7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 1/156
U n i v e r z i t e t u N o v o m S a d u
FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA U NOVOM SADU
Dr Dragutin SD Stanivuković
L O G I S T I K A
- ORGANIZACIJA I MENADŽMENT -
- Beleške za predavanja -
Novi Sad, 2003.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 2/156
2
SADRŽAJ
1. UVOD ...........................................................................................................................................4
2. OSNOVE NAUKE O ORGANIZACIJI....................................................................................62.1 ISTORIJSKE OSNOVE RAZVOJA NAUKE O ORGANIZACIJI ...................................62.2 TRI GLAVNE ŠKOLE TEORIJE ORGANIZACIJE.........................................................7
2.2.1 Klasična škola teorije organizacije................................................................................82.2.2 Škola meñuljudskih odnosa i bihejvioristički pravac...................................................122.2.3 Humanizacija klasičnih principa .................................................................................13
2.3 MODERNE TEORIJE ORGANIZACIJE I UPRAVLJANJA..........................................132.3.1 Teorija sistema i srodne naučne oblasti.......................................................................132.3.2. Teorija organizacionih sistema....................................................................................152.3.3 Situaciona teorija.........................................................................................................17 2.3.4 Najnoviji trendovi u razvoju teorija organizovanja i upravljanja...............................18
2.4 POJAM I DEFINICIJA ORGANIZACIJE........................................................................20
2.4.1 Principi organizacije....................................................................................................232.5 POJAM I DEFINICIJA PREDUZEĆA.............................................................................242.6 PREDMET I METOD NAUKE O ORGANIZACIJI........................................................25
3. OSNOVE TEORIJE MENADŽMENTA................................................................................273.1 ODNOS TEORIJE ORGANIZACIJE I MENADŽMENTA ............................................273.2 TEORIJA ORGANIZACIJE .............................................................................................283.3 MENADŽMENT...............................................................................................................293.4 UPRAVLJAČKI PROCESI...............................................................................................303.5 SISTEMSKI MODEL SAVREMENOG MENADŽMENTA ..........................................35
4. MENADŽMENT SNABDEVANJEM.....................................................................................43
4.1 MENADŽMENT PORUČIVANJEM I SNABDEVANJEM............................................484.2 IZBOR, VREDNOVANJE I OCENJIVANJE DOBAVLJAČA.......................................514.3 IZVORI SNABDEVANJA................................................................................................54
5. INTEGRISANI LOGISTIČKI MENADŽMENT ....................................................................585.1 INTEGRISANE LOGISTIČKE AKTIVNOSTI ...............................................................585.2 EVOLUCIJA INTEGRISANOG LOGISTIČKOG KONCEPTA ....................................605.3 KONCEPT DODATNE VREDNOSTI INTEGRISANE LOGISTIKE............................605.4 FINANSIJSKI UTICAJ INTEGRISANE LOGISTIKE NA FIRMU ...............................615.5 INTEGRIASANI LOGISTIČKI INTERFEJS U FIRMI...................................................625.6 KONCEPT HITNE INTEGRISANE LOGISTIKE...........................................................63
6. KVALITET USLUGA I INTEGRISANA LOGISTIKA USLUGA .......................................65
7. MENADŽMENT TRANSPORTOM.......................................................................................857.1 IZBOR VIDOVA TRANSPORTA ...................................................................................857.2 KARAKTERISTIKE I IZBOR PREVOZNIKA ...............................................................867.3 AKTIVNOSTI MENADŽERA TRANSPORTA..............................................................88
8. MENADŽMENT ZALIHAMA ..................................................................................................918.1 RACIONALNOST DRŽANJA ZALIHA .........................................................................918.2 TROŠKOVI ZALIHA .......................................................................................................938.3 KLASIFIKACIJA ZALIHA..............................................................................................94
8.4 MODELI MENADŽMENTA ZALIHAMA .....................................................................95
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 3/156
3
9. PLANIRANJE..............................................................................................................................979.1 MODEL MRP I - PLANIRANJE MATERIJALA............................................................979.2 PREDNOSTI I NEDOSTACI MRP I................................................................................989.3 MODEL MRP II- PLANIRANJE PROIZVODNIH RESURSA ......................................999.4 MODEL DRP- PLANIRANJE DISTRIBUCIJE ZAHTEVA...........................................99
9.5 JUST-IN-TIME PROIZVODNJA ...................................................................................1009.6 PLANIRANJE U USLUŽNIM ORGANIZACIJAMA...................................................103
10. MENADŽMENT RUKOVANJEM, PAKOVANJEM I SKLADIŠTENJEM...................10510.1 MENADŽMENT RUKOVANJEM MATERIJALOM...................................................10510.2 MENADŽMENT PAKOVANJEM ROBE .....................................................................10910.3 MENADŽMENT SKLADIŠTENJEM...........................................................................111
11. POVRATNA (OBRATNA) LOGISTIKA .............................................................................11511.1 OBLASTI POVRATNE LOGISTIKE ............................................................................11511.2 ZAHTEVI ZA KOOPERACIJU POVRATNE LOGISTIKE .........................................118
11.3 PROJEKTOVANJE EFEKTIVNOG SISTEMA POVRATNE LOGISTIKE ................12111.4 DEFINISANJE TRANSPORTA I LOKACIJAU SISTEMU POVRATNE LOGISTIKE ........................................................................124
12. RAČUNOVODSTVO U LOGISTICI ....................................................................................12712.1 LOGISTIČKO RAČUNOVODSTVO ............................................................................12712.2 ANALIZA “PRELOMNE TAČKE” ...............................................................................12812.3 MENADŽMENT ZASNOVAN NA AKTIVNOSTIMA
(ABM – ACTIVITY - BASED - MENAGMENT).........................................................12912.4 TROŠKOVI ZASNOVANI NA AKTIVNOSTI (ABC) .................................................130
13. INFORMACIONI SISTEM INTEGRISANE LOGISTIKE ...............................................135
14.1 INFORMACIONI SISTEM INTEGRISANE LOGISTIKE (ISIL) ................................13513.2 DEFINISANJE INFORMACIONOG SISTEMA IL (ISIL) ...........................................13713.3 E – TRGOVINA ..............................................................................................................143
14. ORGANIZACIJA INTEGRISANE LOGISTIKE................................................................14714.1 STUPNJEVI RAZVOJA ORGANIZACIJE INTEGRISANE LOGISTIKE ..................14712.2 INTEGRISANO LOGISTIČKO UPRAVLJANJE..........................................................15214.3 UTICAJNI FAKTORI NA PROJEKTOVANJE ORGANIZACIJE...............................154
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 4/156
4
1. UVOD
Predmet ORGANIZACIJA I MENADŽEMNT LOGISTIKOM i ODRŽAVANJEM je izborni predmet na Odseku Industrijsko inženjerstvo i menadžment i predstavlja
produbljena izučavanja oblasti Integralne sistemske podrške i održavanja, kaonastavak predmeta:
− Teorija pouzdanosti,− Održavanje tehničkih sistema i− Integralna sistemska podrška i održavanje.
Kao logičan nastavak, definisanih logičkih operacija izučavanih u predmetuIntegralna sistemska podrška, u ovom predmetu se izučavaju organizacioni imenadžment aspekti logističkih problema.
Nastavni plan i program obuhvata sledeće celine/poglavlja:2. Osnove nauke o organizaciji3. Osnove teorije mendžmenta4. Menadžment snabdevanjem5. Integrisani logistički menadžment6. Kvalitet usluga i integrisana logistička usluga7. Menadžment transportom8. Menadžment zalihama
9. Planiranje u logistici10. Menadžment rukovanjem, pakovanjem i skladištenjem11. Povratna logistika12. Računovodstvo u logistici13. Informacioni sistem integrisane logistike14. Organizacija integrisane logistike.
U Poglavlju 2.OSNOVE NAUKE O ORGANIZACIJI je dat istorijski pregled razvo- ja nauke o organizaciji (tri glavne škole) i pojmovi i definicije organizacije i
preduzeća.U Poglavlju 3. OSNOVE TEORIJE MENADŽMENTA je dat odnos organizacije imenadžmenta, definicija menadžmenta, menadžerskih procesa (planiranje, organizo-vanje, rukovoñenje i kontrolisanje) i sistemski model savremenog menadžmenta.
Poglavlje 4. MENADŽMENT SNABDEVANJA, razmatra probleme poručivanjem isnabdevanjem u lancu snabdevanja, uticaje na nabavku, uticaje nabavke na drugedelove preduzeća, izvore snabdevanja i koncept JIT snabdevanja.
Poglavlje 5. INTEGRISANI LOGISTIČKI MENADŽMENT opisuje integracijuupravljanja logističkim aktivnostima, koncept dodatne vrednosti integrisane logistike,
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 5/156
5
finansijski uticaj IL i integrisani logistički interfejs u preduzeću.
U Poglavlju 6. KVALITET USLUGA I INTEGRISANA LOGISTIČKA USLUGAopisani su ciklus isporuke (od porudžbenice do otpreme), kanali distribucije(industrijski i potrošački) , logistika usluge i model logističke usluge.
U Poglavlju 7. MENADŽMENT TRANSPORTOM su prikazani izbor vidova tran-sporta, karakteristike i izbor prevoznika i aktivnosti menadžera transporta.
Poglavlje 8. MENADŽMENT ZALIHAMA obuhvata racionalnost držanja zaliha,finansijske implikacije zaliha, klasifikaciju zaliha i modele menadžmenta zalihama.
Poglavlje 9. PLANIRANJE U LOGISTICI prikazuje modele planiranja materijala(MRP I i MRP II), planiranje distribucije zahteva (DRP), JIT proizvodnju i planiranjeu uslužnim organizacijama.
Poglavlje 10. MENADŽMENT RUKOVANJEM, PAKOVANJEM I SKLADIŠTE- NJEM opisuje probleme menadžmenta rukovanjem materijalom, sisteme i principerukovanja i pokazatelje produktivnosti rukovanja materijalom; menadžemnt
pakovanjem i skladištenjem – produktivnost skladišta, EDI pristup i automatsko prikupljanje podataka za skladištenje.
U Poglavlju 11. POVRATNA LOGISTIKA opisane su osnovne oblasti reciklaže,vraća-nje novih, korišćenih i upotrebljivih proizvoda; zahtevi za kooperaciju,elementi projektovanja povratne logistike, definisanje transporta i lokacija u sistemu
povratne logistike.
Poglavlje 12. RAČUNOVODSTVO U INTEGRISANOJ LOGISTICI razmatra tipo-ve troškova, analizu “prelomne tačke”, menadžment zasnovan na aktivnostima(ABM) i troškove zasnovane na aktivnostima (ABC).
Poglavlje 13. INFORMACIONI SISTEM INTEGRISANE LOGISTIKE opisujeosnove IS integrisane logistike, EDI i integrisana logistika i e-trgovinu.
Poglavlje 14. ORGANIZACIJA INTEGRISANE LOGISTIKE prikazuje pet logičnihstupnjeva strukturne organizacije IL, integrisano logističko upravljanje i uticajnefaktore na projektovanje organizacije.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 6/156
6
2. OSNOVE NAUKE O ORGANIZACIJI
Još od najranijih početaka civilizacije ljudi su se spontano udruživali radi postizanjaodreñenih ciljeva koje samostalno ne bi mogli da ostvare i radi prevladavanja neke
opasnosti i nevolje. U okvirima istorijskih razmatranja, kao i u svom najširemznačenju, pod organizacijom se podrazumeva grupa ljudi ujedinjena zajedničkimmotivima za ostvarenjem specifične svrhe. U skladu sa tom opštom definicijom,
primitivna preistorijska porodica pećinskih ljudi i savremena gigantska kompanijaGeneral Motors (Dženeral Motors) se mogu smatrati organizacijama. Za svestranijerazumevanje smisla i principa organizovanja potrebno je sagledati razvojorganizacionog znanja i mudrosti izvedenih kroz vekovne pokušaje organizovanjaljudi i sredstava, na postizanju različitih zadataka koji su se završavali kakouspesima, tako i neuspesima.
2.1 ISTORIJSKE OSNOVE RAZVOJA NAUKE O ORGANIZACIJI
U kontekstu istorijskog razvoja postoji nekoliko ključnih fenomena vezanih zaorganizovanje: podela rada, raspodela autoriteta, koordinacija i merljivi i nemerljivičinioci, veze i odnosi.
Podela rada - Prvo "strukturno sredstvo" ranih malih organizacija porodica i plemena je bilo podela ukupnog rada, koji je morao da se obavi. Starešina porodice ilivoña plemena je lično nadzirao operacije koje je izvodio svaki član i nije bilo potrebe
za drugim organizacionim i strukturnim sredstvima.Voña takve zajednice je mogaoda posmatra i koriguje loš način obavljanja zadataka ili da udalji i kazni članove, kojinisu ostvarili ono što im je bilo povereno.
Raspodela autoriteta se javila kao sledeći važan fenomen u razvoju organizacije.Kako su, vremenom, organizacije postajale veće i složenije, voñe takvih organizacijasu bile suočene sa potrebom deobe sopstvenih dužnosti i odgovornosti i. tražili suljude kojima mogu preneti deo svojih obaveza i koji ih mogu povremeno zamenjivati,radeći u njihovom interesu i u korist organizacije, vladara ili vlasnika. Istovremeno,organizatori su shvatili da postoji opasnost od prostog poverenja u druge da će ihdostojno zamenjivati i delovati kao organizatori i zbog toga su počele da se razvijajumetode za adekvatno dodeljivanje autoriteta i ovlašćenja. Na taj način su se polakooblikovale i zaživljavale takve koncepcije - kao što su delegiranje, decentralizacija,odnos autoriteta nadreñenih i podreñenih, jedinstvo komandovanja itd.Koordinacija - Pošto su daljim razvojem organizacije nastavile da se šire, novi
problem prostornog, i vremenskog usmeravanja i objedinjavanja njihovog rada, je postao dominantan. Vlasnici ili voñe nisu više mogli da nadgledaju sve poslove, da
prate sve važne informacije i da istovremeno budu na svim mestima, na kojima su seaktivnosti njihove organizacije odvijale. Potreba organizatora da proverava i ne gubi
iz vida mnoge aktivnosti i ljude postajala je vremenom sve važnija i sve teža za
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 7/156
7
sprovodenje. Prirodno je da se u takvoj situaciji naglo povećao interes za načinima isredstvima koordinacije, kao što su hijerarhijsko izveštavanje, pravila i propisi,komisije, odbori i posebno sistemi i veštine komuniciranja.Sagledavajući pravac pomenutih nastojanja, tokom daljeg razvoja, došlo je do pojave
dve različite, ali podjednako važne, grupe metoda koje su neophodne za uspešnoizvoñenje poslova:1. metode podele organizacionih zadataka, resursa, autoriteta i ovlašćenja (koje
se često nazivaju i metode diferencijacije) i2. metode povezivanja svih elemenata organizacija u jedinstvenu celinu koja
može da realizuje postavljene ciljeve (poznate još kao metode integracije).Odreñeni i neodreñeni činioci - Kada se proučava bilo koja organizacija uvek su
prisutne dve grupe činilaca:a) odreñene i očigledne komponente organizacije, sredstva rada, jasni i
razumljivi uticajni faktori itd., kao što su šema organizacione strukture, broj i raspored rukovodilaca, sistem informisanja, zakonski propisi, itd.
b) neodreñeni, neizmerljivi i apstraktni činioci kao što su organizacionekoncepcije, filozofija upravljanja, organizaciona kultura, neformalnastruktura, neformalne grupe, itd.
Delovi organizacije, kao i organizacija u celini, predstavljaju mešavinu odreñenih ineodreñenih činilaca na koje utiču faktori diferencijacije i integracije, odnosno
predstavlja spoj konkretnih ljudi, sredstava, pravila i znanja, sa jedne strane, iapstraktnih principa, neformalnih odnosa, neizmerljivih uticaja i vrednosti, sa drugestrane. Najnovije etape razvoja nauke o organizaciji upravo idu u pravcusveobuhvatnog posmatranja, analize i integrisanja svih pomenutih činilaca i faktora injihovog uticaja na efektivnost i efikasnost organizacije.
2.2 TRI GLAVNE ŠKOLE TEORIJE ORGANIZACIJE
Pioniri teorije organizacije, kao i naučnici savremene epohe, bili su suočeni sa pitanjem zašto su neke organizacije efektivnije i efikasnije.od drugih. U tim početnimstadijumima stvaranja teorije organizacije, koji su pripadali vremenima sporog
odvijanja proizvodnih i poslovnih procesa, lakše se mogao pronaći adekvatanodgovor na to pitanje, nego što je to slučaj danas u vrtlogu gotovo neprekidnih i sve
bržih promena.I pored toga, teoretičare organizacije i menadžere iz ove dve različite epohe spaja jošuvek mnoštvo gotovo podudarnih interesovanja, kao na primer:
− kako obezbediti efektivno komuniciranje u organizaciji?− kako osigurati realizaciju postavljenih ciljeva?− koliko hijerarhijskih nivoa u organizacionoj strukturi treba postaviti?, itd.
Ovakva pitanja i razmatranja aktuelna su danas isto toliko koliko i početkom ovogveka.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 8/156
8
2.2.1 Klasična škola teorije organizacije
Grupa istraživača i autora prvih značajnijih radova u ovom području kojoj pripadajuFrederik Tejlor (Frederick W. Taylor), Anri Fajol, (Henri Fayol), Herington Emerson(Harrington Emerson), Džejms Muni, (James D. Mooney), Alen Rili (Alan C.Reiley), Luter Galik (Luther Gullick) i Lindal Arvik (Lyndall Urwick) dali suizuzetno značajan doprinos, u prvih nekoliko decenija ovog veka razvijajući isistematizujući osnovne principe organizovanja i upravljanja. Oni se nazivaju
predstavnicima takozvane "klasične škole" teorije organizacije. Pomenuti istraživači,su bili zaokupljeni idejom da pronadu skup univerzalnih principa, čijom bi se
primenom postigla visoka organizaciona efektivnost. Njihov pristup se sastojao utome da posmatraju organizacije, njihov rad i efekte koje ostvaruju i da na bazi togaizvode smernice ili principe koji razlučuju uspešne od neuspešnih organizacija. Unastavku su dati neki od važnijih stavova koji leže u osnovi njihovih razmatranja:
1. efektivnost odreñenog principa ili postupka treba da se meriisključivo kao produktivnost na koju on može da utiče adekvatnom
primenom;2. većina radnika ne voli da radi. Industrijski rad je u suprotnosti sa
ljudskom prirodom. Većina radnika nema zadovoljavajući nivointeligencije, sposobnosti rasuñivanja niti motivisanosti. Zbog toga je
potrebno obezbediti nad njima blizak i detaljan nadzor i usmeravanje,koje će ih nagoniti da više rade uz odgovarajuće savetovanje kako darade. U suprotnom, oni neće raditi na nivou maksimalne efikasnosti i
proizvodnja će trpeti gubitke;3. radnici moraju razumeti granice svojih poslova i moraju biti prisiljeni
da ostanu u okviru tih granica;4. pošto moraju da rade, ljudi više vole da im se dodeljuju odreñeni
konačni zadaci sa uputstvom kako da ih urade, nego da se oslanjajuna svoje sopstveno rasuñivanje;
5. zadaci koji se dodeljuju radnicima treba da budu što moguće prostiji.Takvi zadaci se lakše savlañuju i usvajaju i na taj način se možeostvariti veća produktivnost;
6. radnici se moraju posmatrati objektivno i bezlično, to jest bezobraćanja pažnje na njihove subjektivne probleme ili karakteristike;
7. radnici rade zbog novca. Njihovo stimulisanje za veće zalaganje iteže poslove treba da bude novčanog karaktera.
Klasični principi teorije organizacije uzimali su u obzir ove pretpostavke. Poshvatanju predstavnika klasične škole, navedene pretpostavke izražavaju univerzalneljudske karakteristike i zbog toga principe, koji se na njima zasnivaju, treba
primenjivati u svim slučajevima. Lindal Arvik (Lyndall Urwick) je sumirao neke od
tih ideja još 1937. godine, što se ukratko može interpretirati na sledeći način [3]:
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 9/156
9
Postoje principi koji su induktivno razvijeni na osnovu izučavanja ljudskih iskustavavezanih za organizovanje i rad u organizacijama i koji se mogu koristiti u oblikovanjuljudskih udruženja bilo koje vrste. Ti principi se mogu izučavati kao tehnička pitanja,nezavisno od svrhe postojanja i ciljeva preduzeća, ličnosti učesnika ili bilo koje
konstitucionalne političke ili društvene teorije koja leži u pozadini njihovogosnivanja. Oni su povezani sa metodama:a) podele i sistematizovanja svih potrebnih aktivnosti, dužnosti i odgovornosti
neophodnih za postizanje predvidenih ciljeva,
b) dodeljivanja aktivnosti, dužnosti i odgovornosti svim pojedincimačlanovima organizacije,
c) povezivanja odvijanja svih aktivnosti u skladnu funkcionalnu celinu i
d) kontinualnog kontrolisanja rada pojedinaca
tako da se osigura najekonomičnija i najefektivnija realizacija ciljeva.I pored nesumnjivih doprinosa klasične škole teorije organizacije, ona je načinila dvavelika propusta, koji se odnose na:
1) ignorisanje individualnih karakteristika i potreba ljudi i
2) ignorisanje karakteristika i zahteva specifičnih situacija vezanih zaokruženje, organizaciju, tehnologiju, itd.
• Osnovne ideje i doprinosi Frederika Tejlora (1856 - 1915)
Tejlor(Frederick W. Taylor), po profesiji inženjer, je vrlo rano shvatio neefikasnostrada u radionicama, što ga je navelo da proučava vremena koja se utroše pri radu. Smatrao je da treba stvoriti takve uslove rada koji će omogućiti saradnju radnika i
rukovodilaca kako bi se povećala produktivnost. Pri tome nije ispuštao iz vida da, utakvom slučaju, radnik mora biti stimulisan za povećanje produktivnosti. Njegoveideje se mogu sažeti u četiri osnovna principa:
Oblikovanje rada - Do Tejlora se smatralo da radnici, brigadiri i poslovoñe sami,
najbolje znaju kako se obavlja rad za koji su specijalizovani. To znanje prenosilo se
kroz generacije u okvirima odreñenih struka. Tejlor je smatrao da je takav pristup pogrešan te da se može pronaći bolji način, koji će se dobiti proučavanjem rada uznaučnu i stručnu analizu, pa takav način treba zapisati i propisati svima. Na ovaj
način treba oblikovati metode rada kako bi se standardizovale i primenjivale na sve.
Izbor i obrazovanje radnika - Za svaki rad trebalo bi izabrati najprikladnijegradnika, s obzirom na to da fizičke i psihičke sposobnosti ljudi ne odgovaraju jednakosvim vrstama rada. Potrebno je za odreñeni rad pronaći ljude kojima to najbolje
odgovara, i onda ih obučiti u skladu sa standardnom metodom rada.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 10/156
10
Motivacija radnika - Tejlor je smatrao da je potrebno odrediti minimalnu nadnicu za
radnike koji će rad obavljati prema standardnoj metodi i standardnom učinku.Meñutim, za povećanje učinka potrebno je radniku dati novčanu materijalnustimulaciju. Radnike koji ne mogu da ostvare standardni učinak treba premestiti ili
otpustiti. Tejlor je takoñe smatrao da radnika treba motivisati, osim novčano, idrugim stimulacijama. To su npr. bolji uslovi rada, uzimanje u obzir njegovih želja,
pažljivije tretiranje i sl.
Odvajanje planiranja od izvršavanja - Svakom radu prethodi manja ili veća priprema,koju treba da obave posebni kadrovi, odnosno ne isti koji izvode sam rad. U tu
pripremu spada, prema Tejloru, oblikovanje rada (definisanje tehnologije),odreñivanje pomoćnih sredstava za rad (alata), odreñivanje normi, planiranje rada,
terminiranje, obučavanje radnika i sl.Svojim poslednjim principom Tejlor je zakoračio u područje strukturisanja
organizacije. Za svoj pristup proučavanju rada i principe koje je razvio, Tejlor jeupotrebio termin "scientific management" (naučno upravljanje). Taj njegov pristup
organizaciji je meñu radnicima doživeo vrlo jak otpor, koji je bio podupiran odsindikata. Uprkos njegovim iskrenim namerama da se poveća produktivnost rada, ni
rukovodstvo ni poslodavci nisu prihvatili te ideje, jer ih je to prisiljavalo na
sistematski rad i analize, kao i na naputanje dotadašnjih metoda improvizacije.Tejlorove ideje su uticale na celu plejadu stručnjaka koji su nastavili i proširivalizapočeto delo, a time i područje teorije organizacije i upravljanja.
• Osnovne ideje i doprinosi Anri Fajola (1841 - 1929)
Anri Fajol (Henri Fayol) je kao rudarski inženjer, relativno brzo dospeo do viših ivisokih rukovodećih položaja u rudarskim kompanijama, gde je imao prilike da uočineefikasnost organizacije i odlučivanja, čak i na najvišim nivoima. Svoja zapažanjauobličio je u jednu novu teoriju koja tretira zadatke rukovodilaca kao univerzalne,
bez obzira na to da li se radi o industriji, trgovini, vojsci, institucijama, udruženjima,itd. Svoja razmišljanja i sistematizovana stanovišta objavio je 1916. godine u knjizi"Administration Industrielle et Generale" (Industrijsko i opšte upravljanje), u kojoj jeopisao principe rukovoñenja i upravljanja.
Osnove rukovoñenja sažeo je, u sledećih pet kratkih funkcija, odnosno procesa kojesprovode rukovodioci: planiranje, organizovanje, nareñivanje, koordiniranje,kontrolisanje.
Naglašavao je potrebu poznavanja metoda organizacije za rukovodioce i potrebu sve boljeg poznavanja principa i metoda organizovanja, što je čovek na višem
rukovodećem položaju.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 11/156
11
Principe upravljanja sažeo je u 14 tačaka:1. podela rada - specijalizacija ljudi za odreñene aktivnosti, kako bi se
postigla veća efikasnost; i rukovodilački (menadžerski) i tehničkirad se moraju specijalizovati;
2. autoritet i odgovornost - autoritet je pravo izdavanja nareñenja izahtevanja poslušnosti. Iz autoriteta odmah proizlazi i odgovornost,odnosno autoritet bez odgovornosti ne može postojati;
3. disciplina - pridržavanje pravila organizacije i respekt premarukovodstvu u cilju uspešnog poslovanja; podrazumeva dobrerukovodioce, pravičan sporazum izmeñu poslodavca i posloprimaca,
pravedne sankcije, što sve zajedno postaje baza discipline;4. jedinstvo nareñivanja - svako može primiti naredbu samo od jedne
osobe i treba da odgovara istoj osobi;
5. jedinstvo usmeravanja - jedan rukovodilac treba da pokriva jedan plan za grupu sličnih aktivnosti koje imaju zajednički cilj;
6. potčinjavanje individualnih interesa opštim - pojedinca ne moženadići interes grupe, niti interes grupe može ugrožavati ciljeveorganizacije;
7. nagrañivanje osoblja - kompenzacija za rad mora biti pravična i prema zaposlenima i prema organizaciji;
8. centralizacija - moć i autoritet koncentrisani na višim nivoima;centralizacija je važna za dobru organizaciju i prirodna je posledica
organizovanja;9. linijski (hijerarhijski) princip - linija autoriteta i nareñivanja mora se
prostirati od vrha do najnižeg ranga u organizaciji i kao takva semora stalno održavati;
10. red - ljudski i materijalni resursi moraju se koordinisati tako da seuvek nalaze na propisanom mestu u zahtevano vreme;
11. pravednost - rukovodilac mora voditi brigu o pravednom i jednakomtretmanu podreñenih. Ljubaznost i pravednost dovode do lojalnosti i
privrženosti;12. stabilnost zadržavanja osoblja - fluktuacija kadrova je nepoželjna i
rezultat je lošeg rukovodenja. Treba imati u vidu da je potrebnodosta vremena da se čovek adaptira na odreñeni posao da bi gaefikasno izvodio;
13. inicijativa - podreñeni, kao i rukovodioci, moraju imati slobodu zainicijativu, što otvara mogućnosti za veće zalaganje i doprinosorganizaciji i
14. duh zajedništva - duh zajedništva, timskog rada i osećaj jedinstva semoraju podsticati i negovati.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 12/156
12
Sam Fajol je konstatovao da ove principe ne treba shvatati kruto, i da .oni nisuapsolutni. Smatrao je da su principi fleksibilni i adaptibilni u odnosu na svaku
posebnu situaciju i potrebu. Njihova primena je stvar znanja i umeća koje zahtevainteligenciju, iskustvo, odlučivanje i meru. Vizionarski je tvrdio da navedeni principi
ne predstavljaju sve moguće principe i da će iskustvo sigurno ukazati na nove, koji ćese vremenom razviti i sistematizovati.
2.2.2 Škola meñuljudskih odnosa i bihejvioristički pravac
Od 1924. do 1932. godine grupa istraživača sa Univerziteta Harvard ispitivala jeefekte koji se javljaju pod uticajem različitih fizičkih uslova rada (kao što je, na
primer, intenzitet osvetljenja) na produktivnost radnika u delu kompanije WesternElectric Company's Hawthorne Works. Ovo istraživanje sprovodili su Elton Meiu(Elton Mayo), F. Rutlizberger (F. Roethlisberger) i T. Vajthed (T. Whitehead) i ono
je poznato u teoriji kao čuveni Hotornski eksperiment. Njihovi nalazi doveli su dorañanja posebne škole organizacione misli, nazvane škola meñuljudskih odnosa i do jednog specifičnog teorijskog pravca nazvanog "Škola ljudskog ponašanja", poznatijeg kao bihejvioristički pravac (behaviour na engleskom znači vladanje, ponašanje, itd.). Ove dve škole imaju veliki deo zajedničkih stavova, pa se moguzajedno razmatrati. Istraživači su tokom eksperimentisanja bili iznenañeni potpunoneočekivanom pojavom, koja se ispoljavala kao povećanje produktivnosti uprkosuvoñenju težih fizičkih uslova rada na radna mesta. Dalja istraživanja i intervjui sazaposlenima otkrili su da društveni i emotivni faktori, a ne samo promene u uslovima
rada, mogu značajno da utiču na varijacije u rezultatima rada.U čemu je suština takozvanog "hotornskog efekta"? Stručnjaci eksperimentatori su
bili učtivi, pažljivi i prijateljski naklonjeni radnicima i lično su sa njima kontaktirali.U svom ukupnom dotadašnjem radnom iskustvu radnici nikada nisu susreli takavodnos i uzajamni kontakt, zbog čega su bili voljni da sarañuju i da još marljivije rade,
uprkos težim uslovima koje je postavljao eksperiment. Fenomen pozitivnog odgovorasubjekata eksperimenta na novu i interesantnu situacuju, u kojoj su postali svesni dase nalaze u fokusu pažnje, nazvan je hotornski efekat.
Osnovni zaključci koji se mogu izvući iz hotornskog eksperimenta vezani za način na
koji ljudi rade, ukratko glase:1. rad je društvena aktivnost, isto kao i fizička. Ljudi u industrijskim i
poslovnim organizacijama teže da razviju neformalne veze i odnose;2. neformalne društvene grupe, unutar radne sredine, imaju sledeće
karakteristike: stvaraju i nameću sopstvene norme i pravila ponašanja, pomažu u oblikovanju statusa njihovih članova i usmeravaju
njihovo ponašanje i
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 13/156
13
pomažu u zadovoljavanju potreba svojih članovaidentifikovanjem, osećanjem pripadnosti i sigurnosti. Te
potrebe su važnije u odreñivanju radnog morala učesnika injihove produktivnosti, nego fizički uslovi u radnoj sredini.
Ovi zaključci su u direktnoj suprotnosti sa pretpostavkama klasične školeorganizacije, koje praktično ignorišu radnika kao ličnost i organizaciju kao društvenisistem. Upravo pod uticajem tih novih saznanja, menadžeri, odnosno rukovodioci, su
počeli da sagledavaju probleme i sa aspekta ljudskih odnosa i osećanja, to jestaspekte problema kojima se bavi i koje rešava škola meñuljudskih odnosa.
2.2.3 Humanizacija klasičnih principa
Iako postoje sasvim opravdane kritike na račun uskog shvatanja fenomena produktivnosti u okviru hotornskog istraživanja, ta saznanja su još uvek aktuelna i
značajna, jer naglašavaju ljudski faktor kao presudan činilac radnog mesta.Jedan od glavnih doprinosa škole meñuljudskih odnosa i bihejviorističke škole sesastoji u humanizaciji principa klasične škole teorije organizacije. Mada se
bihejvioristički pokret više zanimao za individualne i meñuljudske reakcije imeñuodnose, nego za to kako treba strukturisati organizacije, stanovištemeñuljudskih odnosa je imalo, i još uvek ima, značajan uticaj na razmatranjastrukturalnih aspekata organizacione teorije. Klasični principi organizovanja iupravljanja formulisani u prvim dekadama ovog veka, nastavili su da utiču naoblikovanje svih organizacija, pogotovo velikih. Od kada su publikovani rezultati
hotornskih istraživanja 1939. godine i formiran "Komitet za ljudske odnose uindustriji" 1943. godine (SAD), principi meñuljudskih odnosa utiču na razmišljanjarukovodilaca (menadžera) u smislu da radnike tretiraju kao ljude, a ne kao bezličnedodatke mašinama i proizvodnim trakama.
2.3 MODERNE TEORIJE ORGANIZACIJE I UPRAVLJANJA
Savremene teorije i pravci razvoja koncepcija, principa i metoda organizovanja iupravljanja razvijani su pod snažnim uticajem dve opšte naučne teorije: teorijesistema i situacione teorije. Pored te dve naučne oblasti nesumnjiv uticaj ostvarile sumoderna matematika, informatika, savremena socijalna psihologija, itd.
2.3.1 Teorija sistema i srodne naučne oblasti
Impresionirani egzaktnošću pristupa i visokim metodološkim nivoom modelovanja iobjašnjavanja pojava i procesa, koji su četrdesetih godina u nauku uvele kibernetika(nauka o upravljanju i komunikacijama kod živih bića i mašina) i početkom
pedesetih, a naročito šezdesetih godina, opšta teorija sistema, naučnici iz područjadruštvenih nauka počeli su da primenjuju ideje iz ovih oblasti na izučavanje
društvenih organizacionih sistema.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 14/156
14
Dok su klasične škole teorije organizacije i upravljanja posmatrale i izučavale radnikai njegov rad, povezivanje radnih mesta i druge komponente organizacije kaoizolovane objekte i probleme, sistemski teoretičari su u ovom području počeli daizučavaju organizaciju kao celinu, sa njenim struktunama i interakcijama svih
elemenata koji su u nju ugrañeni. Poseban aspekt posmatranja se odnosio naorganizaciju kao otvoreni sistem, pošto je u stvarnosti svaka organizacija povezana sadrugim organizacijama, menja svoje strukture i ljude koji su njeni osnovnikonstitutivni elementi.Izučavanje organizacija, kao otvorenih sistema, dalo je važandoprinops organizacionoj teoriji, jer je povezivalo funkcionisanje organizacije sauticajem okoline, kao i sa promenama u okolini koje pokreću ishodi organizacionogdelovanja.
Neke važnije ideje i stavovi teorije sistema:1) svaki sistem karakteriše uzajamna povezanost i zavisnost
elemenata,njihovih svojstava, veza, odnosa i procesa koji se u njemuodvijaju;
2) elementi sistema ne dejstvuju zasebno, nego u okviru procesafunkcionisanja sistema kao celine;
3) elementi sistema u interakciji orijentisani su postizanju ciljeva - principsvrhe ili "teleološki princip";
4) svaki sistem je u interakciji sa okolinom iz koje uzima materijal, energijui informacije neophodne za svoj opstanak(ulazne veličine sistema); sistem
u okolinu “ispušta” produkte svog delovanja;5) svaki proces u sistemu može se izraziti kao transformacija ulaznihveličina u izlazne: Y = f(X) ili Y = TX (Kod složenijih sistema, operator "T" je moguće izraziti samo aproksimativno);
6) svaki sistem je deo (podsistem) nekog većeg sistema, a i sam se sastoji oddelova (podsistema) - hijerarhijska strukturisanost;
7) podsistemi, elementarni sistemi ili elementi sistema diferenciraju se ispecijalizuju za pojedine funkcije (uloge), što je ujedno i pretpostavkanjihove integracije u okviru celine;
8) isto konačno stanje je moguće ostvariti na različite načine ("ista posledicaima više različitih uzroka") - princip ekvifinaliteta;
9) neizvesnost (nepredvidivost) ponašanja sistema ima tri osnovna uzroka:a) slučajni (stohastički) karakter uticaja okruženja na sistem,
b) dezorganizovanost sistema, koja uzrokuje neizvesnost ponašanjanezavisno od prirode uticaja okruženja na sistem i
c) nedovoljno sveobuhvatno i neprecizno poznavanje operatora sistema(ovaj uzročnik je kod organizacionih sistema uvek i objektivno
prisutan);
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 15/156
15
10) na izmenu relativnog ponašanja vrednosti sistema, pri istim vrednostimaulaznih veličina, može se uticati na sledeće načine:a) izmenom operatora sistema (promenom bar jednog parametra),
b) reorganizacijom sistema i
c) kombinacijom aktivnosti;11) kod velikih nestacionarnih nelinearnih sistema promenjive strukture:
a) slobodni podsistemi mogu da budu nestabilni, ako se promene usistemu ostvaruju upravljanjem po odreñenom poznatom algoritmu i
b) stabilnost slobodnih podsistema je potreban uslov vezne stabilnostivelikog sistema, ako su promene posledica strukturnih poremećaja.
2.3.2. Teorija organizacionih sistema
Organizacija predstavlja složeni kibernetski sistem u kome ljudi teže da usklañenodeluju sa sredstvima rada, kako bi ostvarili svrhu radi koje su se udružili. Pri tome se
podrazumeva da su njihovi meñusobni odnosi, način sarañivanja i koordinisanjaaktivnosti unapred odreñeni i u većoj ili manjoj meri precizno definisani. Ovakoshvaćena organizacija je veštačka tvorevina, koja teži dezorganizaciji i kojukarakteriše stohastičnost svih procesa. Sa ovim pojmom je u tesnoj vezi pojam"ORGANIZOVANJE ORGANIZACIJE", koji se odnosi na osmišljen i planiranskup postupaka kojim se ureñuju intelektualne i fizičke aktivnosti formiranja iintegracije osnovnih struktura organizacije (strukture delova, strukture odnosa idinamičke strukture).
