unešiću u ratnim uvjetima. Radio na organiza-ciji zdravstvene zaštite prognanika iz drniškog kraja.

1. listopada 1993. – danas - DZ Split, DZ Kaštela, DZ Splitsko-dalmatinske župa-nije, u ordinaciji opće medicine u Ka-štel Starome.

Predsjednik Športskog ribolovnog druš-tva u Kaštel Kambelovcu Nebojsija

Hobi - sportski ribolov,voćarstvo i povr-tlarstvo

Dipl. ing. Tihomir Brzović Hrvat, katolik.Rođen 5. listopada 1959. godine u Zadru (Otac: pok. Petar Brzović, majka: Neven-ka Brzović, rođena Burić - oboje iz sela Svinišća, nedaleko od Omiša. U Zadru je otac, po struci građevinski tehničar, dobio prvi posao i proveo svoj radni vijek).Živi u Kaštel Novom (Berketova 19), od

1985. godine.

Školska sprema:

Osnovnu školu i gimnaziju završio u Za-dru.

Diplomirao na građevinskom fakulte-tu u Splitu 1985. godine i stekao zva-nje diplomirani inženjer građevine.

Uža obitelj:

• supruga Sonja (1960.) dipl. inž. građe-vine (radi kao vodeći projektant u Pro-jektnom birou Split d.o.o.)

• sin Jakša (1988.) – redoviti student druge godine informatike na PMF-u u Splitu

• kći Ivana (1992.) – pohađa treći razred gimnazije u Trogiru

Poslovna karijera:

1985. – 1990. Poduzeće za ceste Split OOUR Održavanje cesta (voditelj te-hničke službe)

1990. – 1998. Hrvatske ceste – ispostava Split (voditelj grupe upravno-tehničkih poslova)

1998. – 2006. Županijske ceste Split (di-rektor)

Od 2006. do danas: Hrvatski cestar – Go-spodarsko interesno udruženje trgova-čkih društava za održavanje cesta (stru-čni suradnik za planiranje i razvoj)

Društvene aktivnosti:

• tijekom gimnazije u Zadru član folklor-nog ansambla (svirao harmoniku)

• od 1997. do danas predsjednik Hrvat-skog pjevačkog društva Bijaćka Vila Ka-štela

• član Hrvatskog društva za ceste VIA – VITA

Ostalo:

• vojni rok odslužio u bivšoj državi 1987. godine (Tuzla – pionirska inženjerija)

Nikada nije bio član nijedne stranke niti partije.

Dipl. iur. Marin Kovačev Rođen 15. ožujka1950. u Splitu.

Obrazovanje:

Osnovna škola Vjeke Butira, Kaštel Lu-kšić

Gimnazija Vladimira Nazora, SplitPravni fakultet Split, dipl.iur.

Oženjen, supruga Alenka rođ.Kurtović, magistra farmacije, šefica Ljekarne Ka-štel Stari,

- dvoje djece: kći Ivana, diplomirana psi-hologinja, fakultet La Sapienza u Rimu, udana; sin Josip, profesionalni odboj-kaš.

Marin Kovačev je igrao odbojku preko 20 godina u OK Mladost Kaštel Lukšić,-obnašao rukovodeće funkcije u klubu i Odbojkaškom savezu Hrvatske, sada član OK Kaštela 2001-veterani

Član Hrvatskog glazbenog društva Biranj, Kaštel Lukšić, od najranije mladosti svi-rao klarinet, sada tenor saksofon. Bio je dugogodišnji član Uprave, a sada je član Nadzornog odbora ovog društva.

Obnašao je funkciju predsjednika Kole-gija puhačkih orkestara Županije split-sko-dalmatinske.

Član kaštelanske likovne udruge Osvit, bavi se slikarstvom, izlagao u Kaštelima, Solinu i Njemačkoj.

Od samog osnutka Hrvatskog veslačkog kluba Marina Kaštela je član Uprave, a od 1998. godine je predsjednik.

Član Izvršnog odbora Veslačkog saveza Dalmacije

Član Uprave odbojkaškog kluba Marina Kaštela.

Mr. sc. Petar PepurRođen 17. travnja 1979.

Sažetak:

• Dvoipolgodišnje iskustvo na rukovode-ćim financijsko-komercijalnim poslovi-ma

• Dvogodišnje iskustvo na upravljanju ljudskim potencijalima

• Pouzdana, odgovorna i ambiciozna osoba

• Profesionalni cilj: daljnje obrazovanje i stručno usavršavanje

Obrazovanje:

2009. Poslijediplomski doktorski studij Poslovne ekonomije

2002. – 2008. Poslijediplomski magistar-ski studij Financijski Management

1997. - 2001. Ekonomski fakultet Split - smjer Financije

1993. - 1997. Srednja elektrotehnička škola


Centar za strane jezike Split - aktivno po-znavanje engleskog jezika

Suvremeno učilište u Splitu - operator unosa i obrade podataka

Časnička škola Fran Krsto Frankopan

Radno iskustvo:

01.07.2003. - 01.12.2005. Solarne ćelije d.o.o.

