u biv.
iero. d<>-
'e su
iliju-
u m~
sa dt siti
Obričkim
KO. Pt-
pro-
VEZ.
r i:: e ko
prvi Veli-
r~: rČO' JVijek ~ib hb! je-
l već r;; ~oje·
l s;~: ~~le lenllll ~de·
ruše
~;~ ~ja JC
~ ~
".,
C)·
~:~3Wdlnl broJ O.SO Dln
LIST IZLAZI TJ EDNO. - C.O!)l~H:A
30.- DIN. - ZA. l~lOZEMSTVO 60.-0G>LASI PO NA itOC':ITOJ i AI'IIFI.
Riješena zagonetka Okruženi smo tajnama l zagone -
kama. TaJne su nad nama, u nama l oko nas. Ljudi ih već hiljade godina
proučavaju i objašnjavaju, a mnoge od njih su nam još uvijek daleke l
neotkrivene. Pa da je tajnovito l zĐgonetno
samo ono Ito je u Bogu, l što je Bog stvorio! All mi sami sebe zaplićemo
u mrežu novih zagonetaka, koJima ne
znamo nl početka ni konca. Zar međunarodni život nije jedna
takva zagonetka! - Ko više razumije, za!to su se neki narodi do jučer mrzili l progonili, a danas se bratime i miluju! Pa sva ta diplomatska putovanja, savezi, paktovi, sporazumi, pogodbe, ugovori .•• l
Zamdena je to zaSjonet!<:l l za najdalekovidnljega političara. l više nlko niUa ne može razumjeti, ako se
hoće razvoj događaja podvrći zakonima logike l naravnoga morala.
A opet, kad se samo nešto uzme u obzir, sve je to shvatlJivo kao dva puta dva. Tada zamršena zagonetka stoji pred nama rljelena. A to ne
llo jest: Sebičnost l korist. Sto znači prijateljstvo, ljubav, za
dana riječ, međusobni sporazumi! -
Sve je to dobro, dok lm donaša korist. Ako dojučerašnji neprijatelj obećaje
veći komad kruha, onda se raskidaju stara prijafeljstva l stvaraju nova, uz
najveće ceremonije, s potpisima l banketlma.
O, ta obećanja l sporazumi! Ima
JI kratkotrajni)ega života nego što je njihov! - Upravo po onoj: Danas Jesmo, sutra nismo.
Sramota je, kad čovjek čovjeka
prevari, pa ma bilo to i u najvećoj
tajnosti. Kad ne održi riječ, pogazi obećanje!
A danas se čitavi narodi zavara
vaju. l to javno, uz slavljenje zvona, preko svih svjetskih novina l radio
stanica! l niko se radi toga ne crveni. Nikoga ne prekorava savjest. Joi su
ponosni radi svoje spretnosti l prome
turnostl, ako mogu nekoga, što no se .kaže, nasaditi l nasamariti.
Uvijek je bilo teiko naći pravoga
prijatelja, a danas je to mnogo, mnogo teže. Tu l tamo se nađu dvije
.srodne, plemenite duše, koje se upo
'%naju l povežu vezom prijateljstva. A
ll, daJ, nađite dva naroda, koja bl se međusobno Iskreno ljubila l, Iz prija
teljstva, pomagala. Nigdje nema pouzdanja. A čudi
ll bismo se, kad bl ga l bilo u danal
njem svjetskom položaju. - Pouzda
Jemo se samo u prijatelja, a njega ne
molemo naći! Vjerujemo onima koji
_!'OST ARif/IlA PLACEMA U G Cl-TOVU.
1- GODINA X. BROJ 43 . A!>USA UIEO I~TVA i UP~AVE: Sl F.Nir.: ,,. 17.
Sibenik, 19. listopada 1939.
"Danas Je naša sudbina u našim rukama r' (Poruka predsjednika dra Mačka svim narodnim zastupnici
ma i or.ganizacijama HSS, 10 l. mj. pred jcdnik dr laček ra.~:a5lao
je sv1m hrvat kim nnrodntm zn tupni cima i pred jednicima kotnrskih organizaciJa povjerljivo okružnicu u želJi, da objnšnJCilJcm aktuclnogn polili čkog polo ž, ja u zemlJi presječe ra.~:ne gla inc, koje nc ·avjesni ljudi ire medu narod. Da je ova poruka do la u pravi čas, dokazuJe ilna reakciJa prot1vnik<1 narodnoga porazuma, koj1 lccJma nastaVlJ::.· ju svoju kampanJu. Da b1 1 ~1ra Javnost bila upućena u pravo stanje stvari, donosimo tu poruku dra Mačka u cijelosti:
»DRAGA BRACO!
U vezi s najnovijim događaJima, doLnost mi je obavijestiti Vas o sliJedećem :
vc ovo vrijeme nakon po ljcdnJC sjednice Hrva t kog narodnog zastupstva, glanrll mi je briga s jt•dne strane prenos vlaHi I
beogradske vlade na vladu BaiJO\•ine lfrva:ske, a s druge strane rzgradnja slobodne !Jr
vatske tlCI načelima naših velikih učitl'ija
Stjepana i Antuna Radića . Radi toga ja dijelim svoje vrijeme s jedne strane na faJ u Beogradu, a s druge s trane na rad u Zagrebu, i obično boravim jednu polovicu tj edna u Beogradu, a drugu u Zagrebu.