Teoriju organizacionih sestema posebno karakteriše procesni pristup koji jeimanentan samoorganizujućim (self-organizing) sistemima i sistemima koji susposobni da sami sebe razvijaju i prevazilaze - takozvanim samotranscendirajućim iliautopoietskim sistemima. Svojstva takvih sistema i jesu svojstva preduzeća kojanormalno rade, posluju i obezbeñuju svoj rast i progres.
Samoorganizujući i samotranscendirajući (autopoietski) sistemi ne mogu se proučavati samo sa stanovišta njihovih struktura, jednostavnih strukturnimizmenama, stabilnosti u radu, itd., nego se prevashodno moraju uzeti u obzir
interakcije izmeñu samih struktura i procesa koji se u takvim sistemima odvijaju.Osnovne karakteristike procesnog pristupa primenjenog na organizacione sisteme su:1. ponašanje sistema zavisi od kompleksa procesa u sistemu interakcija
izmeñu elemenata sistema, a ne samo od vrste statičke strukture,2. menjanje sistema mora da obuhvati i stimulisanje spontane
interakcije izmeñu komponenata sistema,3. na spontanu interakciju se mora uticati putem povezivanja
unutrašnjih komunikacionih procesa, procesa donošenja odluka,motivacionih procesa itd., a ne samo nametanjem "spoljašnjih
pravila",
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 16/156
16
4. upravljanje sistemom treba da omogući njegovo fleksibilnodinamičko samoorganizovanje, tako da sistem može sam da se
prilagoñava i razvija u izmenjenim uslovima svoje okoline,
5. svaki složeni sistem, kao i sistemski problem, treba proučavati u
kontekstu celine funkcionisanja sistema i6. sistem menja svoje ciljeve u procesu razvoja, stimulisan delovanjem
pozitivne povratne sprege i nije ograničen samo na to da sledizamišljene nepromenjive ciljeve.
Upravlja~kisistemi
Izvr{nisistem
Informacionisistem
Upravljani
sistem
X Y
O
K
O
LIN
A
O
K
O
LIN
A
Slika 2.1: Osnovni model kibernetskog sistema
Iz navedenog proizlaze dva osnovna pravila organizovanja organizacionih sistema:
a) formalnu organizacijsku strukturu treba koncipirati što fleksibilnijom, kako
bi mogla lakše da se uklapa u postepene promene organizacionih procesa ielemenata sistema i
b) utvrditi i aktivno uticati na evolutivne procese promena u sistemu, poštujućisamoorganizovanu i spontanu interakciju u tim procesima.
U okviru teorije organizacionih sistema interesantno mesto zauzima i teorijaautopoietske organizacije. Autopoietski sistemi su takvi sistemi koji proizvode sebesame. Neke osnovne ideje i principi autopoietske organizacije, koji se mogu primenitina istraživanje i oblikovanje organizacione strukture i upravljačkih odnosa u
preduzećima su dati u nastavku:
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 17/156
17
− stroga piramidalna hijerarhijska struktura nije saglasna sa samorazvojem isamoizgrañivanjem unutrašnjih procesa u organizaciji,
− jedan od glavnih zadataka rukovodilaca treba da bude stimulisanje rasta iširenje mreže procesa odlučivanja i odgovarajućih pravila interakcije relativno
autonomnih celina u organizaciji,− istraživanje karakteristika, logike i pravila interakcije izmeñu komponenta
organizacionog sistema treba da omogući kreiranje uslova u kojima ćenjihovo delovanje biti olakšano i podsticano,
− kvalitetno planiranje u složenim organizacionim sistemima može da seostvaruje jedino kroz shvatanje opštih pravila interakcije u čijim okvirimamogu da se ustanove realne podloge za ostvarivanje ciljeva,
− u složenim organizacionim sistemima treba aktivno podsticati inovativnost isamoorganizovanje svih učesnika u skladu sa internim pravilima i opštim
proverenim principima,− dinamičan razvoj organizacionih sistema vrši se prolaskom kroz razna stanja
neravnoteže, pri čemu je fleksibilnost osnovna pretpostavka dinamičnograzvoja,
− javljanje i prevazilaženje konflikata i konfliktnih situacija predstavlja osnovniizvor kreativnog, evolutivnog razvoja složenih organizacionih sistema i
− proučavanje organizacionih sistema mora da bude transdisciplinarno, jer organizacioni sistemi obuhvataju sve nivoe sistema u prirodi. Metodologija
izučavanja složenih organizacionih sistema ne može se zaustaviti samo naujedinjavanju različitih naučnih disciplina, nego ih mora prevazići(transcendirati) i stvoriti svoju vlastitu specifičnu koncepciju, specijalnumetodiku, adekvatne tehnike, itd.
2.3.3 Situaciona teorija
Situaciona teorija, takoñe, posmatra organizaciju kao sistem meñusobno povezanihkomponenata, meñutim polazi od stanovišta da ne postoje dve identične organizacije,nego da je potrebno uzeti u obzir specifičnost okoline kojoj organizacija pripada, kao
i jedinstvenost resursa, ljudi, metoda rada i ostalih činilaca koji su vezani za svakukonkretnu organizaciju. Sistemska teorija i situaciona teorija se nalaze u sledećemodnosu: sistemsko mišljenje nam govori da su svi objekti koje posmatramo umeñusobnoj vezi, da imaju odreñena svojstva i da čine odreñene strukture koje tvoresistem višeg reda. Takav koncept je interesantan i koristan, ali nije dovoljan zasprovoñenje praktičnog projektovanja konkretnih organizacija. Situacionorazmišljanje je orijentisano na identifikovanje najuticajnijih faktora koji utiču naorganizaciju koja se posmatra i na analizu zavisnosti njenog ponašanja od takvihuticaja. Pet najznačajnijih situacionih faktora koji se uzimaju u obzir pri analizi i
projektovanju organizacija su: spoljašnje okruženje, tehnologija, karakteristike
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 18/156
18
učesnika u procesima rada, stadijum u razvoju organizacije i veličine organizacije.
U biti situacionog pristupa je sintetičko i kritičko prisvajanje ostalih vodećihteorijskih pristupa i praktičnih saznanja, što je prikazano na sl. 2.2 .
2.3.4 Najnoviji trendovi u razvoju teorija organizovanja i upravljanja Nekoliko novih pravaca je izvršilo veliki uticaj, kako na teorijskom planu tako i u praksi realnih sistema u kojima su nove postavke zaživele. Ti novi trendovi se usuštini mogu pokriti sa četiri vodeća pravca:
1) strategijsko upravljanje i integrisano strategijsko upravljanje,2) tehnologija organizacione analize i projektovanja,3) informatizovana organizacija sa računarski integrisanim poslovanjem i4) integracija organizacionih i upravljačkih tehnologija.
Zajedničke karakteristike navedenih pravaca mogu se ujedno proglasiti i globalnimkarakteristikama najaktuelnijih teorijskih i praktičnih dometa u organizovanju iupravljanju.
BIHEJVIORISTI^KIPRISTUP
Kako menad`eriuti~u na druge:- uloga posrednika- uloga informatora- uloga donosiocaodluka
SISTEMSKIPRISTUP
Kako se komponenteintegri{u u celinu:- pojedinci- grupe- veze i odnosi- organizacije- interakcije sa
okolinom
TRADICIONALNIPRISTUP
[ta menad`eri rade:- planiranje- organizovanje- rukovo|enje- kontrolisanje
SITUACIONIPRISTUP
Menad`eri koristerazli~ite pristupe ure{avanju problema,uzimaju}i u obzir:- spolja{nje
okru`enje- tehnologiju- karakteristike
pojedinaca- stadijum u razvoju
organizacije- veli~inu organizacije
Slika 2.2: Situacioni pristup organizaciji
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 19/156
19
Dominantni sadržaji i obeležja, najnovijih trendova su:
a) strategijski pristup, strategijsko razmišljanje i kreiranje budućnosti preduzeća uzimanjem u obzir svih značajnih faktora okruženja, i
unutrašnjih faktora organizacije,
b) razvoj i tretiranje svih organizacionih i upravljačkih analiza i projektantskih zahvata kao specifičnih tehnologija organizovanja iupravljanja u celini,
c) stavljanje informacionih i komunikacionih procesa, kao i procesadonošenja odluka, u prvi plan, pri čemu se svi ti procesi odvijaju uzsnažnu podršku računara, odnosno odgovarajućeg softvera; u kontekstu
takvog pristupa parametri kao što su raspoloživost, egzaktnost i pravovremenost informisanja i brzina obrade podataka igraju velikuulogu,
d) integrisano posmatranje, analiziranje, razvijanje, usklañivanje i primenjivanje principa, modela i metoda projektovanja organizacije iupravljanja radi postizanja visoke efektivnosti i efikasnosti u radu (sl.2.3)
U skladu sa navedenim činjenicama i idejama, koje su prisutne u krugovima
teoretičara i uspešnih svetskih menadžera, može se iskazati moto savremene teorije
organizacije i upravljanja koji glasi: BRŽE, EGZAKTNIJE, FLEKSIBILNIJE,
JEDNOSTAVINIJE i JEFTINIJE! Jedinstvo ovih zahteva nije fikcija nego se
realno sprovodi u praksi najuspešnijih svetskih kompanija.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 20/156
20
PREPOZNAVANJE I ANALIZIRANJE ME\UZAVISNOSTISISTEMA I PODSISTEMA, UTICAJA OKOLINE I SITUA-CIONE PRIRODE UPRAVLJANJA I ORGANIZOVANJA
KLASI^ANPRISTUP
PRISTUPZASNOVAN NA
ANALIZIPONA[ANJA I
ME\ULJUDSKIHODNOSA
KVANTITATIVNIPRISTUP
SAVREMENARAZMATRANJAEFEKTIVNOSTI I
PRODUKTIVNOSTI
SAVREMENARAZMATRANJA
ORGANIZACIONOGPONA[ANJA
SAVREMENARAZMATRANJA
KVANTITATIVNIHMODELA I
UPRAVLJANJAOPERACIJAMA
SISTEMSKIPRISTUP
SITUACIONIPRISTUP
EFEKTIVNO I EFIKASNO UPRAVLJANJE
Slika 2.3: Integrativni okvir razvoja i sinteze teorije organizovanja i upravljanja
2.4 POJAM I DEFINICIJA ORGANIZACIJE
Reč "organizacija" upotrebljava se u nauci i svakodnevnom životu sa nizom značenja.
Termin "organizacija" potiče od grčke reči "organon", što u prevodu znači organ bilokao deo tela ili deo neke celine. Sledeći korak ka uspostavljanju veze izmeñu organa iorganizacije je organizam, obično odreñen kao skup organa, čije je funkcionisanje
podreñeno postizanju nekog zajedničkog cilja. Reč "organizacija" je prvobitno bilaindikator ureñenosti skupa organa, da bi se vremenom njeno značenje toliko izmeniloda se potpuno izgubila veza izmeñu nje i reči od koje je terminološki izvedena.Sadašnje značenje reči organizacija je višestruko. Ona znači ili proces organizovanja,ureñivanja skupa neposredno datih elemenata sa njihovim meñusobnim vezama iodnosom prema okruženju, ili celinu sastavljenu od neposredno datih elemenata, koji
funkcionišu u skladu sa zadatim ciljem.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 21/156
21
Organizacija rada kao deo nauke trebalo bi da predstavlja, analogno značenjuorganizacije, skup saznanja o organizacijama kao delovima materijalne stvarnosti, aliona nije samo to. Da bi imala status nauke ili naučne discipline, skup saznanja koji jesačinjava trebalo bi da je jedinstven i konzistentan, ali na sadašnjem stupnju
sopstvenog razvoja postoje razmimoilaženja u shvatanjima organizacije rada, kakoizmeñu različitih filozofsko - naučnih orjentacija, tako i meñu pojedincima u okviruistih naučnih pravaca. Na nivou zdravorazumskog mišljenja termin "organizacija"upotrebljava se sa značenjem uvoñenja reda u neki sistem, bilo da se radi o opisustanja (npr. organizacija javnih manifestacija, organizacija naučnih skupova,organizacija sportskih takmičenja) ili o procesu organizovanja (organizacija rada,koja u ovom kontekstu znači praktičnu primenu naučnih saznanja organizacije radakao naučne discipline). U oba slučaja u reči "organizacija" implicitno je prisutnouvoñenje odreñene strukture i redosleda zbivanja u posmatrani sistem, sa ciljem da tajsistem na zadovoljavajući način funcioniše (kriterijumi zadovoljavajućeg načinafunkcionisanja utvrñuju se pre početka rada posmatranog sistema).Drugo značenje termina "organizacija rada", kao skupa saznanja, odnosi se na veštinuupravljanja. i kod ovog značenja postoji saglasnost izmeñu naučnogzdravorazumskog definisanja sadržaja, a pod tim se podrazumeva na jednoj strani,
posedovanje ili neposedovanje organizacionih sposobnosti kod osoba za koje se procenjuje mogu li se baviti organizacionim poslovima, i na drugoj znanje o naučnimčinjenicama, zakonima i teorijama organizacije rada, kao naučne oblasti.Izvesno je da je predmet naučne organizacije rada ljudski rad. Pošto se on odvija uorganizacijama, kao ljudskim tvorevinama, čiji su neposredno dati elementi ljudi istvari, pod kojima se podrazumevaju predmeti rada i sredstva za rad, odreñeneorganizacije rada, kao nauke o organizacijama, samo je u prividnom neskladu sadefinisanjem organizacije rada kao nauke o radu. Bitnije je odgovoriti na pitanje šta
je to, šta treba da se organizuje korišćenjem rezultata organizacije rada, jer se tako peciznije može odrediti njen predmet. Odgovor na ovo pitanje zahteva da se vratimona raspravu o teorijama o organizacijama. Svaka od teorija na drugi način shvataorganizacioni proces, što znači da se i predmet organizovanja, dakle ljudski rad,shvata na različte načine. Otuda je jasno da se predmet organizacije rada ne možeodrediti onako kako je to učinjeno kod naučnih oblasti, sa kojima je ona povezana,
nego se on mora odreñivati procesno, u svetlu postojeće stvarnosti. Prema tome, ciljorganizacije rada trebalo bi da je utvrñivanje zakonitosti po kojima se vrše promeneonoga što se organizuje. Pošto to zavisi od postojećte stvarnosti, organizacija rada dotih zakonitosti može doći izučavanjem determinanti aktuelnog stanja i njegove
promene.
Mnogi domaći i strani autori su dali svoj doprinos definisanju pojmaORGANIZACIJA. Navedimo neke od njih kao ilustraciju razmatranja pojmaorganizacije [1]:
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 22/156
22
− Reč "organizacija" označava ovde konačni rezultat svesnog ljudskogdelovanja na stvaranju nove za život sposobne celine, dakle samu tu novucelinu koja uz odreñene uslove živi sopstvenirn životom i vrši svoje sopstvenefunkcije, različite od funkcija njenih samostalnh organa. U tom smislu
govorimo da je i preduzeće organizacija, i država je organizaclja i Ujedinjenenacije su organizacija". - M. Babić.
− Organizacija je svako ljudsko udruživanje u svrhu postizanja zajedničkogcilja" - S. Marjanović.
− "Organizacija u širem smislu predstavlja svaki oblik udruživanja ljudi radiostvarivanja zajedničkih ciljeva. Organizacija u užem smislu predstavljaudruživanje ljudi radi postizanja privrednih ciljeva (organizacija rada)''- M.
Novak.
− Organizacija je sistematsko, plansko koordiniranje 1judi i sredstava u ciljuregulisanja radnog toka, kao i skupnost regulisanja kojima se oblikuje
poslovanje preduzeća - Melerovič (Mellerovich),
− Organizacija je smišljeno povezivanje ljudi, tehničke i misaone podloge" -Rajster (Reister).
− "Organizacija je mehanizam ili struktura, koja omogućuje živim ljudima darade efikasno zajedno". - L. Alen (L. Allen).
− "Organizaciju čine identifikovanje i grupisanje poslova koje treba obaviti;definisanje i delegiranje ovlašćenja (autoriteta) i odgovornosti, i
uspostavljanje meñusobnih odnosa." - L. Alen (L. Allen).− "Organizaciju čine: lica koja sačinjavaju radni kolektiv, odgovorna mesta koja
ona zauzimaju, stepen autoriteta i odgovornosti kojim ona individualnoraspolažu, splet njihovih meñusobnih odnosa i mehanizam pomoću kojeg onadeluju i koordiniraju delatnost u preduzeću". - Alford i Bangus.
− Organizacija rada je svesno delovanje čoveka, kojim se usklañuju svi činioci proizvodnje, kako bi se postigli optimalni rezultati rada proizvodnjeraspoloživim sredstvima za rad i predmetima rada. Drugim rečima,
organizacija rada je usklañivanje ličnog (subjektivnog) i stvarnog(materijalnog) činioca proizvodnje u cilju postizavanja najvećeg proizvodnogučinka s najmanjim utroškom ljudskog rada i materijala" - Grupa autora saEkonomskog fakulteta u Sarajevu.
− "Poput političke ekonomije, organizacija, je u isti mah nauka i veština. Kaonauka, ona formira principe koji rukovode racionalnim životom preduzeća idaje pravila za iskorišćavanje pod najboljim uslovima kapitala i rada koji sevrši. Kao veština ona primenjuje zakone koje je donela i kontroliše rezultate"- Ševalije (Shevalier).
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 23/156
23
− "Na žalost, postoje mnoge razlike u mišljenju o tome šta čini prirodu i suštinuorganizacije kao i drugih aspekata rukovodenja; postoji, takoñe, još manjeslaganja o tome koji se specifičan posao mora obaviti pri organizaovanju" -L.Alen.
− "Izgleda da nema diskutabilnijeg pojma u proizvodnoj teoriji (i praksi) negošto je pojam organizacije i pored toga što najveći broj pisaca u tretiranjuorganizacije ima istu polaznu osnovu - organizacija je svojstvena delatnostkoja se provodi i održava voljom 1judi, a u ci1ju stvaranja celine iz mnoštva"- M. Novak.
2.4.1 Principi organizacije
Doajen "organizatorike" u Jugoslaviji, profesor dr V. Dešić [2] smatra da se naučnaorganizacija rada zasniva na četiri osnovna principa Bekona i Dekarta.
1. princip evidencije, "smatrati tačnim samo ono što se može dokazati",
2. princip analize, "raščlaniti problem na sastavne delove i svaki proučiti detaljno",
3. princip sinteze, "analizirane elemente postepeno vezivati u širekomplekse, vodeći računa o zavisnostima koje izmeñu njih postoje,sve dok se ne obuhvati i reši čitav problem",
4. princip kontrole, "doneti zaključke tek po detaljnom proveravanjuusvojenih pretpostavki".
U stranoj literaturi, npr.[4], definisano je sedam uslova za osnivanje organzacije rada:
1. tačna definicija zadatka (svaka komponenta organizacijske strukturemora imati precizno definisan zadatak u skladu sa ciljem sistema),
2. definicija autoriteta i odgovornosti (pravo jednog lica da tražiizvršenje zadataka od drugih, ali i moralna i materijalna odgovornostza preuzeti zadatak),
3. pojedinačna podela obaveza (tačno odreñeni poslovi i odgovornostsvakog pojedinačnog izvšioca),
4. mogućnost kontrole i komunikacije (odrediti maksimalan brojizvršilaca kojima se može rukovoditi, jer rukovodilac kontaktira sa
pojedincima i obratno),
5. podela funkcija i njihovo grupisanje (funkcije kao aktivnosti poslovnog sistema treba da budu, jasno definisane i razgraničene),
6. izbor osoblja (princip: pravi čovek na pravom mestu),
7. jednostavnost (odstraniti svaki nepotrebni element organizacionestrukture).
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 24/156
24
M. Novak [5] definiše tri principa organizacije rada;1. princip dinamičkog uslañivanja i povezivanja izmeñu elemenata
proizvodnje (koji pretpostavlja stalno istraživanje i realizacijunajpovoljnijeg odnosa i razvoj svakog elementa pojedinačno),
2. princip podele rada i specijalizacije radnih mesta (obezbeñujenajefikasnije organizovanje i praćenje rada svakog izvršioca u poslovnom sistemu),
3. princip samoorganizovanja izvršioca (koje proizlazi iz njegovog prava samoupravljanja i čini njegov sastavni deo, a odnosi se naakcije neposrednih proizvoñača u pronalaženju najpogodnijih oblikaorganizacije celokupne društvene proizvodnje).
2.5 POJAM I DEFINICIJA PREDUZEĆA
Pojam preduzeća je veoma složen i vrlo teško ga je jednoznačno i jednostavnodefinisati. Zbog toga su ovom odeljku date neke od definicija preduzeća, bez
posebnih komentara, jer su iz različitih vremenskih perioda i izvora, ali mogu daupute čitaoca na pravac razmišljanja i pojmovnog shvatanja ovog fenomena.
"Preduzeće je vrsta privredne (proizvodne, trgovačke, itd.) organizacije čiji je cilj daorganizuje proizvodnju, promet i druge privredne delatnosti. U kapitalizmu je
preduzeće svaka samostalna privredna delatnost jednog lica, fizičkog ili pravnog,zasnovana radi privrede" [6] - Enciklopedija "Prosveta"
"Preduzeće je samostalna organizacija čiji je cilj obavljanje odreñene funkcije u procesu društvene reprodukcije.
Formira se u skladu s postojećim propisima i osnovnim konceptima društveno - političkog ureñenja sa sledećim svojim bitnim elementima:
1. radni ko1ektiv koji obuhvata sve radne ljude zaposlene u preduzeću,sa sledećim karakteristikama:
kvalitativna usklañenost izmeñu vrsta i stepenakvalifikovanosti, kao i usklañenost u odnosu na proizvodne i
tehničke zahteve sredstava kojima rade, sve u zavisnosti odcilja preduzeća,
kvantitativna usklañenost izmeñu pojedinih kvalifikacija ustrukturi kolektiva, kao i kvantitativna usklañenost u odnosuna kapacitete, zavisno od postojećih i budućih zadataka
preduzeća i vremenska usklañenost strukture i brojnog stanja kalektiva sa
zadacima preduzeća u posmatranom vremenskorm periodu,
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 25/156
25
2. sredstva preduzeća za proizvodnju (ili promet), koja takoñe imajusvoju unutrašnju kvalitativnu, kvantitativnu i vremensku usklañenostu odnosu na zadatke, kao i usklañenost sa strukturom kolektiva
preduzeća,
3. organizacija, kao konkretni pojavni oblik preduzeća, koje je funkcija: društvenih uslova proizvodnje i reprodukcije, naučnog i tehničkog progresa, odnosno stepena razvitka
proizvodnih snaga u konkretnom slučaju i zahteva osnovnih ekonomskih principa reprodukcije i potrebe
za što efikasnijim ostvarivanjem ciljeva".
"PREDUZEĆE - sveobuhvatnost oruña i sredstava za porizvodnju, inventara i drugihmaterijalnih fondova, koje koriste ljudi za proizvodnju proizvoda ili ostvarenje nekograda. Socijalna priroda preduzeća ostvaruje se društvenim ureñenjem. U
kapitalističkom društvu najveći deo preduzeća je u privatnom vlasništvu, usocijalističkom u društvenom vlasništvu. U zavisnosti od vrste proizvodnje iliizvršenog rada, preduzeća se dele na industrijska, poljoprivredna, transportna,trgovačka itd [8].
"Preduzeće je organizacioni sistem [9] koji:− ostvaruje materijalne društvene ciljeve,− ima odgovarajuću kvalitativnu i kvantitativnu, odnosno strukturalnu i
funkcionalnu usklañenost elemenata i podsistema i−
svoje ponašanje stalno prilagoñava ekonomskim principima reprodukcije.Opšti društveni ciljevi preduzeća predstavljaju (a) mikroekonomske ciljeve kolektiva,(b) mezoekonomske ciljeve i (c) makroekonomske ciljeve društva".
"Proizvodno preduzeće je organizacija ".. " i posmatra se kao sistem: skupmeñusobno povezanih i zavisnih objekata. Opisati sistem znači opisati objekte i načinna koji se oni uklapaju u njega "...". Proizvodno preduzeće jeste ljudska tvorevinanamenjena postizanju izvesnog cilja "...". Proizvodno preduzeće predstavlja skupobjekata - donosilaca odluka - koji su meñusobno povezani i zavisni u delovanju.Meñusobna zavisnost proističe iz toga što donosioci odluka udruženo rade na
postizanju zajedničkog cilja, koji inače ne bi mogli da postignu, a rad svakog od njihzavisi od informacija koje mu daju ostali . . .[10]. V. Milovanović
2.6 PREDMET I METOD NAUKE O ORGANIZACIJI
Oragnizacija rada (proizvodnje i preduzeća) je kasno razvijena u odnosu na drugenaučne discipline. Na današnjem nivou razvoja naukom se smatra sistematizovanom iargumentovanom sumom znanja u odreñenom historijskom razdoblju do koje sedošlo svesnom primenom odreñenih objektivnih metoda istraživanja'' [12]. U nauci se
do naučne spoznaje dolazi deduktivnim ili induktivnim metodom. Zaključivanje se
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 26/156
26
izvodi primenom poznatih i priznatih naučnih metoda.
Organizacija, kao nauka, izučava veze i odnose izmeñu učesnika u procesima rada(ljudi) i sredstava za rad (mašine, oprema, uredaji, itd.). Zbog toga su u ovoj naučnojdisciplini "predmet i metod pozajmljeni od drugih naučnih disciplina, kao što su:
sociologija, filozofija, fizika, matematika, tehnika i sl."[13]."Organizacija rada i organizacija proizvodnje posebno, koristi u svom istraživanjurezultate i naučna dostignuća mnogih drugih naučnih disciplina, što nikako neumanjuje njen naučni karakter. Naprotiv, ukupnost naučnih saznanja brže raste, anaša entropija prema prirodi koja nas okružuje postaje manja, ukoliko se rezultati
jedne naučne oblasti nañu u primjeni u drugim oblastima" [13].
Organizacija je jedina nauka koja za predmet istraživanja i izučavanja imaoptimizaciju veza, uticaja i odnosa izmeñu ljudi i sredstava za rad, za razliku od
drugih naučnih disciplina koje izučavaju samo jedan od pomenutih "objekata" (npr.sociologija i psihologija izučavaju čoveka, tehničke i tehnološke discipline izučavajuodnose izmeñu sredstava za rad i predmeta rada itd.)
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 27/156
27
3. OSNOVE TEORIJE MENADŽMENTA
Teorija organizacije i menadžment, kao i sve druge tvorevine ljudske civilizacije, su podložne promenama i razvoju u skladu sa promenama i zahtevima svih faktora koji
na njih utiču i u čijoj službi se oni nalaze. Evolucija teorije organizacije imenadžmenta koju ubrzavaju sve učestaliji i sve kompleksniji problemi poslovanja,upravljanja i projektovanja organizacionih sistema svakih nekoliko godina fokusiraneke nove teorijske i praktične aspekte ili potencira neke od klasičnih principa ikomponenata zaodevene u nove forme i sadržaje. Sa druge strane, javljaju se novekoncepcije koje bi se uslovno mogle nazvati disciplinama za sebe kao što sustrategijski menadžment, strategijsko planiranje, dijagnostifikovanje organizacije,upravljanje promenama, tehnologija organizovanja, itd. U takvoj situaciji nameće se
pitanje kakva je uloga teorije organizacije, a kakva menadžmenta i šta je to što čini
jezgra tih teorija i njihovih praktičnih implikacija?
3.1 ODNOS TEORIJE ORGANIZACIJE I MENADŽMENTA
Teorija organizacija i menadžment kao teorija upravljanja razvijali su se paralelno ineodvojivo tokom ljudske istorije i praktični ih je nemoguće razdvojiti nekomfiksnom i jasnom granicom. Saznanja, principi i metode jedne i druge oblastiuzajamno su nadopunjavana i izgrañivana u meñusobnoj interakciji, već i na osnovusame činjenice da su isti istraživači, naučnici i iskusni menadžeri sistematizovali i
objašnjavali i organizacione i upravljačke postavke, koncepcije, modele ili praktičnetehnike (sl. 4.1). Iako usko povezane, danas ipak egzistiraju i proučavaju se dvezasebne discipline pod nazivom teorija organizacije i menadžment.
Njihov odnos će postati daleko jasniji nakon kratkih razmatranja koja slede unastavku.
TEORIJAORGANIZACIJE MENAD@MENT
Slika 3.1: Odnos teorije organizacije i menadžmenta
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 28/156
28
3.2 TEORIJA ORGANIZACIJE
Teorija organizacije predstavlja disciplinu koja se bavi izučavanjem organizacionihstruktura i principa i metoda projektovanja organizacija, uz razmatranje onih
upravljačkih aspekata koji determinišu strukturne karakteristike organizacija. Ovateorija je prevashodno usmerena na opis i analizu aktuelnih organizacionih struktura igenerisanje predloga za njihovo preoblikovanje u cilju povišavanja efektivnosti iefikasnosti rada preduzeća. Osnovne komponente teorije organizacije i odnosi tihcelina prikazani su na sl. 3.2.
DETERMINANTEORGANIZACIONE
STRUKTURE
- Misija i vizija
- Strategija- Veli~ina organizacije- Ugra|ena tehnologija- Okru`enje organizacije- Raspodela uticaja
UPRAVLJA^KI ASPEKTIFUNKCIONISANJA
ORGANIZACIJE
- Upravljanje tehnologijom i
oblikovanjem rada- Upravljanje organizacionim
promenama- Upravljanje organizacionim
konfliktima- Upravljanje organizacionom
kulturom- Upravljanje evolucijom
organizacije- Upravljanje uticajima na
okru`enje
ORGANIZACIONASTRUKTURA
PROJEKTOVANJEORGANIZACIJE
- Modeli i varijanteorganizacionih re{enja
- Podela rada- Centralizacija / decentrali-
zacija- Formalizacija- Hijerarhija autoriteta- Fleksibilnost- Adaptivnost
ORGANIZACIONA
EFEKTIVNOST
I
EFIKASNOST
Slika 3.2: Osnovne kompenente teorije organizacije i njihovi odnosi
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 29/156
29
• Savremeno shvatanje organizacionih struktura− Organizacione strukture se mogu i moraju menjati saglasno svim ostalim
organizacionim promenama.− Svaka organizacija ima više struktura; osnovne strukture su:
struktura delova struktura odnosa struktura procesa prostorna struktura.
− Strukture jedne organizacije su meñusobno zavisne i determinišu jedna drugu.− Strukture predstavljaju odnose elemenata i veza u smislu potreba i zahteva i
tokova, kojima se odgovarajuće potrebe i zahtevi zadovoljavaju.− Strukture su odreñene procesima realizacije zadataka koji se u organizaciji
odvijaju.− Strukture predstavljaju aktuelne odnose u organizaciji, to jest i formalne i
neformalne.− Strukturne pozicije uključuju one koji učestvuju u procesima realizacije
organizacionih zadataka.− Strukturne promene se moraju predvideti, pratiti i objašnjavati.− Odstupanja od organizacione šeme su prirodna pojava i rezultat su spontanih i
nužnih promena.
3.3 MENADŽMENT
Istraživanjem karakteristika najuspešnijih svetskih kompanija utvrñeno je da stabilne pozicije u vrhu rang liste tokom poslednjih nekoliko decenija imaju one kompanijekoje poseduju, kao dominantna svojstva, razvijen sistem upravljanja organizacijom ilimenadžment i visokokompetentan rukovodeći kadar, odnosno menadžere.Mendžment, dakle predstavlja ključni uslov uspešnosti, to jest stabilnog rada irazvoja kako privrednih tako i neprivrednih sistema. Jednu od najopštijih i najboljih
definicija dao je Piter Draker (Peter Drucker) i ona je u nešto širem kontekstuinterpretirana u nastavku.
Menadžment predstavlja usmeravanje i obezbeñivanje sprovoñenja efektivnog iefikasnog korišćenja raspoloživih resursa radi postizanja željenih rezultata, pri čemu:
− "EFEKTIVNO" se odnosi na postizanje ciljeva saglasno planovima irasporedu rada uz zadovoljstvo kupaca i zaposlenih učesnika,
− "EFIKASNO" podrazumeva da se realizacija ciljeva odvija uz odgovarajuće troškove, ekonomično i rentabilno,
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 30/156
30
− "RASPOLOŽIVI RESURSI" su ljudski resursi sa svojim znanjem iveštinama, postrojenja, oprema i tehnologija, pri čemu su od posebnogznačaja aspekti:
raspoloživost i pouzdanost resursa,
učinak rada resursa, amortizacija i troškovi rada resursa i savremenost opreme i tehnologija.
− "ŽELJENI REZULTATI" predstavljaju ishode koji treba da se ostvare naosnovu analiziranih i definisanih strategijskih, taktičkih i operativnih ciljeva,usklaðenih sa situacijom i okolnostima na trzištu, željama zaposlenih,
stvarnim potencijalima preduzeća, trendovima u svetu, itd .
3.4 UPRAVLJAČKI PROCESI
Klasično shvatanje upravljačkih procesa (ili procesa menadžmenta) polazi odstanovišta da postoje samo četiri osnovna upravljačka procesa: PLANIRANJE,ORGANIZOVANJE, RUKOVOÐENJE (voñenje) i KONTROLISANJE (s1. 3.3).
Neki autori ovde dodaju i ODLUČIVANJE, a jedan od nesumnjivih autoriteta u ovojoblasti Harold Kunz [14] smatra da je proces “STAFFING” (što se može slobodnoopisno prevesti kao pribavljanje, obuka, rasporeñivanje, nagrañivanje i razvojkadrova) takoñe poseban fundamentalni proces menadžmenta. U skladu sa tim,mogle bi se konstatovati manje ili veće razlike kod pojedinih autora, pri čemu i dalje
ostaje otvoreno pitanje gde je mesto i kakva je uloga posebno izdvojenih procesa, kaošto je upravljanje promenama, upravljanje organizacionom kulturom, upravljanjekonfliktima, itd. Takvi "specifični" upravljački procesi se ne mogu zanemariti, jer
predstavljaju deo i teorije i prakse savremenog menadžmenta.
Osnovni upravljački ili menadžerski procesi su značajni za razumevanje suštineupravljanja i oni će u nastavku biti predstavljeni posebnim šemama i komentarima,dok će ostali biti samo kratko prokomentarisani i prikazani u okviru sistemskogmodela menadžmenta.
PLANIRANJE predstavlja sveobuhvatan hijerarhijski proces postavljanja ciljeva,razvijanja planova sa pratećim analizama, donošenjem odluka i ostalim pomoćnimaktivnostima. U svetlu savremenog upravljanja planiranje se isključivo tretira i kaostrategijsko planiranje, odnosno, podrazumeva se da dobro planiranje uključuje u sebii strategijski nivo planiranja (sl.3.4) Hijerarhijska struktura procesa planiranja koja semože sagledati sa sl. 3.4. kao i kompleksnost planiranja u savremenim uslovima,
podrazumevaju primenu veoma složenih matematičko-statističkih postupaka predviñanja, optimizacije, odlučivanja, što dalje znači da se proces planiranja odvijauz intenzivnu računarsku podršku, odnosno adekvatan softver.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 31/156
31
PLANIRANJE IDONO[ENJE ODLUKA
Odre|ivanje organizacionihciljeva i odlu~ivanje o
najboljem na~inu zanjihovo postizanje
KONTROLISANJE
Pra}enje i korigovanjeteku}ih aktivnosti radi
postizanja predvi|enihciljeva
ORGANIZOVANJE
Grupisanje aktivnosti,zadataka, izvr{ilaca i ostalih
resursa u logi~no povezaneceline
RUKOVO\ENJE
Usmeravanje i motivisanje~lanova organizacije dazajedno rade u interesu
organizacije
Slika 3.4: Prikaz klasičnog shvatanja upravljačkih procesa i njihovih veza
ORGANIZOVANJE se nadovezuje na proces planiranja i osnovni ciljorganizovanja je odreñivanje optimalnog grupisanja organizacionih aktivnosti iresursa rada, radi realizacije postavljenih planova u skladu sa usvojenim programima.Osnovni koraci u procesu organizovanja su prikazani na sl. 3.5. Ovde treba ukazati nadva značajna momenta:
a) proces organizovanja predstavlja segment po kome se menadžment, kao
teorija upravljanja, najviše preklapa sa teorijom organizacije i praktično se
može tvrditi da im je to najveći deo zajedničkog jezgra i
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 32/156
32
b) obezbeñivanje, rasporeñivanje i usavršavanje kadrova, neki autori tretiraju
kao poseban upravljački proces i nazivaju ga "upravljanje ljudskim
resursima", kako je u nastavku prikazano u okviru sistemskog modelamenadžmenta; po klasičnom pristupu ovaj segmnet upravljanja čini
jedinstvenu celinu sa procesom organizovanja, jer je problem optimalnog
rasporeñivanja kadrova, u suštini, problem čisto organizacione prirode,
iako se u njemu koristi čitav niz specijalnih psihosocijalnih,
psihometrijskih i ergoekonomskih metoda i tehnika.
GLOBALNI ORGANIZACIONI ZADATAK(MISIJA ORGANIZACIJE)
- Svrha postojanja organizacije- Glavni proizvodi i usluge- Geografski domen delovanja- Osnovni pravci razvoja- Glavna tr`i{ta, kupci i korisnici usluga- Osnovne vrednosti i poslovna filozofija
- Ostali globalni aspekti
STRATEGIJSKICILJEVI
STRATEGIJSKIPLANOVI
TAKTI^KICILJEVI
TAKTI^KIPLANOVI
OPERATIVNICILJEVI
OPERATIVNIPLANOVI
Slika 3.4: Proces organizacionog planiranja
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 33/156
33
STUDIJAIZVODLJIVOSTI
CILJEVI ISTRATEGIJEPREDUZE]A
PLANOVIPOLITIKE IPROGRAMI
IDENTIFIKOVANJEI KLASIFIKOVANJE
POTREBNIHAKTIVNOSTI
(poslova i zadataka)
OPTIMALNOGRUPISANJE
AKTIVNOSTI USKLADU SA
RASPOLO@IVIMRESURSIMA
ODRE\IVANJE IDODELJIVANJEFORMALNIH
OVLA[]ENJA IODGOVORNOSTI
HORIZONTALNA I
VERTIKALNAKOORDINACIJA
INFORMACIONIHTOKOVA
I AUTORITETA
OBEZBE\IVANJE, RASPORE\IVANJE IUSAVR[AVANJE KADROVA
Slika 3.5: Osnovni model procesa organizovanja
Savremeno shvatanje procesa organizacije sve više se poistovećuje sa pojmomtehnologija organizovanja, što podrazumeva čitav skup principa primene ekspertskogznanja, kvantitativnih metoda i tehnika (prevashodno zasnovanih na multivarijantnojstatičkoj analizi i teoriji grafova) i savremenih specijalizovanih paketa programa.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 34/156
34
RUKOVOðENJE predstavlja proces neprisilnog usmeravanja i motivisanjazaposlenih da usklañeno pružaju doprinose realizaciji organizacionih i grupnihciljeva. Rukovodioci koji sprovode ovakav proces (sl.3.6), moraju dobro poznavatiorganizacione ciljeve i planove, moraju imati izuzetnu sposobnost komuniciranja, pri
čemu moraju uzimati u obzir karakteristike podreñenih, karakteristike radne sredine iorganizacione uslove. Osim posebnih predispozicija za saradnju sa ljudima, stečene iuvežbane elokventnosti, savremeni rukovodioci se moraju posebno obučavati zatakve uloge, posebno u domenima upravljanja konfliktima, upravljanja korišćenjemraspoloživog vremena, upravljanja organizacionom kulturom i poslovnom etikom,itd.