02.01.2006. - 25.06.2006. Temeljna časni-čka izobrazba

01.07.2006. – 01.10.2008. Djelatna vojna služba, MORH

01.10.2008. – Sveučilišni studijski centar za stručne studije – asistent RiF

Vještine:

Rad na računalu - aktivno i svakodnevno korištenje MS Office paketa

Strani jezici - aktivno poznavanje engle-skog jezika

Ostalo:

Hobi - košarka, jogging, fitnes Vozačka dozvola - B kategorijaBračno stanje - oženjen, jedno dijete

Društvena aktivnost:

Volontirao u radu s mlađim uzrastima u školi košarke Dražen Petrović – Trogir, 2002. - 2003.

Obnaša dužnost košarkaškog suca kate-gorije Državni sudac A liste 1.


Prof. Gorana Kelam Rođena 28. travnja 1970. u Splitu.Nacionalnost: Hrvatica.Bračno stanje: neudana.Zanimanje: dipl. kateheta (diplomirala na

Teološko-katehetskom institutu, Teo-logija u Splitu)

- zaposlena kao profesorica vjeronauka u Turističko-ugostiteljskoj školi Split

Jezici kojima se služi :

francuski - aktivnotalijanski, španjolski i engleski - pasivno

Volonterski rad:

• preko 15 godina aktivno bavljenje vo-lonterskim radom (rad s osobama sta-rije dobi, socijalno ugroženima i hendi-kepiranima)

• 12 godina voditelj karitativne grupe (sa-stavljene od srednjoškolaca, studenata i radničke mladeži) pri akademskoj crkvi sv. Filipa Nerija u Splitu. Grupa je pose-bno usmjerena na pomaganje osobama starije dobi, te hendikepiranima.

• 2007. godine zajedno s predsjednicom Katoličke udruge Lovret Ljiljanom To-dorić sudjelovala je u izradi i realizaciji projekta pod nazivom „Širenje volon-terstva među mladima“.

• Od 2002. godine volontira u Lourdu (Francuska) - jednom od najpoznatijih svetišta na svijetu. Tjedan ili dva godi-šnje radi s bolesnicima i potrebnima iz cijelog svijeta. Član je međunarodne volonterske organizacije „Hospitalite Notre Dame de Lourdes“.

Damir Roso

Rođen 25. travnja 1978. u Rotterdamu, Nizozemska.

Obrazovanje:

1997. Srednja tehnička graditeljska škola u Splitu

Nakon završene srednje škole regulirao sam vojnu obvezu.

Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučili-šta u Splitu, za zvanje profesora tjelesne i zdravstvene kulture, danas samostalni Kineziološki fakultet na kojem sam iza-brao specijalizaciju u jedrenju i nogo-metu.

Trenutačno pripremam obranu diplom-skog rada na temu ”Difuzijski kapacitet pluća kod nogometaša pionira uzrasta od 14 godina”

Društvene i športske aktivnosti:

• aktivno se bavim nogometom, NK Gošk

• 2003./2004. - honorarno radim u omla-dinskoj školi NK Gošk - treniram mlađe uzraste (pionire i početnike)

• aktivni volonterski sudionik sportskog kampa pod pokroviteljstvom Uefe i HNS-a ”Open Fun Football Schools”

• 2009 - volontiram kao trener pri NSSDŽ-u u procesu selekcije djece i radu s njima pod vodstvom profesora Zdravka Marića, nogometnog instru-ktora HNS-a

Dipl. iur. Darko VarnicaRođen 1. srpnja 1972. u Sinju.Oženjen, otac petero djece.

Obrazovanje:

Osnovna škola u VrliciSrednja upravna škola u SplituPravni fakultet Sveučilišta u SplituPravosudni ispit


2002. – 2008. - odvjetnički vježbenik2008. - odvjetnik

Strani jezici:

• Engleski - pasivno• Talijanski - pasivno• Njemački - pasivno

Društvena aktivnost:

Član KUD-a Karol Woytila iz Kaštel Kambelovca

Član vjerničkog društva Mihael iz SplitaPokretač i voditelj duhovnih sadržajaPokretač i koordinator niza karitativnih

akcija u KaštelimaVišegodišnje iskustvo u radu s ovisnicima

o drogama, socijalno ugroženima i po-trebnima

Politička aktivnost:

2005. – 2009. - nezavisni vijećnik u Grad-skom vijeću Grada Kaštela

U svojstvu nezavisnog vijećnika član Vije-ća za komunalnu prevenciju, Vijeća za ravnopravnost spolova i Stožera civilne zaštite

Politički motivi:

Zalaganje i rad za opće dobro

Nela MartinčićRođena sam 15. listopada 1973. u Trogi-

ru.

