Download - Odrzivo koriscenje prirodnih resursa
STAVOVI STANOVNIKA RURALNIH PODRUČJA BORSKOG OKRUGA O
ODRŽIVOM KORIŠĆENJU PRIRODNIH RESURSA
Milan Trumić1, Dragan Ranđelović2, Maja Trumić1
1Univerzitet u Beogradu, Tehnički fakultet u Boru2NVO ,,Društvo mladih istraživača Bor’’
UVOD
• Politika ruralnog razvoja EU je jedna od najvažnijih politika EU
• Politika ruralnog razvoja se zasniva na „lider“ principu, programu koji za cilj ima revitalizaciju ruralnih oblasti kroz ohrabrivanje društvenog, ekonomskog i ekološkog preduzetništva od strane pojedinca i grupa.
UVOD
• Najveći problemi sa kojima se Borski okrug suočava su: – Intenzivno demografsko pražnjenje sela i regiona u
celini, – Visoka nezaposlenost i– Nedovoljno razvijena infrastruktura, posebno u
seoskim sredinama
UVOD
• Privredni i ekonomski razvoj Borskog okruga u narednom periodu zasnivati na:– Održivoj eksploataciji prirodnih resursa i– Ravnomernom razvoju gradske i seoskih sredina
Šta misli stanovništvo ruralnog područja Borskog okruga o održivom korišćenju prirodnih resursa?
STAVOVI GRAĐANA O KORIŠĆENJU PRIRODNIH RESURSA
• Anketom je obuhvaćeno 200 ispitanika sela Gornjane, Luka, Bučje, Tanda, Rudna Glava i Vlaole
• Cilj ankete je da se utvrdi:– kako stanovnici ovih područja vide perspektivu
razvoja svoje sredine, – kako ocenjuju prirodne resurse kojima raspolažu,– kakva su im interesovanja i motivacija za dalji održivi
razvoj baziran na resursima kojima raspolažu.
STAVOVI GRAĐANA O KORIŠĆENJU PRIRODNIH RESURSA
Sadržaj anketa je obuhvatio šest grupa pitanja koja se odnosila na:
1. Socijalno-ekonomska obeležja ispitanika, 2. Mogućnosti i uslovi za dalji razvoj, 3. Informisanje i učešće u odlučivanju, 4. Druge delatnosti koje je moguće razvijati kroz održivo
korišćenje prirodnih resursa,5. Prirodne i kulturne vrednosti značajne posebno za
razvoj turizma i 6. Zaštitu očuvanih prirodnih prostora
1. Socijalno-ekonomska obeležja ispitanika
• 67% muškaraca 33% žena• Najviše je bilo anketiranih između 20 i 40 godina• 10% ispitanika sa nepotpunom osnovnom školom,
41% sa osnovnom školom, dok je sa srednjom školom bilo 43%, 5% sa višom i 1% sa fakultetom.
• 36% zaposlenih, 14% je poljoprivrednika i isto toliko domaćica, 16% nezaposlenih, 10% penzionera, 6% učenika i studenata i 3% iz samostalnih delatnosti
2. Mogućnosti i uslovi za dalji razvoj
• 91% ispitanika smatra da je Borskom okrugu i opštinama Bor i Majdanprek potrebna nova strategija razvoja.
2. Mogućnosti i uslovi za dalji razvojDa li je dalji razvoj moguć bez razvoja rudarstva i metalurgije?
Ne53%
Da32%
Ne može da
oceni15%
2. Mogućnosti i uslovi za dalji razvoj
• Šta je pored rudarstva i metalurgije najperspektivnije?– poljoprivreda, šumarstvo i prerada drveta, lov, sakupljanje lekovitog bilja i
šumskih plodova, zanatstvo, različite uslužne delatnosti itd
• Kojim oblastima ulokalnoj sredini ima najviše mogućnosti za dalji razvoj zasnovan na sopstvenim resursima i šta bi oni predložili?– Najviše je pominjan razvoj poljoprivrede, i to stočarstva (ovčarstvo, kozarstvo,
otkupmleka), voćarstva, povrtarstva, pčelarstva, ali posebno i proizvodnja zdrave hrane (organska poljoprivreda),
– prerada mleka, proizvodnja aromatičnih sireva, branje i prerada lekovitog bilja i dr.
– Takođe ima dosta ocena ipredloga o razvoju turizma: seoskog, planinskog, lovnog, etno i ekoturizma.
– Ocenjuje se i predlaže razvoj domaće radinosti i zanatstva, zatim razvoj šumarstva i prerade drveta.