KARAKTERISTIKE
PODRE\ENIH
FUNKCIJERUKOVO\ENJA
KARAKTERISTIKERADNE SREDINE IORGANIZACIONE
KLIME
PONA[ANJERUKOVODIOCA
USMERAVANJE IMOTIVISANJEPODRE\ENIH
REAKCIJEPODRE\ENIH
FORMALNA INEFORMALNA MO]
RUKOVODIOCA
KRAJNJI ISHOD
- U~inak- Efektivnost organizacije- Zadovoljstvo sa rukovodiocem
Slika 3.6: Osnovni model procesa rukovoñenja
KONTROLISANJE predstavlja proces regulisanja jedne ili više organizacionihaktivnosti, tako da se one odvijaju na način koji će omogućiti postizanjeorganizacionih ciljeva. U savremenom mendžmentu kontrolisanje se sprovodi nasvim nivoima - od strategijskog do operativnog, i obuhvata četiri osnovne grupe
resursa:− fizičke resurse (zalihe, opremu i, kvalitet),− ljudske resurse,− informacione resurse i− finansijska sredstva.
Kontrolisanje se odvija po klasičnom principu povratne sprege (s1. 3.7), pri čemu seinstrukcije za izmenu standarda rada iniciraju od viših hijerarhijskih nivoa ili se
realizuju u interakciji sa višim nivoima.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 35/156
35
IZMENASTANDARDA
@ELJENIU^INAK
STANDARDI
STVARNIU^INAK
MERENJESTVARNOG
U^INKA
PORE\ENJESTVARNOG
U^INKA IPOSTAVLJENIH
STANDARDA
SPROVO\ENJEKOREKTIVNIH
ZAHVATA
ODR@AVANJENEPROMENJENOG
STANJA
PROGRAMKOREKTIVNIH
ZAHVATA
ANALIZAUZROKA
ODSTUPANJA
IDENTIFIKACIJAODSTUPANJA
DA
NE
?
DA
NE?
Slika 3.7: Osnovne komponente i koraci procesa kontrolisanja
3.5 SISTEMSKI MODEL SAVREMENOG MENADŽMENTA
Osnovna stanovišta od kojih se polazi u koncipiranju sistemskog modela savremenogmenadžmenta (sl.3.8) se mogu predstaviti kroz sledeće iskaze:
(1) savremeni menadžment, pragmatično shvaćen kao upravljanje preduzećem, udanašnjim uslovima privreñivanja predstavlja kompoziciju različitih meñusobno
povezanih procesa koji, svi zajedno, imaju ulogu obezbeñenja kontinualnogefektivnog i efikasnog korišćenja raspoloživih resursa uz neophodno adaptiranjei razvoj sa dugoročnom perspektivom,
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 36/156
36
(2) menadžment u savremenim uslovima mora biti strategijskog karaktera i mora dasadrži sve atribute strategijskog upravljanja. U kontekstu prikazanog modela, toznači da menadžment obuhvata procese kao što su istraživanje i analiziranjevizija budućnosti, istraživanje i analiziranje okruženja, analiziranje i
dijagnostifikovanje organizacije, kao i karakteristike strategijskog pristupainkorporirane u procese odlučivanja, planiranja, upravljanja ljudskim resursima, pa sve do kontrolisanja i
(3) procesi komuniciranja, odlučivanja i rešavanja problema predstavljaju posebne"univerzalne procese" koji prožimaju sve ostale upravljačke procese, što samimtim znači da odlučivanje nije samo jedna od faza planiranja, niti je rešavanje
problema samo potproces rukovoñenja itd.
ISTRAŽIVANJE I ANALIZIRANJE VIZIJA BUDUĆNOSTI predstavlja siste-matizovano prikupljanje informacija i analizu izazova, koji će se prema mišljenjima“futurologa” i usko specijalizovanih eksperata, verovatno dogoditi i koji su odinteresa za poslovanje i razvoj preduzeća. Ovde se prevashodno radi o objedinjavanju"saznanja" dobijenih primenom neekstrapolativnih metoda globalnog i poslovnog
predviñanja. Ovaj upravljački proces treba da najvišem rukovodstvu preduzeća pružiodgovor na pitanje "šta će se dogoditi?", odnosno da obezbedi neophodne informacijeza snalaženje u raznovrsnim trendovima, koji imaju ili mogu imati presudan uticaj na
budući rad preduzeća i da potpomogne generisanju sopstvenih vizija buduće uloge
preduzeća, kako bi preduzeće zauzelo bolju poziciju od konkurencije.ISTRAŽIVANJE I ANALIZIRANJE OKRUŽENJA predstavlja proces koji stalnotreba da pruža odgovor na pitanja "šta se dogodilo?" i "šta se dogaña?" u okruženju
preduzeća, obuhvatajući pri tome ekonomsku, tehnološku, sociokulturnu, političko- pravnu, državnu i meñunarodnu dimenziju. Glavni zadaci ugrañeni u ovaj proces suistraživanje lokalnih i svetskih tržišta, kupaca, konkurenata, dobavljača, državnih imeñunarodnih agencija, interesnih grupa, tržišta rada, vlasnika i kooperanata.Osnovni rezultati ove analize su formulisane "šanse" i "pretnje" koje dolaze izokruženja. Ova funkcija menadžmenta i proces koji se u okviru nje odvija, u tesnoj su
vezi sa funkcijom marketinga, s tim da obuhvata šire područje razmatranja vezano za privredne, političke i kulturne faktore okruženja.
ANALIZIRANJE I DIJAGNOSTIFIKOVANJE ORGANIZACIJE je proceskojim se identifikuju i sistematizuju problemi (slabosti), otkrivaju njihovi uzroci iutvrñuju stvarni potencijali preduzeća.
ODLUČIVANJE I REŠAVANJE PROBLEMA predstavljaju blisko povezane"univerzalne" procese koji su prisutni u svim ostalim upravljačkim procesima (a ne
samo u planiranju) i to na srategijskom, taktičkom i operativnom nivou.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 37/156
37
ISTRA@IVANJE IANALIZIRANJE
VIZIJA BUDU]NOSTI
ISTRA@IVANJE IANALIZIRANJEOKRU@ENJA
ANALIZIRANJE IDIJAGNOSTIFIKOVA-NJE ORGANIZACIJE
PLANIRANJE
ORGANIZOVANJE
UPRAVLJANJE PROMENAMAI RAZVOJEM
INOVIRANJE
UPRAVLJANJE LJUDSKIMRESURSIMA
IZGRA\IVANJETIMOVA
RUKOVO\ENJE
UPRAVLJANJEORGANIZACIONOM
KULTUROM IPOSLOVNOM ETIKOM
UPRAVLJANJEKONFLIKTIMA
UPRAVLJANJE KORI[]E-NJEM VREMENA
OPERATIVNO UPRAVLJANJEFUNKCIJAMA KONTROLISANJE
ODLU^IVANJE
RE[AVANJE
PROBLEMA
K
O
M
U
N
I
C
I
R
A
NJ
E
PROJEKTO-
VANJE PROIZVODNJA USLUGE DISTRIBUCIJA
OSTALE
FUNKCIJE
O K R U @ E N J E S I S T E M A
O K R U @ E N J E S I S T E M A
Slika 3.8: Sistemski model savremenog menadžmenta
KOMUNICIRANJE je treći "univerzalni" proces koji povezuje i prožima sve ostaleupravljačke procese i koji se delimično preklapa sa pojmom informisanja.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 38/156
38
PLANIRANJE I ORGANIZOVANJE kao fundamentalni upravljački procesi suobrañeni u prethodnom odeljku i nije ih potrebno posebno komentarisati.
UPRAVLJANJE PROMENAMA I RAZVOJEM predstavlja u savremenommenadžmentu veoma važan proces, sa odgovarajućim specifičnim grupama metoda i
tehnika, pomoću kojih se utvrñuju potrebe za promenom, sprovode promene iocenjuje njihov uspeh, odnosno povećava organizaciona efektivnost. Najčešće oblasti
promena su strategije, strukture, organizaciona pravila i postupci, tehnologije rada iznanja i veštine učesnika.
INOVIRANJE, odnosno UPRAVLJANJE KREATIVNOŠĆU I INOVATIVNIMPROCESIMA predstavlja jedan od upravljačkih procesa, koji zauzima sveznačajnije mesto i koji treba da obezbedi neprekidan dotok inovativnih predloga.
UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA predstavlja kompleksan proces koji
objedinjuje analizu i opis poslova, planiranje kadrova, pribavljanje kadrova,selekciju, obuku i razvoj kadrova, vrednovanje rada, odreñivanje kompenzacija i beneficija i radne odnose.
IZGRAÐIVANJE TIMOVA je proces zasnovan na posebnim saznanjima socijalne psihologije i ekonomske teorije timova i koji omogućuje povećanje efektivnosti izadovoljstva radnika, i grupa u celini, i izmenu odnosa izmeñu radnika i operativnogrukovodstva, od konfrontacije ka kooperaciji.
RUKOVOÐENJE je obrañeno u prethodnom odeljku i nije ga potrebno razmatrati.
UPRAVLJANJE ORGANIZACIONOM KULTUROM I POSLOVNOMETIKOM su dva meñusobno usko povezana procesa, pomoću kojih se snažno možeuticati na organizacionu efektivnost putem postavljanja i menjanja vrednosti i etičkihstandarda.
UPRAVLJANJE KONFLIKTIMA predstavlja proces izazivanja konstruktivnihkonflikata, izbegavanja ili redukovanja destruktivnih konflikata i razrešavanjakonflikata, što sve zajedno čini nužne zahvate, jer bezkonfliktnih procesa rada, kao i
bezkonfliktnih organizacija nema.
UPRAVLJANJE KORIŠĆENJEM VREMENA predstavlja proces optimiranja
vlastitog raspoloživog vremena, kao i vremena podreñenih, u cilju ostvarenja postavljenih planova. Adekvatno upravljanje korišćenjem vremena znatno redukujekonflikte i eliminiše stresne situacije.
OPERATIVNO UPRAVLJANJE FUNKCIJAMA predstavlja ekstenziju pretho-dno navedenih upravljačkih procesa i kompletiranje svih specifičnih upravljačkihzahvata, pomoću kojih se obezbeñuje sprovoñenje procesa transformacije ulaza uizlaze, odnosno ulaznih resursa u proizvode i/ili usluge. U predmetnom prilazu,centralno mesto zauzima proizvodna funkcija, ali se operativno upravljanje odnosi ina sve ostale funkcije (marketing, projektovanje, finansije, informisanje, itd.).
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 39/156
39
KONTROLISANJE, kao fundamentalni upravljački proces koji je prethodnorazmatran, nije potrebno posebno komentarisati.
Sistemski model savremenog menadžmenta predstavlja sintezu koncepcija i pojedinihaspekata menadžmenta razvijenih u poslednjih nekoliko godina. Model obuhvata
celinu upravljačkih procesa neophodnih za upravljanje preduzećem u savremenimuslovima i kao takav pruža pogodnu osnovu za sagledavanje veza izmeñuupravljačkih procesa i ostalih organizacionih funkcija.
Ključne oblasti interesovanja i delovanja savremenih menadžera su:1. UTVRÐIVANJE PRIORITETA
2. UMEŠNOST KORIŠĆENJA RASPOLOŽIVOG VREMENA
3. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA I PRODOR NA NOVA TRŽIŠTA
4. ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ - TEHNOLOŠKI PROGRES
5. DUGOROČNE VIZIJE - STRATEGIJA
6. STIL RADA (OSMIŠLJENO, BRZO , U KONTINUITETU,FLEKSIBILNO NASUPROT SPORO, TVRDOGLAVO,
NEPROMIŠLJENO, ISPREKIDANO)
7. BRIGA O TALENTIMA I PERSPEKTIVNIM KADROVIMA
8. NAGRAÐIVANJE
9. DELEGIRANJE NADLEŽNOSTI ODLUČIVANJA
10. ELIMINISANJE BIROKRATIZMA I PRETERANOGFORMALIZMA
11. RAZVIJANJE UNUTRAŠNJEG I SPOLJAŠNJEGPREDUZETNIŠTVA
12. LOJALNOST ZAPOSLENIH I KUPACA
13. STIMULISANJE INOVACIJA
14. PRODUKTIVNOST I RENTABILNOST (POVEĆANJE KROZ
NOVU LOGIKU RADA I ORGANIZOVANJA)15. POSVEĆENOST ZAPOSLENIH REALIZOVANJU GLAVNIH
CILJEVA
16. PSIHOLOŠKI FAKTORI PROMENA
17. GENERISANJE I RAZMATRANJE ALTERNATIVA
18. UNAPREÐIVANJE I PROMENA NAČINA KONTROLISANJA
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 40/156
40
LITERATURA UZ POGLAVLJA 2. I 3.
[1] Black, R.: GETTING THINGS DONE - A Radical New Approach toManagining Time, Michael Joseph, London, 1988.
[2] Carnall, A.C.: MANAGING CHANGE IN ORGANIZATIONS,Prentice - Hall, New York, 1990.
[3] Cascio, F. W.: MANAGING HUMAN RESOURCES, Mc Graw - Hill, New York, 1986.
[4] Drucker, F. P.: THE FRONTIERS OF MANAGEMENT, Heinemann,London; 1987.
[5] French, L. W.: ORGANIZATION DEVELOPMENT, 4th Ed., Bell,H. C., Prentice-Hall, Englewood Cliffs, N. J., 1990.
[6] Goold, M., Quinn, J. J.: STRATEGIC CONTROL, The Economist Books,London, 1990.
[7] Gordon, R. J.: A DIAGNOSTIC APPROACH TO ORGANIZATIONALBEHAVIOR, Allyn and Bacon, Inc., Boston, 1987. .
[8] Griffin, W. R.: MANAGEMENT, 3rd Ed., Houghton Mifflin Co., Boston,1990.
[9] Hellriegel, D., Slocum, W. J.: MANAGEMENT, 5th Ed., Addison – Wesley,Reading Mass., 1989.
[10] Johnson, G., Scholes, K.: EXPLORING CORPORATE STRATEGY, Prentice-Hall, London, 1989.
[11] Johnsson, H. : PROFESSIONAL COMMUNICATIONS, Prentice Hall,London, 1990. 62
[12] Kami, J. M.: TRIGGER POINTS, Me Graw - Hill, New York, 1988.
[13] Kim, K. H.: TEAM THEORY, Ellis Horwood, Chichester, Roush, F. W.1987.
[14]
Koontz, H., Weihrich, H.: MANAGEMENT, 9th Ed., Mc Graw - Hill, SanFrancisco, 1989.
[15] Kuhn, L.R.Ed.: HANDBOOK FOR CREATIVE AND INNOVATIVEMANAGERS, Mc Graw - Hill, New York, 1988.
[16] Mackenzie D.K.: ORGANIZATIONAL DESIGN, Ablex Publishing Co., Norwood, New Jersey, 1986.
[17] Radford, K.J.: STRATEGIC AND TACTICAL DECISIONS, 2th Ed.,Springer-Verlag, New York, 1988.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 41/156
41
[18] Robbins, P.S.: ORGANIZATION THEORY: STRUCTURE, DESIGN, andAPPLICATIONS, 2nd. Ed., Prentice-Hall, EnglewoodCliffs, New Jersey, 1987.
[19] Stevens, M.: PRACTICAL PROBLEM SOLVING FOR MANAGERS,Kogan Page, London, 1988.
[20] Walsh, J.: THE MANAGER'S PROBLEM SOLVER,Sphere Reference, London, 1987.
[21] Walton, E. R.: MANAGING CONFLICT, 2nd Ed., Addison-Wesley,Reading Mass., 1987.
[22] Wheelen, L.T., Hunger, J. D.: STRATEGIC MANAGEMENT ANDBUSINESS POLICY, Addison-Wesley, Reading Mass.,1989.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 42/156
42
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 43/156
43
4. MENADŽMENT SNABDEVANJEM
Menadžment lancem snabdevanja jeste proces planiranja, organizovanja ikontrolisanja tokova materijala i usluga, od dobavljača do krajnjeg korisnika /
potrošača.Integrisani prilaz obuhvata dobavljače / snabdevače / isporučioce, menadžmentsnabdevanjem, integrisan u logistiku i operacije.
Korisnik / potrošač
Marketing
. .
Ekonomika Sistemsko
Snabdevanje menadžmenta
Čvor 1 Robe Usluge Prevoznik
Čvor 2 Robe Usluge Prevoznik
Slika 4.1: Model menadžmenta lancem snabdevanja
Evolucione faze menadžmenta snabdevanjem, prikazane su u tabeli 4.1.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 44/156
4 4
Faza III
Proaktivna
- Profesionalno osoblje- Proaktivni prilaz- Dugoročni ugovori- Merenje troškova svojine- Uzimanje u obzir resursa
dobavljača- Izveštaji višem nivou
menadžmenta- Podrška meñu
funkcijama- Obuka i obrazovanje- Limitirano korišćenje
podataka- Pogodnije strategije
Faza II
Mehanistička
- Visoko obrazovanje- “Kompjuterska
papirologija”- upravljanje
transankcijama- mere sniženja cena- izveštaji na niskom nivou- primerni fokus:
obezbediti da radi proizvodnja
- raspoloživi “siromašni” podaci
• Evolucione faze menadžmenta snabdevanjem
Faza I
Reaktivna
- Više obrazovanje- “Papirni” proces- Činovničke funkcije- Reaktivni način- (rešavanje krize)- “Siromašni” izvestaji
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 45/156
45
Upravljanje operacijama se prvi put razmatra krajem XVII ili na početku XVIII veka – niz aktivnosti za stvaranje roba ili usluga transformacijom ulaza u izlaze.
Etape razvoja upravljanja operacijama su navedene u tabeli 4.2:
Tabela 4.2
Era Dogañaj / Koncept Godina/e Autor/pokretač• Industrijska
revolucija− Parna mašina− Podela rada− Zamenjivost delova
1769.1776.1790.
James WattAdam SmithEli Whitney
• Naučnoupravljanje
− Principi naučnogupravljanja
− Studija vremena i pokreta− Karta planiranja aktivnosti− Protočna montažna linija
1911.
1911.1912.1913.
Frederic W.Taylor Frank i Lillian
GilbrethHenry GanttHenry Ford
• Ljudski odnosi− Hawthornska studija− Teorije motivacije
1930.1940.-ih1950.-ih1960.-ih
Elton MayoAbraham MaslowFrederick HerzbergDouglas McGregor
• Nauka omenadžmentu
− Linearno programiranje− Digitalni računar − Simulacija, teorija redova
čekanja, PERT/CPM
1947.1951.1950.-ih
George DantzigRemington Rand
Grupe za istra-
živanja operacija• Revolucija
kvaliteta− Lean production− JIT (just-in-time)− TQM (Total Quality
Menagement)
1970.-ih1980.-ih1980.-ih1990.-ih
Taiichi Ohno(Toyota)W.Edwards DemingJoseph Juran i dr.
• Informacionaera
− CIM (Coputer IntegratedManufacturing)
− EDI, EFT− WWW
1980.-ih1990.-ih1970.-ih1990.
Mnogi pojedincii kompanije
Tim Berners – Lee
• Globalizacija Globalno tržište i operacije 1990.-ihMnoge kompanije
i nacije
Integrisana logistika jeste proces predviñanja korisnikovih potreba i želja;dobavljanje / sticanje kapitala, materijala, ljudi, tehnologija i informacija potrebnih zazadovoljenje ovih potreba i želja; optimizacije mreža proizvoda i usluga za ispunjenjezahteva korisnika i korišćenje mreža za pravovremeno ispunjenje zahteva korisnika.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 46/156
46
Integrisani logistički proces je prikazan na sk. 4.2.
Unutra{njalogistika
Operacijekonverzije
Spolja{njalogistika
INTEGRISANI LOGISTI^KI SISTEM
Finansije/
ra~unovodstvoProizvodneoperacije
Projektovanje
Upravljanjeljudskim
resursima Marketing
Primarne logisti~ke aktivnosti
TRANSPORT STRUKTURAOPREME
ZALIHE RUKOVANJEMATERIJALOM
KOMUNIKACIJE IINFORMACIJE
Primarne aktivnosti logistike usluga
Vreme ~ekanja Mogu}nost / Kapacitet Isporuka
DOBAVLJA^ KORISNIK
Slika 4.2: Integrisani logistički sistem i procesi
• Evolucija integrisane logistike
Robe se fizički kreću kroz distribucione kanale korišćenjem logističkih aktivnostitransport – strukturne opreme- zalihe-rukovanje materijalom - komunikacije i informacije.
U tabeli 4.3 je dat prikaz razvoja logistike snabdevanja, od fragmentacijae do totalneintegracije kanala snabdevanja.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 47/156
47
Nematerijalne usluge se kreću ka potrošaču / korisniku na svim nivoimadistribucionog kanala, na način logističkih usluga - vreme čekanja - kapacitet -isporuka.
Tabela 4.3
Fragmentacija
(1940-tih - 1960-tih)
Logistika
(1970-tih)
Integrisana logistika
(1980-tih)
Totalna integracijakanala
snabdevanja
(1990-tih)
− unutrašnji saobraćaj
− selekcija prevoznika
− selekcija načina prev.
− javni vs. privatni prevoz
− kupovanje− zalihe sirovina
− predviñanje potreba
− planiranje proizvodnje
Menadžmentmaterijalom Unutrašnja logistika
− palniranje skladištenja
− menadžmentskladištenjem
− planiranjedistributivnog centra
− menadžment
distributivnim centrom− selekcija lokacije
pogona / fabrika
− procesne zalihe
− uklanjanje / povlačenje otpada
− rukovanje materijalom
− pakovanje
Operacije promene
− spoljašnji saobraćaj
− meñunarodni
saobraćaj− zalihe gotovih
proizvoda
− podrška delovima /uslugama
− rukovanje povraćajemrobe
− procesiranje / obrada porudžbine
Fizička distribucija Spoljašnja logistika
Menadžmentlancemsnabdevanja
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 48/156
48
4.1 MENADŽMENT PORUČIVANJEM I SNABDEVANJEM
Ciljevi poručivanja - efikasno obezbeñenje proizvoda i usluga zahteva obezbeñenje7P: pravi materijal, u pravoj količini, pod pravim uslovima, u pravo vreme, iz pravih
izvora, sa pravom uslugom, na pravom mestu.Od porudžbine / nabavke se očekuje da:
1. obezbedi neprekidan tok materijala, nabavki i usluga, potrebnih zarad organizacije,
2. minimalizuje ulaganja u zahteve i gubitke,3. održava adekvatne standarde kvaliteta,4. nañe ili razvija kopetentne dobavljače,5. standardizuje, gde god i kad god je moguće, kupovinu,
6. kupovina potrebnih jedinica i usluga, bude po najnižoj mogućoj ceni,7. unapredi konkurentnu poziciju organizacije,8. radi harmonizovano sa ostalim delovima organizacije i9. ispuni ciljeve nabavke na najnižem mogućem nivou administrativnih
troškova.
Proces poručivanja u opštem slučaju obuhvata:− prepoznavanje potreba,− identifikovanje snabdevača,
− definisanje i dostavljanje porudžbenice/ naloga za nabavku,− nadgledanje i upravljanje procesom isporuke i− vrednovanje nabavke i dobavljača.
Tok unutrašnjih / internih informacija ka Nabavci je prikazan na sl. 4.3.
Projektovanje
Predviñanja prodaje Planiranje
Upravljanje proizvodnjom Proizvodnja
Novi proizvodi Budžet
Upravljanje zalihama Upravljanje finansijama
Kontrola kvaliteta Računovodstvo
Prijem Zakonodavstvo
Slika 4.3: Tok unutrašnjih / internih informacija ka nabavci
NABAVKA
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 49/156
49
Tok spoljnih / eksternih informacija ka Nabavci je prikazan na sl.4.4.
Opšti uslovi tržista Informacije o proizvodu
Izvori snabdevanja Informacije onovim proizvodima
Kapaciteti mogućnosti Transportne mogućnostidobavljača
Proizvodni intezitet Intezitet transportadobavljača
Radni uslovi Cene i popusti/ rabati
Cene, takse, carine
Slika 4.4: Tok spoljnih / eksternih informacija ka nabavci
Tok informacija od Nabavke ka drugim delovima preduzeća je prikazan na sl. 4.5.Top menadžment
Projektovanje Razvoj proizvoda
Proizvodnja Marketing
Pravno Finansije
Skladišta Računovodstvo
Slika 4.5: Tok informacija od nabavke ka drugim delovima preduzeća
NABAVKA
Kokurentskiuslovi
Budžetskeobaveze
Troškovi, cene, podešavanja
Raspoloživost proizvoda, cena,
kvalitet
Poslate porudžbine
Ugovori
Informacije oizvoru,
proizvodu i ceni
Ekonomski
uslovi
Informacije o proizvodu i ceni
NABAVKA
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 50/156
50
Tipovi snabdevanja / nabavke:− delovi / komponente (prozvodne nabavke),− sirovine (prozvodne nabavke),− procesni materijali (neprozvodne nabavke),− pomoćna oprema (nabavke delova i usluga),− glavna oprema (neprozvodne nabavke),− operativno snabdevanje / tekuće (neprozvodne nabavke),− gotovi proizvodi (korporativne nabavke) i− usluge (neprozvodne nabavke).
Moguće situacije kupovanja:1. rutinske porudžbine / nalozi - česte i uhodane procedure nabavke,
2. proceduralni problemi - nerutinske nabavke često zahtevaju dazaposleni uče,
3. problemi performansi - nerutinske nabavke alternativnih proizvoda /supstituta; moraju se testirati njihove performanse i
4. "politički" problemi - nerutinske nabavke, a koje imaju uticaj na višedelova preduzeća, odn. više ljudi je uključeno u odlučivanje.
Automatizovan sistem nabavke je prikazan na sl.4.6.
Sistemske informacije
nabavke, ulazi, računi -tovarni uslovi Informacije
o upravljanjuzalihamaFajl istorije
jedinice ilimaterijala
Fajldobavljača
Otvoreni fajlzahteva
Fajl cena
Izveštaji
Zahtevi i računi
Nalog za nabavku
RAČUNAR
Slika 4.6: Automatizovani informacioni sistem nabavke
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 51/156
51
EDI beneficije za nabavku su prikazane na sl. 4.6.
Elektronski transfer fondova
Negovanje JIT odnosa Nabavka bez papira
Podrška bez kodiranja Profesionalizam nabavke
Porast tačnosti podataka Porast produktivnosti
Uticaj internog sistema Smanjenje zaliha i čekanja
Izgradnja pojačanih komunikacijasa dobavljačima
Slika 4.6: EDI beneficije za nabavku
4.2 IZBOR, VREDNOVANJE I OCENJIVANJE DOBAVLJAČA
• Izbor dobavljača se može vršiti na različite načine - izvore: trgovački žurnali trgovački predstavnici kolege "žuti" listovi / stranice vladine agencije banke privredne komore katalozi
uzorci web stranice posete dobavljačima pošta (PTT, e-mail), fax sajmovi i izložbe novine trgovačka udruženja i sl.
Vrednovanje i ocenjivanje dobavljača se izvodi prema, sl. 4.8. ISO 9001 : 2000, zahtev 7.4. Uobičajene varijable
Cena
Kvalitet Isporuka
Usluge
Slika 4.8: Faktori izbora dobavljača
EDI beneficije
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 52/156
52
Varijable vrednovanja dobavljača su date u tabeli 4.4.
Tabela 4.4
1) Cena -cena materijala / proizvoda
-finansijski uslovi ( plaćanja )2) Isporuka -pouzdanost isporuke
-ukupno vreme3) Kvalitet -reputacija dobavljača
-pouzdanost proizvoda-tehničke specifikacije
4) Usluge -lako rukovanje / upotreba-lako održavanje-pouzdanost usluga-cena usluga-fleksibilnost dobavljača-obezbeñena obuka-obezbeñeno vreme obuke-tehnička pomoć-pogodnost nabavke
Izbor se vrši izmeñu više dobavljača (A, B, C itd.) koji se ocenjuju po istim
kriterijumima, a zatim rangiraju.
Partnerstvo u nabavkama može biti:
− partnersko / zajedničko planiranje ciljeva planskih veličina,
− podela koristi / beneficija i odgovornosti / teškoća,
− širenje posla-oba partnera očekuju razvoj i nastavak odnosa,
− sistematska razmena informacija izmeñu partnera (EDI),
− kontrolisanje operacija-monitoring partnerstva-planovi kvaliteta itd i
− izgradnja “mosta“ korporativne kulture.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 53/156
53
Karakteristike kvaliteta proizvoda i usluga su prikazane u tabelama 4.5 i 4.6:
Tabela 4.5 Tabela 4.6
Deset Ishikavinih pravila u odnosima DOBAVLJAČ – KUPAC glase:
1. obojica su odgovorni za kvalitet. Nužno je meñusobno razumevanje isaradnja,
2. nezavisni su jedan od drugog – treba da poštuju nezavisnost,
3. korisnik mora da definiše jasne zahteve,
4. treba sačiniti potpun i jasan ugovor,5. isporučilac je odgovoran za kvalitet koji će zadovoljiti korisnika,
6. zajednički utvrñuju metod ocene,
7. sporovi se rešavaju prijateljski,
8. zajednički razmatraju informacije potrebne obojici,
9. kontrolu vrše na prijateljskoj osnovi i
10. poslovne transakcije moraju biti u skladu sa interesima krajnjeg
korisnika.
PROIZVOD USLUGA
NEUSAGLAŠEN PROIZ-VOD SE MOŽE POVUĆI,
DORADITI, ZAMENITI ZA NEUSAGLAŠENU US- LUGU JEDINO MOGU-ĆA REŠENJA SU IZVI-
NJENJE, PONAVLJANJE USLUGE ILI BONIFIKA-CIJA
MOŽE SE SKLADIŠTITI MOGU SE STVORITI ZA- LIHE PROIZVODA
NE MOŽE SE SKLADIŠTI-TI NE MOGU SE PRAVI-TI ZALIHE USLUGA
KONTROLA PROIZVODASE ZASNIVA NA PORE- ENJU SA SPECIFIKA-CIJAMA i NE MORA BITI
IZVR ŠENA OD STRANE KUPCA
KONTROLU USLUGE VRŠI KORISNIK USLUGE NA OSNOVU STEPENA ZADOVOLJENJA NJE-GOVIH OČEKIVANJA
MOŽE SE PROBATI PRE KUPOVINE - MOŽE SE POSLATI UZORAK
NE MOŽE SE PROBATI PRE KUPOVINE
MOŽE DA POSTOJI PO-SREDNIK IZMEU PRO-
IZVOAČA i KORISNIKA U VEĆINI SLUČAJEVA PO-TREBAN JE DIREKTAN
KONTAKT PRUŽAOCA i PRIMAOCA USLUGE
PROIZVOD USLUGA
MATERIJALAN NEMATERIJALAN
PONOVLJIV TEŠKO PONOVLJIV
PROIZVODNJA PRET- HODI UPOTREBI PRUŽANJE i KORIŠĆE-
NJE USLUGE SU ILI IS-TOVREMENI ILI SE PRE-
PLIĆU
PROIZVODNJA i UPO-TREBA UGLAVNOM SU
NA RAZLIČITIM LOKACI-
JAMA
PRUŽANJE i KORIŠĆE- NJE USLUGE SE ODVI- JAJU NA UGLAVNOM IS-
TOJ LOKACIJI KORISNIK PROIZVODAOBIČNO NIJE UKLJU-ČEN U PROCES PROIZ-VODNJE
KORISNIK USLUGE O- BAVEZNO UČESTVUJE U KREIRANJU i ISPO-
RUCI USLUGE
FUNKCIJA KVALITETA PRISUSTVUJE U PRO-CESIMA PROIZVODNJE
OTEŽANO PRISUSTVO FUNKCIJE KVALITETAU PROCESIMA VRŠENJAUSLUGE
MOŽE SE TRANSPORTO-VATI NE MOŽE SE TRANS-
PORTOVATI
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 54/156
54
4.3 IZVORI SNABDEVANJA
Spoljašnji izvori snabdevanja proizvodima
Mnoge firme su prinuñene da nabavljaju proizvode iz spoljnih izvora (domaćih i/ili
inostranih).• Rezoni za nabavke iz spoljašnjih izvora:
1. materijali nisu lokalno raspoloživi (meñunarodni izvori),2. zahtevi za višim kvalitetom materijala (domaći i strani),3. niži troškovi nabavke (domaći i strani),4. “čvršće” i kontinualne isporuke (domaće i strane),5. raspoloživost novih tehnologija izvan firmi ili off-shore (domaće i
strane),
6. bolje tehničke usluge (domaće i strane),7. širenje mreže snabdevača (domaće i strane),8. politički – poslovanje u drugim zemljama i sl.
• Rizici nabavke iz spoljašnjih izvora:1. zalihe - dugi rokovi isporuke mogu izazvati potrebu povećanja
zaliha / ulaganja. Rizik je veći pri snabdevanju iz inostranstva,2. politika - nestabilnost političke situacije u svetu može ugroziti
snabdevanje,
3.
valuta - fluktuacija kursa valuta može ugroziti budžet firme,4. plaćanje - strani snabdevači radije traže cash plaćanje, nemaisporuke pre konačne uplate. Rizik je moguć i na domaćem istranom tržištu,
5. kvalitet - i rezon i rizik,6. tarife, takse i carine - utiču na uvoz i na izvoz materijala,7. pravo - posebno na stranom tržištu,8. transport - u inostranstvu restriktivan,9. jezik- neke reči / termini su neprevodivi na neke jezike,
10. kultura / društvo - zalihe su velike, problemi veliki i11. lokacija - npr. u inostranstvu mora da budu uključeni ministarstvo
trgovine, ambasade, strane banke.
Spoljašnji izvori usluga
Osnova diferenciranja usluga uključuje:− vrednost usluge,− stepen ponavljanja usluge,− stepen opipljivosti usluge,
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 55/156
55
− upravljanje / usmeravanje usluge (za opremu, za pojedince / ljude),− proizvodnja usluge (za opremu, za ljude),− priroda zahteva (direktna, periodična, kontinualna),− priroda isporuke usluge,− stepen standardizacije usluga i− zahtevne veštine / obučenost za pružanje usluge.
JIT ( Just-In-Time ) snabdevanje
JIT proizvodnja zahteva JIT snabdevanje / isporuke. Cilj JIT je "0-zaliha", ali se to u praksi teško ostvaruje i nije poželjno.
Sa "0-zaliha" ne možete ništa da radite, niti šta da prodate.
Karkteristike JIT snabdevanja su prikazane u tabeli 4.7.
Tabela 4.7
1) Kvalitet - Poručilac nameće minimalne proizvodne specifikacije- Dobavljaču se pomaže da ispuni zahteve poručioca- Odeljenje obezbeñenja kvaliteta prodavca i kupca rade zajedno
- Karte upravljanja procesom (a ne uzorkovanje)2) Transport - Poručilac planira i kontroliše transportne aktivnosti3) Dobavljači - Većina locirana što bliže
- Prave se pokušaji prema udaljenim dobavljačima- Preporučuje se ponavljanje poslova sa dobavljačem- Nadzor / vrednovanje dobavljača- Ponuda materijala minimalizovana
- Dobavljači se podstiču na JIT svojih dobavljača4) Količine - Česte, čvrste isporuke manjih obima u tačnim količinama koje
zahtevaju redukovane dobavljačeve proizvodne obime- Dugoročni ugovori o snabdevanju su od zajedničkog interesa
- Smanjenje ili povećanja isporuke se ne ohrabruju (ne podstiču
se)Beneficije od JIT snabdevanja
• JIT beneficije za Poručioca:− bolje planiranje proizvodnje (konzistentno i razumno),− veći obim zahteva prema manje dobavljača,− dugoročni ugovori,− izbor odgovornih dobavljača koji mogu da ispune zahteve,− sniženje troškova materijala,
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 56/156
56
− manje dorade,− manje kašnjenja,− manje nadzora,− manje ugovora,− niži troškovi isporuke,− manje dobavljača,− bolja i tačnija komunikacija,− tačnije knjigovodstvo,− niži troškovi zaliha,− niži transportni troškovi,− manje otpada i manje škarta; niži troškovi isporuke materijala i− viši kvalitet - viša detekcija i korekcija grešaka - manje pregleda i viši kvalitet
finalnog proizvoda.• JIT beneficije za Dobavljača:− bolja obuka vodi ka smanjenju obrta rada,− konzistentni planovi kapaciteta i proizvodnje smanjuju obrt,− materijalni troškovi padaju zbog smanjenja zaliha gotovih proizvoda,− kontrolisanje procesne zalihe,− niže poručene zalihe jer su njegovi dobavljači uključeni u JIT,− kvalitet raste zbog manje proizvodnje i boljeg upravljanja obezbeñenjem
kvaliteta• Rizici od JIT snabdevanja:− dobavljač može da ne ispuni ugovoreni termin,− zbog dugoročnih ugovora, poručilac može teško naći novog dobavljača,− otkazi isporuke uzrokuju probleme kvaliteta, zbog zastoja pogona i nivoa
cena / troškova, prizvodnju ne standardnih proizvoda,− traženje novog dobavljača često traži vreme i višu cenu i− mogućnost štrajka dobavljača.