Obrazovanje:

Građevinski tehničar visokogradnje

Radno iskustvo:

- Od 1993. do danas zaposlena sam u modnom atelieru Gena na radnom mjestu voditelja krojnice i šivaonice, te voditelja poslovnica u Splitu i Zagrebu.

Dobrotvorni rad:

U Crkvi; s Jelicom Burić za Župni dom u Kaštel Starom:

- izrada replike halje za kip Gospe od Ru-žarija

- izrada replike svečane halje za kip Go-spe od Ružarija

- zastava sv. Felicija- odore za 40 ministranata- 100 kaštelanskih pojaseva i kapa za dje-

čji crkveni zbor Mali anđeli

Grad Kaštela:

- 2007. - poklon gradu - izrada 17 baro-knih kostima iz druge polovine 17 sto-ljeća za potrebe predstave „Miljenko i Dobrila“

- Sudjelovanje u mnogobrojnim eko akcijama čišćenja podmorja

Strani jezici:

• znanje engleskog jezika u govoru i pi-smu

• znanje talijanskog jezika u govoru

Ostala znanja i interesi:

• modni dizajn• kostimografija• interes za etno baštinu Dalmacije i Hr-

vatske


KOLIKO SU OPASNE kaštelan-ske ceste, na žalost dobro je znano. Nezamislivo za grad, ali nogostupa za pješake nedostaje na svakom koraku. Raskopane ulice po tko zna koji put. Pu-tnicima namjernicima, onima u prolazu, kao i domaćima koji žive u Kaštelima ili putuju od Splita do zračne luke odnosno od Trogira prema Splitu, čini se kao da tu nema nikakva reda. Kako je tek Kaštelanima, bolje je ne govoriti!

Kapetan Josip Berket, kandi-dat za gradonačelnika Kaštela, planira okupiti tim najboljih prometnih stručnjaka. Među njima su i dipl. ing. Tiho Brzo-vić, koji cijeli svoj radni vijek radi na razvoju i održavanju prometnica a osam je godina bio direktor u Hrvatskim cesta-ma, te dipl. ing. Drago Štimac, angažiran u Institutu građevi-narstva Hrvatske na nadzoru gradnje.

„Oni su nam jamstvo da će se u gradu završiti prekopavanja

unedogled“, ističe kapetan Ber-ket. Pristup planiranju gradnje cesta prema kojem sve što po-čne jednom i završi neprimje-ren je normalno organiziranom radu. Stručnjaci, kakvi su Brzo-vić i Štimac, jamstvo su da će sve imati svoju cijenu i svoj rok.

To je važno pogotovu stoga što u idućim godinama Kašte-la čekaju velika kopanja cesta i ulica, ponajprije zbog gradnje

sekundarne kanalizacije. Taj se posao ne može prepustiti ljudi-ma sa strane, nego ga moraju nadzirati stručnjaci u Gradu. Cijeli taj zahvat imat će jasno određenog izvođača, cijenu i rok završetka radova, a svaka ulica morat će imati nogostup.

Također, svakako je potre-bno preispitati brzu cestu, sma-tra kapetan Berket jer „ako na njoj svako malo bude izlaz, ona

PROMETNI PROJEKTI

Sigurnije ceste

Svi zahvati imat će jasno određenog izvođača, cijenu i rok završetka radova,

a svaka ulica morat će imati nogostup


JEDAN OD GORUĆIH problema u Kaštelima je i nedostatak vrtića i škola. Svi se zaklinju u to kako su im djeca i mladi na prvom mje-stu, a porazna je činjenica da u Kaštelima svake jeseni bez mje-sta u vrtiću ostane i do stotinu mališana.

Ne samo da se svakom djete-tu mora osigurati mjesto u vr-tiću, nego bi s malim naporom gradske vlasti morale omogućiti besplatni boravak mališana u vr-tiću, isto kao što osnovci imaju besplatno školovanje.

Noćna mora građana Kašte-la koji imaju malu djecu, a žive iznad Magistrale, mogla bi se riješiti projektom malih škola. U europskim se državama grade manje školske zgrade za vrtiće i djecu koja pohađaju niže razrede osnovne škole. Takve škole nisu preskupe, a mogle bi se graditi u Rudinama, Radunu, Gomilici i Sućurcu, što bi roditeljima mno-go značilo jer im djeca ne bi bila

izložena opasnosti prelaska brze ceste. Osim toga, postojeće bi se škole tako konačno rasteretile prekobrojnih učenika, te bi ra-vnatelji mogli organizirati nasta-vu u jednoj smjeni. Sada imamo

škola u kojima se nastava pohađa čak u tri smjene, a učionice se ne mogu ni prozračiti, pa djeca bo-rave u nezdravim uvjetima.