2. Mogućnosti i uslovi za dalji razvoj
• Jedan broj odgovora je bio kritičan prema stanju na selu, naprimer da su potrebne bolje komunikacije i poštovanje seljana od strane vlasti, da opština treba više dase zainteresuje za sela i njihove prirodne resurse do ocena «Nemam reči. Ništa ne idekako treba» i « Ništa bez para», odnosno «Dajte pare pa da krenemo».
2. Mogućnosti i uslovi za dalji razvoj Ocenjujući mogućnosti razvoja sela na očuvanim prirodnim prostorima
36%
24%
27%
8% 5%
Postoje prirodni resursi, ali nema materijalne osnove za njihovo korišćenje
Nema motivisanosti i organizovanosti u selo da se resursi više koriste za razvoj
Nema mogućnosti bržeg razvoja jer nema izgrađenih industrijskih pogona
Da prirodni resursi sela nisu dovoljni za razvoj sela
Ako se preterano koriste prirodni resursi sela biće brzo iscrpljeni
2. Mogućnosti i uslovi za dalji razvoj
• Koji su uzroci dosadašnjeg nedovoljnog korišćenja prirodnih resursa sela?– Preveliko oslanjanje na industrije koje zapošljavaju ljude
u gradu, – Zapostavljanje razvoja sela od strane države i nedovoljna
pomoć opštine u razvoju sela, – Nedostatak kapitala za pokretanje razvoja sela, – Najmanje odgovora bilo je da su uzroci u nedostatku
znanja i stručnosti da se sagledaju pravi pravci razvoja sela, nedovoljnoj obrazovanosti stanovništva sela ili iscrpljenosti prirodnih resursa.
2. Mogućnosti i uslovi za dalji razvoj
• Kako najbolje obezbediti materijalnu osnovu za razvoj?– Najviše ispitanika odgovorilo - ulaganjem sredstava
državnih fondova za projekte na selu, većim podsticajima lokalne opštinske vlasti razvoju poljoprivrede i turizma na selu, većim i povoljnijim kreditima banaka, većim ulaganjima stranih donatora i stvaranjem uslova za veće ulaganje privatnog kapitala.
– Interesantno je da je dobar broj ispitanika naveo značajno proširivanje mogućnosti dodatnog obrazovanja za stanovnike na selu.
3. Informisanost i učešće u odlučivanju Da li ste zadovoljni informisanjem o stanju sela u opštini i mogućnostima razvoja?
Nisu68%
Jesu18%
Ne mogu
da ocene14%
3. Informisanost i učešće u odlučivanju
• Kada se radi o informisanju o problemima i mogućnostima razvoja sela za ispitanike su najznačajnija sredstva informisanja:– Pre svega lokalni radio i lokalnatelevizija (kao i lokalni list), a– Zatim nacionalna državna televizija i privatne radiostanice. Ostala
centralna štampa i nacionalne radio stanice se veoma malo koriste i ne spadaju u značajne izvore informacija.
• Takođe velika većina ispitanika (82%) smatra da je potrebno veće učešće stanovnika na selu u donošenju odluka u opštini i mesnoj zajednici o razvoju sela, o razvojnim i prostornim planovima, zaštiti životne sredine i dr.
4. Nove delatnosti i obrazovanje Spremnost za dodatno obrazovanje i sticanje potrebnih znanja za upotrebu
prirodnih resursa
Da70%
Ne (najstariji)13%
Neo-predel-
jeni17%
5. Prirodne i kulturne vrednosti
• Kao najvažnije karakteristike svog kraja, ocenili su: – prirodu, – tišinu i mir, – klimu i mogućnost rekreacije, – gostoljubivost, – bezbednost,
– dok su mnogo manje značaja dali mogućnostima: smeštaja, hrane, puteva, prevoza, komunikacija, kupovine...
6. Zaštita prirodnih vrednosti
• Za planinsko područje Stola, Velikog i Malog Krša i Deli Jovana pokrenuta je inicijativa da se područje zaštiti i razvija kao područje zaštićene prorode (park prirode).
6. Zaštita prirodnih vrednosti
• Da li su zainteresovani da budu upoznati za ovom inicijativom?
Da76%
Ne5%
Nisu sigurni15%
Ostalo4%
Zaključak
Stanovništvo ovih prostora svesno je prirodnih vrednosti svog kraja ali kritički ocenjuje i stanje infrastrukture koja treba da obezbedi veće korišćenje ovih resursa.
Zaključak