• JIT ugovori o snabdevanju obezbeñuju:− niži nivo zaliha,− smanjenje broja dobavljača,− opadanje administartivne "papirologije" i troškova,− smanjenje broja "malih" dobavljača i zahteva koje poručilac mora da obradi,− više poslova velikih vrednosti,− vremensko isporučivanje materijala direktno korisniku i− standardizaciju nabavljenih stavki.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 57/156
57
LITERATURA UZ POGLAVLJE 4.
[1] Babbage, C.: ON THE ECONOMY OF MACHINERY ANDMANUFACTURING, London, 1932.
[2] Coyle, J.J., Bardi, E.J., Lamgley, C.Y.: THE MANAGEMENT OF BUSINESSLOGISTICS, 6th ed. St. Paul, MN: West Publ. Comp., 1996.
[3] Dobler, D.W., Burt, D.N.: PURCHASING AND SUPPLY MANAGEMENT,6th ed., New Zork: Mc Graw – Hill Co. Inc., 1996.
[4] Lewis, H. T.: INDUSTRIAL PURCHASING,New York, Prentice Hall,Inc., 1993.
[5] Little, A. D.: LOGISTIC IN THE SERVICE INDUSTRIES, Oak Brook,IL: Council of Log. Mgmt, 1991.
[6] Kenny, J.T.: ISO 9000: JUST THE FACTS, Property Brokers, 1993.[7] Shonberger, R. J., Gilbert, J.P.: JUST-IN-TIME PURCHASING, California
Management Review.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 58/156
58
5. INTEGRISANI LOGISTIČKI MENADŽMENT
5.1 INTEGRISANE LOGISTIČKE AKTIVNOSTI
Integrisani logistički model obuhvata tri operacije, prikazane na slici 5.1.
Slika 5.1: Integrisane logističke aktivnosti
* Logistika u granicama / unutrašnja (fizičko snabdevanje) se bavi odnosima firme i
njegovih dobavljača - tokovima materijala od dobavljača do fabrike ili operacijamausluga.* Operacije konverzije se bave logističkim vezama izmeñu i unutar opreme u firmi -kretanje roba i materijala izmeñu radnih mesta sa operacijama.* Logistika izvan granica / spoljašnja (fizička distribucija) je logistički odnos izmeñufirme i njenih korisnika / potrošača - kretanje finalnih proizvoda od firme ka krajnjimkorisnicima.Svaka od ovih relacija se dešava realizacijom pet primarnih logističkih aktivnosti:
− transport ,− struktura logističke opreme,− menadžment zalihama,− rukovanjem materijala i− komunikacije / informacije.
Aktivnost transporta robe / materijala je najskuplja logistička aktivnost - smatra se daiznosi 50%, pa i više, ukupnih logističkih troškova.Strukturisanje opreme predstavlja strategijsko postavljanje skladišta, servisnihcentara i pogona u lancu snabdevanja. Uključuje odluke o broju i tipu skladišta,
lokaciji i njihovim operacijama.Menadžment zalihama se odnosi na proizvodna "skladišta" sirovina, procesne zalihe igotove proizvode. Ako bi sve operacije radile savršeno - ako nema odstupanjavremena tranzita / prenosa, procesnog vremena, nema gubitaka i zastoja, nemagubitaka ni u jednoij fazi procesa - ne bi bilo potrebe za zalihama. Nažalost, ILM radiu nesavršenom svetu i "skladišta" su realnost.Rukovanje materijalom se bavi efektivnim i efikasnim kretanjem proizvoda unutar
pogona / fabrike i u skladištima.Rukovanje materijalom obuhvata pakovanje, sisteme za rukovanje materijalom iintegraciju sistema rukovanje materijalom i strukturu logističke opreme.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 59/156
59
Komuniciranje / informacije - obuhvataju obradu narudžbina, predviñanja, planiranjei dvosmerni tok informacija. U stvari, ova aktivnost održava potpuni integrisanilogistički sistem. Bez tačnih i pravovremenih informacionih tokova, integrisanalogistika ne može da funkcioniše i tokovi materijala staju.
Funkcionalne grupe logističkih aktivnosti su prikazane u tabeli 5.1.Tabela 5.1
Komponente Grupe aktivnosti
- Unutrašnji saobraćaj- Spoljašnji saobraćaj- Internacionalni saobraćaj- Izbor prevoznika / vozača- Izbor načina- Javni vs. privatni
Transport
- Menadžment skladištem- Planiranje skladišta- Menadžment distribucionim centrom- Planiranje distribucionog centra- Izbor lokacije pogona
Strukturisanje logističke opreme
- Snabdevanje / kupovanje- Zalihe sirovina- Procesne zalihe- Zalihe finalnih proizvoda- Podrška delovima / uslugama- Rukovanje povećanjem roba
Menadžment zalihama
- Uklanjanje / povlačenje otpada- Rukovanje materijalom- Pakovanje
Rukovanje materijalom
- Obrada porudžbine- Predviñanje potreba- Planiranje proizvodnje
Komuniciranje i informacije
• Aktivnosti logistike odgovorne za usluge su:− vreme čekanja,− kapacitet / mogućnost i
− isporuka.Vreme čekanja se odnosi na upravljanje vremenom koje korisnik mora da čeka da seusluga ne konzumira ili isporuči.
Kapacitet je menadžment, planiranje i postavljanje ljudi i opreme da zadovolje predodreñeni nivo usluge korisniku koji je konzistentan sa utvrñenim troškovima ponude / transakcije. Isporuka usluge predstavlja izbor kanala za isporuku usluge korisniku.Sve tri logističke aktivnosti moraju se odigrati istovremeno da bi se zadovoljilizahtevi korisnika usluge.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 60/156
60
5.2 EVOLUCIJA INTEGRISANOG LOGISTIČKOG KONCEPTA
Veliki istrazivači / osvajači: Aleksandar Veliki, Kolumbo i Magelan su primenjivalilogistički koncept da prošire teritorije i nañu kraće trgovačke puteve.
Više varijabli je uticalo na revoluciju i rast integrisane logistike.Prva je bila rast potreba potrošača i marketing koncept 1960 - tih. Proizvodne linijesu ekspandirale da zadovolje rastuće potrebe različitih izbora. Ovaj rast je pritiskaodistribucione kanale da se poveća protok materijala uz sniženje troškova, posebnotransporta i zaliha.
Drugi faktor je uvoñenje računara. Veoma brzo su ponuñene mnogostrukekompjuterske aplikacije za logistiku, koje su veoma efikasne u planiranjutransportnih ruta, upravljanju zalihama, projektovanju i razmeštaju skladišta, i svim
drugim aspektima integrisane logistike.Treća varijabla koja je dovela do rasta integrisane logistike je globalna ekonomija1970-tih i 1980-tih godina. Globalne recesije i rast interesa naterale su mnoge firmeda fokusiraju svoju pažnju na sniženje troškova - posebno transporta i zaliha.
Četvrti faktor je globalizacija i glokalizacija biznisa i razvoj svetskih trgovačkih blokova / polova.
Peti uticaj je rast JIT proizvodnje, menadžmenta snabdevanja, transporta i EDI 1980-tih i 1990- tih godina. Efektivan TQM i JIT zahteva optimizaciju, unutrašnjeg i
spoljašnjeg transporta i efikasniji menadžment zalihama. Ovo omogucuje EDI.
5.3 KONCEPT DODATNE VREDNOSTI INTEGRISANE LOGISTIKE
Četiri ekonomske koristi "dodaju" / povećavaju vrednost proizvodu ili usluzi (sl. 5.2):− korist forme / oblika,− korist posedovanja i− korist prostora i vremena.
Korist forme / oblika se stvara u proizvodnom procesu. To je razmera, veličina, bojaitd. po zhtevima korisnika / potrošača.
Integrisana logistika kreira ovu vrednost korz masu operacija u pogonu, skladištu iliterminalima.
Korist posedovanja - transfer vlasništva sa jedne na drugu stranu, tj. prodaju proizvoda i usluge. Marketing, kroz prodajnu funkciju, kreira ovu dodatnu vrednost.
Proizvod je bez realne vrednosti dok ga korisnik ne poseduje za upotrebu, bilo da jevlasnik ili da je iznajmio.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 61/156
61
Koristoblika
Koristposedovanja
Korist
vremena
Korist
prostora
Slika 5.2: "Dodatne" vrednosti proizvoda/usluge
Korist prostora i vremena kreira integrisana logistika. Korist prostora ukazuje nakretanje (tok) proizvoda od jedne do druge tačke gde postoji zahtev / potreba.Integrisana logistika proširuje fizičke granice tržišta. Transport kreira korist prostora.
Korist vremena znači raspoloživost proizvoda/ usluga kada se zahteva.
5.4 FINANSIJSKI UTICAJ INTEGRISANE LOGISTIKE NA FIRMU
Makro nivo uticaja
Ukupni troškovi integrisane logistike u SAD u 1998.godini su bili, tabela 5.2,
Tabela 5.2
Logistička aktivnost mlrd %
USD- transport 500 58- zalihe i skladištenja 328 38- logistička administracija 34 4Ukupno 862 100
što iznosi oko 10,5% bruto nacionalnog domaćeg proizvoda (GDP - groos domestic product).
Troškovi transporta su iznosili 6% GDP, a zaliha i skladištenja oko 4,1%.
Troškovi brige o zalihama iznosile su 30% od vrednosti roba u 1998., prema 24,4%u 1996. godini.
Mikro nivo uticaja:
Logističkim troškovima se ne može upravljati ako nisu vidljivi, odn. uspostavljenoevidentiranje i praćenje (ulaženje u trag).
Pravi sistem računovodstva integrisane logistike mora odgovarati na sledeća pitanja:1. kako troškovi integrisane logistike utiču na doprinos po proizvodu,
teritoriji, korisniku i prodavcima?
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 62/156
62
2. koji su troškovi dodatnih usluga korisnika?3. koja je optimalna vrednost zaliha?4. koji mix transportnih vidova treba koristiti?5. koliko područnih skladišta treba i gde ih locirati?
6. koliko proizvodnih pogona treba postaviti?7. koji pogon će proizvoditi svaki proizvod?8. koja alternativna pakovanja treba koristiti?9. dokle treba automatizovati sistem obrade porudžbina/naloga?10. koji distribucioni kanali treba da se koriste?
5.5 INTEGRIASANI LOGISTIČKI INTERFEJS U FIRMI
Integrisana logistika nikada nije sama za sebe. Povezana je sa marketingom, proizvodnjom i finansijama / račnovodstvom.
Marketing interfejs
U principu moraju biti zadovoljeni elementi marketing mixa (4 P)− cena (price),− proizvod (product),− mesto (place) i− promocija (promotion).
* IL utice na krajnju cenu prema korisniku, jer se na proizvodnu cenu dodaju troškovitransporta.
* IL utice na proizvod preko pakovanja da očuva svojstva, koja se u transportu mogunarušiti. Pakovanje je vitalno za transport proizvoda do korisnika. Pakovanje štiti
proizvod, povećava vrednost prodaje i snižava troškove transporta i skladištenja.
* Mesto ili spoljasnja logistika je finalni marketing interfejs. Ono uključuje izbor kanala distribucije i mesta skladišta.
Interfejs sa proizvodnjom
Proizvodnja je povezana sa svim logističkim aktivnostima. Ako materijali nisuraspoloživi po zahtevu - proizvodnja će stati. IL pomaže u razmeštaju novih
proizvodnih pogona ili premeštanju starih. Zatim, IL pomaže u kreiranjukonfiguracije skladišnog prostora za sirovine, procesne zalihe i zalihe gotovih
proizvoda, kao i pri izboru opreme za rukovanje materijalom. IL i proizvodnja trebada imaju komunikacioni i informacioni sistem za koordinaciju tokova proizvodnje iunutrašnje planiranje.
Interfejs sa finansijama i računovodstvom
IL zahteva novac za svoje funkcionisanje. Zalihe su vrlo skupe. Pošto je IL servisno /
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 63/156
63
uslužno orjentisana i ne proizvodi "opipljiv" proizvod, interfejs je problematičan.Bitan elemenat interfejsa je raspoloživost korisnih podataka o troškovima. Tačni
podaci treba da teku iz i ka finansijama / računovodstvu.
5.6 KONCEPT HITNE INTEGRISANE LOGISTIKEU poslednjih dvadeset godina razvijali su se novi kocepti logistike:
1. logistika servisa (odziva),2. logistika brzog odziva,3. logistika odziva na zahteve za hitne opravke,4. efikasan odziv korisnika / potrošača i5. povratna logistika (reverse logistics).
1. Logistika servisa / usluga (LS)Ovaj koncept je fokusiran na nematerijalne aktivnosti logistike, koje treba da pružeusluge korisniku efektivno i efikasno. Fizička logistika i logistika usluga sumeñusobno zavisni. Mnoge aktivnosti LS su tesno povezane sa logističkimaktivnostima komuniciranja i informacija.
2. Brzoodzivna logistikaOvo je često drugi naziv za JIT sistem ili EDI. Suština je u smanjenju/ skraćenjuvremena ciklusa porudžbine.
3. Logistika odziva na zahteve za hitne opravke
Obuhvata integrisanu logistiku i interfejs usluga korisnika. Npr. u slučaju loma dela proizvoda, proizvoñac garantuje isporuku novog dela na lice mesta u utvrñenom rokuod trenutka prijave otkaza/ loma. Neće se izbeći frustracije zbog loma,ali će bitidemonstrirana odgovornost prema korisničkim potrebama. Korisnik će, uopšteuzevši, razumeti da se greške mogu dogoditi, ako to nije tako često.
4. Efikasan odziv korisnikuCilj je redukcija vremena ciklusa porudžbine. Ovaj prilaz je nastao u snabdevanju
bakalnica. Snabdevač / isporučilac i prodavac na malo rade povezano i šalju
informacija kroz kanal distribucija. Kada se informacija primi, nalog se odmah daje i proizvod se šalje u skladište bakalnice. Zalihe padaju, vreme ciklusa naručivanja seskraćuje, troškovi padaju - i sve u "bezpapirnom" okruženju.
5. Povratna logistika (reverse logistics)Ova logistika se bavi tokovima proizvoda u suprotnom smeru od standardnihlogističkih kanala (snabdevanja). To su povratni tokovi rizičnog i bezopasnog otpada,reciklažnih materijala, oštećene robe, robe kojoj je istekao rok, iskorišćenih
proizvoda, opozvanih / povučenih proizvoda itd. Cilj je smanjenje otpadaka bilo kogtipa. Nekada je kanal za povrat isti, a često je različit, što stvara teškoće u upravljanju
sa dva spoljašnja toka prema korisniku i unutrašnjim tokom koji dolazi od korisnika
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 64/156
64
LITERATURA UZ POGLAVLJE 5.
[1] Lambert, D.M., Stock, J.R.: STRATEGIC LOGISTICS MANAGEMENT, 3rd ed. Homewood, IL: Irwin, 1993.
[2] Little, A.D.: LOGISTICS IN THE SERVICE INDUSTRIES, Oak Brook,IL: Council of Log. Mgmt, 1991.
[3] * Modern Material Handling, 1994.
[4] Williamson, K. at all.: MODERN LOGISTICS SYSTEMS, Journal of Business Logistics, 1990.
[5] * E-LOGISTICS, Magazine of Marshall School of Business,University of Southern California, 2000.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 65/156
65
6. KVALITET USLUGA I INTEGRISANA LOGISTIKAUSLUGA
Jedna od definicija usluge korisniku je aktivnost koja mora biti upravljena prema
fakturisanju (tovarni list), obradi porudžbine / narudžbenice ili žalbama na rukovanje.Druga: sprovoñenja mere koje ispunjavaju 98% svih zahteva / narudžbina u roku od24 sata.Mnogi je smatraju delom korporativne filozofije, koja uslugu korisniku izdiže na nivoobaveze u celoj firmi.
• Mix faktori usluga su prikazani u tabeli 6.1Tabela 6.1
Faktor Opis
− Raspoloživost proizvoda Najvažnija mera usluga. To je utvrñeni procenat
zaliha na nekom mestu− Vreme ciklusa nabavke Vreme od izdavanja naloga do prijema isporuke− Fleksibilnost distribucionog sistema Sposobnost sistema da odgovori na specijalne i /
ili neočekivane zahteve korisnika - usključivootpremu i zamenu
− Informacije distribucionog sistema Sposobnost firme da pravovremeno i tačnoodgovori na zahteve korisnika za informacijama
− Greške u distribucionom sistemu Efikasnost procedura i vremena potrebnog zaotklanjanje greške u distribucionom sistemu
− Postprodajna podrška proizvodu Efektivna podrška proizvodu posle prodaje -
tehničke informacije, rezervni delovi,modifikacija opreme itd.
• Elementi usluga korisniku su prikazani u tabeli 6.2Tabela 6.2
− Predtransakcionielement
1. Pisana izjava o politici firme2. Izjava o politici usluga3. Organizaciona struktura za podršku uslugama4. Fleksibilnost sistema5. Upravljanje uslugama / usluge upravljanjem
− Transakcioni elementi 1. Nivo zaliha
2. Informacija o nabavci3. Elementi ciklusa isporuke4. Troškovi isporuke5. Prevoz6. Sistem sigurnosti7. Pogodnosti naručivanja8. Zamena proizvoda
− Posttransankcionielementi
1. Instalisanje, garancije, opravke, zamene, rezervni delovi2. Sledljivost proizvoda3. Žalbe, povrat, otpis4. Blagovremena zamena proizvoda
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 66/156
66
• Ciklus isporuke
U ciklus isporuke su uključeni marketing, finansije / računovodstvo i integrisanalogistika. Ciklus sadrži (sl. 6.1):
1. prijem porudžbenice,
2. obradu naloga porudžbine,3. pripreme isporuke / otpreme i4. otpremu / isporuku.
1. Prijem naloga / porudžbenice
Moguć je: lično ili telefonski sa predstavnikom isporučioca (dobavljača), poštom(običnom, e -mailom), telefonom, faxom ili EDI aplikacijom.
Slike 6.1: Informacioni sistem ILS
Prijem naloga
Nalog korisnika Nalog za otpremukupcu
Isporuka korisniku
ProizvodnjaOtpremna
dokumentacija
Račun Naknadni
nalog
roizvodn iZaliheraspoložive
Proverekredita
Plan proizvodnje
Planiranjetransporta
Obradanaloga
Skladišniopoziv
Fajlzaliha
Ulaz nalogakorisnika
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 67/156
67
2. Obrada naloga / porudžbenice
Niz aktivnosti pripreme tačne isporuke: provere kredita korisnika, obezbeñenje
raspoloživosti zaliha i priprema otpremne dokumentacije.3.Priprema isporuke / otpreme
Počinje davanjem naloga-otpremne dokumentacije skladištu, pa do pripreme robespremne za isporuku u skladištu (na rampi).
4. Otprema / isporuka
Za razliku od prethodnih aktivnosti, isporučilac ne može da kontroliše otpremu, zbog prevoznika, koji je po pravilu izvan firme.
• Kanali distribucije
U integrisanoj logistici proizvoda / usluge kanal distribucije se naziva logističkikanal, a kanal distribucije u marketingu - transakcioni kanal. Markentiški /transakcioni kanal se bavi menadžmentom ljudima koji rade u tom kanalu(posrednici, veleprodaja, maloprodaja, distributeri, brokeri itd.). Odnosi se
prvenstveno na prenos vlasništva nad proizvodom / uslugom kroz kanal.
Definicija transakcionog kanala: niz nezavisnih organizacija - posrednika- uključenih
u proces stvaranja / proizvodnje proizvoda ili usluge za upotrebu ili konzumaciju odstrane potrošača ili industrijskog korisnika.
Integrisani logistički kanal se fokusira na fizički tok proizvoda kroz kanal, premašemi:
Na sl. 6.2 je dat prikaz mogućih distribucionih logističkih i transakcionih kanala.
Transport ZaliheStrukturalogističkeopreme
Rukovanjematerijalom
Komunikacije/ informacije
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 68/156
68
Logistički Transakcioni
Slika 6.2: Logistički i transakcioni kanali
• Funkcije u distribucionom kanaluDistribucioni kanal je tok materijala, prema šemi:
koji omogućuje korišćenje posedovanja (marketing), mesta (integrisana logistika) ivremena (integrisana logistika).
Kanal ostvaruje sledeće funkcije:
− Informacije: zajednička i posebna istraživanja i druge informacijeindividualne u okolini i marketingu i integrisanoj logistici potrebne za
planiranje i pomoć pri transankcijama i razmeni.
− Promocija: razvoj i širenje komunikacija vezanih za ponudu.
− Kontakti: traženje i komuniciranje sa mogućim potrošačima.
Snabdevač Proizvoñač Potrošač
Ugovorni prevoznik
Sopstvenitransport
Centralni prodajni biro
Fabričkoskladište
Oblasni prodajni biro
Regionalnoskladište
Distributer Javno
skladište
Maloprodaja
Potrošač
Lokalnaisporuka
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 69/156
69
− Prilagoñavanje: ispunjavanje zahteva potrošača (npr. proizvodnja,sortiranje, alokacija, presortiranje, montaža, pakovanje i sl. - neki delovisu logistički orjentisani).
− Pregovaranje: postizanje dogovora o ceni i drugim uslovima prenosa
vlasništva.− Fizička distribucija: transport i skladištenje roba (opet je deo integrisane
logističke funkcije).
− Finansije: obezbeñenje i korišćenje novca za plaćanje troškova radakanala.
− Razmatranje rizika: pretpostavljanje rizika u funkcionisanju kanala.
• Tipovi distribucionih kanala
- Industrijski kanal distribucije su prikazani na sl. 6.3.
Slika 6.3: Industrijski kanali distribucije
Na sl. 6.4 je dat prikaz marketinških/potrošačkih kanala distribucije.
Proizvoñač Proizvoñač Proizvoñač
Industrijskidistributer
Predstavnik /zastupnik roizvoñača
Industrijskidistributer
Idustrijski potrošač/ korisnik
Idustrijski potrošač/ korisnik
Idustrijski potrošač/ korisnik
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 70/156
70
Slika 6.4: Marketinški kanali distribucije
• Projektovanje kanala distribucije Na projektovanje kanala distribucije utiču:
1. ciljevi pokrivanja tržišta,2. karakteristike proizvoda,3. ciljevi usluga korisniku i4. profitabilnost.
1. Ciljevi pokrivanja tržišta
Potrošačko ponašanje / kupovina utiče na ciljeve pokrivanja tržišta.Ono zavisi od tipa proizvoda / robe
− neophodne robe (convenience goods) ,− robe široke potrošnje (shopping goods),− specijalne robe (specialty goods),
i mesta gde se one nalaze.
Uticaj potencijalnih kanala zasnovanih na ponašanju potrošača je dat u tabeli 6.3.
Proizvoñač Proizvoñač Proizvoñač Proizvoñač
VeleprodajaVeleprodaja
Posrednik
Maloprodaja Maloprodaja Maloprodaja
PotrošačPotrošačPotrošačPotrošač
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 71/156
71
Tabela 6.3
Kategorije proizvodaKategorije prodavnica Neophodne robe Robe široke potrošnje Specijalne robe
Prodavnice
neophodne robe (7 -Eleven)
Potrošač kupuje robu
raspoloživih marki unajpristupačnijim prodavnicama
Potrošač bira
proizvode izasortimana u najbližoj prodavnici
Potrošač kupuje
favorizovanu marku,koja postoji u najbližoj prodavnici
Prodavnica robeširoke potrošnje(Kmart, Kroger,Macy's)
Potrošač jeindiferentan prema
marki proizvoda, alikupuje u različitim prodavnicama po
nižim cenama i / ili uz bolje usluge
Potrošač uporeñujemarke i maloprodajne
prodavnice
Potrošač ima tačanizbor odreñene marke,
ali uporeñuje prodavnice sa boljomuslugom i / ili cenom
Specijalizovane
prodavnice (Tiffany)
Potrošač bira
specifične prodavnice,ali je indiferentan
prema marki proizvoda(robnoj)
Potrošač bira poznatu prodavnicu, ali ispitujeasortiman za najbolju
kupovinu
Potrošač ima jasanizbor i prodavnice i
poznate marke
2. Karakteristike proizvodaObuhvataju niz svojstava i priduženih aktivnosti u vezi sa proizvodom.Vrednost : Proizvodi više vrednosti zahtevaju veća ulaganja u zaliheTržišno prihvatanje: Posrednici čekaju da novi proizvod, pre nego sto ga prihvatitržište, puste kroz distribucioni odn. transakcioni kanal. Ako se oceni da ce neki
proizvod biti široko prihvaćen na tržištu, posrednici učestvuju od početka.Složenost tehnike: Ako proizvod zahteva demonstracije, pre - i postprodajne usluge(kamere, računari, specijalizovani automobili itd.), projektovanje kanala distribucijemora biti selektivno i ekskluzivno. Personal mora biti pažljiviji sa tehničkisofisticiranijim proizvodima.
Zamenjivost : Konkurentnost i zamenjivost karakterišu neophodne robe, kojezahtevaju laku prodaju i malo napora posrednika. Primarni zahtev je da tu robu imajuna policama. Za robu široke potrošnje i specijalne robe posrednici moraju imati
promotivnu podršku širokih razmera od proizvoñača. Masovnost : Nisko vredni masovni proizvodi, zahtevaju kratke distribucione kanale.Transportni troškovi su najviši u ceni proizvoda. Predaleka lokacija tačke korišćenja
pojede profit. Nužan je veći broj posrednika. Kratkotrajni proizvodi: Prodavci kratkotrajnih proizvoda (cveće, sveže voće i povrćeitd.) ne koriste, po pravilu, posrednike zbog vremenskog ograničenja.Tržišna koncentracija: Široko disperziorno tržište zahteva posrednike, koji nude
poznavanje tržišta i stručnost za penetraciju na njega. Npr. dileri automobila sualocirani i za njih nije bitna lokacija niti veličina grada. Geografski koncentrisan
marketing sugeriše direktnu distribuciju ili kraće distribucione kanale.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 72/156
72
Sezona: Veoma bitna karakteristika je sezona prodaja roba - npr. za novogodišnje i božićne praznike (zalihe, troškovi skladišta, sezonski popusti itd.).
Širina i dubina: Kompanije sa ekskluzivnim proizvodnim linijama proizvoda niske jedinične vrednosti, mogu intezivirati distribuciju direktne prodaje da ostvare profit.
Time izbegavaju posrednike da povećaju obrt zaliha i postignu profit. Firme salimitiranim proizvodnim linijama radije koriste posrednike radi postizanjamarketinškog obuhvata / pokrivanja tržišta.
3.Ciljevi usluga korisniku
Usluge korisniku se mere uobičajeno preko− raspoloživosti proizvoda,− brzine i konzistentnosti isporuke i− komunikacija izmeñu prodavca i korisnika.
Komunikacija predstavlja mogućnost firme da obezbedi korisniku informacije ostanju zahteva, putevima proizvoda, naknadnim nalozima, zameni (alternativi)
proizvoda, nedostacima i drugim informacijama o proizvodu.
4. Profitabilnost
Veoma je važno koja opcija kanala nudi najveći povraćaj ulaganja, odn. profit.
U tabeli 6.4 je prikazan uticaj karakteristike pri izboru alternativnih kanala.
Tabela 6.4
Alternativni kanalKrakteristike distribucije1 2 3 4 5
• Neto cena• Troškovi prodate robe (varijabalni
proizvodni troškovi)
• Markentiški i logistički troškovi- Varijabilni troškovi- Transport- Skladištenje
- Obrada naloga
• - Značajni nevarijabilni troškovi- Dugovi-- Troškovi promocije- Plate- Oglašavanje- Zalihe- Ostalo
UKUPNO :
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 73/156
73
• Proizvod vs. usluga
Mnogi ljudi lako definišu proizvod. Obično se shvataju opipljivi aspekti proizvoda:nabavka, upotreba odn. konzumiranje - fizički objekt, personal, mesto, kompanije itd.Ove intuitivne predstave proizvoda uključuju i neopipljive, kao što su usluge (odn.
servisiranje proizvoda).Definicija usluge : aktivnost ili korist, koju neko nudi nekome, koja je neopipljiva inije rezultat vlasništva nikoga.
• Karakteristike usluga
Uslugu karakterišu sledeća svojstva :1. neopipljivost usluge,2. nerazdvojivost davaoca i primaoca / korisnika,3. varijabilnost uslova usluga i4. kratkotrajnost usluge.
1. Neopipljivost
za razliku od proizvoda ona se ne može opipati, videti, omirisati, osetiti. Teško jeizmeriti efektivnost i efikasnost usluge banke, hotela, bolnice, restorana itd.Povratna reakcija kod usluge je vraćanje klijenta. Teško je detektovati i korigovatinezadovoljstvo korisnika.
2. Nerazdvojivost
ne mogu se razdvojiti pružanje i korišćenje usluge jer su davalac i korisnik uslugeedan entitet. Zahteva se direktna distribucija i garancija integrisanog marketinga,
usluživanja i funkcije logistike usluge.
3. Varijabilnost
Kvalitet usluge, za razliku od proizvoda, varira od faktora kao što su vreme dana ilitip interakcije. Potencijalno nerazumevanje izmeñu davaoca i korisnika usluge zavisiod prisutne fizičke, emocionalne ili psihološke buke / smetnji. Unutrašnjavarijabilnost u pružanju usluga stvara heterogenost i dovodi do naknadnih zahteva od
logistike usluge.4. Kratkotrajnost
To znači da usluga ne može da skladišti / sačuva, za kasniju upotrebu.
• Usluge bazirane na ljudima i opremi
Danas se teško razdvaja linija izmeñu proizvoda i usluge. Uzmimo primere banaka, bolnica, restorana, hotela, komunikacija - pošte, mobtela, osiguranja, transporta,lekara, advokata itd. Primera logističke usluge. Npr. Svaki restoran, bolnica, hotel -
spremaju hranu, tj. proizvod. Mnogi proizvodi uključuju dodatne usluge, kao što
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 74/156
74
mnoge usluge zahtevaju dodatne proizvode.
Mc Donald’s prodaje koncept usluživanja hrane. Usluga je brz servis, ali se on merikvalitetom hrane, koji ne zavisi od brzine usluge / posluživanja, ali mnogi ljudi kažuda je usluga loša, ako je hrana nestandardna (loša).
-Usluga bazirana na ljudima i opremi
OPREMA
PROIZVOD USLUGA
LJUDI
Ra~unovodja@ivotno osiguranje
Radiolog
Internetnovine/~asopis
Auto
Restoran brze hrane
Samouslu`ivanje
Usluga bazirana na opremi
Ako je uslugakonzumiranato je dogadjaj(desilo se)
“Naj~e{}e”- ^isto fizi~ki- ^isto proi-
zvodna usluga
Usluga bazirana na ljudima
“Naj~e{}e”- Neproizvodne
usluge (uslugelica)
Slika 6.5: Uticaj opreme i ljudi na proizvod / uslugu
Usluga ljudi zavisi od veštine / obučenosti ljudi koji pružaju uslugu, a uslugazasnovana na opremi od nivoa automatizacije i monitoringa operacija.
Automobil je mix usluge zasnovane na ljudima i na opremi.
Računovodstvo je “čista“ usluga zasnovana na ljudima, ali zahteva korišćenjekompjutera, kalkulatora, olovke, papira i kancelarije. Ovde su proizvodi u službi“proizvodnje” / pružanja usluge.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 75/156
75
Karakteristike proizvoda i usluge su date u tabelama 6.5, 6.6, 6.7 i 6.8.Tabela 6.5
• funkcionalnost • pristupačnost • veličina • izgled
• raspoloživost • zamenjivost • pouzdanost • težina
• spoljašnjost • prilagodljivost • potrošivost • čistoća
• fleksibilnost • prenosivost • bezbednost • sigurnost • obradivost • popravljivost • zapaljivost • ukus
• osetljivost • postojanost • toksičnost • miris
• prenosivost • povredivost • pogodnost za održavanje
• mogućnost testiranja • mogućnost kontrole
Tabela 6.6
• kredibilitet • pristupačnost • učtivost • komfor • pouzdanost • bezbednost • tačnost • poštenje
• kompetentnost • efektivnost • efikasnost • čistoća
• fleksibilnost • poslovnost
Tabela 6.7 Tabela 6.8 PROIZVOD USLUGA
NEUSAGLAŠEN PROIZ-
VOD SE MOŽE POVUĆI, DORADITI, ZAMENITI ZA NEUSAGLAŠENU US-
LUGU JEDINO MOGU-ĆA REŠENJA SU IZVI- NJENJE, PONAVLJANJE USLUGE ILI BONIFIKA-CIJA
MOŽE SE SKLADIŠTITI MOGU SE STVORITI ZA- LIHE PROIZVODA
NE MOŽE SE SKLADIŠTI-TI NE MOGU SE PRAVI-TI ZALIHE USLUGA
KONTROLA PROIZVODASE ZASNIVA NA PORE-
ENJU SA SPECIFIKA-CIJAMA i NE MORA BITI
IZVR ŠENA OD STRANE KORISNIKA
KONTROLU USLUGE VRŠI KORISNIK USLUGE
NA OSNOVU STEPENA ZADOVOLJENJA NJE-GOVIH OČEKIVANJA
MOŽE SE PROBATI PRE KUPOVINE - MOŽE SE POSLATI UZORAK
NE MOŽE SE PROBATI PRE KUPOVINE
MOŽE DA POSTOJI PO-SREDNIK IZMEU PRO-
IZVOAČA i KORISNIKA U VEĆINI SLUČAJEVA PO-TREBAN JE DIREKTAN
KONTAKT PRUŽAOCA i PRIMAOCA USLUGE
PROIZVOD USLUGA
MATERIJALAN NEMATERIJALAN
PONOVLJIV TEŠKO PONOVLJIV PROIZVODNJA PRET- HODI UPOTREBI PRUŽANJE i KORIŠĆE-
NJE USLUGE SU ILI IS-TOVREMENI ILI SE PRE-
PLIĆU
PROIZVODNJA i UPO-TREBA UGLAVNOM SU
NA RAZLIČITIM LOKACI- JAMA
PRUŽANJE i KORIŠĆE- NJE USLUGE SE ODVI- JAJU NA UGLAVNOM IS-TOJ LOKACIJI
KORISNIK PROIZVODAOBIČNO NIJE UKLJU-ČEN U PROCES PROIZ-
VODNJE
KORISNIK USLUGE O- BAVEZNO UČESTVUJE U KREIRANJU i ISPO-
RUCI USLUGE FUNKCIJA KVALITETA PRISUSTVUJE U PRO-CESIMA PROIZVODNJE
OTEŽANO PRISUSTVO FUNKCIJE KVALITETAU PROCESIMA VRŠENJAUSLUGE
MOŽE SE TRANSPORTO-VATI NE MOŽE SE TRANS-
PORTOVATI
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 76/156
76
• Integrisana logistika iz perspektive usluge
Transport se nalazi u desnom gornjem kvadratu (na prethodnoj slici) - uslugazasnovana na opremi i ostale logističke aktivnosti se nalaze u ovom kvadratu.
Integrisana logistika je servisno / uslužno - orijentisana aktivnost. Kretanje proizvoda(iako je fizičko) je usluga (npr. troškovi internacionalne pošiljke).
Servisni / uslužni troškovi kao što su dokumentacija, nalepnice, rukovanje i transportmogu da nadrastu / prevaziñu troškove kontejnera koji sadrži / nosi proizvod ili
proizvodne troškove proizvoda.
Može se zaključiti da:− su logistički principi uvek važniji u servisnim / uslužnim nego u proizvodnim
kompanijama,− logistika u servisnim kompanijama upravlja kapacitetima / mogućnostima,− ima mnogo zajedničkog u koordinaciji kapaciteta i zaliha,− zajednički prihvaćena definicija logistike je toliko bliska, da nema uticaja na
logisticke procese i “industrije“ usluga.
Tako se, logistika usluga može definisati kao “menadžment kapacitetom / mogućnostima i koordinacijom isporuke / pružanja usluge korisniku”.
• Primarne aktivnosti logistike usluge
Vreme čekanja na usluguMenadžment vremenom čekanja je mogućnost firme da minimalizuje vreme kojekorisnik mora da čeka da se usluga konzumira ili isporuči. Skraćenje vremenačekanja povećava zadovoljstvo korisnika - u stvarnosti vreme čekanja je obrnuto
proporcionalno nivou zadovoljstva korisnika. Upravljanje mogućnostima i isporukomusluge mogu značajno da utiču na vreme čekanja.
Programi unapreñenja kvaliteta, po pravilu, skraćuju vreme čekanja na isporuku/konzumaciju usluge.
Mnoge firme imaju automatizovan odgovor na pozive korisnika i vezu sa pravomosobom direktno, bez posrednika u kontaktiranju i informisanju.
Npr. bolnice već obezbeñuju dijagnozu da se ne čekaju sestra ili doktor.
Postoje sistemi tele-dijagnostike. Hoteli imaju razvijen sistem izveštavanja zachekout u sobama i pregled računa preko interne TV.
Na sl. 6.6 je dat model odziva.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 77/156
77
Korak 1.Uspostavljanje distribucije
sa korisnikom
Korak 4.Obaveza prema korisniku
Korak 7.Informisati partnere o planu
usluge
Korak 3.Odrediti može li firma isporučiti
zahtevano korisniku
Korak 2.Odreñivanje realnih zahtevakorisnika
Korak 6.Planirati isporu usluge
korisniku
Korak 5.Vrednovati korisnikov odziv
Korak 8. Nadgledati proces isporuke
usluge
Korak 9.Savetovanje partnera
Slika 6.6: Model odziva
Kapacitet / mogućnost isporuke usluge
Mogućnost / kapacitet usluživanja je menadžment, planiranje i postavljanje ljudi iusluga da zadovolje unapred odreñen nivo usluga korisnika. Nivo usluge je unapredutvrñen ugovorenom cenom.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 78/156
78
Uzroci koji mogu smanjiti kapacitet:− vreme,− rad,− oprema i− olakšice.
Npr. hotel ima problema da utvdi tačan broj soba za pušače i nepušače i brojdvokrevetnih soba. Dalje, restorani moraju da optimiraju vreme rada.
Mendžment kapacitetom / mogućnostima uključuje:− raspodelu resursa,− proaktivni marketing / prodaju,− obučen personal,− bolji sistem planiranja i izveštavanja i− strategiju cena.
Primer : Ako su medicinske sestre obučene, doktori mogu biti zaposleni deo vremenau drugoj bolnici, i moguć je razvoj predviñanja akcidenta koji se mogu desiti. Ovetehnike mogu da osiguraju raspoloživost dovoljnog broja kreveta i osoblja ukritičnom trenutku.