Izgradnjom malih škola manji učenici bili bi odvojeni od većih,

a imali bi i sportske dvorane, pri-lagođene svom uzrastu. Uz male škole mogu se dograditi i vrtićki prostori, tako da bi, primjerice, sva djeca mogla koristiti usluge jedne kuhinje.

Projekt malih škola je veoma važan ali i ostvariv. Potrebna je samo dobra volja i angažman odgovornih u Gradu, kojemu bi rješavanje problema školskog prostora trebao biti prioritet.

PROJEKT MALIH ŠKOLA I VRTIĆA

Škole i vrtići i sjeverno od brze ceste


VISOKO NA LISTI prioriteta Ne-zavisne liste Josipa Berketa sva-kako je obalni pojas Kaštela koji bi se trebao urediti po uzoru na iskustva gradova koji imaju lun-gomare, odnosno šetnicu čita-vom dužinom obale.

Josip Berket naglašava kako je riječ o bogatstvu kojim se mogu pohvaliti zaista rijetki medite-ranski gradovi. Obalni pojas Kaštelanskog zaljeva koji pripa-da Gradu Kaštela proteže se u dužini od gotovo 20 kilometara, od Kaštel Štafilića do Kaštel Su-ćurca. Prema projektu Nezavi-sne liste lungomare bi povezao svih sedam Kaštela, odnosno stoljetne dvorce-utvrde uz oba-lu kako bi se stvorila jedinstvena cjelina.

Berket uzor opet vidi u obli-žnjem Splitu, odnosno u Split-skoj rivi. “Ne trebamo daleko gledati. Riva je centralni prostor

grada na kojem se ljudi susreću. Mi u Kaštelima možemo imati rivu dugu gotovo 20 kilometa-ra”, ističe Berket.

Lungomare bi povezao sedam

Kaštela i njihove dvorce čime bi se dobila potpuno nova turisti-čka i kulturna vrijednost, a za to je potrebno urediti i valorizirati te stare kaštelanske utvrde. Tro-girski i splitski plemići počeli su prije petstotinjak godina gra-diti kaštile pred obalom kako bi se njihovi težaci mogli u tim utvrdama-dvorcima skriti pred Turcima. Danas ta neprocjenji-va kulturna baština stoji gotovo neiskorištena.

Uključiti i koncensionare

U Kaštel Sućurcu je ladanjska palača Podvorje, najreprezenta-tivniji sućurački prostor. Tu je i sućuračka kula, prva obrambena kula na kaštelanskoj obali, zatim Kaštilac, dvorac u moru koji su 1529. godine izgradile bene-diktinke na morskom grebenu zvanom Gomilica.

U Kaštel Kambelovcu je Kula

Kambi, okrugli kaštel koji su izgradili splitski plemići Cambi 1517. godine. U Kaštel Lukšiću nalaze se dvorci Vitturi i Ruši-nac sa svojom pričom o velikoj

ljubavi Miljenka i Dobrile - ka-štelanskih Romea i Julije. U Ka-štel Starom je kaštel Čipiko koju je trogirski plemić Koriolan Cippico, zapovjednik galije u bici na Lepantu, izgradio 1474. godine. U Kaštel Novom nalazi se kula Čipiko, utvrđeni ljetni-kovac trogirskog plemića Pavla-Antuna Cippica, s početka 16. stoljeća. U Kaštel Štafiliću je kaštel Rotondo koji je izgradio Stjepan Štafileo 1508. godine.

Iznimna ljepota i draž Kaštela su upravo njihove utvrde-dvorci čija bi ljepota došla do izražaja povezivanjem u jedinstvenu cje-linu, za što je nužno izgraditi še-tnicu koja bi ih povezivala.

Prema planu Nezavisne liste, Grad bi trebao urediti lungoma-re tako što bi se odabrao kon-cesionar na određeni rok, dok bi se država trebala pobrinuti o uređenju dvoraca. Morski dio uz lungomare uključivao bi dvije sportske lučice, po jednu u Kaštel Starom i Kaštel No-vom uz proširenje postojeće rive čime bi se dobio i vrijedan prostor za štekate, kao i prijeko potrebne garaže.

“Grad se mora učlaniti u međunarodnu udrugu grado-va koji imaju lungomare, a za primjer imamo baltičke zemlje koje uklanjaju bivše industrijske zone i grade lučice uz obalu”, smatra Josip Berket.

Lungomare kroz sedam Kaštela

Riva duga gotovo 20 kilometara Povezivanjem Kaštela i njihovih dvoraca dobila bi se potpuno nova

turistička i kulturna vrijednost, a za to je potrebno urediti i valorizirati te stare

kaštelanske utvrde

Iznimna ljepota i draž Kaštela su upravo njihove utvrde-dvorci


JEDAN OD PRIORITETA u pro-gramu Nezavisne liste kapetana Josipa Berketa jest zaustavlja-nje daljnje devastacije Kozjaka, odnosno zabrana građenja na Kozjaku.

“Kozjak treba planirati kao ka-štelanski Marjan ili Sljeme. Ure-diti ćemo sportsko-rekreativnu zonu na padinama Kozjaka. Ko-zjak na kojem su nastali počeci hrvatske države treba sačuvati od daljnje devastacije”, smatra Josip Berket.

Dugogodišnja divlja izgradnja ozbiljno je ugrozila Kozjak te je posljednji trenutak da se tome stane na kraj. Berket kaže kako ne treba gledati daleko, nego se za primjer može uzeti već susje-dni Split čiju prepoznatljivu oko-snicu čine Riva, Dioklecijanova palača i Marjan. Berketovu viziju

Kaštela čini lungomare koji će se protezati kroz sedam Kaštela po-dno Kozjaka, na kojem se nalaze starohrvatska naselja koja treba kulturno i spomenički valorizira-ti, te rekreativna zona koja predvi-đa uređenje biciklističkih staza, šetnice te planinarske domove.

Preko planine Kozjak u pro-šlosti su vodili karavanski putevi. Vrhovima kaštelanskih planina vodi Planinarski put Dalmaci-je i Planinarski put Kolijevkom hrvatske državnosti Bijaći–Klis. U dužini od 30 kilometara obu-hvaćeno je 19 kontrolnih točaka,

i to većinom sakralnih objekata sagrađenih u doba hrvatskih na-rodnih vladara (sv. Marta u Bi-jaćima, sv. Nofar Stomorija, sv. Juraj od Raduna, sv. Ivan Biranj, sv. Kuzma i Damjan, sv. Juraj od Putalja...) koji se protežu sve do Šuplje crkve u Solinu.

Tražiti vlasništvo

Na južnoj padini Kozjaka, u Bija-ćima, Hrvati su osnivali svoju dr-žavu. Plemenitaški hrvatski rodo-vi, koji su sebe nazivali Didićima, na padinama Kozjaka osnovali su naselja Putalj, Lažane, Kruševik, Ostrog, Radun, Špiljan, Žestinj, Bijaći... Tu su izgradili crkve koje i danas postoje i svjedoče o po-čecima hrvatske države. Crkvu sv. Jurja, koja je izgrađena 852. godine na Putalju i po kojoj je Sućurac dobio ime, knez Trpimir

darovao je splitskom nadbiskupu darovnicom na latinskom jeziku u kojoj se prvi put spominje ime Hrvat. Knez Trpimir sebe naziva knezom Hrvata, a svoju drža-vu državom Hrvata. Crkvicu je izgradio knez Mislav i ona je bila središte ranosrednjovjekovnog naselja. Na istočnom vrhu Ko-zjaka s kojeg puca jedinstven po-gled na Kaštelanski zaljev nalazi se crkvica sv. Luke koja datira iz 1391. godine.

“Grad Kaštela treba tražiti u vlasništvo zaštićeno područje u vlasništvu države, odnosno Hr-vatskih šuma, te na padinama Kozjaka urediti sportsko-rekre-ativnu zonu. To je jedini način da se Kozjak sačuva od daljnje devastacije, a uz lungomare koji je u planu činila bi zaokruženu cjelinu”, ističe Berket.

Kozjak kao Marjan

Zaustaviti daljnju devastaciju Urediti ćemo sportsko-rekreativnu zonu na padinama Kozjaka, kaže Berket

Na južnoj padini Kozjaka, u Bijaćima, Hrvati su osnivali svoju državu

IDEALNO ZA REKREATIVCE Planina Kozjak proteže se od Klisa na istoku do prijevoja

Malačka na zapadu u dužini od 16 kilometara. Ime Ko-

zjak je prijevod grčkog imena planine, poput obližnjeg

Trogira čije starogrčko ime Tragurion potječe od riječi

tragos - koza.

Na Kozjaku i okolnim planinama Kaštelanske zagore po-

stoji oko 80 kilometara označenih planinarskih staza koje

su ugodne za rekreativno planinarenje. Stijene Kozjaka

poznate su po nezahtjevnim alpinističkim penjačkim sta-

zama idealnim za rekreativce.


KAŠTELIMA SU HITNO potrebna minimalno četiri veća doma za osobe treće dobi od kojih bar je-dan treba imati otvoreni dnevni boravak u kojem će, prema kon-ceptu, Kaštelani treće životne dobi koji nisu korisnici domova moći boraviti tijekom dana.