Hoteli mogu da variraju cene i promocionu prodaju dnevno, nedeljno, mesečno,sezonski i / ili godišnje. Pri tome, primenjuju strategiju cena i proaktivni marketingda povećaju iskorišćenje kapaciteta,
Isporuka / pružanje usluge
Završna aktivnost u distribucionom kanalu je pružanje/ isporuka usluge. Isporukausluge uključuje pogodnost, fleksibilnost, personalnu interakciju i pouzdanost. Bankeimaju razvijeno elektronsko poslovanje – plaćanje, od kuće, putem računara.Bakalnice isporučuju, na telefonski poziv /narudžbinu, potrebe korisniku.
Npr. Caterrpillar je u mašine ugradio senzore i preko kompjutera povezanog samonitorom, imaju nadzor nad opremom. Na taj način problem se identifikuje prenego ga uoči korisnik.
• Funkcije logistike usluge
Kompanija koje usvoje koncept logistike usluge mora da realizuje upravljanjefunkcijama kao i u integrisanoj logistici. U logistici robe fokus aktivnosti je nafizičkom kretanju proizvoda.
U logistici usluge fokus je na isporuci, ne samo fizičkog proizvoda, nego i pridruženih / dodatnih usluga i beneficija.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 79/156
79
• Elementi aktivnosti logistike usluge su dati u tabeli 6.9
Tabela 6.9
Logističke aktivnosti Aktivnosti logistike servisa
- Predviñanje prodaje- Izvori / snabdevanje
- Planiranje proizvodnje
- Unutrašnji transport
- Menadžment zalihama
- Skladištenje
- Usluga korisniku
- Obrada naloga / narudžbe
- Distribucioni sistemi
- Područna skladišta
- Upravljanje distribucijom
- Unutarkompanijsk transport
- Administracija distribucije- Spoljašnji transport
- Predviñanje zahteva za uslugom- Razvoj partnerstva, najam osoblja, prikupljanje podataka
- Planiranje osoblja i opreme, izbor kanaladistribucije, planiranje kapaciteta
- Prikupljanje podataka, pick - up korisnika /klijenata / pacijenata, pick - up rezervnih delova
- Menadžment kapacitetom, upravljanje bazom podataka, upravljanje zapisima korisnika, obuka personala
- Skladištenje podataka / informacija, nadoknade,menadžment- Menadžment i merenje kvaliteta, isporuka,
fakturisanje- Interfejsing, ocenjivanje potreba, ugovaranje i
obavezivanje prema korisniku, nadzor procesaisporuke
- Layout mreže, planiranje mreže, planiranjesistema, planiranje kanala
- Skladištenje podataka / informacija, nadoknade,
upravljanje- Upravljanje mrežom, upravljanjekomunikacijama
- Kretanje personala / korisnika, kretanje podataka / informacija
- Administracija mreže- Izveštavanje korisnika, inženjering usluge, planiranje ka mestima korisnika
• Model logistike usluge
Korak 1: Uspostavljanje dijaloga sa korisnikomPrvi korak je uspostavljanje dijaloga sa potencijalnim korisnikom. Treba jasnorazumeti zahteve korisnika, odn. treba pitati korisnika “kako da mu sečete kosu, prenego što uzmete makaze”
Korak 2: Utvrñivanje zahteva korisnika
Zahtevi korisnika se interpretiraju i pravi se dijagnoza potrebe. Ovo je veoma težak korak iz više razloga. Korisnik ne mora da zna šta hoće (želi), bilo da isporučilacusluge loše komunicira ili da korisnik zna moguće alternative. Znači, isporučilac
treba da edukuje i savetuje korisnika o mogućnostima i izboru svih delova usluge.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 80/156
80
Uticaj na korisnika
Slika 6.7: Model logistike usluge
Korak 3: Utvrñivanje mogućnosti firme da zadovolji / isporuči potrebe korisniku
Mogućnost firme da isporuči / zadovolji potrebe korisnika se može meriti:1. mogućnošću da se ispune zahtevi / potrebe korisnika,2. mogućnosti planiranja kapaciteta / mogućnosti isporuke usluge kada
je obećano i3. cenom isporuke usluge.
Npr. ako se od hotela traži dvokrevetna soba za nepušače, hotel mora da zna / utvrdida li je takva soba raspoloživa.
Korak 4: Obaveza prema korisniku
Na zahtev korisnika, isporučilac usluge se obavezuje na izvršenje. Npr. dvokrevetnasoba za nepušače je raspoloživa po ceni xy novčanih jedinica.
Uticaj korisnika:•
Donosioci odluka• Reference groups• Opinion Leaders
Uticaj na logistiku isporuke:• Konkurencija• Deoničari Koordinate logistik usluge:
• Vreme čekanja• Kapacitet/mogućnost• Isporuka
Korisnik
Isporučioci logistike usluge:• Agenti• Maloprodaja• Veleprodaja• Fransizing• Elektronski kanali
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 81/156
81
Korak 5: Vrednovanje korisničkog odziva
Isporučilac mora da utvrdi / vrednuje da li je korisnik zadovoljan. Npr. ako korisnik potvrdi dvokrevetnu nepušačku sobu po ceni xy novčanih jedinica, proces senastavlja sledećim korakom. Ali, ako korisnik prihvati dvokrevetnu sobu, ali ne i
cenu – onda službenik hotela mora da odluči da li da pregovara o ceni ili ne. Ako nemože da snizi cenu, mora da se ljubazno izvini potencijalnom korisniku.
Korak 6 : Planiranje usluge korisniku
Ako korisnik prihvati ponudu isporučioca usluge, isporučilac mora da planiraisporuku usluge na koju se obavezao. Npr. ako korisnik želi da leti u Njujork preko
putničke agencije, podrazumeva se da paket aranžman obuhvata i hotelski smeštaj po potrebi. To znači da davalac usluge mora da planira i sobu u hotelu.
Korak 7 : Informisanje partnera o planu uslugePutnička agencija mora da obezbedi kompletan plan svim partnerima (učesnicima u
pružanju usluga) koji su se obavezali na pružanje usluge. Npr. rent-a-car, taxivoucheri, plan ture, itd.
Korak 8: Nadzor procesa isporuke usluge
Početni isporučilac usluge mora da vrši nadzor nad procesom isporuke usluge, da bise ugovorene (prihvaćene) usluge ispunile. Ako bilo koji partner “otkaže”, korisnik sežali na početnog isporučioca, a ne na njegove partnere. Zbog toga početni isporučilac
mora da koordiniše i nadgleda ispunjenje svih usluga.
Korak 9: Savetovanje partnera
Od svih partnera se mora dobiti odziv o performansama, predviñanjima budućihusluga, vrednovanja usluga od strane korisnika. Tretirajte svoje partnere kao jednakesebi, a ne podreñene, sa respektom i razvijajte odnose poverenja i partnerstva sanjima.
• Posrednici u logistici usluge
Posrednici u logistici usluge su:− agent,− maloprodaja,− veleprodaja,− franšizeri i− elektronski kanali.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 82/156
82
Preko ovih posrednika logistička usluga ostvaruje sledeće funkcije:1. efikasnost isporuke usluge prema specijalnostima2. sortiranje, akumulisanje, alociranje i kategorisanje usluga3. standardizovanje uslužnih transakcija
4. "matching" kupca i prodavca5. obezbeñuje tehničku podršku, obuku, isporuku i transport
Svaki posrednik može da se specijalizuje za jednu ili više ovih funkcija.
Agenti
Agenti deluju u ime principala i imaju ovlašćenja / autoritet da kreiraju pravneodnose izmeñu korisnika i principala logističke usluge.
Tipični su putnički agenti / agencije. Oni obezbeñuju široku lepezu beneficijakorisniku pri konzumiranju usluga. Npr. oni mogu da snize troškove prodaje idistribucije. Mogu da obezbede jeftiniji hotel, niže rente za auto, snize cene aviousluge i druge beneficije / povlastice kroz ugovor. Dalje, agent ugovorom zna više ouslovima lokalnog tržišta za usluge. Npr. može da sugeriše specijalne dogañaje,mesta posete, mesta ishrane i stvari koje treba izbegavati. Oni mogu da konsultuju
brojne ponuñače / snabdevače zahtevanih usluga da učine najbolje za korisnika.
Maloprodaja
Maloprodavci su posrednici koji direktno prodaju usluge korisniku. Oni ne mogu biti
kvalifikovani kao isporučioci logističke usluge, jer ovi obezbeñuju zalihe. Meñutim,ovi mogu da pružaju brojne usluge. Često se kupcima obezbeñuju usluge ishrane,odmora itd. pre nego što nastave da kupuju. Takoñe, se često daju besplatni poklonikao što su kese, navlake, omotači i sl.
Maloprodaja usluge ima različite vidove kao što su: isporuka od - vrata - do – vrata(DHL), poštanska služba, banka itd.
Veleprodaja
Veleprodaja kupuje usluge od provajdera i onda preprodaje usluge maloprodaji,
drugim firmama ili u nekim slučajevima javnosti. Veleprodavac hotelskih usluga kupiveliki broj soba, koje preprodaje maloprodaji, koji dalje nudi usluge korisnicima.
Npr. veleprodaja pozorišnih usluga radi slično - kupi veliki deo pozorišnih karata i preprodaje ih korisnicima.
Franšizeri / Franšizing
Franšiza je ugovorni odnos izmeñu dve strane u kojoj franšizor nudi održavanjekontinualnog interesa u poslu franšizinga. Franšiza funkcioniše pod zajedničkimtrgovačkim imenom.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 83/156
83
Franšizer ulaže kapital u biznis i ima ulagački interes da to uspe. Vrlo često po ovommodelu rade restorani, konsultantske firme, računovodstvene agencije, frizerskisaloni, dileri automobila, prodavnice kompjutera, gasne stanice itd.
Elektronski kanali
Ovaj novi, jedinstveni vid usluge, ne zahteva direktno uključenje ljudi u logistikuusluge. Transakcija se može definisati kao komunikacija jedne mašine sa drugom.Usluga se može lako standardizovati jer ne uključuje ljude (posebno od stranekorisnika usluge). Ovo znatno snižava stepen konzumacije usluge, zbog ograničenogkorisničkog interfejsa.
Ove usluge su znatno jeftinije nego tradicionalne. Beneficije korišćenja, elektronskihkanala kao posrednika u logistici usluge su:
1. bolja kontrola kvaliteta,
2. niži troškovi isporuke,3. veća pogodnost za korisnika,4. potencijalno šira distribucija usluge,5. viša konzistentnost kvaliteta i6. veći izbor korisnika.
Meñutim, javljaju se sledeći izazovi:1. nedostatak kontrole elektronskog okruženja,2. nedostatak bliskog kontakta sa korisnikom,
3. nedostatak obuke korisnika za korišćenje tehnologije,4. moguć nedostatak sigurnosti isporuke usluge i5. hackerskih manipulacija.
U EDI, a posebno WWW aplikacijama, se javljaju novi tipovi i formati usluga.Specifične aplikacije su npr. bankarske kartice, prodaja i kupovina preko interneta(virtualne prodavnice – e - trgovina), isporuka obuke preko WEB-a (tele-learning),video koferencije itd.
Jedinstveni aspekt elektronskih kanala je da usluga može biti isporučena bilo kad i
bilo gde, pod uslovom da korisnik poseduje kompatibilnu tehnologiju.• Strateške implikacije logistike usluge
Od 1982. do 1987. troškovi integrisane logistike u SAD su bili redukovani za oko 65mlrd USD ( 10%), 30 mlrd od nižih troškova obezbeñenja zaliha, a 35 mlrd od nižihtransportnih troškova.
1990. godine ukupni troškovi u industriji usluga u SAD su bili oko 2,9 biliona USD.
Ako bi se ovi troškovi redukovali za 10%, ušteda bi iznosila oko 300 mlrd USD.
Kompanije, zbog toga, moraju promisliti i promeniti svoje strategijske fokuse uisporuci proizvoda, usluga i beneficija.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 84/156
84
Na sl. 6.8 se vidi pregled onoga što kompanije treba da ureñuju (strategije).
STRATEGIJA
Masovna proizvodnja Odziva
Proizvod
Aktivnost
Usluga
Slika 6.8: Strategija usluga
LITERATURA UZ POGLAVLJE 6.
[1] Bowersox, D.J.: LOGISTICAL MANAGEMENT, NY: Macmillan Publ. Co.,1978.
[2] Bowersox, D.J. et all: MANAGEMENT IN MARKETING CHANNELS, NY:
Mc Graw – Hill, 1980.[3] Coyle, J.J. et all: THE MANAGEMENT OF BUSINESS LOGISTICS, West
Publ. Co., 1988.
[4] Kotler, Ph. et all.: MARKETING, 5th ed., Sydney, NSW: Prentice Hall, 2000.
[5] Palmer, A., Cole, C.: SERVICES MARKETING: Principles and Practice,Englewood Cliffs, NJ: Prentice Hall, 1995.
Tradicionalna Fleksibilna proizvodnjaorganizacija proizvodnje po zahtevu
Birokratske Usluge po zahtevu
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 85/156
85
7. MENADŽMENT TRANSPORTOM
Menadžment transportom je najdominantniji logistički proces, zbog toga što se oveusluge često poručuju, a troškovi su znatni i veoma uočljivi. Troškovi transporta su
veliki udeo u logističkim troškovima u većini sistema.Menadžment transportom je planiranje, primena i kontrola transportnih usluga za
postizanje organizacijskih ciljeva. Menadžer integrisane logistike mora da razume iunutrašnji i spoljašnji transport. On uključuje ljude i opremu.
Menadžment transportom uključuje i pregovore sa spoljnim prevoznicima za uslugekoje firma sama ne može da ostvari.
Menadžeri moraju da naprave strategiju prevoza i transporta: Koje vidove transportaće koristiti, koje prevoznike iz vidova će koristiti, hoće li firma imati svoja prevozna
sredstva ili će ih iznajmljivati, hoće li firma obavljati transportne usluge ili ćeiznajmiti treću stranu itd.
7.1 IZBOR VIDOVA TRANSPORTA
Izbor vida transporta zavisi od prirode roba, raspoloživosti prevoznika, cene, brzinetranzita, sigurnosti roba, državne regulative, bezbednosti i usklañenosti sa strategijomintegrisane logistike. Teškoće nastaju kada želite da uzmete u obzir sve ove faktoreistovremeno.
• Priroda roba
Od prirode roba zavisi izbor načina transporta. Npr. pesak se ne prevozi avionom,kao što ni dijamante i silikonske ćipove nećete prevoziti kamionom ili vozom, jer jevreme tranzita nesigurno, vrednost proizvoda / roba previsoka, šanse za gubitke ioštećenja pakovanja i suviše velike. Izbor zahteva detaljnu analizu svih aspekata kojimogu da utiču na odluku.
• Princip prevoznika
Ne mogu svi isporučioci realno pristupiti svim vidovima transporta. Npr. za prevozželjezne rude je pogodan vodni transport jer ne zahteva zaštitu i posebnu brzinutransporta, ali zahteva vid vodnog transporta - luke, utovarno - pretovarnu opremu inaravno plovni put, odn. prevoznika. Zbog toga je često u upotrebi transport teretnimvozilima i željeznicom jer su dostupniji nego vodni transport.
Ali ovaj vid je mnogo skuplji i koristi se samo za prevoz tereta na manje udaljenosti ičesto se koristi samo kao deo intermodalnog/ integrisanog /kombinovanog transporta.
• CenaU integrisanoj logistici vreme transporta se meri brzinom kretanja roba, a ne brzinom
prevoznog sredstva, što značajno utiče na cenu transporta.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 86/156
86
Avio transport je skuplji od motornog transporta, motorni od vodnog, vodni odcevnog. Ako bi se uzeli samo troškovi prevoza, troškovi zavise direktno od brzine odterminala do terminala, to bi bilo pogrešno. Troškovi transporta uključuju druge,mimo troškova terminal - terminal, odn. od polazišta do odredišta.
• Tranzitno vremeTo je vreme od pristizanja naloga / zahteva na polazište roba do isporuke / prijemaroba na odredištu. Tranzitno vreme može da bude značajan deo ciklusa nabavke.Može se meriti vremenom od vrata / ulaza isporučioca do vrata / ulaza korisnika, a neod terminala do terminala. Isporučioci preferiraju kraća tranzitna vremena koja
poboljšavaju uslugu korisniku i redukuju zalihe u transportu.
• Sigurnost roba
Terminali i zastoji izazivaju, po pravilu, oštećenje roba. Dok se robe prevoze u
vozilu, znatno je manja opasnost po sigurnost roba. Oštećenja uglavnom nastaju zbognepravilnog rukovanja i lošeg pakovanja. U principu kamionski transport bolje čuvasigurnost roba nego drugi vidovi transporta. Na sigurnost robe utiče transportni
personal i okolina - npr. prevoz opasnih materijala, kvarljivih roba isl. Niskasigurnost i bezbednost mogu da ugroze javnost.
• Državna / zakonska regulativa
Robama se rukuje na različite načine pri različitim vidovima transporta. Prevoz gasau bocama se reguliše drugačije, nego transport gasovodom. Količina isporuke utiče
na izbor transportnog vida.Masa tereta u transportu se takoñe propisuje zakonima. Regulativa ne upravljaekonomijom transporta. Ona se fokusira samo na bezbednost.
• Bezbednost
Cilj je da se osigura bezbednost personala prevoznika i bezbednost javnosti priutovaru, prevozu i istovaru roba. Pakovanje je povezano znatno sa zahtevima
bezbednosti, što utiče i na izbor vida transporta.
• Ostali aspekti integrisane logistike i transport
Način / vid transporta mora da bude usklañen sa skladišnom i opremom za rukovanje,ciljevima usluga korisniku itd. Skladišta i pogoni moraju biti locirani na putanjamaizabranog vida transporta.
7.2 KARAKTERISTIKE I IZBOR PREVOZNIKA
Karakteristike prevoznika značajno utiču na izbor prevoznika. Prevoznici se biraju na bazi cene, dostupnosti, mogućnosti odziva, pouzdanosti, pravne zaštite itd., tabela7.1.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 87/156
87
Izbor prevoznika može često da zavisi od kriterijuma koji se odnose samo na jedanvid transporta. Npr. Kriterijumi za izbor motornog prevoza.
Tabela 7.1
- Promenjive vezane za intezitet1. Inetzitet ili troškovi transporta od vrata - do vrata2. Voljnost (spremnost) prevoznika da pregovara o promeni inteziteta
- Usluge korisniku1. Pouzdanost tranzitnog vremena / konzistentnost2. Ukupno vreme tranzita od vrata - do vrata
-Pravna zaštita i iskorišćenje1. Pravna zaštita2. Gubici i oštećenja u prevozu
3.
Sledljivost / putanja pošiljke4. Pick-up i usluga isporuke5. Isporuka pošiljke
-Raspoloživost specijalne opreme i fleksibilnost usluge1. Raspoloživost opreme2. Specijalna oprema3. Kvalitet osoblja4. Usluga vuče / tegljenja5. Fleksibilnost planiranja
• CenaCena vrlo često utiče na izbor prevoznika. Smatra se da priroda robe odreñuje vrstu
prevoza, a da cena utiče na izbor izmeñu više prevoznika. Najčešće je to najjeftiniji prevoznik.Cena troškova usluge uključuje najmanje / bar troškove isporuke usluge; tj.marginalne, a ne ukupne troškove. Zbog toga treba utvrditi cenu ukupnih troškova, udugoročnom pristupu logistike.Cena ukupnih troškova uključuje i sve varijabilne / promenjive troškove isporuke,
plus dobar deo fiksnih troškova.
Cena vrednosti usluge obuhvata ono što transport može da podnese. Cenovne promenjive koje utiču na cenu transportne usluge, obuhvataju obim, zahteverukovanja, tržisne faktore, gustinu, razdaljinu, nosivost / tovarni kapacitet itd. Npr.zahtevi za rukovanje robama mogu da uključe repaletizaciju ili prepakivanje roba,
posebno obučene radnike, specijalnu opremu za rukovanje itd.
• Dostupnost
Dostupnost prevoznika je ugaoni kamen usluge za isporučioca / pošiljaoca.Transportne mogućnosti moraju biti raspoložive kada i gde to zahteva sistem
integrisane logistike.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 88/156
88
Odnos intenziteta transporta i rasotojanja (dužine) transporta je prikazan na slici.
Rastojanje
Intenzitet
tra
nsporta
Slika 7.1: Zavisnost inteziteta od rastojanja transporta
• Odziv na zahtev
Za izbor prevoznika je važna spremnost prevoznika na odziv na zahtev korisnika iispunjenje zahteva i izmena zahteva.
• Pravna zaštita
Najniža cena prevoznika ne mora da znači i najniže troškove, jer neki prevoznici
mogu da oštete robe češće nego drugi. Ako su proizvodi oštećeni, oni se mogu bacitiili vratiti uz nove troškove. Primalac dobija lošu uslugu, pošiljalac nezadovoljnogkorisnika, a prevoznik plaća, odn. niko ne dobija.
• Pouzdanost
Pouzdana isporuka znači kretanje ka JIT konceptu i brzom odzivu na zahtevkorisnika. Pouzdana isporuka zahteva isporuku na pravi način (vid) i pravog
prevoznika.
7.3 AKTIVNOSTI MENADŽERA TRANSPORTA
Menadžer transporta mora da realizuje niz aktivnosti.
• Pregovaranje pri ugovaranju
Menadžer pregovara pri kupovini transportne usluge ili pri prodaji, ili i jedno i drugo.Pri kupovini fokus je na mogućnosti isporučioca da zadovolji specifične zahteve iliobezbedi specijalno rukovanje materijalima. Prodavac usluge fokusira pažnju na
profit, zahteve rada, frekvenciju isporuke ili balansiranje putanja.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 89/156
89
• Unapreñenje efikasnosti
Većina menadžera transporta se trudi da unapredi operativnu efikasnost, prekoeliminacije nepotrebnih troškova. Troškovi transporta privlače pažnju višegrukovodstva. Tada menadžer transporta pregleda operacije, radi rešenja potencijalnih
troškova i mogućnosti povećanja usluge korisniku.• Vrednovanje nivoa kvaliteta usluge korisniku
Menadžer transporta mora da meri uslugu korisniku, kao bi bio siguran da se uslugaisporučuje. To zahteva proces nadzora i unapreñenje usluga. Prvo, menadžer mora daindetifikuje primarne korisnike transporta. Dobri dugoročni odnosi zahtevajukontinualno unapreñenje usluga i pridruženog kvaliteta isporučene usluge. Kvalitetusluge se meri po standardima korisnika. Ključni pokazatelji kvaliteta su: kreditniuslovi, pouzdanost / konzistentnost vremena transporta, tranzitno vreme od vrata - do
vrata, procenat gubitaka i oštećenja i rukovanje izgubljenim i oštećenim isporukama.• Supervizija / nadzor
Ključna aktivnost menadžera transporta je menadžment osobljem. U malim firmamato se radi direktno. U većim firmama ima uloge menadžera transporta, menadžeraskladišta, menadžera informacija, itd.
• Zahtevi za veštine / sposobnosti
Menadžer transporta mora da poznaje i razume "industriju transporta", kao ilogističke zahteve firme. To podrazumeva mnogo više od kupovine usluge transporta
od provajdera ili ugovornog prevoznika. Menadžer integrisanom logistikom i osobljemoraju da razumeju menadžment uslugama.
LITERATURA UZ POGLAVLJE 7.
[1] Coyle, J.J. et all: TRANSPORTATION, 5th ed. Cincinnati, OH: South-Western Publ. Co., 2000.
[2] Tyworth, J.E. et all: TRAFFIC MANAGEMENT: Planning, Operations andControl, Prospect Heiglits, IL, Waveland Press, Inc., 1991.
[3] Bowersox, D.J. et all: LOGISTICAL MANAGEMENT, NY: Mc Graw – Hill,1996.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 90/156
90
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 91/156
91
8. MENADŽMENT ZALIHAMA
Jedna od najčešće pogrešno shvaćenih aktivnosti integrisane logistike je planiranje iupravljanje / menadžment zalihama. Zbog statističkih procesa proizvoñača i korisnika
predviñanja su, po pravilu, netačna. Firme moraju i da proizvode i skladištedopunske zalihe za slučaj da moraju da zadovolje promene zahteva korisnika.
Ako bi proizvodnja firme mogla da se predviña tačno, mnoge aktivnosti integrisanelogistike bi bile nepotrebne ili bi imale mali uticaj na troškove logistike. Mnogaskladišta bi nestala. Pakovanje bi čuvalo manje, jer bi se proizvod mogao kretati od
pogona do korisnika sa minimalnim troškovima. Oprema za rukovanje, kao što suviljuškari, kranovi i konvejeri, bila bi nepotrebna.
Cilj je smanjenje zaliha na nivo potreban za održavanje usluga korisnika i proizvodnje. U skladu sa "lean production" konceptom; ideja je da proizvodnja radisa minimalnim troškovima zaliha.
8.1 RACIONALNOST DRŽANJA ZALIHA
Marketing zahteva visoke zalihe da bi brzo odgovorio na zahteve korisnika.
Proizvodnja želi visoke zalihe da bi obezbedila dug period neprekidne proizvodnje iostvarila ekonomičnost smanjenjem fiksnih troškova po jedinici proizvoda.
Finansije, normalno, preferiraju niske zalihe, da povećaju obrt zaliha, snize tekuće potrebe i povećaju obrt kapitala.
Visoke zalihe povećavaju troškove održavanja zaliha, troškove skladištenja, troškove pakovanja i troškove rukovanja materijalom. Meñutim, finansije i integrisanalogistika znaju potrebe nekih zaliha, samo je pitanje: kolike su?
Inače, prednosti zaliha su: zalihe dopuštaju ekonomiju obima, pomažu balansiranju /uravnoteženju zahteva i snabdevanja, obezbeñuju od neizvesnosti ciklusa potreba i
porudžbina, kao što su tranzitna kašnjenja, gubitci i ostećenja i kašnjenje u planovima. Na kraju, zalihe deluju kao bunker / amortizer u distribucionom kanalu.
• Ekonomija obimaFirma, može da realizuje ekonomiju obima u proizvodnji, snabdevanju i transportu,
pomocu držanja zaliha. Ako se nabave veće količine, veća su ulaganja, u transportu je bolje iskorišćenje transportne opreme, u proizvodnji duži proizvodni periodi, niži jedinični troškovi itd.
• Balansiranje zahteva i snabdevanja
Nekada firma mora da ima akumulisane zalihe unapred zbog sezonskih zahteva. Naprimer, fabrike igračaka oko 60% i više, prodaju u sezoni novogodišnjih i
božićnih praznika.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 92/156
92
Ako su zahtevi približno konstantni, ali je input materijala sezonski, kao prikonzervisanju voća, zalihe finalnog proizvoda pomažu zadovoljenju zahteva, kadamaterijali nisu raspoloživi u dužem periodu.
• Specijalizacija
U proizvodnji različitih proizvoda, svaki pogon može da proizvodi i isporučujefinalni proizvod direktno korisniku ili za zalihe u skladištu. Pri specijalizaciji svaki
pogon može da ostvari ekonomiju obima, kroz duge proizvodne periode.
• Zaštita od neizvesnosti
Zalihe gotovih proizvoda pružaju korisniku više opcija. Korisnik može da čeka,naknadno poručuje, zamenjuje, kupuje na drugom mestu itd.
Na sl. 8.1 su prikazane odluke korisnika zavisne od zaliha.
Slika 8.1: Uticaj zaliha na izbor korisnika
Korisnik
Pojava zaliha
Čekanje Zamena proizvoda
Zamena zaliha
Normalnedopune
Prioritetnenaknadne
porudžbine
Kadzatreba
Uvek Uvek Kadzatreba
Marka Cena Lokacija Izbor proizvoda
Marka Cena
Različiti proizvodi
Isti proizvodi
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 93/156
93
Zakihe kao baferi - amortizeri mogu da povežu:1. snabdevača i nabavku,2. nabavku i proizvodnju,3. proizvodnju i marketing,
4. marketing i distribuciju,5. distribuciju i posrednike i6. posrednike i korisnike.
Značajne su implikacije zaliha u finansijama. U Australiji, 1985. godine, prosečnitroškovi zaliha su znosili oko 7% prodaje. Troškovi zaliha su obično 20-40% odvrednosti proizvoda.
Uticaj zaliha na finansije firme se iskazuje uglavnom na dva načina:1. čist granični profit i
2. povraćaj ulaganja (koeficijent obrtanja).
8.2 TROŠKOVI ZALIHA
Neke procene ukazuju da troškovi zaliha idu od 14 pa do više od 50% od vrednosti proizvoda na godišnjem nivou. Mogu da čine i do 38% ukupnih troškova integrisanelogistike.
Zbog toga firme žele da upravljaju zalihama i pridruženim troškovima, koji su po
pravilu - troškovi nabavke i troškovi držanja zaliha.Troškovi nabavke su vezani za poručivanje i isporuku, a troškovi držanja zaliha zafizičko skladistenje proizvoda.
Koli~inazaliha
U l o ̀
e n
n o v a c Tro{kovi
dr`anjazaliha
Tro{kovi poru~ivanja
Slika 8.2: Odnos uloženog kapitala i veličine zaliha
U tabeli 8.1 su prikazane komponente troškova držanja zaliha.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 94/156
94
Tabela 8.1
Troškovi držanja zaliha- Kategorije - Komponente
• Kapital • Ulaganja i zalihe
• Troškovi skladišnog prostora • Pogonska skladišta• Javna skladišta• Iznajmljena skladišta• Kompanijska skladišta
• Troškovi usluga oko zaliha • Osiguranje• Rizik
• Troškovi rizika zaliha • Smanjenje• Oštećenja• Zastarevanje• Troškovi relokacije
(premeštanja)
8.3 KLASIFIKACIJA ZALIHA
Sistem klasifikacije zaliha pomaže u alokaciji vremena i novca u menadžmentuzalihama.
Najčešći klasifikacioni modeli su:1. ABC analiza i2. analize kritične vrednosti (CVA)
ABC analiza
Ova analiza kategoriše proizvode prema važnosti. Važnost može biti po cash flow,vremenu, količini, troškovima ili profitabilnosti i sl. Često se naziva i Paret-ov zakon
–“80-20”, što znači 80% zahteva dolazi od 20% korisnika. Kriva se još nazivaLawrenceova kriva sl. 8.3.
Slika 8.3: Paretov dijagram / Lawrenceova kriva
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 95/156
95
CVA analiaza
Ova analiza posvećuje više pažnje području C.
CVA vrednuje proizvode u sledeće kategorije:
1.
najviši prioritet: kritična stavka- zalihe nisu dopuštene (0%),2. visoki prioritet: suštinska stavka- ograničene stavke dozvoljene (3%),3. srednji prioritet: neophodna stavka- zalihe dozvoljene po potrebi
(6%),4. niski prioritet: poželjna stavka- zalihe dozvoljene (10%) i5. najniži prioritet: potrebna stavka - zalihe dozvoljene na širokoj
osnovi (15%).
8.4 MODELI MENADŽMENTA ZALIHAMA
Uglavnom se dele na push ili pull modele.
Push model (“guranja“) planira naloge za proizvodnju ili isporuku robe unapred.Proizvoñači “guraju“ finalne proizvode kroz distribucione kanale, ka posrednicima ikrajnjim korisnicima.
Poznati push modeli su:− ekonomična količina nabavke (EOQ - Economic Order Quantity),− planiranje potreba materija (MRP I - Material Requirements Planing),− planiranje proizvodnih resursa (MRP II – Manufakturing Resources Planning)
i− planiranje distribucije potreba / zahteva (DRP - Distribution Requirements
Planing).
U ovom poglavlju će biti prikazan samo model EOQ, a ostali u poglavlju9. PLANIRANJE.
Pull modeli su bazirani na proizvodnji ili plasmanu robe, kada su zahtevi korisnika poznati (za poznatog kupca).
Proizvod se “povlači“ kroz kanal distribucije po nalogu / zahtevu. Najčešće sukorišćeni modeli JIT ( Just-In-Time ) i KANBAN, opisani u poglavlju 9.PLANIRANJE.
• Ekonomična količina nabavke
EOQ=Sz Nc
P Tn
⋅
⋅⋅200
Gde su: P- planirana godišnja potreba, Tn- troškovi nabavke, Nc- nabavna cena,S
z- stopa troškova držanja zaliha
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 96/156
96
Pretpostavke za primenu EOQ:1. intenzitet nabavki je poznat, kontinualan i konstantan,2. ciklus vremena nabavke je poznat i konstantan,3. cena nabavke je konstantna i ne zavisi od naručenog iznosa,4. troškovi transporta su konstantni i ne zavise od količine i dužine
prevoza,5. nisu doyvoljene zalihe,6. nema zaliha u tranzitu,7. zalihe pojedinih stavki nisu zavisne jedna od drugih,8. planski horizont je neograničen i9. nema ograničenja iznosa raspoloživog kapitala.
Ove pretpostavke su daleko od realnog života, odnosno proizvodnje i isporuke. Zbogtoga je razvijen niz varijacija modela EOQ, manje više neuspešnih.
LITERATURA UZ POGLAVLJE 8.
[1] Coyle, J.J.: THE MANAGEMENT OF BUSINESS LOGISTICS, St.Paul, MN: West Publ. Co., 1992., 1996.
[2] Lambert, D.M., Stock, J.R.: STRATEGIC LOGISTICS MANAGEMENT,
Homewood, IL: Irwin, 1993.[3] * E-LOGISTICS, Magazin of the Marshall School of
Business, University of Southern Carolina, 2000.
[4] Hendrick, T.E., Moore, F.G.: PRODUCTION / OPERATIONSMANAGEMENT, Homewood, IL: Irwin, 1989.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 97/156
97
9. PLANIRANJE
9.1 MODEL MRP I - PLANIRANJE MATERIJALA
MRP i je alat za planiranje proizvodnje.
Model čine tri funkcije (sl. 9.1):1. planiranje i kontrolisanje naloga: kada se izdaje nalog i za koju
količinu,2. planiranje i kontrola prioriteta: poreñenje očekivanih raspoloživih sa
zahtevnim podacima za svaku stavku i3. zahtevi planiranja kapaciteta i razvoj biznis plana.
Slika 9.1: Model planiranja proizvodnje
Biznis plan
Plan proizvodnje
Preliminarni / probni plan
Glavni / master
plan
MRP
Sadašnjiuslovi
Predviñanja
Proveraka aciteta
Inženjerski podaci,mat., konstrukcija,...
Transakcijasa zalihama
Zapisi ozalihama status Fajl strukture
proizvoda(sastavnica)
Zahtevi zaku ovinom
Zahtevi zaizradu
Planiranje
potrebnihkapaciteta
Nalozi zanabavku
Detaljno planiranje proizvodnje
Povratna vezaod dobavl ača
Proizvodne aktivnostiupravljanje i tekuće
stanje
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 98/156
98
Principi MRP i mogu biti primenjeni na distribuciju roba, prodavnice, procesnuindustriju itd.
• Glavni master plan proizvodnje (MPP)
MRP i počinje planiranjem zahteva / potreba i nalozima korisnika, što vodi doglavnog master plana proizvodnje.
MPP je ustvari niz količina po vremenskim fazama za svaku stavku koju kompanija proizvodi / isporučuje.
Plan pokazuje kako svaka stavka treba da bude proizvedena i kada da bude spremnaza isporuku korisniku.
• Faze strukture proizvoda / sastavnice
Struktrura proizvoda ili sastavnica je skelet proizvoda. Ona pokazuje tačne količine
sastavnih pozicija, potrebnih za proizvodnju finalnog proizvoda i kada su one potrebne.
• Faze statusa zaliha
Ove faze pokazuju koje su zalihe pri ruci. Dalje, pokazuje potrebe sigurnosnih zalihai vreme nabavke za svaku stavku.
9.2 PREDNOSTI I NEDOSTACI MRP I
• Prednosti MRP I su:1. unapreñenje poslovnih rezultata,
2. unapreñenje rezultata proizvodnje,3. unapreñenje kontrole proizvodnje preko tačnih i pravovremenih
informacija,4. veća odgovornost prema zahtevima tržišta, jer nalozi / zahtevi
pokreću proizvodni proces,5. smanjene zalihe vode ka manjim zastarevanjima i6. niži troškovi proizvodnje kroz povišenje efikasnosti.
• Nedostaci MRP I su:1. ne optimira troškove nabavke materijala, što vodi ka višim
troškovima zbog veće frekvencije manjih nabavki / isporuka,2. manje nabavke / isporuke povećavaju transportne troškove i
normalno povećavaju jedinične troškove, jer se gube popusti nakoličinu (rabati, itd.),
3. proizvodnja može biti usporena ili prekinuta, ako je isporuka spora iliako postoje nedostaci komponenata (ili nedovoljne količine),
4. kompjuterski paketi se teško modifikuju i jedanput instalisani seteško menjaju i
5. ne uzima u obzir kapacitet pogona i kapacitet distribucije.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 99/156
99
9.3 MODEL MRP II- PLANIRANJE PROIZVODNIH RESURSA
Dok se MRP I odnosi na unutrašnje troškove zaliha, MRP II uključuje još i finansije,marketing i integrisanu logistiku. MRP II je push model. Pored unutrašnjeg toka
zaliha, obuhvata kapacitete pogona / fabrike. To znači, da uključuje planiranje proizvodnje, potrebe rada i budžet zaliha.
MRP II može da uključi manje nedostatke i zalihe, koji mogu da povise uslugekorisniku, unaprede isporuku, obezbede bolji odziv na promene zahteva i obezbedeveću fleksibilnost planiranja.
9.4 MODEL DRP- PLANIRANJE DISTRIBUCIJE ZAHTEVA
DRP primenjuje principe MRP II na tokove finalnih proizvoda do područnih skladištai korisnika. DRP podešava naručene uzorke, ako zaliha treba da varira, odgovaramnogo spremnije na potrebe, bolje upravlja raspoloživošću proizvoda i vremena.
Veza MRP i DRP je prikazana na sl. 9.2.
DRP
MRP
Slika 9.2: Veza modela DRP i MRP II
Region 1 Nalozi korisnika
/ predviñanja
Region 2 Nalozi korisnika/ predviñanja
Region 3 Nalazi korisnika
/ predviñanja
Master proizvodni plan
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 100/156
100
9.5 JUST-IN-TIME PROIZVODNJA
Ovaj prilaz ima više definicija. Formalna definicija glasi: Proizvodnja i isporukafinalnih roba just-in-time da se spoje, da podsklopovi budu just-in-time montirani u
finalni proizvod, da fabrikovani delovi just-in-time dolaze u podsklopove i danabavni materijali just-in-time budu transformisani u fabričke delove.