Dnevni boravak u sklopu doma za starije zamišljen je kao mjesto gdje će se starije osobe koje nisu korisnici doma moći tijekom dana susretati i družiti kroz razne osmišljene aktivnosti.

Grad je dužan osigurati ze-mljište za gradnju triju domova, a gradnju će financirati država ili privatni investitori. Zemljište za gradnju jednog od četiriju plani-ranih domova vrijedno 700.000 eura Kaštelima je poklonila go-spođa Jela Škarica-Žikov, a ne-

zavisni vijećnik kaštelanskoga gradskog vijeća Darko Varnica uspio je izmijeniti generalni ur-banistički plan Kaštela u tu svrhu.

“Naš je plan otkupiti još tri zemljišta za gradnju doma te naći investitore za gradnju”, kaže kandidat za kaštelanskog grado-načelnika Josip Berket.

Gradnju doma za starije na

spomenutom poklonjenom ze-mljištu u Kaštelima financirat će Zaklada biskupa Josipa Langa za starije, bolesne i nemoćne.

Zakladu biskupa Josipa Langa osnovali su isusovci 2002. godi-ne u Zagrebu. Zaklada nosi ime po pomoćnom zagrebačkom bi-skupu (1857.-1924.) koji je živio svetim životom, a poznat je u na-

rodu kao veliki prijatelj i dobro-činitelj siromaha.

Svrha Zaklade jest trajno pru-žanje novčane i drugih oblika potpore starim, nemoćnim i bo-lesnim osobama, kao i osnivanje te organiziranje staračkih domo-va i prihvatilišta za najnemoćnije i najsiromašnije.

Zaklada je potkraj 2004. godi-ne organizirala veliku humani-tarnu akciju pod nazivom ‘Ne za-boravi me’, u kojoj je prikupljeno dovoljno sredstava da se obnovi starački dom u Maloj Gorici kod Petrinje.

Na isti način planiraju priku-piti sredstva za izgradnju doma za starije na zemljištu koje je Kaštelima poklonila Jela Škari-ca-Žikov, a humanitarna večera na kojoj će se prikupljati novac

održat će se 9. svibnja. Prostor za organizaciju donatorske večeri ustupio je Josip Berket, odnosno njegova tvrtka Marina Kaštela, koja ujedno snosi trošak orga-nizacije večere, a donacije će se prikupljati prodajom ulaznica za večeru.

Raste broj starijih od

65 godina

Prema zadnjem popisu stano-vništva iz 2001. godine udio populacije starije od 65 godina u ukupnom broju stanovnika Hrvatske iznosio je 15,7 posto, a predviđa se da će u sljedećih 30 godina udio populacije starije od 65 godina rasti, odnosno da će do 2031. godine iznositi 23,4 posto.

U Hrvatskoj je ukupno 48 domova za starije i nemoćne osobe kojima je osnivač župani-ja ili grad, od čega su tek četiri u Splitsko-dalmatinskoj županiji, i to dva u Splitu te po jedan u Ma-karskoj i na Visu, a u ukupnom kapacitetu domova u Hrvatskoj kojima je osnivač županija ili grad sudjeluju sa 9,7 posto.

Privatnih domova za smještaj starijih i nemoćnih osoba u Hr-vatskoj je 59 s ukupnim kapaci-tetom od 2705 korisnika, a više od trećine privatnih domova je u Zagrebačkoj županiji. Splitsko-dalmatinska županija sudjeluje sa 12 posto, dok sve ostale župa-nije imaju udio privatnih domo-va manji od 10 posto.

Gotovo dvostruko veća cijena smještaja u privatnim domovi-ma osnovni je razlog zašto su u državnim domovima liste čeka-nja duge te se čeka i po nekoliko godina, a u privatnom domu se krevet može dobiti odmah.

Prosjek čekanja na mjesto u domu u vlasništvu županije ili grada je oko 2,5 godina, a u slu-čaju posebnih zahtjeva korisnika (primjerice, jednokrevetna soba, soba s balkonom, soba na južnoj strani s pogledom na more…) čekanje je i dulje.

Prioritet je izgradnja domova za starije

Mjesto i za one koji nisu korisnici doma Zemljište za gradnju jednog od četiriju planiranih domova vrijedno 700.000

eura Kaštelima je poklonila Jela Škarica-Žikov, dok će Zaklada biskupa

Josipa Langa financirati njegovu gradnju

Humanitarna večera na kojoj će se prikupljati novac za gradnju doma održat će se 9. svibnja


OD NEGDAŠNJIH sedam malih primorskih sela, Kaštela su na-glim doseljavanjem građana u re-lativno kratkom razdoblju prera-sla u veliki grad s više od 50.000 stanovnika. Tako su Kaštela do-bila čak i status velikog grada, što je potpuno razumljivo s obzirom na to da su drugi grad po veličini u Županiji, odmah iza Splita.

Kaštela imaju status velikog

grada

Takav status ima svoje prednosti i mane, a kako bi se život građa-na učinio što ugodnijim, i grad-ska uprava, koja je njihov servis, mora biti na razini tako ozbiljnog zadatka. Zbog toga je nužna reor-ganizacija gradske uprave, ali i si-

stematizacija svih radnih mjesta, koju je trebalo davno napraviti. Naime, i reorganizacija gradske uprave mogla bi ostati samo mr-tvo slovo na papiru ako službeni-ci nisu stručni i pravilno raspore-đeni na svoja radna mjesta.

Projekt reorganizacije gradske uprave je velik ali i hitan zadatak nove gradske vlasti. Bez takvog reza unutar uprave nije moguće postići bitan napredak u boljem servisiranju građana. Iza veli-kih riječi o reorganizaciji odjela i službi krije se zapravo samo dosljedna primjena postojećih zakonskih propisa. Konačno će se napraviti i popis gradske imo-vine kako bi se ona mogla bolje koristiti i stvarati prihode.

Analiza rada gradske uprave

No prije nego se uopće pristupi tom opsežnom poslu, nužna je analiza i revizija dosadašnjeg rada gradske uprave, kao i ana-liza rezultata rada svih djelatni-

ka, zbog uvida u mogućnosti i stručnosti postojećih zapo-slenika. Jedino je tako mogu-

će kadrovski stručno oformiti i opremiti gradske službe za učinkovit rad. Za sve sposobne i vrijedne službenike nova bi organizacija radnih mjesta tre-bala biti samo korak naprijed u

njihovu napredovanju, a svima bi se trebala pružiti jednaka šansa.

Kako bi službenici Grada bili što učinkovitiji i kreativniji, mora im se omogućiti maksi-malno korištenje informatičkih dostignuća, ali i osobno ospo-sobljavanje, ovisno o radnom mjestu i stručnoj spremi. Na-dležni će ih redovito pratiti i ocjenjivati njihov rad.

Kako građani ne bi lutali od odjela do odjela, među njima se mora uspostaviti prava su-radnja razmjenom informacija, odnosno umrežavanjem. Ako se neki od službenika ne po-naša prema građanima onako kako bi trebao, dakle da im je na usluzi, građani će to moći prijaviti putem posebnog tele-fonskog broja.

PROJEKT REORGANIZACIJE GRADSKE UPRAVE

Gradski službenici moraju biti u službi svojih građanaZa sve sposobne i vrijedne službenike nova bi organizacija radnih mjesta

trebala biti samo korak naprijed u njihovu napredovanju

Ako se neki od službenika ne ponaša onako kako bi trebao, građani će ga moći prijaviti


ODBOJKAŠKI KLUB Marina Ka-štela osnovan je 2000. godine s ciljem okupljanja ženske mladeži iz Kaštela. Škola odbojke koja je djelovala u Osnovnoj školi kneza Trpimira prerasla je u Odbojka-ški klub ISS, zatim klub mijenja ime u Marina Giričić, i na koncu u Marina Kaštela.

Klub je 2001./2002. uključen u drugu hrvatsku odbojkašku ligu Jug i na kraju te sezone zau-zeo je šesto mjesto. U 2002./20-03. godini klub osvaja treće mje-sto i tim plasmanom stječe pravo natjecanja u novoformiranoj jedinstvenoj 1.B odbojkaškoj hr-vatskoj ligi (2004./2005.).

Juniorke, kadetkinje i mlađe ka-detkinje nastupaju na županijskim, regionalnim te državnim natjeca-

njima. Ekipa juniorki prošle je i ove godine osvojila treće mjesto na Juniorskom prvenstvu Hrvatske.

Do kraja ljeta 2008. Klub je

svakodnevno trenirao u školskoj dvorani Osnovne škole kneza Tr-pimira u Kaštel Gomilici, čijem su ravnatelju i zaposlenicima i mladi

sportaši i njihovi roditelji neiz-mjerno zahvalni na susretljivosti i suradnji. Zbog potrebe za dvo-ranom u kojoj bi se svakodnevno mogli održavati odbojkaški tre-ninzi Odbojkaškog kluba Marina Kaštela, tvrtka Marine Kaštela d.o.o. obnovila je i prilagodila prostor nekadašnjeg kina Jugo-vinil. Danas ta dvorana služi za treninge odbojkaškog, veslačkog i jedriličarskog kluba, a prema dogovoru ustupa se na korištenje i drugim klubovima i grupama.