JIT je disciplinovani prilaz unapreñenju kvaliteta proizvodnje i produktivnostieliminacijom rasipanja / gubitaka i totalno uključenje ljudi. To nije samo prostoredukovanje zaliha, nego je opšti cilj povišenje kvaliteta.
• Potencijalne koristi od JIT1. uopšte bolji kvalitet svega proizvedenog,2. manje otpada jer su greške redukovane i eliminisane,
3. koristi se manje sirovina jer zaposleni naprave pravi proizvod prvi put,4. manje procesnih zaliha jer je proizvodnja komad-po-komad,5. manje finalnih proizvoda jer se prodaju kako izlaze iz proizvodnje,6. timski rad-zaposleni prate procese i rešavaju probleme procesa,7. zaposleni su motivisaniji jer ih menadžment postuje / uvažava,8. povišena efikasnost zaposlenih i opreme,9. radni prostor pogona je bolje iskorišćen jer nema doradnih linija za
korekciju proizvodnje i10. evidentno je ukupno povišenje produktivnosti zaposlenih i opreme.
Da bi se realizovale ove koristi, moraju biti prethodno ispunjeni odreñeni uslovi.Ciljevi moraju da uključe respekt ljudi i eliminaciju otpada / škarta. Respekt ljudiuključuje kreiranje stabilnog okruženja, motivaciju i poverenje, menadžment“odozdo”, robotizaciju, kružoke kvaliteta i mrežu podugovorača.
Zaposleni, a ne menadžment, ostvaruju JIT.
Zaposleni utvrñuju probleme i rešavaju ih. Ako zaposleni ne veruju u JIT koncept, onće pasti bez obzira, šta menadžment pokušava da nudi.
• Komponente JIT koncepta
Prvo je JIT snabdevanje, koje obezbeñuje da materijali stižu tako da proizvodnjamože odmah da ih koristi.
Druga je JIT proizvodnja, koja proizvodi finalne proizvode za trenutnu isporuku,sklopove za trenutnu montažu i obrañene delove za trenutnu ugradnju u podsklopove.
Treća je JIT isporuka, koja transportuje robe, koje zadovoljavaju najkraća tranzitnavremena i standarde pouzdanosti JIT operacija.
Sve tri komponente JIT moraju da funkcionišu istovremeno, da bi se postigla korist.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 101/156
101
JIT redukuje troškove, prvenstveno primenom krive učenja i ekonomije obima.Ekonomija obima znači više istih proizvoda sa istim resursima. Henry Ford je prvi
primenio ekstenzivno JIT ranih 1900-tih godina u proizvodnji automobila. Krivaučenja pokazuje da svako poznavanje kumulativne proizvodnje redukuje jedinične
proizvode. To se dogaña, jer zaposleni stiču iskustvo u procesu, prave manje grešakai bolje koriste opremu da povećaju proizvodnju. Manje grešaka znači niže troškovedorade i manje potrebnog rada. Manje grešaka uravnotežuju intenzitet proizvodnje,redukuju procesne zalihe (buffer) i pridružene troškove.
Visoka produktivnost se postiže ulaganjem manjih inputa za iste izlaze.
JIT koncept proizvodnje zahteva uključenje dobavljača sa JIT konceptom.
Odnos stavova i ponašanja tradicionalnog i JIT koncepta je prikazan u tabeli 9.1.
Tabela 9.1
Faktor Tradicionalni prilaz
zalihamaJIT prilaz zalihama
− Zalihe − Zaliha je dobro − Pogodnost da je seoslobodimo
− Sigurnosne zalihe − Neophodno i unapred planirane
− One su nevolja
− Tok proizvodnje − Dugi, u cilju redukcijetroškova
− Treba da se skrate
− Vremena postavljanja − Se amortizuju − Se minimalizuju− Veličine nabavki − Odreñuje se prema EOQ − Sistem "1 za 1"
− Redovi čekanja − Treba da se eliminišu − Potrebni su
− Ciklusi vremena nabavki − Tolerišu se − Skraćuju se gde je moguće
− Kvalitet − Važan je − Teži se 100%-tnom kvalitetu
− Kontrola − Kontrola delova − Kontrola procesa
− Dobavljači − Oni su protivnici − Oni su parametri u JIT
− Korisnici − Vide se kao mnoštvo − Tretiraju se zasebno− Izvori snabdevanja − Instrišu se o tome šta je
potrebno− Uključuju se u proces
− Zaposleni − Instrišu se o tome šta je potrebno
− Uključuju se u JIT
Na sl. 9.3 su prikazani efekti JIT koncepta proizvodnje.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 102/156
102
Manje materijala, rada, indirektnih ulaza za isto ili vi{eoutputa = Vi{a produktivnost
Manje zaliha = Br`i odgovor tr`i{tu, bolje predvi|anje, manje administracije
Vi{i kvalitet
snabdevanjaproizvo|a~a
Manje otpadamaterijala
Redukcija veli-~ine isporuke
JITproizvodnja Kontrola kvaliteta otpada
Manji indirektni tro{kovi, kamate na zalihe,prostor, opremu, zalihe, ra~unovodstvo
fizi~ka kontrola zaliha
Ideje za smanjenjeisporuke
Ideje za uvo|enjeJIT performansi
isporuka
Osloba|anje povla~enjezaliha / radnika
Ideje zaupravljanje
{kartom
Redukovane zalihei/ili radnici
Brz feedback o {kartu
Glavni intezitetizlaza
Pro{irenje svesti oproblemima
Manje dorade
Manje zalihe usistemu
Vi{i kvalitet proizvoda
Slika 9.3: Efekti JIT koncepta proizvodnje
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 103/156
103
9.6 PLANIRANJE U USLUŽNIM ORGANIZACIJAMA
Uslužne organizacije moraju da rade mnoge slične / iste stvari kao i proizvodne, kada planiraju svoje aktivnosti.
Obe moraju da utvrde strategiju identifikacije ciljnih tržišta i obezbeñenje proizvoda iusluga. Oprema i ljudi moraju biti inkorporirani u sistem kreiranja željenihkarakteristika.Uslužne organizacije moraju da upravljaju troškovima, kvalitetom i isporukomusluga.Postoje znatne razlike u proizvodnji i uslugama.
Prvo, usluge su neopipljive i output se teško meri. Drugo, kvalitet usluge se teško specifikuje i može znatno da varira u zavisnosti odonoga ko je obezbeñuje / pruža.Treće, korisnik je često učesnik u procesu usluge.Četvrto, usluga se ne može skladištiti za buduću konzumaciju.Stepen specijalizacije usluge zavisi od složenosti usluge i udela učešća korisnika u
procesu usluge, tabela 9.2Tabela 9.2.
Složenost usluge
Visoka
I
Niska
II
Posebne usluge
Lekar AdvokatZubar Optičar Opravka autaOpravka ureñajaAvio prevoz
Nega lica i koseOdržavanje travnjakaČišćenje i bojenjeTapetarstvoRestoranBioskopiTaxi
III IV
Stepen kastomizacije /
specijalizacije
Standardne usluge
Radio i TV
FilmoviZoološki vrtMuzejiDaljinski poziviŠkoleSinfonijski orkestar Avio linije
Skupljanje smeća
Brza hranaPranje kolaIznajmljivanje kolaSuvo čišćenjeZaliheMaloprodajaPrevoz
Usluge više specijalizacije su po pravilu sa višom neefikasnošću i troškovima. Poštoviše uključuju korisnika u razvoj usluge, nezavisne privlačnosti kao sto su
socijalizacija i konverzacija su naknadni troškovi pružanja usluga. Avion koji poleti
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 104/156
104
sa praznim sedištem, ili pozorište koje daje predstavu sa praznim gledalištem, nemogu nadoknaditi izgubljene kapacitete, odnosno ne mogu naknadno pružiti uslugu.Servisne organizacije se trude da kreiraju uniforme ponude / zahteve. Jedan način jeda obezbede / pruže uslugu samo po zahtevu - dogovoru. Lekari i advokati
primenjuju ovaj metod.Drugi način je pružanje usluge u utvrñenom vremenu (skupljanje smeća, prevoz (bus,železnica, brod, avio saobraćaj itd.))
Treće, usluga može da kasni dok mogućnosti ne budu pogodne.
Četvrto, neke kompanije nude ekonomične stimulacije za promenu zahteva u nekom periodu (telefonske kompanije nude popuste u odreñenim vremenskim terminima,distributeri električne energije takoñe).
Peti način je planiranje kliznih radnih smena. Bolnice tako rade sa 24-očasovnim
hitnim uslugama u bolesničkim sobama.Šesto, neke kompanije iznajmljuju povremeno osoblje za zadovoljenje neuobičajenihzahteva.
I na kraju, često se koriste “leteći“ kadrovi koji mogu da pokriju i zadovolje preopterećenja.
Bez obzira na način rada ili kombinaciju, cilj je obezbeñenje konzistentne uslugekada to korisnik zahteva.
LITERATURA UZ POGLAVLJE 9.[1] Anderson, J.C. et all: GETTING RESULTS FROM YOUR MRP SYSTEM,
Business Horizons 27, 1984.
[2] Dailworth, J.B.: PRODUCTIONS AND OPERATIONS MANAGEMENT,5th ed., NY: Mc Graw – Hill, 1993.
[3] Mayer, R.R.: A CRITICAL LOOK AT KANBAN, JAPAN`S JUST-IN-TIME INVENTORY SYSTEM, Management Review 73,1984.
[4] Mc Gee, R.G., Fontanella, J.J.: DRP II: OPERATIONAL CONSIDERATION,IL: Council of Logistics Management, 1990.
[5] Orlicky, J.: MATERIAL REQUIREMENTS PLANNING, NY: McGraw – Hill, 1975.
[6] Schonberger, R.J.: JAPANESE MANUFACTURING TECHNIQUES, NY:The Free Press, 1982.
[7] Wight, O.: MRP II: MANUFACTURING RESOURCE PLANNING,Modern Material Handling 34, 1979.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 105/156
105
10. MENADŽMENT RUKOVANJEM, PAKOVANJEM ISKLADIŠTENJEM
Logističari često previde rukovanje materijalom, zbog toga jer je obično integrisano
sa proizvodnjom. Ono predstavlja integrisanu logistiku od sirovina, do finalnog proizvoda.
Rukovanje materijalom je kretanje sirovina, procesnih / faznih zaliha i gotovih /finalnih proizvoda.
Pakovanje se razmatra na sličan način, jer je tesno povezano sa rukovanjemmaterijalom. Korektno pakovanje obezbeñuje efektivnije i efikasnije rukovanjematerijalom.
10.1 MENADŽMENT RUKOVANJEM MATERIJALOM
Vitalni deo skladištenja, terminala ili pogona / fabrike, je kretanje proizvoda bez poteškoća. Formalna definicija rukovanja materijalom je “veština i organizacijakretanja, pakovanja i skladištenja stavki u bilo kom obliku “
Dobro postavljen sistem rukovanja može da snizi troškove i smanji rad, povisisigurnost, povisi produktivnost, smanji škart / otpad, poveća iskorišćenje kapaciteta i
poboljša / unapredi usluge.
Na žalost, menadžeri i zaposleni ponekad ne vide problem rukovanja materijalom,niti ga rešavaju.
• Simptomi neefikasnog rukovanja materijalom
U zavisnosti od vrste industrije, rukovanje materijalom predstavlja 30-70% troškova proizvodnje, tako da ova neefikasnost treba da bude eliminisana, tabela 10.1.
Tabela 10.1
Simptomi lošeg rukovanja materijalom
− Prolazi (koridori) su zagušeni
− Prekomerno rukovanje
− Istovarna konfuzija utovar/istovar
− Previše manuelnog rada
− Nedostatak gravitacionog toka materijala
− Loše korišćenje običnih radnika
− Ostati bez delova i dobavljača/snabdevača
− Nedostatak standardizacije
− Veliki gubici usled oštećenja
− Škart
− Neefikasnost tokova
− Konfuzija zaliha proizvodnje
− Previše kretanja
− Previsoki troškovi indirektnog rada
− Izgubljeni skladišni prostor (zapreminski)
− Prevelike dimenzije skladišta
− Prljava oprema i prostor
− Prevelik broj zaposlenih
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 106/156
106
Eliminacija ovih problema manifestuje kretanje proizvoda i snižava troškoverukovanja materijalom.
• Ciljevi rukovanja materijalom
Niz elemenata opisuju rukovanje materijalom.
Prvi je, kretanje materijala u, kroz i izvan skladišta. Efikasno kretanje unutar pomažeupravljanju troškovima i unapreñuje uslugu korisniku.
Vreme, je drugi faktor. Delovi i sirovine moraju biti raspoloživi kada su potrebni na proizvodnim mestima, mestima utovara / istovara i terminalima. Postojanje proizvodau neadekvatnim količinama i ne na pravom mestu i ne u pravo vreme, je noćna moramenadžmenta.
Treći elemenat je količina. Potrebne robe se moraju kretati u pravim količinamaizmeñu proizvodnih mesta, kao i prema korisniku.
Prostor je poslednji element. Rukovanje materijalom mora efikasno da iskoristiraspoloživi zapreminski prostor u skladištu, terminalu ili u pogonu. Prostor je skup imora biti iskorišćen u potpunosti.
• Sistemi rukovanja materijalom i oprema
Postoje tri sistema rukovanja materijalom: manuelni, mehanizovani i automatizovani.
Sistem zavisi od tipa i broja potrebne opreme.
Jednačina za izbor opreme glasi:
ŠTA + GDE + KADA = SPECIFIKACIJA OPREME
ŠTA – pokazuje vrstu materijala kojom treba da se rukuje. Varijable materijala sukarakteristike, veličina, razmera i tovarnosti (kapacitet, mogućnost).
GDE – ukazuje na sve što je uključeno u putanju materijala kroz sistem.
Ovo uključuje:− tip kretanja,− dužinu putanje kretanja,
− ograničenja kretanja,− grañevinska ograničenja,− zahteve mobilnosti / pokretljivosti,− zahteve transfera i− pridružene tranzitne operacije.
KADA- znači kada materijal mora da bude na prvom mestu-u pravo vreme.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 107/156
107
• Principi rukovanja materijalom
U tabeli 10.2 je prikazana check-lista rukovanja materijalom. Ona nagoni menadžerarukovanja materijalom da razmišlja o sistemu rukovanja materijalom i njegovimsvojstvima.
Odgovori na ova pitanja, pomažu menadžeru da analizira principe rukovanjamaterijala u cilju da prevaziñe bilo koju neefikasnost, neotkrivenu u analizi check-liste.
Tabela 10.2
Check - lista rukovanja materijalom DA NE
• Da li je oprema za rukovanje materijalom starija od 10 godina?
• Koristite li proizvodnju ili načine rada koji zahtevaju velikezalihe delova?
• Da li su otkazi opreme rezultat lošeg preventivnog održavanja?
• Da li viljuškari idu isuviše daleko da uslužuju?
• Da li imate previše manuelnog rukovanja materijalom?
• Da li su mase materijala za rukovanje veće od 23kg?
• Ima li mnogo zahteva za dva ili više radnika?
• Da li radnici gube vreme pri rukovanju materijalom?
• Da li se materijali nagomilavaju u nekoj tački?
• Kašnjenja u proizvodnji dovode do lošeg planiranja isporuke?
• Da li je visoko skladišni prostor izgubljen?• Da li su visoke ležarine?
• Da li se materijal oštećuje pri rukovanju?
• Da li su prazni hodovi skladišne opreme veći od 20%?
• Ima li u pogonu previše mesta za rukovanje?
• Koristi se snaga za pogon opreme koja bi se mogla rukovatigravitacijom?
• Da li je mnogo operacija rukovanja nepotrebno?
• Rukuje li se pojedinačnim komandama kada se rukovanje možekoristiti za grupu?
• Da li su pod i rampe prljavi i da li ih treba opravljati?
• Postoji li preopterećenje opreme za rukovanje?
• Postoji li nepotreban transfer od jednog do drugog kontejnera?
• Da li neadekvatne zone skladištenja/ zaliha sprečavaju efikasno planiranje kretanja?
• Da li je teško analizirati sistem jer nije detaljno pretstavljen?
• Da li su individualni troškovi previsoki?
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 108/156
108
Odgovori na ova pitanja, pomažu menadžeru da analizira principe rukovanjamaterijala u cilju da prevaziñe bilo koji neefikasnost neotkrivenu u analizi check -liste.
• 10 principa rukovanja materijalom
1. Princip planiranja: Sva rukovanja materijalom u kome su potrebe, performanse, specifikacije načina potpuno definisane.
2. Princip standardizacije: Metode, oprema, kontrola i softver zarukovanje materijalom treba da bude standardizovani u okvirugranica postizanja ukupnih performansi i bez žrtvovanja potrebnefleksibilnosti, modularnosti i protoka.
3. Princip rada: Rad rukovanja materijalom treba da budeminimalizovan, ali ne na uštrb nivoa produktivnosti zahtevaneusluge.
4. Princip ergonomičnosti: Kapacitet i ograničenja ljudi moraju biti poznati i poštovani prilikom projektovanja zahteva sistema rukovanjamaterijalom i opreme, da se obezbedi siguran i efikasan rad.
5. Princip jediničnog opterećenja: Jedinično opterećenje mora da budeodreñeno, u smislu da se postigne tok materijala i ciljevi zaliha usvakoj fazi lanca snabdevanja.
6. Princip iskorišćenja prostora: Raspoloživi prostor mora biti efektivnoi efikasno iskorišćen.
7. Sistematski princip: Aktivnosti kretanja i skladištenja moraju potpuno biti integrisani u koordinisani operativni sistem koji spaja prijem, inspekcije / pregled i skladištenje, proizvodnju, montažu, pakovanje, izbor zahteva / porudžbine, otpremu, transport i rukovanje povraćajem.
8. Princip automatizacije: Operacije rukovanja materijalom treba da budu mehanizovane i/ili automatizovane da omoguće unapreñenjeoperativne efikasnosti, povišenje odgovornosti, unapreñenjekonzistentnosti i predvidivosti, sniženje operativnih troškova ieliminisanje ponavljajućih i potencijalno nesigurnih manuelnihradova.
9. Princip okoline: Uticaj okoline i štednja energije treba da serazmatraju kao kriterijumi pri projektovanju ili izboru alternativneopreme i sistema za rukovanje materijalom.
10. Princip troškova životnog ciklusa (LCC-Life Cycle Cost): Uekonomskoj analizi se moraju uzeti u obzir svi troškovi opreme zarukovanje materijalom u ukupnom životnom ciklusu.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 109/156
109
• Pokazatelji produktivnosti rukovanja materijalom
- Pokazatelj rada rukovanja materijalom
R r/m= personalaradnog brojukupan
mmaterijalorukovanjunaradnika
- Pokazatelj iskorišćenja opreme za rukovanje
)(
)(/tan
jed kapacitet teoretski
jed cas jakremasaili jedinicam
r =η
- Pokazatelj iskorišćenja prostora
Pr/m=( )( )3
3
m prostor iraspolozivukupni
m prostor slobodni zauzet
- Pokazatelj zauzetosti prolaznog prostora (koridora)K r/m=
( )( )3
3
m prostor iraspolozivukupni
mkoridora prostor zauzet
- Pokazatelj kretanja / operacija
operacijaih produktivnbroj
jakrebrojO
mr
tan=
- Pokazatelj efikasnosti proizvodnog ciklusa
Cr/m= pogonuu provedenovreme operacijina provedenovreme
- Stepen oštećenja / šteta tovara materijala
Šr/m=atobrojukupan
atoostecenjabroj
var
var
10.2 MENADŽMENT PAKOVANJEM ROBE
• Interfejs pakovanja i transportaMnoge robe zahtevaju zaštitu, pri kretanju kroz integrisani sistem logistike.Pakovanje ne pomaže preventivno samo od kraña i oštećenja, nego i pri promovisanjurobe i informisanju korisnika. Veličina, razmera, oblik i materijal pakovanja znatnoutiču na efikasnost rada. Pakovanje ne košta kao transport: oko 10% troškovaintegrisane logistike otpada na troškove pakovanja.
Pakovanje ne utiče samo na marketing i proizvodnju, nego i na mnoge drugeaktivnosti integrisane logistike. Veličina, oblik i tip materijala za pakovanje utiče na
tip i broj opreme za rukovanje materijalom, kao i na način skladištenja robe u
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 110/156
110
skladištima. Dalje veličina i oblik pakovanja utiču na transportnu popunjenost inepopunjenost / neopterećenost i transport proizvoda. Interfejs pakovanja saintegrisanom logistikom nije evidentniji nego sa transportom. Pakovanje varira sanačinom transporta – robe transpotovane železnicom zahtevaju veću zaštitu nego
transportovanu avionom. Proizvodi prevoženi kamionima zahtevaju manju zaštitunego pri prevozu železnicom. Prekomorski prevoz zahteva ozbiljnu zaštitu zbogvlage, soli i peska, što zahteva dodatne troškove proizvoda.
• Funkcije pakovanja
Pakovanje mora da ispuni niz funkcija, da zadovolji zahteve tržišta i integisanelogistike, sl. 10.1.
^uvanje sadr`aja
opreme
Odmeravanjekoli~ina
Za{tita odo{te}enja
Ujedna~avanjeza isporuku
Komuniciranjesa kupcem
Pogodnost/ udobnost za
korisnika
ZAHTEVIPAKOVANJA
Slika 10.1: Funkcija pakovanja robe
• Testiranje / ispitivanje pakovanja
Zbog konstantnog rukovanja, kretanja i skladištenja robe, pakovanje mora biti
projektovano i ispitano / testirano na sve očekivane situacije u rukovanju i otpremi / prevozu. Primarni testovi su na vibracije, bacanje, horizontalne udare, izlaganjetemperaturi i vlazi, grubo rukovanje, pritiskanje itd.
Dopunski testovi se sprovode za opasne materije, posebno za radioaktivne.
Veća zaštita pakovanjem, znači manje gubitke i oštećenja, odnosno niži intenzitetitransporta i skladištenja, niži su i troškovi utovara, istovara i zaliha, transporta iskladištenja.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 111/156
111
10.3 MENADŽMENT SKLADIŠTENJEM
Razlika izmeñu skladišta i distribucionog centra je u tome što je cilj skladišta da držizalihe proizvoda do zahteva korisnika, a cilj distribucionog centra je protok zaliha
proizvoda kroz njega, a ne skladištenje. U distribucionom centru se velike pošiljkedele na manje i transportuju dalje u lanac snabdevanja. U principu je distribucionicentar mnogo veći, po površini, od skladišta.
• Razlozi za postojanje skladišta
Skladišta su nužno zlo u integrisanoj logistici. U principu služe da održavaju ili povećavaju usluge korisniku. Ako je predviñanje odlično, a proizvodnja trenutna, potreba za zalihama i skladištem otpada.
Razlozi za postojanje skladišta su:− postizanje ekonomičnosti u transportu, pri kretanju većih obima,− obezbeñuju se popusti na količine isporuke,− čuvanje dobavljača,− zadovoljenje promena uslova tržišta i− podrška JIT programima, kroz integrisani logistički sistem.
• Produktivnost skladišta
Skladištenje utiče znatno na profit i zbog toga firme moraju da mere performanse produktivnosti.
Prvo, troškovi skladištenja su u proseku oko 10% od prodaje.
Drugo, u mnogim skladištima je slabo iskorišćen zapreminski prostor (30-35%).Kako cene zemljišta i prostora rastu, menadžeri skladišta mora da nañu način da što
bolje iskoriste raspoloživi prostor (odn. zapreminu).
Treće, produktivnost skladišta se može relativno lako meriti, jer su troškovi i
operacije vidljivi.
Mogu se meriti: produktivnost, iskorišćenje i performanse
-Produktivnost je odnos realnog izlaza i realnog ulaza.( )( )input I
output O P r =
- Iskorišćenje je odnos iskorišćenog prema raspoloživom kapacitetu.r
e
K
K =η
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 112/156
112
- Performansa je odnos aktuelnog / ostvarenog izlaza i standardnog izlaza. s
oe O
O P =
Produktivnost je za većinu firmi evolucioni proces. U tabeli 10.3 je dat prikaz
evolucije stanja od 1 do 4.Tabela 10.3
Stanja Karakteristike stanjaStanje 1 • Postoje grubi podaci (u novč. jedinicama)
• Podaci se generišu iz dugih odeljenja• Podaci su nefizički i dugoročni (meseci)
Stanje 2 • Uspostavljena su fizička merenja i budžetskeaktivnosti
• Period merenja je kraći (dani, nedelje)Stanje 3 • Vode se podaci o istoriji opreme
• Ciljevi se iskazuju u fizičkim jedinicama ioperativnim troškovima
• Razvijeni su inženjerski standardi za radne idruge inpute
Stanje 4 • Vrednovanje logističkog učinka se meri na bazifizičkih i budžetskih performansi
• Vrednuje se ukupna produktivnost skladišta
Firme se trude da unaprede / poboljšaju efikasnost skladišta. Primarna područjaunapreñenja efikasnosti su:
− unaprediti tačnost predviñanja,− smanjiti ili eliminisati radna “grla”,− smanjiti obim rukovanja proizvodima,− smanjiti varijacije u tokovima materijala u skladištu,− utvrditi ciljeve / mete unapreñenja,− skratiti putanje kretanja u skladištu,− povećati veličine jedinica rukovanja i− povećati iskorišćenje zapremine skladišta.
• EDI pristup
U upravljanje skladištem obavezno treba uvesti EDI pristup (elektronska razmena podataka). Rezultat je “bezpapirno” poslovanje koje pruža niz prednosti.
Prvo, znatno smanjenje utroška hartije.
Drugo, EDI transakcije štede vreme, jer se komunikacije izvode izmeñu računara,
ljudski rad je sveden na minimum i znatno su smanjene greške.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 113/156
113
Treće, prednost je unapreñenje usluge korisniku – podaci se prenose brže, ciklusnaručvanja je kraći, a proizvodi stižu brže.
Četvrto, znatno se snižavaju troškovi skladištenja i isporuke.
Naravno, EDI zahteva just-in-time okruženje.
U pristupu EDI – podaci se unose u sistem samo jedanput.
• Automatsko prikupljanje podataka
Primenom informacionih tehnologija u skladištima podaci se prikupljaju automatski- unos informacija u sistem je sa malim ili bez učešća ljudi.
Podaci se u procesu skladištenja unose mašinama za očitavanje bar – koda iskenerima. Rezultat je brže i tačnije čitanje / učitavanje podataka. Najčešće se podacisa pakovanja unose preko optičkih čitača.
Rezultat primene ove tehnologije su niži troškovi rada i bolja kontrola kvaliteta,tabela 10.4.
Tabela 10.4
Potencijalne koristi
• Niži troškovi rada − Eliminacija manuelnog rada unosa podataka snižava troškove.
− Smanjenje troškova otklanjanja grešaka pri unosu.
• Niži troškovi skladištenja − Zbog trenutnog uvida u stanje prodaje izaliha u skladištu povećava se sigurnost,snižavaju troškovi procesa itd.
• Bolja kontrola kvaliteta − Smanjenje grešaka u skladištenju,izuzimanju i isporuci.
− Smanjenje dodatnog rada zbog “škarta”,snižava troškove.
• Unapreñenje usluge
korisniku
− Bolje informacije- bolja usluga− Greške redukovane, isporuka na vreme,
konzistentan kvalitet proizvoda, tačnostfakturisanja.
− Veće zadovoljstvo korisnika
• Konkurentnost − Osposobljavanje za bolju uslugu− Obezbeñuje strateški konkurentske
prednosti integrisane logistike
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 114/156
114
Aplikacije automatske obrade podataka u skladištu su brojne:− označavanje u procesu (sledljivost) - bar kod proizvoda omogućuje sledljivost
proizvoda u procesu i posle procesa proizvodnje. Informacija se unosi u host-računar i na taj način kontroliše produktivnost i zahtevi za proizvodom
eliminišu se greške i “grla”− sledljivost rada – koriste se bedževi i kartice radnika za praćenje
sledljivosti rada.− kontrola kvaliteta – zbog automatske obrade podataka preko host – računara
se mogu detektovati svi tokovi i moguće greške u proizvodnom procesu.− zalihe – proizvodi se prosto skeniraju i izbegavaju greške manuelnog unosa
podataka. Oko 70% manuelnih grešaka se eliminiše. − fakturisanje – automatsko elektronsko fakturisanje eliminiše greške.−
lociranje zaliha – računar "odmah" zna lokaciju zalihe (radnik mora da je pamti i da se "priseća")
• Sistem radio veze
Ovi sistemi za prikupljanje podataka sadrže terminale, mrežne kontrolere i radio jedinice.
Terminali mogu biti ručni, na vozilima ili fiksni.
Radio jedinice su predajnici / prijemnici koji komuniciraju sa terminalima. Obično se postavljaju kao antenski sistemi na krovu skladišta.
LITERATURA UZ POGLAVLJE 10.
[1] Ackerman, K.B.: PRACTICAL HANDBOOK OF WAREHOUSING, TheTraffic Service Co., Washington, 1983.
[2] Coyle, J.J. et all: THE MANAGEMENT OF BUSINESS LOGISTICS, St.Paul, MN: West Publish Co., 1996.
[3] * :BASICS OF MATERIAL HANDLING, Pittsburgh, PA:
The Material Handling Institute, 1973.[4] Johnson, J.C., Wood, D.R.: CONTEMPORARY LOGISTICS, NY: Macmillan
Publ. Co., 1993.
[5] Johnson, J.C., et all: CONTEMPORARY LOGISTICS, 7th ed., Uper SaddleRiver, NJ: Prentice Hall, 1999.
[6] Robertson, G.L.: GOOD AND BAD PACKAGING: WHO DECIDES?, Intl.Jrnl. of Phisical Distrib. and Logist. Mgmt 20, 1990.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 115/156
115
11. POVRATNA (OBRATNA) LOGISTIKA
Uobičajeno je da integrisani logistički sistemi dostavljaju proizvode korisnicima.Ponekad se, meñutim, proizvodi moraju vraćati/kretati od korisnika nazad ka
proizvoñaču, kroz lanac snabdevanja.Ovo se naziva povratnom obratnom logistikom ili reverse logistics.
Ona se odnosi na logističke aktivnosti i mendžerske veštine smanjenja, upravljanja i povlačenja otpada (rasipanja) od pakovanja i proizvoda.
11.1 OBLASTI POVRATNE LOGISTIKE
Ključne oblasti povratne logistike su:
− reciklaža materijala,− vraćanje novih proizvoda ,− vraćanje korišćenih proizvoda i− vraćanje upotrebljivih proizvoda.
Takoñe se bavi kooperacijom povratne logistike, praksom green marketinga(proizvodima u skladu sa zaštitom životne sredine), projektovanjem sistema obratnelogistike i praksom rukovanja opasnim/hazardnim materijalima.
Razlozi postojanja sistema povratne logistike su prikazani u tabeli 11.1.
Tabela 11.1
Primarni razlog za postavljanjesistema povratne logistike
Opšti primeri kada se koriste sistemipovratne logistike
− Vraćanje robe uzete na kredit ili radi povraćaja novca
− Robe ne zadovoljavaju očekivanjakorisnika se vraćaju radi refundiranjanovca
− Povraćaj kratkoročno rentiranih idugoročno iznajmljenih proizvoda
(leasing)
− Povratak opreme rentirane na dan(rent-a-car )
− Povraćaj proizvoñaču na opravku, preradu
− Vraćanje korišćenog auto alternatora proizvoñaču na doradu i preprodaju
− Povraćaj zbog garancije − Vraćanje TV, zbog greške, podgarancijom
− Iskoristivi kontejneri − Vraćanje boca za sodu, na pranje idalje korišćenje
− Povraćaj po konsignacionomugovoru
− Stereo ugrañen u auto koji se prodajenije prodat i kasnije vraćen vlasnicima
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 116/156
116
Primarni razlog za postavljanjesistema povratne logistike
Opšti primeri kada se koriste sistemipovratne logistike
− "Staro za novo" kada je nova jedinica prodata korisniku
− Diler prima / uzima korišćen auto kada je nov isporučen. Stari auto se
priprema za prodaju− Jedinice poslate firmi za poboljšanje,
nadgradnju proizvoda (inoviranje)− Stari računar poslat proizvoñaču na
istalisanje CD-ROM drivera− Uzimanje nazad − Nepotrebno pakovanje proizvoda ili
palete se uzimaju nazad kada nisu potrebne korisniku
− Opoziv proizvoda − Povraćaj automobila dilerima, npr.zbog pogrešnog pojasa za vezivanjeitd.
− Jedinice se šalju proizvoñaču na pregled ili rekalibraciju
− Medicinske i sl. oprema se vraća radi pregleda i rekalibracije mera
− Proizvodi ne ispunjavaju proizvoñačeve garancije korisniku
− Povraćaj TV kada ne radi kao što jeobećano / deklarisano
• Recikl aža
Postoji ambalaža, iz koje se potroši sadržaj, koja se reciklira, odn. vraća krozdistribucioni kanal proizvoñaču. Npr. aluminijumske konzerve od napitaka, ako želite
da reciklirate postavite kontejnere u koje će ih (prazne) ubaciti korisnici. Povratnalogistika će ih kroz svoje kanale vratiti proizvoñaču na reciklažu (preradu).
Delovi lanca snabdevanja potrošača proizvodima, često učestvuju u sistemureciklaže.
Kanal sistema reciklaže koristi četvorostepeni proces:1. sakupljanje otpadnog / rasutog materijala za reciklažu iz kontejnera i
isporučivanje organizacionoj jedinici odgovornoj za reciklažukorišćenog materijala,
2. prerada materijala u sekundarni sirovi materijal (sirovinu),3. korišćenje sekundarnog materijala za proizvodnju novih proizvoda i4. vraćanje proizvoda na tržište.
Proces reciklaže ne može biti uspešno kompletiran bez efikasnog sistema povratne /obratne logistike.
Najčešće reciklirani materijali su aluminijum, papir, staklo, plastika, stiropor itd.
Najveći izazov nije projektovanje efikasnog sistema povratne logistike, negoimplementacija sistema koji može da upravlja rastom i obimom materijala kojigeneriše program reciklaže.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 117/156
117
Opšta organizaciona struktrura sistema povratne logistike uključuje:1. skupljače,2. sortirače,3. prerañivače i
4. proizvoñače. Na slici 11.1 dat je prikaz kanala logistike i povratne logistike.
Proizvo|a~(ponovna proizvodnja
amabala`e)Prera|iva~ Sortira~
Proizvodniproces
Upravljanjezalihama iskladi{tem
Transport Transport
1 2 3 4 5 6
Transport Transport Transport
Legenda: 1 - sirov materijal / isporučene komponente; 2 - primarni proizvoñač proizvoda; 3 – interno skladište; 4 – maloprodaja; 5 - krajnji korisnik; 6 – skupljač otpada.
Slika 11.1 Prikaz kanala logistike i povratne logistike
Neki korišćeni proizvodi se mogu preraditi za alternativnu upotrebu – npr. ulje imaziva se mogu reciklirati za druge procese.
Kako ubediti korisnike da vraćaju korišćene proizvode / ambalažu? (Primer: reciklažaautomobila u Japanu).
Moguće je uvesti povlastice / stimulaciju – u kešu (od poslovanja) ili kreditne takse(od državnih agencija).
Da bi reciklirani proizvodi bili konkurentni, trebalo bi da budu jeftiniji nego novi.
• Vraćanje novih proizvoda
Često se vraćaju neželjeni / nepoželjni proizvodi. Korisnici ih često kupe da bi ihkasnije vratili (primer TELESHOP kupovine “svega i svačega” – prodavac “računa”da ih najveći broj kupaca neće vratiti).
Korisnici često vraćaju defektne proizvode.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 118/156
118
Učesnici logističkog lanca pokušavaju da zaštite integritet proizvoda u sistemu, ali sečesto dogaña da se korisnicima isporuče defektni ili oštećeni proizvodi. Ako se todesi, sistem povratne logistike mora da se stara o njima.
Korisnik očekuje zamenu proizvoda ili obeštećenje. Ako je oštećen proizvod
isporučen iz fabrike, prodavac uobičajeno vraća proizvod proizvoñaču i dobijafinansijsku nadoknadu. Ako se roba ošteti u logističkom lancu, prevoznik,distribucioni centar ili drugi učesnik u lancu snabdevanja mora da preuzmaodgovornost za oštećenje, kao i finansijsku odgovornost.
Ako se ne može sa sigurnošću utvrditi odgovorna strana, onda maloprodaja snosigubitak.
• Vraćanje korišćenih proizvoda
Često se korisnici “ohrabruju“ da vraćaju korišćene proizvode svojim
maloprodajnim punktovima i dobiju novac za to.U auto industriji je uobičajeno da se vraćaju starteri, alternatori, pumpe za vodu itd.koji se mogu prepraviti (“osvežiti“) da budu “kao novi“ (radi se i “regeneracija“gaznog sloja istrošenih auto guma – u siromašnim zemljama, itd.).
Automobilski dileri projektuju i sprovode sistem povratne logistike autodelova(sklopova).
Vraćeni delovi se pakuju za otpremu automobilskoj industriji. Prerañeni “osveženi“delovi se vraćaju na tržište i prodaju jeftinije nego novi proizvodi – rezervni delovi
(za drugu ugradnju). Stimulacije za vraćanje korišćenih proizvoda su uglavnom popusti na cene prerañenih, obnovljenih, proizvoda. Da bi korisnik dobio stimulaciju,on mora da vrati korišćeni deo (“jezgro“) u odreñenom vremenu.
• Vraćanje upotrebljivih proizvoda
Mnogi vraćeni proizvodi se mogu preraditi ili podvrgnuti procesu alteracije. Često semogu ponovo upotrebiti, uz minimalne napore.
Npr. pranje, čišćenje, sterilizacija i sl. staklenih boca, boca za soda vodu, butan – boca i sl., posle čega se mogu ponovo puniti i tako nekoliko puta.
Uobičajeno je da bakalnice plaćaju za otkup takve “ambalaže“, koje šalju nazad punionicama. Punionice ih “osveže“, pune i ponovo vraćaju na tržište.