Od ovog ljeta klub ima svoju psihologinju koja ih grupno i individualno konzultira u vezi sa svim temama vezanim uz školski uspjeh, socijalne vještine, među-ljudske odnose i ostale zanimlji-ve teme. „U klubu smo posebno

ponosni na izvjestan broj vrlo angažiranih roditelja, koji redo-vito prevoze odbojkašice na uta-kmice, a sudjelovali su i u obna-vljanju i pripremanju dvorane za korištenje, kao što i danas sudje-luju u tehničkim popravcima ili postavljanju opreme u dvorani“, kaže Tena Radočaj, psihologinja sportskih klubova Marina Kašte-la. „Smatramo da je njihov anga-žman izrazito važan jer svoj djeci pokazuju vlastitim primjerom kako vrijedi volonterski raditi nešto do čega nam je stalo i što smatramo važnim, ali i zato što u roditelje možemo imati najviše povjerenja da će odgovorno oba-viti svoje dužnosti u cilju zaštite dobrobiti svoje djece“, dodaje psihologinja.

JOŠKO BERKET, kao pokretač, dao je ideju te veliku financijsku potporu kako bi oplemenio grad-ski prostor, a mlade Kaštelane i Kaštelanke doveo na druženje s morem i brodicama. Okupio je svoje prijatelje, koji su mu pomo-gli u realizaciji i pokretanju vesla-čkog kluba. Tako je 1996. godine osnovan Hrvatski veslački klub Kaštela, pod geslom „Više veslača - manje pušača“. Prvi predsjednik kluba bio je gospodin Ante To-pić, a prvi trener poznati veslački entuzijast Nikola Stipaničev.

Godine 1998. klub useljava u staro oronulo skladište na Polan-tani. Uprava, Joško Berket, prija-telji Kaštela te mladi koji su počeli dolaziti u klub uredili su skladi-šte i prostor oko njega. Te godine

krenule su i regate na kojima su prvi put sudjelovali i mladi Kašte-lani. Prva regata na kojoj se poja-vljuje HVK Kaštela održana je u Rijeci Dubrovačkoj 19. travnja 1998., kao prva regata Kupa Dal-macije. Na svom debitantskom nastupu mladi Kaštelani osva-jaju odličja - dva zlata i broncu.

Osim što se 1998. počinju natjecati, veslači HVK Kaštela počinju i organizaciju regata. Po-vodom Dana državnosti, HVK Kaštela organizira 23. svibnja 1998. regatu u Kaštel Kambelov-cu. Kaštelani osvajaju pehar kao najmasovnija momčad u natjeca-teljskom dijelu, ali i drugo mjesto po osvojenim bodovima.

Danas u radu kluba sudjeluje preko stotinu djece, od najmla-

đih polaznika škole veslanja, do starijih i iskusnih veslača, a u pravilu na svakoj regati osvajaju odličja svih „boja“.

Osim uspješnog veslanja, klub ima dugu tradiciju spajanja tre-ninga i veslanja uz učenje i šire-nje vidika. Tako već osam godina svake jeseni veslačice i veslači odlaze na višednevni izlet u Vu-kovar gdje, osim sudjelovanja u regatama, u društvu roditelja poginulih branitelja posjete spo-men-dom na Ovčari i gradsko braniteljsko groblje. „Želja nam je da nove generacije nauče o tragediji Vukovara, kako bi više cijenile važnost života u miru“, kažu u klubu.

Također, svake godine u vri-jeme zimskih praznika organizi-

raju zimske pripreme za veslače i odbojkašice u Kranjskoj Gori. Tijekom tih tjedan dana kašte-lanski sportaši obavljaju kondi-cijske treninge na snijegu, a slo-bodno vrijeme koriste i za posjet prirodnim ljepotama u blizini, poput Bledskog i Bohinjskog je-zera ili izvora Save Dolinke. Uz

izlete koje organiziraju tijekom praznika, treneri kluba trude se iskoristiti zimu, kada nije mogu-će odraditi velik broj treninga na moru, i za organiziranje manjih izleta na snijeg, bazene i slično, kako bi treniranje djeci pružilo što više različitih sportskih i kul-turnih iskustava.

JEDRILIČARSKI KLUB Marina Kaštela osnovan je 1999. go-dine i u razdoblju od 1999. do 2008. bio je smješten u prosto-rijama veslačkog kluba Kaštela u Kaštel Kambelovcu.

Zahvaljujući kapetanu Jošku Berketu i njegovom timu zalju-bljenika u more i jedrenje, J.K. Marina Kaštela nastavlja s ra-dom u Marini Kaštela. Klub je opremljen s pet jedrilica klase optimist, a trenutačno je u nje-ga učlanjeno petnaestak djece, od predškolske do srednjoškol-ske dobi.

VESLAČKI KLUB

JEDRILIČARSKI KLUB

ODBOJKAŠKI KLUB

Download - Novine Berket

Top Related