11.2 ZAHTEVI ZA KOOPERACIJU POVRATNE LOGISTIKE
Često u okruženju postoje kapaciteti koji mogu da realizuju neke ili sve aktivnosti povratne logistike. To znači da se koriste provajderi, tzv. treće strane, kao vezaizmeñu proizvoñača i korisnika, odn. obrnuto, korisnika – ka proizvoñaču. To sunezavisne organizacije , po pravilu za logističke poslove, koje se angažuju kaokooperanti za deo ili sve poslove povratne logistike.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 119/156
119
Ove kooperacije mogu da se koriste za normalne logističke operacije, kao što surukovanje materijalom za just-in-time proizvodnju, transport, skladištenje itd. Npr.opštine sklapaju ugovore sa privatnicima da skupljaju i odnose smeće i otpad. Unovije vreme se ove usluge proširuju na selekciju materijala i pripremu za reciklažu
(deponije – fabrike za preradu smeća - primer Deponija JP "Čistoća", Novi Sad). Naročito se, za prevoz opasnih materijala, angažuje kooperacija, zbog zahteva zaspecijalizovanom opremom i kadrovima.
Veoma često se udružuju različite logističke firme da bi povećale paket atraktivnih i potpunih usluga potencijalnim korisnicima. Stvaraju se strateške alijanse, pulovi ,mreže i na taj način se smanjuje i rizik u logističkom lancu (npr. prevoz opasnihmaterijala do centra za reciklažu).
• Tržište ekoloških proizvoda (green market) i analiza životnog ciklusa
(life – cycle analysis)U poslednjih 30-tak godina se sve više posvećuje pažnja zaštiti životne sredine(ekologiji). Naročito brzo se razvija u SAD.
Formiran je niz tzv. “zelenih“ alijansi, čija je misija zaštita životne sredine, samotom: “čist vazduh i voda“ tabela 11.2.
Tabela 11.2
“Zelene” alijanse Primarna misija alijanse− Mc Donalds restorani i Fond za zaštitu
okoline
− Unapreñenje zaštite životne sredine i sniženje
troškova− Body shop i Prijatelji Zemlje − Sponzorisanje zaštite okoline u cilju
pozicioniranja eko tržišta− Štamparska industrija Amerike, Savet
uprave Velikih jezera i Fond za zaštituokoline
− Sprečavanje zagañenja i sniženje proizvodnih troškova
− Mc Donalds restorani, Conservation Intl. iUniverzitet Clemson
− Zaštita prirodnog eko sistema i obezbeñenjeekonomskih pogodnosti u Costa Rici iPanami
− ACI i Australijski fond za zaštitu − Razvoj reciklaže plastičnih proizvoda−
Bristol – Myers i Conservation Intl.−
Otkrivanje i razvoj prirodnih sastojaka zalekove (farmaciju)− Nature Copany i Nature Conservancy − Zaštita od opasnih vrsta proizvoda i
poboljšanje imidža okoline
U tabeli 11.3 su dati ciljevi i ključni načini za postizanje uspeha u unapreñenju zaštiteživotne sredine, tj. vodič za “zelene“ alijanse.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 120/156
120
Tabela 11.3
Ciljevi Ključni načini postizanja uspeha
• Izbor eko partnera − Grupa sa kojom želite da gradite “zelenu“ alijansumora imati izgrañenu filozofiju ekologije
− Grupa mora biti prepoznatljiva, sa reputacijom poverenja.
• Tržišno pozicioniranje “zelene“alijanse
− Dugoročno razmišljajte
− Informišite medije
− Publikujte i primenjujte ciljeve i programe zaštiteokoline
− Održavajte “čvrste“ odnose sa partnerima u alijansi
− Podstičite inoviranje i izgradnju pokretačkih
prednosti• Upravljanje partnerskim
odnosima (u alijansi)− Premošćujte organizacione i kulturne razlike
− Izgrañujte lične odnose
− Saopštavajte i obezbedite interaktivno okruženje,koje će pomoći u realizaciji eko ciljeva
Mnoge firme čvrsto poštuju svoje usvojene eko programe. Npr. Dow Chemical ima
program WRAP (Wast Reduction Always Pays - Smanjenje otpada se uvek isplati),
a kompanije 3M ima program PPP (Pollution Prevention Pays – Prevencijazagañenja se isplati).
Preko 90% od 200 najvećih kompanija u SAD ima programe za očuvanje životne
sredine.
Glavni fokus programa zaštite životne sredine većine kompanija je tzv. analiza
životnog ciklusa (LCA) proizvoda. LCA meri ekonomske i uticaje na okolinu
proizvoda u proizvodnji, upotrebi i povlačenju iz upotrebe. LCA naročito vodi računa
o fazi povlačenja i sa ekonomskog i sa ekološkog stanovišta.
To znači da inženjeri ekspandiraju feasibility analizu proizvoda do faze sigurnog i
efikasnog povlačenja i ponovne upotrebe / preupotrebe proizvoda.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 121/156
121
11.3 PROJEKTOVANJE EFEKTIVNOG SISTEMA POVRATNELOGISTIKE
Postoji mnogo uticajnih faktora iz okoline na sistem povratne logistike (sl. 11.2).Makro okru`enje
Input
Output
Povratna logistika
Kupci
Konkurencija
PROPISI
Dr`avaInteresnaudru`enja
Dobavlja~i
1. Smanjenje resursa2. Preupotreba
3. Recikla`a4. Povla~enje proizvoda
a) sagorevanje za proizvodnju energijeb) zatrpavanje u zemlju
Slika 11.2 Uticaji na povratnu logistiku
U tabeli 11.4 do 11.6 su prikazane faze (I – III), aktivnosti, organizaciona struktura iresursi za podršku sistemu povratne logistike u cilju zaštite životne sredine.
Faza I – Reaktivna praksa je prikazana u tabeli 11.4.
Tabela 11.4
Primarni ciljevi ekoprograma
Primarneaktivnosti za
program podrške
Organizacionastruktura za
program podrške
Resursi zaprogram podrške
1. Usaglašavanje sapostojećimzakonima
− Reciklažakartonskih kutija,kancelarijskog
papira, ambalažeod napitaka
− Uobičajena ad hocdecentralizovanaorganizacionastruktura
− Minimalni
2. Ispunjenjeindividualnihobaveza premaokruženju
− Obezbeñenje proizvoda sareciklabilnimmaterijalima
− Korišćenje trećestrane zaskupljanje otpadaza reciklažu, kada
je potrebno
− Troškoviusaglašavanjazavise od lokacije
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 122/156
122
Primarni ciljevi ekoprograma
Primarneaktivnosti zaprogram podrške
Organizacionastruktura zaprogram podrške
Resursi zaprogram podrške
3. Postizanje sniženjatroškova
− Označavanje proizvoda koji sureciklabilni,sadržajrecikliranihmaterijala ilidrugih koristi zaokolinu
− Odgovorni su pojedinci kojiiniciraju program.U slučaju da su
programi reakcijana zakone, Vlada
je odgovorna zausaglašavanje
− Troškovi mogu porasti zareciklažu papira,kontejnera zaskupljanje iskladištenjereciklabilnihmaterijala
U Fazi II – proaktivna praksa, kompanije često implementiraju reciklažu i programe preupotrebe (ponovne upotrebe) dobrovoljno i pristupaju razvoju konkurentskih prednosti da bi projektovali moćan program zaštite životne sredine, tabela 11.5.
Tabela 11.5
Primarni ciljevi ekoprograma
Primarne aktivnostiza program podrške
Organizacionastruktura zaprogram podrške
Resursi za programpodrške
1. Pokušajiprevencije noviheko zakona,dobrovoljnimzapočinjanjemprograma
− Pripremakorporativne
politike zaštiteokoline, definis-anje ciljeva eko
programa i sprovo-ñenje eko audita
− Obavezivanje topmenadžmenta.Obično se uvode 1do 2 nova progra-mska menadžera imeñuodeljenskikomitet
− Umereni (skromni)
2. Razvojkonkurentskihprednosti krozefikasnijeusaglašavanje
− Isporukareciklabilnijihmaterijala i
projektovanje proizvoda koji sueco friendly
− Neposrednokomuniciranje
programskihciljeva, svimzaposlenima
3. Prodajaproizvoda kojizadovoljavaju
eko interese
− Reciklaža (i/ili ponovna upotreba) paleta, plastike,
defektnih proizvoda i preradai upotreba otpada,kada je moguće
− Podrazumeva seodgovornost za
preupotrebu ireciklažu
proizvoda, krozindustrijskealijanse i povratne
logističke sisteme
− Menadžeri moguimati bilo kojeiskustvo, od PR do
prodaje, pakovanjaili logistike
− Moguća težnja zaizbegavanje visokihtroškova ulaskom u
joint – venture ilikoalicije
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 123/156
123
U Fazi III – Težnja ka vrednostima komapanije ne samo da teže specifičnim eko prednostima, nego integrišu aktivnosti na zaštiti okoline u svoju poslovnu praksu(sistem vrednosti), tabela 11.6.
Tabela 11.6
Primarni ciljevieko programa
Primarne aktivnostiza program podrške
Organizacionastruktura zaprogram podrške
Resursi za programpodrške
1. Uključenje ekoaktivnosti uposlovnustrategiju
− Korišćenje ecoLCA zavrednovanja
proizvoda i pakovanja, u cilju poboljšanja
dizajna proizvoda, za preupotrebu,reciklažu idemontažu
− Top menadžmentuspostavlja jakeobaveze, zazaštitu okoline,kroz celuorganizaciju
− Teško seizračunavaju jer resursi namenjeni
programu postajuintegralni deooperacija
kompanije
2. Rad firme nasmanjenjuuticaja naokolinu
− Kreiranjekonkurentskih
prednosti u programima povratne
logistike,uključujućikorisćenje treće,strane ako su
prednost.− Kritičko
preispitvanje postojećih procesa i proizvoda/
usluga,zahtevajući oddobavljačaobavezu dasmanji otpad.
− Razvoj internihkompanijskihstimulacija i
procedura prisiljavanja
− Meñuodeljenjskitimovi pomažuuspostavljanju
politike iidentifikovanja
područjaunapreñenja.− Upravljanje
smanjenjem radakroz koordinacijui implementaciju
politike u celojfirmi.
− Svako odeljenjese podstiče da
doprinosi idejamai preduzimainicijative.
− Kapital je čestoograničen od stranestrateških alijansi i
partnerstva satrećom stranom
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 124/156
124
Na sl. 11.3 su prikazani pokretači i “kočničari (ograničenja) povratne logistike.
Regulativa
Korisnici
Kvalitet inputa
Vertikalna
koordinacija
NeizvesnostSistem
stimulacije
PolitikaPreduzetnici
Topmenad`ment
Obavezedeoni~ara
POVRATNA LOGISTIKA
Sl. 11.3 Pokretači i “ kočničari” povratne logistike
Tim ima zadatak da razvije strategiju unapreñenja prakse PL (povratne logistike).
To znači da treba da:
− identifikuje moguće izvore informacija,− odredi tržišne potencijale za reciklirane i/ili preupotrebljene materijale i− sprovoñenje analize troškova u cilju utvrñivanja troškovne efektivnosti
programa.
11.4 DEFINISANJE TRANSPORTA I LOKACIJA U SISTEMUPOVRATNE LOGISTIKE
Veliki je problem donošenja odluka o transportu “second – hand” i reciklabilnih
materijala, jer ti troškovi mogu da prevaziñu njihovu vrednost i time ponište svefinansijske prednosti programa povlačenja.
Ako ovi troškovi (reciklaže ili preupotrebe) premaše ukupne troškove isporuke novih
proizvoda / materijala, firme nemaju profitni motiv za primenu sistema povratnelogistike. U tom slučaju je krucijalna odluka – reciklaža ili preupotreba / ponovna
upotreba proizvoda. Pored ovoga, problem je i lokacija opreme za reciklažu / preradu/ obanavljanje proizvoda / materijala. Zbog toga se lokacija bira tako da se
minimalizuju budući izdaci za transport.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 125/156
125
• Rukovanje osetljivim (opasnim po okolinu) materijalima
Države, uglavnom, regulišu zakonom transport, rukovanje, skladištenje, povlačenje iuništavanje opasnih / osetljivih materijala, koji mogu da zagade okolinu ili da delujuna bezbednost i zdravlje stanovništva.
Osnovni ciljevi regulacije ovih problema su:1. promovisanje fleksibilnosti i inovativnosti u ragulativi (pravilima),2. redukcija potreba izuzetaka od pravila, primenom standardizacije
propisa,3. pojednostavljenje i redukovanje obima pravila (propisa) za opasne
materijale,4. povišenje sigurnosti, kroz poboljšanje prakse klasifikacije i
pakovanja i
5. poštovanje meñunarodnih propisa o prometu i trgovini ovim robama.
LITERATURA UZ POGLAVLJE 11.
[1] Carter, C.R., Ellram, L.M.: REVERS LOGISTICS: A REVIEW OF THELITERATURE AND FRAME WORK FOR FUTUREINVESTIGATION, Journal of Business Logistics 19, 1998.
[2]
Gifford, B.: GETTING GOOD GREASE,Garbage, 1993.[3] Giuntini, R., Andel, T.: REVERSE LOGISTICS ROLE MODELS, “T&D”,
1995.
[4] Kopicki, R.J. et ell: REUSE AND RECYCLING REVERSE LOGISTICSOPPORTUNITIES,Oak Brook, IL: Concil of Logist. Mgmt,1993.
[5] Lampe, M, Gazda, G.M.: GREEN MARKETING IN EUROPE AND THEUNITED STATES, Intl. Business Rev. 4, 1995.
[6] Sheffi, Y.: THIRD PARTY LOGISTICS: PRESENT AND FUTUREPROSPECTS, Journal of Business Logistics 11, 1990.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 126/156
126
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 127/156
127
12. RAČUNOVODSTVO U LOGISTICI
Menadžment uspešnog logističkog sistema zahteva tačne i pravovremeneračunovodstvene informacije. Korisnici ovih informacija su, prvenstveno logistički
menadžeri, finansijski analitičari, planeri proizvodnje itd.
12.1 LOGISTIČKO RAČUNOVODSTVO
• Svrha računovodstva u logistici
Postoje dva osnovna, različita po svrsi, računovodstvena sistema. Prvi je finansijskiračunovodstveni sistem, koji prvenstveno izveštava o rezultatima rada spoljnezainteresovane strane, kao što su investitori, državne funkcije, vlasnici kapitala i dr.Ovi eksterni izveštaji moraju biti standardizovani, tako da se finansijske performanse
jedne organizacije mogu porediti sa drugom. Obično su to: bilans stanja, bilansuspeha, stanje cash flow itd.. Meñutim, ovi izveštaji ne zadovoljavaju potrebemenadžera u organizaciji.
Da bi se zadovoljile potrebe u organizaciji mora da postoje tzv. menadžerskiračunovodstveni sistemi. Tipičan menadžerski računovodstveni sistem je logističkiračunovodstveni sistem, koji pomaže menadžerima da planiraju, primenjuju ikontrolišu, odn. upravljaju logističkim sistemom. Logističke računovodstveneinformacije pomažu u budžetiranju, kao važnom delu procesa planiranja. S drugestrane, pomažu u alokaciji resursa, kao aspektu planova implementacije. Dalje, one
obezbeñuju potrebne informacije za upravljanje logističkim sistemom.Logistički računovodstveni sistem treba da obezbedi različite mere performansi uorganizaciji. Informacije iz logističkog računovodstvenog sistema moraju da budufleksibilne da zadovolje potrebe mnogih menadžera. Integrisane logističkeinformacione potrebe jednog menadžera se, često znatno, razlikuju od drugog.
Odn. one ne mogu biti standardizovane kao spoljne, finansijske informacije.
Logistički računovodstveni sistem, u principu, mora da omogući korisniku analizuodluka baziranih na troškovima.
• Tipovi troškova
Upravljanje logističkim sistemom zahteva od menadžera da razume i koristi različiteinformacije o troškovima, tj. mora da zna kako se ponašanje jednog troška razlikujeod ponašanja nekog drugog.
U principu, troškovi mogu biti izraženi kao:− fiksni, promenjivi i polupromenjivi,− gotovinski (cash) i negotovinski,− direktni i indirektni,− “dubinski” i marginalni (površinski).
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 128/156
128
Svaki od ovih troškova može da otkrije važne i jedinstvene informacije za donošenjelogističkih odluka.
Neki troškovi mogu da imaju i fiksnu i promenjivu komponentu. Npr. predstavnik prodaje može biti plaćen fiksno za mesec rada plus dodatak za promenjiv porast
prodaje. Ovo se onda nazivaju polupromenjivi / semivarijabilni troškovi.Praćenje troškova, odn. upravljanje njima, je u principu moguće na dva načina, što sevidi iz prikazanog primera u tabeli 12.1.
Tabela 12.1
Novčanih jedeinica
Prihod od prodaje
• Promenljivi troškovi
100
- 60
Ostatak prihoda
• Fiksni troškovi
40
- 30
Profit: 10
Sve dok su prihodi od prodaje veći od promenjivih troškova, marginalni doprinos(ostatak prihoda) je pozitivan. Ako i posle odbijanja fiksnih troškova imamo ostatak
prihoda – to je profit ili dobit.
12.2 ANALIZA “PRELOMNE TAČKE”
Ova analiza je esencijalna za logističko računovodstvo. Po definiciji, prelomna tačka je ona tačka (vrednost) u kojoj operativni rezultati postaju pozitivni – npr. kada prihod od prodaje postaje veći od ukupnih troškova poslovanja, odn. kada se javljačist profit, sl.12.1.
Prelomnata~ka A
“^isti”gubitak
Ukupni
tro{kovi,T
r u
n (jed. proizvoda)
Trf
Trv
“^isti“profit
Prihod odprodaje
Ukupnitro{kovi
(T )ru
Fiksni tro{kovi(T )rf
Sl.12.1 Grafik “prelomne tačke”
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 129/156
129
U tabeli 12.2 su prikazane kategorije troškova transporta, kao jedne od najvažnijihlogističkih funkcija.
Tabela 12.2
Vrsta (namena) troškaKategorije troška -
Fiksni / varijabilni (F/V)
• Izdaci za terminal− troškovi nadzora i/ili administracije− rad− isporuke i oprema− porezi i osiguranje− komunikacije− umanjenja vrednosti i amortizacija
FVVFV
F (negotovinski)
• Aktivnosti prevoza (vuce)− goriva/maziva/delovi/održavanje/opravke
− vozači i pomoćno osoblje− porezi /takse/ osiguranje− umanjenja vrednosti i amortizacija
VVF
F (negotovinski)
• Preuzimanje i isporuka,− goriva/maziva/delovi/održavanje/opravke− vozači i pomoćno osoblje
− porezi /takse/ osiguranje − umanjenja vrednosti i amortizacija
VFF
F (negotovinski)
• Obrada naloga/narudžbe,− Nadzor i administracija/upravljanje− Službenici/rad/ office
FV
12.3 MENADŽMENT ZASNOVAN NA AKTIVNOSTIMA (ABM – ACTIVITY - BASED - MENAGMENT)
Ovaj koncept (ABM) je projektovan da pomogne menadžerima u upravljanjutroškovima. Fokus ja na povećanju razumevanja operacija.
Na sl.12.3 je prikazan odnos ABM prema ABC (Activity-Based-Costing) troškovimazasnovanim na aktivnosti.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 130/156
130
Merenje idokumentovanje
aktivnosti
Tro{kovi iunapre|enje
aktivnosti
Pripisivanjetro{kovaaktivnosti:- proizvodima- uslugama
- korisnicima- poslovnim
segmentimafunkcijama
ABM ABC
Sl.12.3 Odnos ABM i ABC
Organizacija treba da utvrdi
1. koje zadatke kombinovati da se realizuje (izvede) jedna aktivnost,2. koje aktivnosti kombinovati da se realizuje jedan proces i3. koje procese kombinovati da se kreira željeni rezultat.
ABM proces se fokusira na razmenjivanje operacija i implementaciju strategijakontinualnog unapreñenja procesa. ABM koristi ABC, kao svoj primarni alat.
Informacije za razumevanje neke operacije dolaze iz različitih izvora. Menadžmentmora da obilazi i posmatra sve operacije, jer se značajne informacije mogu dobiti
prostim posmatranjem procesa rada. Drugo, menadžer mora da intrvjuiše svakog
radnika ili ciljnu grupu, jer to pomaže boljem razumevanju problema, sa kojima seradnici suočavaju u svim područjima organizacije. Zaposleni razumeju svoj posao
bolje od drugih i oni imaju iformacije vitalne za unapreñenje procesa. Zbog toga ihtreba “ohrabrivati” i podsticati na aktivnu kooperaciju i participaciju u donošenjuodluka. Naravno, ovo posticanje treba da pomaže timski rad u radnom okruženju.
Treće, menadžment mora da proučava tok svakog procesa. Dijagram toka procesa mu pomaže da razume kako svaka operacija u procesu “radi”. Čest je slučaj, da su procesi projektovani pre nego što su usvojene značajne novine i unapreñenja.Revizija tokova procesa može da otkrije potencijalna područja problema. Ovi
problemi se moraju ozbiljno preispitati i, ako su značajni, pristupa se reinženjeringuoperacija, odn.procesa.
12.4 TROŠKOVI ZASNOVANI NA AKTIVNOSTI (ABC)
ABC u integrisanoj logistici može da pomogne firmi u primeni ABM na unapreñenjuukupnog procesa odlučivanja. ABC je zasnovan na koncepciji da se poslovneaktivnosti odigravaju u nizu procesa koji izazivaju ili konzumiraju troškove.Utvrñivanje izvora troškova, menadžeri mogu bolje da definišu troškove ili mogućealternative pre odlučivanja.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 131/156
131
ABC se fokusira na ključne procese svake aktivnosti integrisane logistike (IL). Npr.IL menadžer želi da ispita operacije skladištenja. To znači da mora da ispita sve
procese kao što su prijem, istovar i skladištenje. Dalje, svaki od ovih procesa sesastoji od niza zadataka. Npr. skladištenje može da uključi merenje proizvoda,
vaganje proizvoda, ispitivanje njegove pogodnosti “slaganja” u skladištu itd. Dakle, usvakom procesu može biti niz podprocesa. Ispitivanja treba da idu “duboko” dokle semogu slediti / pratiti uzroci troškova logističke aktivnosti.
Kada su troškovi “pridruženi” svakom podprocesu, procesu i aktivnosti, menadžer može bolje da razume stvarne troškove. Primena ABC pomaže u identifikacijiglavnih uzroka/izvora troškova svih procesa. Firma, na taj način, koristi rezultate dameri/poredi moguće alternative, unapreñuje odlučivanje i postaje efikasnija ikonkurentnija.
Osnovna snaga ABC računovodsvenog sistema je razvoj i ispitivanje putanje i izvoratroškova. Područja troškova, koja su ignorisana u tradicionalnom sistemu upravljanjatroškovima, postaju vidljivija u ABC sistemu. ABC omogućuje ispitivanje razlikaizmeñu troškova proizvoda i troškova odeljenja.
Primer: Uzmimo da kompanije XY pruža dve usluge: transport (T) i skladištenje (S).Informacije o troškovima su prikazane u tabeli 12.3.
Tabela 12.3
Segment Direktni rad Postavljanje i
zamena Ukupni troškovi
• Transport (T)
• Skladištenje (S)
300 sati
100 sati
2 sata
8 sati
Iznos troškova(novč. jed)
4000 2000 6000
U tradicionalnom računovodstvenom sistemu ukupni iznos troškova od 6000 bio bi podeljen na ukupan direktni rad od 400 sati, što iznosi 15 novč. jed/sat. Troškovitransporta bi tada iznosili 300 sati x 15 nj/sat = 4500 nj. Troškovi skladištenja – 100sati x 15 nj/sat = 1.500 nj.Ako primenimo ABC prilaz, onda se rad tretira kao jedna, a
postavljanje i zamena kao druga aktivnost. Kada podelimo ukupne troškove rada od4000 nj. na 400 sati, dobijamo jedinični trošak od 10 nj/sat. Ako podelimo ukupnetroškove postavljanja i zamene od 2000 na 10 sati, dobijamo troškove od 200 nj za teaktivnosti. Lako se sada vidi da troškovi postavljanja i zamene značajno utiču nalogističke procese (T) i (S). U tabeli 12.4 je prikazano uporedjenje tradicionalne i
ABC analize troškova.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 132/156
132
Tabela 12.4
Tradicionalni prilaz ABC – prilaz
Segment
Rad
Postavljanje
i zamena Rad
Postavljanje i
zamena
Razlika
Intenzitet
• Transport (T)
• Skladištenje (S)
4500
1500
0
0
10
3000
1000
200
200x2=400
200x8=1600
4500-3400=1100
1500-2600=1100
Vidi se da tradicionalno računovodsvo nije uzelo u obzir uticaj procedure postavljanja i zamene na ukupne troškove logističke operacije. ABC analiza je
razdvojila aktivnost direktnog rada od aktivnosti postavljanja i zamene i pokazaladonosiocu odluke da ovaj deo operacije troši značajna finansijska sredstva.
Logično je da ABC računovodstvo daje bolje informacije potrebne za odlučivanje, jer pokazuje nosioce i uzroke troškova i veze i odnose izmeñu njih.
Da bi IL bio uspešan, on mora da strateški planira, meri, alocira i izveštava otroškovima vezanim za različite procese u odeljenjima. ABC analiza tačnijeidentifikuje područja unapreñenja procesa, preko troškova kao što su troškovi rada,nadzora itd. Primena ABC u IL sistemu može znatno da povisi efikasnost i
efektivnost proveravanih / auditovanih operacija.Efektivan ABC sistem može da pomogne menadžmentu da oceni performanse
biznisa preko ispitivanja produktivnosti, fleksibilnosti, kvaliteta, vremena, ciklusanarudžbine i, što je možda najvažnije, zadovoljstva korisnika.
Koraci u projektovanju ABC prilaza / sistema su:1. definisati svrhu i područje primene sistema,2. uprostiti informacioni sistem, koliko je to moguće, a da zadovolji sve
propisane ciljeve,3. utvrditi vremenski plan izveštavanja i ko treba da dobija koji izveštaj,4. napraviti benchmarking analizu sa drugima u branši,5. ispitati raspoloživost zahtevanih resursa , kao što su rad(nici) i
oprema (hardware) i6. primeniti timski rad na projekt i omogućiti povezivanje različitih
funkcionalnih jedinica organizacije.
Kada je sistem jednom kompletiran, implementacija sistema mora započeti. Ključnetačke merenja za ispitivanje u toku implementacije uključuju:
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 133/156
133
1. identifikovanje “pokretača” (nosioca) troškova ili varijabli odreñenihlogističkih aktivnosti i ponašanja,
2. meriti nosioce troškova dovoljno precizno za razumevanje uzroka i posledica tih odnosa,
3. identifikovati specifične nivoe usluga korisniku i njihovu važnost,4. postići optimalni balans izmeñu nivoa logističke usluge i troškova i5. vrednovati navedene kriterijume da se obuhvate troškovi, bez
kompromisa sa informacionim potrebama / zahtevima.
Identifikacija nosilaca troškova je najvažnija u projektovanju i inplementaciji ABCsistema. Kadrovi su ključni za tu identifikaciju, odn. ljudi iz procesa, iz proizvodnog ilogističkog menadžmenta, finansijskog računovodstva, informacionog menadžmentaitd.
Prava identifikacija potrebnog nivoa usluga korisniku je veoma važna za inplemen-taciju ABC sistema. ABC je više nego prost računovodstveni sistem. On je ustvari“odskočna” daska za ABM.
ABM dalje ekspandira koncept razumevanja nosilaca troškova, meñuzavisnostiizmeñu procesa, uzroka i efekata (uticaja) na meñusobne veze. Preko porastakonkurentnosti i sve viših zahteva korisnika, veoma je važno odreñivanje nivoaželjene usluge korisniku.
IL može da postigne veoma visok nivo usluge korisniku, ali i troškovi mogu da buduvrlo visoki. Firma mora da balansira ovaj odnos.
Problemi koji mogu da umanje efektivnost primene ABC sistema su:− pogrešna ili nepotpuna identifikacija i sledljivost osnovnih aktivnosti,− nedostatak pravovremene analize podataka,− donošenje odluka zasnovano na ekstrapolaciji i stručnoj proceni umesto na
činjenicama,− pogrešan ili netačan benčmarking sa liderima u branši i− neutemeljeni i nekompletni podaci.
Dve su pretpostavke za primenu ABC. Prva, individualni troškovi za svako ulaganjemoraju biti primereni aktivnostima. Druga, troškovi su proporcionalni aktivnostimakoje merimo. Obe pretpostavke su prihvatljive i razumne, ali moramo imati na umukada je sistem projektovan. Uspešnost sistema zavisi od sposobnosti tačne sledljivostitrškova aktivnosti. To znači da se troškovi mogu pratiti po specifičnim uzrocima, kaošto su npr. proizvodi, korisnici, kanali snabdevanja, logističke aktivnosti i drugi nizuvida u rezultate ABC sistema i efektivnije inplementacije ABM.
Ako je ABC projektovan i primenjen uz ove dve pretpostavke, krajnji rezultat će bitimoćan alat za strateško odlučivanje.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 134/156
134
LITERATURA UZ POGLAVLJE 12.
[1] Dhavale, D.: ACTIVITY-BASED COSTING IN CELLULAR MANUFACTURING SYSTEM, Industrial Engineering 24,1992.
[2] Kreuze, J., Newell, G.: ABC AND LIFE CYCLE COSTING FOR ENVIRONMENTAL EXPENDITURES, ManagementAccounting 75, 1994.
[3] Lambert, D., Armitage, R.: INTEGRATING MARKETING ANDLOGISTICS FOR INCREASED PROFIT, Business 40,1990.
[4] Miller,J.: IMPLEMENTING ACTIVITY – BASED MANAGEMENTIN DAILY OPERATIONS, NY: John Wiley & Son., Inc.,1996.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 135/156
135
13. INFORMACIONI SISTEM INTEGRISANE LOGISTIKE
Kretanje roba mora biti informatizovano. Pri kretanju pravih roba, ka pravom mestu u pravo vreme i u pravim uslovima, sa pravim dokumentima, moraju se znati odgovori
na sva “prava” pitanja. Npr. gde će vozač kamiona “pokupiti” isporuku? Ko treba da je isporuči? Kolika jezaliha neke jedinice na skladištu i koliko treba da se proizvede? Gde je neka pošiljkasada?
Informacije obezbedjene u IL sistemu, kao i robama, moraju da idu pravim ljudima, u pravo vreme, u upotrebljivom obliku.
Netačne informacije u sistemu zaliha razaraju usluge korisniku, transport, skladišneoperacije, proizvodnju i upravljanje zalihama.
14.1 INFORMACIONI SISTEM INTEGRISANE LOGISTIKE (ISIL)
Da bi logistika bila efektivna i efikasna ona zahteva moćan informacioni sistem. Bez brzog obezbeñenja tačnih informacija IL, operacije gube i efetivnost i efikasnost.Primarne aplikacije informacionog sistema IL su: stanje zaliha, planiranje ruta iotpreme, preuzimanje i isporuka, pogodnost narudžbe (naloga), tačnost naloga,
balansiranje sopstvenog i spoljašnjeg transporta i obrada naloga.
• Kvalitet informacija
Tri uticajna obeležja kvaliteta informacija su:1. obezbeñenje pravovremene informacije;2. tačnost informacije;3. efektivno komuniciranje informacije.
1. Obezbeñenje pravovremene informacije
Osnovni problem, sa kojim se sreću menadžeri IL, je dobijanje pravih informacija zaodlučivanje. Za to postoje tri glavna rezona. Prvo, neki IL menadžeri ne znaju ili neće
da utvrde koje su im informacije potrebne. Drugo, sistem ne daje menadžeruinformacije koje su mu potrebne. Informacioni sistem IL obezbeñuje najpogodnijeinformacije, neophodne za IL i informacije za neke nelogističke namene. Treće,informacije su “tu negde” , ali su nedostupne / nepristupačne logistici. One su“zakopane” u informacionom sistemu nekog drugog funkcionalnog područja i teškose, ili uopšte, mogu naći.
2. Tačnost informacija
Informacija mora biti tačna. Bez tačnih podataka IL menadžer ne može donositi
dobre odluke. Tradicionalna obrada podataka retko je prilagoñena za logističke
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 136/156
136
odluke. Troškovi su alocirani u marketing, finansije i računovodstvo i proizvodnju,tako da je većina troškova integrisane logistike sakrivena u ovim funkcijama. Ako seIL tretira kao funkcija, tada ovaj problem nije tako ozbiljan. Obračun troškovazasnovan na aktivnostima nudi tačnije informacije o troškovima za logistiku, ali još
nije u širokoj upotrebi.Ciklični / periodični sistem obračuna potpomaže tačnost informacija / podataka iotkriva izvore mogućih grešaka u zapisima / evidencijama o zalihama. Na taj načinse: istražuju izvori grešaka, koriguju greške i izveštava menadžment o uzrocima, nakontinualnoj osnovi, čime se postiže znatno veća tačnost informacija.
3. Efektivno komuniciranje informacije
IL menadžer mora da komunicira tačno tako da primalac poruka može da ih dekodirakorektno.
Na sl. 13.1 je prikazan bazni komunikacioni proces.
Pošiljalac kodiraporuku
Poruka poslata krozkomunikacioni kanal
/ medijum
Buka
Feedback Odziv
Primalac dekodiraporuku
Slika 13.1: Komunikacioni proces
Pošiljalac mora da kodira poruku tako da primljena poruka korespondira sa poslatom porukom. Ona mora biti poslata kroz korektan kanal / medijum. Pošiljalac mora dazna šta primalac može da zapazi, šta primalac očekuje da zapazi i kako će primalacda odgovori na zapažanja.
Komuniciranje zahteva feed-back od primaoca. Da li je korektna osoba primilakorektnu poruku? Feed-back govori o tome da li je poruka primljena i korektnodekodirana. Buka utiče na mnoge poruke. Buka je sve što ometa prijem ilirazumevanje poruke. Može biti fizička, emocionalna ili psihološka. Fizička - znači
poruka mora biti “napravljena” tako čvrsto, da može da se čuje ili da se vidi.Emocionalna i psihološka buka se javljaju kada primalac ima druge stvari na umu.Postoje velike poteškoće u savladavanju buke u globalnim sistemima IL.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 137/156
137
13.2 DEFINISANJE INFORMACIONOG SISTEMA IL (ISIL)
ISIL se može definisati kao: uključivanje ljudi, opreme i procedura / postupaka potrebnih za prikupljanje, sortiranje, analizu, vrednovanje i distribuisanje
pravovremenih i tačnih informacija, primerenih donosiocima odluka, tako da onidonose kvalitetne logističke odluke.
ISIL prikuplja informacije iz svih izvora da pomogne IL menadžeru da odlučuje.Povezan je IS marketinga, finansija i proizvodnje. Sve ove informacije se usmeravajutop menadžmentu, da pomognu u formulisanju strateških odluka.
Na sL. 13.2 je prikazan opšti model ISIL i interakcije sa podsistemima.
Slika 13.2: Opšti model ISIL i interakcije sa podsistemima
ISIL Ima četiri primarne komponente:
1. sistem obrade naloga / porudžbine,2. sistem istraživanja i obaveštavanja,3. sistem podrške odlučivanju i4. sistem izveštavanja i izlaza.
Ovi sistemi, zajedno, obezbeñuju IL menadžmentu pravovremene i tačne informacijekoje su baza za odlučivanje. Ovi podsistemi su povezani sa IL menadžerskimfunkcijama i IL menadžment okruženjem. Kao što se vidi na slici, informacije prenego što se razviju, moraju biti utvrñene / definisane.
Funkcije
logističkogmenadžmenta
Analiza
Planiranje
Implementacije
Organizacija
Kontrola
Ocenjivanjeinformacionih
potreba
Distribuisanjeinformacija
Sistem podrškeodličivanju
Sistem obradenaloga
(porudžbina)
Sistemizveštavanja i
izlaza
Sistemistraživanja i
obaveštavanja
Razvoj
informacija
Okruženje
logističkogmenadžera
Korporativni biznis
Funkcionalneveze
Logističkimenadžment
Logističkeaktivnosti
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 138/156
138
• Sistem obrade naloga/porudžbine
Ovaj sistem je, bez sumnje, najvažniji podsistem ISIL jer ima direktan uticaj nakorisnika. On je posebno obrañen u poglavlju 6. KVALITET USLUGA ILOGISTIKA USLUGA.
• Sistem istraživanja i obaveštavanja
Ovaj podsistem kontinualno snima / skenira i nadzire (monitoring) okruženje, posmatra i izvodi zaključke o dogañajima, koji utiču na IL operacije. On osmatra indzire unutrašnje okruženje u firmi, spoljašnje okruženje i okruženje izmeñu firmi.Spoljašnje okruženje obuhvata takve dogañaje izvan firme ili izvan kontrole firme.Okruženje izmeñu firmi obuhvata elemente eksternog okruženja koji direktno utičuna firmu i prevazilaze mogućnosti firme da ih drži pod kontrolom, kao što su kanalidistribucije. Okruženje unutar firme uključuje interni rad firme i elemente koje firma
kontroliše.Snimanje i osmatranje okruženja obuhvata, najmanje, sledeće elemente:
1. integrisana IL planiranja sa ukupnim korporativnim planiranjem,2. upravljanje interfejsom sa korporativnim kupcima,3. strateške opcije organizacije i osoblja,4. integrisanje informacionih tehnologija,5. donošenje umesto “kupovine” odluka,6. korišćenje trećih strana,
7. prilagoñavanje IL mreža (forme i funkcija),8. naglašavanje produktivnosti i kvaliteta IL.
U tabeli 13.1 je dat pregled metoda skeniranja okruženja.
Tabela 13.1
Metod skeniranja Opis• Indirektna osmatranja ¡ Odnosi se na opšte otkrivanje različitih
informacija koje IL menadžeri nemaju, naodreñen način, na umu.
• Moguća osmatranja ¡ Direktno otkrivanje, bez aktivnogistraživanja, manje više jasnih područjainformacija.
• Neformalna istraživanja ¡ IL menadžeri preduzimaju relativnoograničena i nestrukturisana istraživanja dadobiju specifične informacije ili informacijeza specifične namene.
• Formalna istraživanja ¡ napor IL menadžera – prema unapredutvrñenom planu, proceduri ili metodologiji
– da osigura specifične informacije vezaneza specifične namene.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 139/156
139
Ključne informacije moraju biti povezane sa sistemom skeniranja. Svi zaposleni,uključujući i zaposlene u IL moraju da budu povezani sa IS. Snabdevači, korisnici,
prevoznici, skladišta i menadžeri distribucijom moraju biti u informacionoj mreži.
Treće strane moraju da pomognu u skeniranju i vrednovanju rezultata rada.
• Sistem podrške odlučivanju (SPO)
Sistemi podrške odlučivanju su bazirani na kompjuterima, i obezbeñuju rešenjasloženih problema IL primenom analitičkog modelovanja. Srž SPO je odgovarajuća
baza, koja sadrži informacije koje IL menadžeri koriste za odlučivanje. U principu baza sadrži:
1. osnovni file internih i spoljnih podataka za analitičko modelovanje,2. file kritičnih faktora koji odreñuju obim odlučivanja,3. file podataka o politici i parametrima, koji odreñuju IL opertivne
politike za svako funkcionalno područje i4. file rešenja o prethodnim analizama, koje se porede, stalno, sa
budućim analizama.
Tehnike modelovanja u SPO su: optimizacija, simulacija i heuristika. Optimizacionimodel “daje najbolji odgovor” primenom linearnog ili matematičkog programiranja.Prednosti su prosta i najbolja rešenja za složene probleme. Nedostatak je mnoštvo
potrebnih podataka i ograničene postavke koje ograničavaju odgovor / rešenje.Heuristički modeli se približavaju najboljem rešenju, ali zahtevaju manje podataka imogu biti predmet više ograničenih pretpostavki. Simulacioni modeli daju odgovore
tipa “šta – ako”. Oni uspostavljaju scenarije i dopuštaju IL menadžerima da menjaju promenjive i vide šta se dogaña.
U tabeli 13.2 se vidi da se IL odluke se mogu modelovati kao operativne, taktičke istrateške.
Tabela 13.2
Okvir planiranja(vremenski)
Operativne Taktičke Strateške
• Predviñanja 6 – 12 meseci
- promocije- trendovi
6 – 12 meseci
- sezonski- uticaji tržišta
Dugoročno
- novi proizvodi- demografske
promene• Projektovanje/analiza
mrežePromena zahtevakorisnikaPlaniranjekontigenata
Korišćenje javnihskladištaPozicioniranjezaliha
Lociranje pogona idistribucionih skladištaAlternativni izvori
• Planiranje proizvodnje Planiranjekontigenta
Proizvodni mixZalihe za
balansiranjePlaniranje“posada”
Proizvodni mixZahtevana opremaRazmeštaj opreme
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 140/156
140
Okvir planiranja(vremenski)
Operativne Taktičke Strateške
• Planiranje materijala Snabdevanje Nivoi zalihaOslobañanjematerijala
“Gomilanje”zaliha i ugovoraAnalizenedostatakaDistribucioni
planovi
- Alternativnimaterijali i tehnologije
• Terminiranje proizvodnje
Dnevno / nedeljnoterminiranje
proizvodnje
6 – 12 mesečni planovi proizvodnje
Ekonomske analize – posvećene linijama vs.širokom spektru
proizvoda• Dispečiranje Dnevno / nedeljno
planoviopterećenja i
isporukeFakturisanje
Ugovori sa prevoznicimaRazmeštaj
opreme
Odreñivanje broja ikonfiguracijetransportne “flote”
U tabeli 13.3 je dat prikaz primene računarom podržanih tehnologija u ILaktivnostima.
Tabela 13.3
Područje primene Procenat primene− Obrada naloga / narudžbi− Upravljanje / kontrolisanje zaliha− Plaćanje računa− Kontrolisanje / upravljanje skladištem− Plaćanje / sledljivost isporuke− Opoziv proizvoda− Osiguranje / konsolidacija isporuka− Izbor prevoznika− Upravljanje sopstvenom / privatnom
“flotom”(transportom)
9689
81665551424023
• Sistem izveštaja i izlaza
Normalni izlazi / izveštaji se koriste za planiranje, operacionalizaciju i kontrolisanjeIL. Izlazi planiranja uključuju trendove prodaje, ekonomska predviñanja i drugemarketinške informacije.
Operativni izveštaji se koriste za upravljanje zalihama, planiranje transporta i ruta,snabdevanje i planiranje proizvodnje.
Kontrolni izveštaji se koriste za analizu troškova, budžeta i performansi / ostvarenja.
• Tok i korišćenje IL informacija
Na sl. 13.3 su prikazani tokovi informacija u upravljanju ISIL.
Transakcioni sistem generiše tehničke logističke informacije koje se podnose
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 141/156
141
regionalnim ili područnim menadžerima. Podaci se analiziraju za podrškumarketingu, predviñanja proizvodnje i taktičke finansijske odluke. Taktičkeinformacije se prenose na nivo korporacije i predstavljaju sirov materijal za strateškoodlučivanje. Korporativni nivo odlučivanja ne može da apsorbuje ogroman obim
detaljnih informacija generisanih na taktičkom ili tehničkom nivou. Strateškoodlučivanje je zasnovano na simulaciji najvažnijih informacija.
Logistika
P o d r { k a
m a r k e
t i n g a
Predvi|anjaproizvodnje
F i n a n s i j e
I z v e { t a
j i o u s l u -
g a m
a k o r i s n
i k uR a ~ u
n o v o
d s
t v o
Upravlja-nje
zalihama
Upravlja-nje
skladi-{tem
Transport
O s t a l i
u l a
z i
Uslugekorisniku
Garancije
P l a } a
n j e
Pla}enira~uni
Ispostavljenira~uni
Otprema
Snabdevanje/isporuke
Ra~unovodstvozaliha
Planiranjepreuzimanja
Dokumenti
Prijem
Automatskeotpreme
Fakturisanje/ra~un
Pripremeisporuke
Informacioni tok
I n f o
r m a c i o
n i t o k
T r a n s
a k c i o
n i s i s t e m i
K o n
t r o l a
i z v e { t a v a
n j a
A n a l i z e
P l a n
i r a n j e
I n f o r m
a c i o
n i t o
k
S t r a
t e { k i
T a k t i ~ k i
T e
h n i ~ k i
Korporativninivo
Regionalninivo
Distribucionicentri
Dopunjavanjezaliha
Slika 13.3: Korišćenje ILIS
Ključno pitanje, koje se odnosi na sl. 13.2, je: koje su informacije potrebne? ISILmora biti balansiran da bi IL menadžer imao raspoložive informacije za koje jeodgovoran. Projektne informacije nisu uvek raspoložive, jer se ne mogu dobiti ili jedobijanje teško – predugo i preskupo. Informacije su raspoložive ako postojisofisticirana informaciona tehnologija.
U tabeli 13.4 su navedeni informacioni zahtevi / odgovori koje treba da ima ILmenadžer. To nije lista konačnih zahteva, nego polazna tačka.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 142/156
142
Tabela 13.4
Pitanja / odgovori koji treba da ocene informacione potrebe ISIL
− Koje odluke donosite na regularnoj osnovi?
− Koje informacije zahtevate za odlučivanje?− Koje informacije dobijate od postojećeg informacionog sistema? Koje iz drugih
izvora?
− Zahtevate li potrebna istraživanja o zbivanjima i koje su prirode?
− Koje informacije želite da dobijete, koje ne dobijate?
− Postoje li druge kompanije sa ISIL koje mogu da vam obezbede informacijekoje ne možete da dobijete i koje imaju konkurensku prednost na tržištu?
− Kada zahtevate informacije: dnevno? nedeljno? mesečno? godišnje?
− Koje posebne pokazatelje želite da pratite uporedo?
− Koje programe analize podataka želite da imate?
− Koje sugestije predlažete za unapreñenje postojećeg ISIL?
• EDI i integrisana logistika
EDI tehnologija podrazumeva direktnu vezu izmeñu računara. Koristi se ekstenzivnou ISIL. EDI znači širinu, tačnost i kvalitet podataka. EDI primenjen na IL
podrazumeva tok “bezpapirne dokumentacije” do upravljanja skladištem, sa bar-kod
skenerima / čitačima i radio frekventnom petljom / mrežom. Prednost EDI uključujuredukciju troškova, porast produktivnosti, brže cikluse otpreme / nabavke, bolji fokusna korisnika, redukciju činovničkog rada, papira i poštarine.
Da bi se ostvarile ove prednosti, organizacija mora da usvoji sledeća pravila:
1. partneri moraju sarañivati na uspostavljanju novog sistema iunapreñivanju tokova transakcija,
2. ključni ljudi kompanije moraju voditi implementaciju EDI
3. kompanija mora da uloži vreme u implementaciju EDI,
4. firma mora da prione na primenu EDI standarda.
EDI nije cilj, nego sredstvo da se postigne konkurentnost, liderstvo u distribucionimkanalima, unapreñenje usluge korisniku, viši profit, bolji odnosi zaposlenih sa
partnerima i bolji menadžment informacijama u firmi.
Glavni problem u EDI standardizaciji je jezik. Postoje dva osnovna standarda u svetu – ANSI ASC x 12 i EDIFACT. Oba su projektovana za globalno komuniciranje, alinisu kompatibilni sa drugima. EDIFACT su razvile UN, a ANSIx12 SAD.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 143/156
143
13.3 E – TRGOVINA
Pojava Interneta je uticala na režim života i rad ljudi. Glavni uticaj Interneta je pojavae-trgovine (elektronske), prodaje i kupovine roba i usluga, posebno preko Web-a
(World Wide Web). Internet je pomogao da se smanje geografske barijere povezivanjem svih koji imaju pristup Internetu.
E – trgovina omogućuje firmama mnogostruke koristi, kao što su:1. kompanije i izdavači imaju globalnu prezentaciju / prisustvo, a korisnici
globalni izbor i lak pristup informacijama,2. kompanije mogu da unaprede konkurentnost i kvalitet usluge mogućnošću
pristupa njihovim uslugama bilo gde i bilo kada (uvek). Kompanije moguelektronski da prate (monitoring) izbor i zahteve korisnika,
3. kompanije mogu da analiziraju interes za proizvod zasnovan na broju posetasajtu i zahteva za informacijama,
4. kompanije mogu da skupljaju detaljne informacije o preferencama klijenata,koje omogućuju masovnu kastomizaciju (približavanje korisniku) i
personalizaciju proizvoda,5. vreme odziva u lancu snabdevanja je skraćeno,6. uloga posrednika i, ponekad, tradicionalnih maloprodavaca proizvoda i
davalaca usluga, je redukovana ili eliminisana. Ovaj proces redukuje troškove idodatke za opcije alternativnog snabdevanja,
7. firme mogu značajno da snize transakcione troškove, što dopušta sniženje cene proizvoda ili troškova čuvanja proizvoda. Kompanije koje obezbeñujusnabdevanje i podršku usluga preko WEB mogu znatno da snize troškove
proizvoda,8. e–trgovina omogućuje kretanje “virtualnih” kompanija, koje distribuišu robe /
usluge isključivo preko WEB, što redukuje troškove i9. e–trgovina naglašava ulogu malih kompanija koje nisu u stanju da imaju istu
ifrastrukturu i marketinške programe, kao njihovi veliki partneri i / ilikonkurenti.
• Kategorije e – trgovine
Postoje dve glavne kategorije e – trgovine:− business – to business (B2B) i− business – to customer (B2C).
B2B e – trgovina se fokusira na industrijske firme koje se angažuju na on – linetransakcije sa drugim firmama. B2B kompanije sarañuju sa drugima sa različitimciljevima, kao što su pribavljanje robe, usluga i informacija ili povišenja brzine iefikasnosti komuniciranja. Lanac snabdevanja, preko Interneta, utiče na praksu kaošto je prevoz proizvoda, obezbeñenje / deljenje informacija, upravljanje zalihama i
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 144/156
144
predviñanje zahteva korisnika. Postoje vertikalne i horizontalne B2B kompanije.Vertikalne kompanije rade sa industrijom i uobičajeno “prave novac” odadvertizinga specifičnih sektora ili od transakcionih taksi na e-trgovinu koju one drže(čiji su host). U SAD postoje dve najveće vertikalne kompanije: Internet Capital
Group i Vertical Net. Horizontalne “prave novac” prodajom softvera i pridruženihusluga. Prednosti od B2B e-trgovine uključuju redukciju troškova snabdevanja, povišenje marketinške efikasnosti, boljeg obaveštavanja o tržištu i sniženje nivoazaliha. U B2C e-trgovini, korisnici sarañuju sa kompanijama preko Interneta, dadobiju robe, usluge i/ili informacije, na efektivan i efikasan način. Velika prednostB2C Internet trgovine je smanjenje potrebe za posrednicima, uključujući distributere iskupe maloprodavce. Dok efektivno korišćenje Interneta može znatno da smanjiinfrastrukturu lanca snabdevanja, potpuno odsustvo infrastrukture može da budeograničenje za firmu. Internet može da usmeri i komprimuje lanac snabdevanja, alimnogi proizvodi zahtevaju fizički lanac snabdevanja za kompletnije isporuke dokorisnika. Internet je “podigao” očekivanja korisnika, koji zahtevaju rapidne odzivelogističkog sistema. Mnoge firme imaju razvijene sisteme elektronske podrškeunapreñenja prevoza i brzine isporuke. Kada “kurir” preuzme “paket” to se vidi po
bar-kodu i prevoznom broju. Korisnik tada može, posetom web-sitea kompanije,unoseći prevozni broj, da trenutno dobije informacije o lokaciji “paketa”. Na taj načinkorisnik “prati” putanju pošiljke od isporučioca / polazišta do mesta isporuke /destinacije.
• Nivoi e-trgovine
Nivo e-trgovine zavisi od sofisticiranosti transakcija i nivoa razmene podataka.Postoje četiri nivoa e-trgovine:
Nivo I : jednosmerno komuniciranje – druga strana ne treba da odgovori u realnomvremenu. Brauser ili file podataka su za opštu upotrebu, preko hypertextlinkova i ne može im se pristupiti na bazi ulaznih podataka. Ova forma e-trgovine je postojala pre više od 10 godina.
Nivo II : omogućuje korisnicima e-trgovine pristup bazi podataka za ličneinformacije, unosom podataka preko ulazne forme. Korisnik može da
postavlja personalizovane zahteve i naloge (status traženog, poručivanje preko Interneta). Ovaj nivo omogućuje pretraživanje interneta kompanija i pretraživanje kataloga. Individualna kupovina preko Interneta je mogućakorišćenjem kreditne kartice.
Nivo III : primenjuje se uglavnom za B2B transakcije i zahteva računare na oba kraja,za razmenu informacija, tipično korišćenjem EDI. Drugi vid razmene
podataka je automatski kliring koji omogućuje industriji da konsoliduje podatke i dozvoli pretraživanje / upite svim stranama. Ovaj prilaz se prvenstveno koristi u bankama za procesiranje pozajmica studentima i u
zdravstvenoj zaštiti za obradu prava korisnika.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 145/156
145
Nivo IV : omogućuje učešće mnogo entiteta u procesu. Ovo zahteva ugovorenestandarde za primenu za komuniciranje sa svima i kompanijama daučestvuju u procesima.
• Ispunjenje naloga / zahteva u e-trgovini
Strategija ispunjenja zahteva / naloga uključuje distribucione centre isporuke,operacije ispunjenja zahteva meñu partnerima, centre posvećene ispunjenju zahteva,centre treće strane i model izgrañen “za ispunjenje naloga”.
Model ispunjenja zahteva od strane partnera, znači da nema zaliha, nema prodavnica inema proizvodnih marki. Ispunjenje zahteva se potpuno ostvaruje preko partnera.Ovaj prilaz jasno smanjuje brigu o troškovima zaliha, ali odstupa od upravljanjalogistikom usluge. Pošto partneri upravljaju / kontrolišu ispunjenje, usluge mogu bitiograničene. Efikasnost može biti niska, a menadžment složen. Izazov menadžmentu
uključuje pokušaj uspostavljanja sistema utvrñivanja rute naloga, održavanjastrateških alijansi sa partnerima i obezbeñenja kvaliteta i pouzdanosti usluge.Upravljanje nepredvidivim zahtevima je stalan izazov za mnoge kompanije. U tomslučaju kompanije se “okreću” centrima treće strane (virtualnim skladištima), za
pomoć. Ovaj prilaz omogućuje lizing obučenih kadrova i opreme za ispunjenjezahteva / naloga korisnika. Prilaz nudi veću fleksibilnost i rukovanje mogućnostimaispunjenja nepredvidivih zahteva. U ovom slučaju ispunjenje zahteva od treće straneutiču na smanjenje zaliha, kao u pogramima JIT.
Pri izboru strategije ispunjenja zahteva korisnika, kompanija mora da:
1. oceni konkurentsko okruženje,2. odabere strategiju ispunjenja,3. postigne sinhronizaciju poslovnih procesa i4. projektuje i primeni potrebnu integraciju aplikacija u svim procesima.
U e-trgovini se očekuje porast zahteva korisnika, zahteva hitne isporuke i “1 na 1”komuniciranje sa korisnicima.
LITERATURA UZ POGLAVLJE 13.
[5] Carter, T.: CHOOSING AN E-FILFULLMENT SERVICEPROVIDER, Inbound Logistics, 2000.
[6] Kaplan, R.: YESTERDAY`S ACCOUNTING UNDERMINESPRODUCTION, Harvard Business Review 62, 1984.
[7] Langley, C.Y.: INFORMATION-BASED DECISION MAKING INLOGISTICS MANAGEMENT, Intl. Jrnl. of PhysicalDistribution and Material Management 15, 1985.
[8] Lavery, H.: EDI IN TRANSPORTATION, Oak Brook, IL: Council of
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 146/156
146
Logistics Management, 1989.
[9] Maltz, A.:, Masters, J.M.: STRATEGIES FOR THE SUCCESSFULIMPLEMENTATION OF NEW INFORMATIONTESHNOLOGY IN LOGISTICS, ibid [4].
[10] Punnet, B.J., Ricks, D.A.: INTERNATIONAL BUSINESS, Belmont, CA:Wadsworth Publ. Co., 1992.
[11] Simchi – Levi, D.E. et all: DESIGNING AND MANAGING THE SUPPLYCHAIN: CONCEPTS, STRATEGIES AND CASESTUDIES, Burr Ridge, IL: Irwin / Mc Graw – Hill, 2000.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 147/156
147
14. ORGANIZACIJA INTEGRISANE LOGISTIKE
14.1 STUPNJEVI RAZVOJA ORGANIZACIJE INTEGRISANE
LOGISTIKE
U literaturi iz područja organizacije logistike sreću se pet stupnjeva struktureorganizacije.
• I stupanj strukture organizacije
Na osnovu stepena razvoja organizacije, logističke funkcije su fragmentisane. Nemaintegrisanog logističkog odeljenja, a logističke funkcije su pripisane marketingu,finansijama / računovodstvu ili proizvodnji. Ova fragmentacija smanjuje koristi od
logističkog sistema. Zbog loše komunikacije izmeñu delova organizacije, logističkeaktivnosti se ne realizuju prema potencijalima. Npr. transport je podeljen izmeñumarketinga i proizvodnje itd.
Finansije/ Ra~unovodstvo
Proizvodnja Menad`mentusluge
Marketing
- Usluge korisniku- Obrade zahteva- Predvi|anje
potreba- Operacije skladi{ta- Spoljni transport- Me|unarodni
transport- Izbor prevoznika- Izbor lokacije
skladi{te
- Komunikacije- Politikasnabdevanja
- Politika zaliha- Kapitalno
bud`etiranjelogisti~kih dobara
- Povla~enja otpada
- Upravljanjezalihama- Snabdevanje- Rukovanje
materijalom- Pakovanje- Unutra{nji
transport- Planiranje
proizvodnje- itd.
- Upravljanjeljudskimresursima
- Pravni poslovi- Obrade podataka- itd.
Slika 14.1: I stupanj organizacione strukture logistike
• II stupanj strukture organizacije
Na ovom stupnju se javlja funkcija fizičke distribucije, koja treba da bude upravljanaod strane jednog entiteta – osobe, odeljenje, funkcija. U ovom slučaju se mnogelogističke aktivnosti "sele" iz marketinga u distribuciju.
Menadžment je usmeren na smanjenje broja prevoznika, eliminaciju nepotrebnih
zaliha, poboljšanje iskorišćenja vozila, izbegavanje dupliranja opreme i malo
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 148/156
148
raspoloživih podataka za odlučivanje, nedostatak realnog vodjenja distribucije;menadžerima i zaposlenima nedostaju veštine iz oblasti distribucije roba i menadžer distribucije ne može da odgovori zahtevima.
Pri prelazu sa I na II stupanj organizacije, firma može da uštedi oko 10% troškova
distribucije. Logističke aktivnosti transferisane u distribuciji su označene znakom"+".
Marketing
- Usluga korisnika- Obrada
zahteva- Predvi|anje
potreba
Finansije/ Ra~unovodstvo
- Komunikacije- Politika
snabdevanja- Politika zaliha- Kapitalno
bud`etiranjelogisti~kih dobara
- Povla~enja otpada
Proizvodnja
- Upravljanjezalihama
- Snabdevanje- Rukovanje
materijalom- Pakovanje- Unutra{nji
transport- Planiranje
proizvodnje- itd.
Menad`mentusluge
- Upravljanjeljudskimresursima
- Pravni poslovi- Obrade podataka- itd.
+ Operacijeskladi{ta
+ Spoljni transport+ Me|unarodni
transport+ Izbor
prevoznika+ Izbor lokacije
skladi{ta+ Pakovanje+ Planiranje
distribucija
Distribucija
Slika 14.2: II stupanj organizacione strukture logistike
• III Stupanj strukture organizacije
Na ovom stupnju razvoja strukture organizacije logističkih aktivnosti u funkciju
distribucije se "sele": usluge korisniku, obrade zahteva, upravljanje zalihama iunutrašnji transport. Menadžer distribucije menja naziv u menadžer logistike. Oko
40% američkih i kanadskih firmi se nalaze na ovom stupnju organizacije logistike.Glavni otpori prelasku na ovaj stupanj, su gubitak moći marketinga, računovodstva i
proizvodnje. Marketing gubi najviše logističkih aktivnosti.
Na stupnju II menadžer distribucije se fokusira na transakcije, a na III na budžet.
Menadžer logistike razvija procese promena, inicira redizajniranje distribucionemreže, integriše "papirologiju" zahteva i naloga, primenjuje ABC analizu, unapreñuje
koordinaciju snabdevanja i čvrsto nadzire skladištenje.
Prelazom na III stupanj moguće su uštede logističkih troškova od oko 15% više, negona II stupnju.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 149/156
149
Marketing
- Usluga korisnika- Obrada
zahteva- Predvi|anje
potreba
Finansije/
Ra~unovodstvo- Komunikacije- Politika
snabdevanja- Politika zaliha- Kapitalno
bud`etiranjelogisti~kih dobara
- Povla~enja otpada
Proizvodnja
- Snabdevanje- Rukovanje
materijalom- Planiranje
proizvodnje
Menad`ment
usluge- Upravljanje
ljudskimresursima
- Pravni poslovi- Obrade podataka- itd.
- Operacijeskladi{ta
- Spoljni transport- Me|unarodni
transport- Izbor
prevoznika- Izbor lokacije
skladi{ta- Pakovanje- Planiranje
distribucija+ Usluge korisnika+ Obrada zahteva+ Upravljanje
zalihama+ Unutra{nji
transport
Distribucija
Slika 14.3: III stupanj organizacione strukture logistike
• IV stupanj strukture organizacije
Na ovom stupnju integrisana logistika postaje odvojena / zasebna funkcija, sasopstvenim menadžerom. Sve aktivnosti potpadaju pod menadžera integrisane
logistike. Shvata se značaj integrisane logistike za postizanje korporativnih ciljeva. IL je vitalni input strategije. Ostali menadžeri igraju ulogu povezivanja IL u kreiranjukonkurentskih prednosti firme. Uloga IL je uslužno orjentisana funkcija, koja pomaže
da proizvod bude isporučen korisniku uz minimum troškova, za što kraće vreme,obezbeñujući pri tom poverenje u kvalitet firme.
Oko 20% američkih i kanadskih firmi su na ovom stupnju razvoja logistike.
Na ovom stupnju, menadžer IL balansira usluge i troškove, razvija informacije,
unapreñuje kooperaciju sa ostalim funkcijama u komapaniji i počinje da planira budžet. Taktike obuhvataju koordinaciju svih unutrašnjih i spoljašnjih kretanja,
razvoj planiranja zaliha, analizu profitabilnosti korisnika, postizanje ciljeva uslugakorisniku i vrednovanje dobavljača. Mogu se postići uštede troškova 10 – 15%.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 150/156
150
Marketing
- Nemalogisti~kihaktivnosti
Finansije/ Ra~unovodstvo
- Komunikacije- Politika
snabdevanja- Politika zaliha- Kapitalno
bud`etiranjelogisti~kih dobara
Proizvodnja
- Izbor mestapogona/fabrike
Menad`mentusluge
- Upravljanjeljudskimresursima
- Pravni poslovi- Obrade
podataka- itd.
- Operacijeskladi{ta
- Spoljni transport- Me|unarodni
transport- Izbor
prevoznika
- Izbor lokacijeskladi{ta- Pakovanje- Planiranje
distribucija- Usluge korisnika- Obrada zahteva- Upravljanje
zalihama- Unutra{nji
transport+ Predvi|anje
potreba+ Snabdevanje+ Povla~enje
otpada+ Rukovanje
materijalom+ Servisiranje+ Logisti~ko
planiranje
Distribucija
Slika 14.4: IV stupanj organizacione strukture logistike
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 151/156
151
• V Stupanj strukturne organizacije
Na ovom stupnju je organizaciona struktura IL u matričnom okruženju.
Marketing
- Nemalogisti~kihaktivnosti
Finansije/ Ra~unovodstvo
- Komunikacije- Politika
snabdevanja- Politika zaliha- Kapitalno
bud`etiranjelogisti~kih dobara
Proizvodnja
- Izbor mestapogona/fabrike
Menad`mentusluge
- Upravljanjeljudskimresursima
- Pravni poslovi- Obrade podataka
- Integrisanalogistika
Slika 14.5: V stupanj organizacione strukture logistike
Detaljniji prikaz matične organizacije je prikazan na slici14.6.
Aktivnosti IL MarketingFinansije /
računovodstvoProizvodnja
Transport − Meñunarodni idomaći transport
− Spoljni transport,izbor prevoznika,sopstveni prevoz
− Budžet − Meñunarodni idomaći transport
− Unutrašnji transport,izbor prevoznika,sopstveni prevoz
Oprema − Operacije ilokacija područnihskladišta
− Budžet − Sirovine, procesne izalihe gotovih
proizvoda,skladištenje,lociranje pogona iskladišta
Zalihe − Finalni proizvodi,
delom iservisiranje
− Budžet − Sirovine, procesne i
zalihe gotovih proizvoda, delovi iservisiranje,snabdevanje
Rukovanjematerijalom
− Sistemi područnihskladišta,
pakovanje
− Budžet − Skladišni sistemi, pakovanje
Komunikacije iinformacije
− Obrada zahteva, predviñanje potreba korisnika
− Budžet − Planiranje proizvodnje
Slika 12.6: Matrični organizacioni interface IL
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 152/156
152
12.2 INTEGRISANO LOGISTIČKO UPRAVLJANJE
Na slikama 14.1 do 14.4 su prikazane aktivnosti menadžerskih usluga. Menadžer IL
povezuje IL markentinga, finansija / računovodstva i proizvodnje.
Matrična organizacija funkcioniše samo uz podršku tog menadžmenta, jer on zahteva
timski rad. Kompleksni sistem odgovornosti, strukture autoriteta i komunikacionih
kanala zahteva kontinualni nadzor / monitoring da bi se obezbedio uspeh. Finansije /
rašunovodstvo na sl. 14.1 do 14.5, su uključene u IL aktivnosti. Na sl. 14.6, strelice
ukazuju da IL aktivnosti pokrivaju unakrsne funkcije / prilaze kroz granice funkcija.
Stupanj V integrisane logistike ima strateški fokus, integrisano planiranje, podelu
ciljeva sa ostalim delovima organizacije i podrazumeva sofisticirani informacioni
sistem. On se poziva na podatke predviñanja, unapreñenje sistema kvaliteta IL,
buduće smanjenje zaliha u sistemu i realokaciju proizvodnje. Očekivane uštede mogu
dostići 15% iznad ušteda u stanju IV.
Menadžeri su odgovorni za dramatična unapreñenja kompanija od stanja I do V.
U tabeli 14.1 su prikazani procenti učešća porasta elemenata upravljanja aktivnostima
IL od 1966-1995. godine.
Tabela 14.1
Integrisane logističkeaktivnosti
%1966. god
%1995. god
- Transport
- Skladištenje
- Upravljanje zalihama
- Obrada zahteva
- Pakovanje
- Snabdevanje i nabavke
89
70
55
43
8
15
95
94
80
59
41
47
Menadžer IL upravlja ostalim IL aktivnostima uključujući snabdevanje i pakovanje
U tabeli 14.2 su date varijable uticaja na progres (stupnjeve organizacije IL). Male su
razlike izmeñu stupnjeva IV i V IL organizacije. U ovim stadijumima je uključeno
donošenje strategijskih korporativnih odluka.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 153/156
153
Tabela 14.2
StupanjPromenjive
I II III IV V
• Postavljanjeservisnih /uslužnihciljeva
Postavljanjekontrolesvakefunkcije ILaktivnosti
Rukovanjesvimtransakcijama u posebnojsituaciji
Svi korisnicise tretirajuisto, posta-vljanje inter-nih ciljeva
Definicijausluga,ispunitizahteve ili
pružiti više
Odreñivanjeviše ponudeod stranekorisnika
• Dugoročno planiranje
Kratkoročno, postavljeno prema područjimaupravljanja
Ne uzima seu obzir.Fragmen-talno
1 - 3 godina 3 - 5 godina 3 - 5 godina
• Planiranjeoperacija
Odreñenom proizvo-dnjom bezulaza odlogistike
Upravljanjetransankcija -
po -transakcija
Pokrenute budžetom -uobičajenomesečno
Premagodišnjem
popisu
Godišnji popisni period,funkcionalnokoordinisani
• Obaveze premazaposlenima
Zaposleni vsmenadžment
Protivnici po prirodi
Malouključenjezaposlenih
Obuka, podsticanje,nagrañivanje,deoničarstvo
Totalnouključenjezaposlenih nasvim nivoima
• Odnosi sa
snabdevačima/dobavljačima
Protivnici po
prirodi,orjentacija nanajbolju cenu
Upravljanje
krizom,orjentacija nanajnižu cenu
Mnogo
izvora, kon-kurentiuvode setroškovi vskvalitet
Prtnerstvo,
unapreñenjeu ciljurezultata
Strateške
alijanse sanekimdobavljačima
• Informacionemogućnosti
Nema izgledaza logistiku
Malo ili bez podataka, bezanalize
Krajnjirezultati, bezanaliza
Planiranje podrške saoperacionim
podacima
Logističkiinformacionisistem ufabrici
• Merenja Troškovi
pokrenuti prekofunkcija
Troškovi za
prošlugodinu,troškovi kao% prodaje
Usluga vs
konkurencija,troškovi vs budžet
Usluge vs
zahtevi kori-snika, produ-ktivnost vs,ciljevi, tro-škovi,standardi
Kontinualno
merenje pro-duktivnosti,iskorišćenja,
performansi
• Unapreñenjetekućih
procesa
Orjentisan nakrizu
Brzoreagovanje
Sniženjetroškova
Kontinualnounapreñenje
premaciljevima
Napori postizanjaodrživosti,konkurentska
prednost
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 154/156
154
Dobavljači i zaposleni su deo IL paketa ponude. Merne varijable se kreću odupravljanja troškovima ka metodama povišenja produktivnosti, iskorišćenja i
performansi. Drugim rečima, IL utiče na organizaciju koja se prepoznaje pomarketingu, finansijama / računovodstvu, proizvodnji i njihovom značaju za
egzistenciju kompanije.
14.3 UTICAJNI FAKTORI NA PROJEKTOVANJE ORGANIZACIJE
Kretanje IL funkcije ili kretanje od jednog do drugog stupnja organizacije jeopterećeno finansijama i konfuzijom. Kompanije, pri tom, moraju da razmatrajusledeće važne elemente:
1. treba li IL funkcija da bude centralizovana ili decentralizovana?2. da li IL treba da bude strateški ili operativno orijentisan?
3. treba li menadžment IL da bude hijerarhijski ili štabno orijentisan?4. kakva moć autoriteta treba da bude za IL?5. treba li funkcija IL da bude iz spoljnih resursa (izvan sistema)?6. kako se performanse IL mogu meriti?
• Centralizacija ili decentralizacija
Centralizovana organizacija upravlja svim IL aktivnostima na centralnoj lokaciji, što pruža odreñene prednosti u vezi sa centralizacijom. Prvo, korisnici dobijaju isti nivologističkih usluga. Drugo, mogu se ugovoriti niži troškovi transporta, jer centralni
biro može da ponudi balansiran obim transporta / saobraćaja. Obrada zahteva ifakturisanje su na jednoj lokaciji, što smanjuje “papirologiju” i vreme. Meñutim,decentralizacija nudi brojne prednosti. Usluga korisniku može biti “skrojena” premaspecifičnim geografskim područjima. Centralizovane operacije se ne mogu prilagoditiindividualnom korisniku, kao što se mogu manje decentralizovane operacije. Samanje zaposlenih, manje opreme, lokalni IL isporučilac lakše upravlja zahtevimanego veliki, centralizovani. Normalno je da velika IL kompanija decentralizuje ILfunkcije, jer ih je teško kontrolisati centralno. Decentralizacija može da snizi troškovelokalnog transporta, smanji nekonzistentnost u sistemu i izbegne otkaze opreme.
Treba naći pravu meru izmeñu centralizacije i decentralizacije poslova IL.• Strategijska ili operativna orjentacija
U nekoj firmi se fokusiraju strateški na IL i tada IL postaje veoma vidljiva u celojorganizaciji. Savršene organizacije razmatraju preporuke IL – ne ograničavaju se na
jednu funkciju. Strateški fokus podrazumeva da IL uzima u obzir strateškoodlučivanje inicirano od strane ostalih funkcija. Sve više kompanija usvaja ovaj
prilaz i one shvataju da prave IL funkcije mogu da obezbede stratešku, održivu ikonkurentsku prednost. To znači da organizacija koncentriše IL aktivnosti premasopstvenim ciljevima (managament by objectives).
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 155/156
155
• Hijerarhijski ili štabni menadžment
Hijerarhijski menadžment znači da IL treba da se uključi u dnevne operacije, nadzor iupravljanje aktivnostima / kao što su transport, skladištenje, pakovanje, rukovanjematerijalom, obrada naloga / zahteva i zaliha. Štabni menadžment treba da daje
preporuke i savete hijerarhijskom menadžmentu. Tipične IL aktivnosti treba dauključe sistem projektovanja i planiranja strategije usluga korisniku, analize lokacija ianalize troškova i usluga. Često se prave kompromisi, pri čemu se koriste ihijerarhijski i štabni menadžment, tj. autoritet i odgovornost. Na ovaj način ILmenadžment može da savetuje ostale menadžere funkcija da sprovode utvrñenehijerarhijske aktivnosti.
• Moć autoriteta
Moć autoriteta predstavlja količinu autoriteta koji firma delegira menadžerima. To je
često pitanje stepena centralizacije firme. Centralizovane firme delegiraju malo moćiautoriteta nadole. Stupnjevi I i II su uglavnom sa delegiranim autoritetom, a III do Vdecentralizovani, u kojima se daje veća moć autoriteta IL menadžerima.
Kada se da veći autoritet IL, onda se obično gube efekti ekonomije obima, priupravljanju snabdevanjem, zalihama, skladištenjem i transportom. Ključno pitanje zaIL menadžera je kada koristi od centralizacije prevazilaze prednosti oddecentralizacije?
• Kooperacija funkcija IL
Često se firme sreću sa potrebom angažovanja delova IL funkcija iz spoljnih izvora – izvan firme, tj. potrebom za kooperacijom. Firma mora da meri i prati performanse ILaktivnosti i IL menadžera.
Postoji niz načina tih merenja, kao što su troškovi, produktivnost i usluge. Npr.merenje troškova može da uključi trošak po jedinici tereta ili prevoza / isporuke.Produktivnost se može meriti poreñenjem izlaza prema ulazu (odnos izlaznih iulaznih veličina). Fizički ulazni pokazatelji su: vreme rada, broj zaposlenih,iskorišćenje skladišnog prostora, broj jedinica opreme itd. Tipični izlazni pokazateljisu: broj realizovanih / ispunjenih zahteva / naloga, isporučenih tona robe, gubici (%),
oštećenja (%) i sl.Merenje parametara usluge je izuzetno bitno i uglavnom se odnosi na: vremeisporuke, sigurnost i tačnost isporuke, konzistentnost naloga, vreme ciklusa isporukeitd.
Meñutim, mnogo je teže meriti performanse aktivnosti IL menadžera, jer je merenjeličnih performansi mnogo subjektivnije. Uobičajena su merenja: sposobnostirukovoñenja, sposobnosti rešavanja problema i sposobnosti upravljanja projektima.
Merenje sposobnosti rukovoñenja se ogleda u analizi ličnih sposobnosti uspešnog
sagledavanja dnevnih operacija i uporeñivanja ostvarenja sa zadatim ciljevima.
7/27/2019 Organizacija i Menadzment Logistike Kvaliteta i Odrzavanja
http://slidepdf.com/reader/full/organizacija-i-menadzment-logistike-kvaliteta-i-odrzavanja 156/156
Prevazilaženje konfuzija u realizaciji IL funkcija nije rezon samo za kooperacijunekih IL usluga, nego i rezon za reorganizaciju firme. Zbog potreba smanjenjaveličine i složenosti organizacija, firme su prinuñene na kooperaciju delova funkcijaIL. Drugo, “kresanje” troškova prinuñuje mnoge firme na kooperaciju u IL.
Treće, spoljašnje IL organizacije su koncentrisane tako da posao obave najbolje štomogu. Naročito specijalizovane organizacije za neke IL usluge.
Četvrto, spoljašnje organizacije za IL usluge često smanjuju troškove IL naše firme, jer dostižu nivo zahtevanih usluga korisniku. Bez obzira na rezon, spoljašnja ILfunkcija utiče na primenu matrične organizacije, sl. 14.5 i 14.6.
Naravno, mnoge različite interne funkcije koordinišu logističke potrebe iz spoljnihizvora, a ne unutrašnjih.
• Merenje performansi IL
Integrisana logistika preduzeća se mora pratiti preko merenja performansi. Kako ćemenadžer pratiti da li bolje uslužuje korisnika sada, ako ne zna kako je to radio pre?
S druge strane, sposobnost rešavanja problema se može utvrditi merenjemsposobnosti ušteda na troškovima, unapreñenja nivoa usluga korisniku, povećanjainvesticija u IL aktivnosti.
Sposobnost upravljanja projektima se može meriti uspešnošću realizacije projekta inivoom primene projekta i produktivnosti.