Posao oko prenosa vlasti odvija se na moje potpuno zadovoljstvo. Postoji dob t o rawmijevanje izmedu glavnih političkih jak
tora u Beog radu i men e, te nigdje 11<'
nailazim na neprem ostive zapreke 11 sprovedbi politike spora::.uma. U re d b e o p renosu vlasti izrađ u ju sc pod moj o m k o n tr o l o m , s najvećim pospjc~c
njem, a dovršene još nisu za va područja
narodnog života amo zato, što ih treba izrađivati oprezno, da ne bi zbog brzine rada
iz nj ih izostale koje važne ovlasti. I posao na izgradnji slobodne
H r v a t s k e o d v i j a s e r e d o v i t o . Rad je to ogroman, jer nema ni najmanje granči
ce hrvatskog narodnog života, koju bivši režimi nisu oštetili, ali sc odvija dobro. On se može potpunoma obaviti samo suradnj(1ffi
Hrvatskog narodnog zastupstva. Radi lvr.a meni s u jedna od glavnih bri !(a i z b o r i z a H rv a t s k i a b o r , bez čije
sc suradnje ne da ni zamisliti preporod i novi bo lji život domovine nam Hrvatske. U lli
svrhu izraduje se po m ojim uputama i ba
će skoro dovršen izbomi zakon. Uz to se rad i na preurcđenju uprave,
reorganizaciji žandarmerije i policije, reorga
nizaciji ško lstva, tc sc posebna briga posvećuje p'reporodu narodnog gospodarstva.
Ne sa mo da sam zadovolja n držanjem ministra predsjednika Dragi.šc vetkovil:a i ostalih čla nova vlade u pitanju prcnosa vlasti na Banovinu Hrvatsku, nego nailazim
ljube istinu, a tl žive samo u pričama
za dobru djecu! !alosno je to. l dok je tako, nl
jedan mall narod ne smije od nekoga
drugoga očekivati pomoći u svojoj
borbi za životni opstanak. Ako mu ko l pruži kakvu pomoć, tražlće od nje
ga stostruku naplatu. Samo s onim što je nale, može
mo računati. S našim novcem, s na
lom snagom l s našom borbom! Sve
drugo Je varljivo i nesigurno.
k.od njih na dobro razumijevanje i u obavlJ anJu po lova, koJi u zajednički ciJeloJ dr. žavn 'J zajednici. Tu je u prvom redu \ anjska politika. G l e d e n j e .1:1 n o g v o u enja postoji suglu nost izmedu mene i glavnih pol1tičkih faktora u Beogradu. l on[ u baš ko.~o i mi La neutralnost i ncuplitanjc u s a d a n J i e v r o p s k i r n t. Vanj ku poliu ku vod1mo u tom duhu, pa tvrdo vjerujem da e nam, uz pomoć Božju, uspjeti sačuvati i hrvatski i rpski eljački narod od ratn1h strahota.
Radi toga p o t re b a n n a m j e oprez, disciplina i suzdržljivost i onda, kad nam sc čini i krivi::a i nepr avda.
akon 20 godina te.§ke borbe došli smo do toga, da možemo u djelo provc Li svoj nrogram, poboljšati svoju sadašnjost i 0sigu1ati bolju budulnost sebi i vojoj dieci.
itko na u tome ne može spriječiti, nego li to, kad bi medu nama ne talo dosada~nje discipline i sloge i kad bi mo nasjedali lalima i podvalama protivničkim i pomogli im, da mogu s pravom tvrditi, da u Hrvatskoj vlada nered i anarhija. kako netko izvan nas treba kod na uvoditi red ili na
čak oslobađati.
Dana s je naša sudbina u na• i m ruk a m a l T o m or a z n a t i s v a tko od nas. Zato oam je više nego ikada potrebna disciplina i slo
g a.
Pozivam zato sve narodne zastupnike i ve predsjednike kotarskih organiLaciJa, da
odmah sazovu za lijedcću nedjelju sjcd,ice kotar kih organizacija i na njima na to Jpo
zore pri~utne izaslanike. Ujedno neka ih pozovu, da svaki od
njih nakon povratka kući odrl.i sastanak mjesne organizacije i na njemu o gornjem uputi cijel.i hrvatski narod.
Zapovjednicima pak i podzapovjedni• ima [[rvatsk e Seljačke i Gradanske Zaštite nalažem, da najbudnije pripaze, naročito 11
gradovima i okolici, na sve one. koji ho::e rovariti i unositi zabunu 11 narod.
Zagreb, dne 1 O. li !opada 1939. hrvatskim seljačkim pozdravom
Dr. Vladko Maček«
• Ovom prilikom zagrebački »Iirvat .;ki
Dnevnik « od 13. l. mj. u vom uvodniku, medu o talim pi še:
»Predsjednik dr Maček, koji razvija vrlo veliku energiju, uput io je ovu ok.ružnicu sa svrhom, da presječe intrige tanovitih krugova, koji bi htjeli naškodili politici spo-
Kao što ništa nije novo pod suncem, nije novo nl to, da se raskidaju stara međunarodna prijateljstva l
sklapaju nova, da se prekduju pakto
vi l sporazumi. Bilo je toga i prije. l u starom i u srednjem vijeku. Ali tako naglih preokreta, tako podloga zavaravanja iz golih trgovačkih računa,
kao ito danas doživljavamo, nećemo
naći.
Dok vuk dlaku mijenja, nlita ne
obično. All što da rečemo, kad vuk
RUKO~ISI SE HE ViolACAJU.
IIOJ CEK. IACUHA Jl.Ui
rawma. Hrvatski će narod razumjeti riječ i
svojega vode tc će voJom slogom i di Cipli nom pokaLali i dokaLati svoju svijest i svoju pollučku zrelost. « ---
Pomozi mo misije! Ova nedjelja je misijska nedjelja! Veliki pro Jak Društvo za širenje vjere
ove godmc ponovno nam pruža ruku te pro i od na u prvom redu žarlcu mo/iJvu za misije i misionarc, a onda i novčani dar, da pripomognemo nj[hovc ogromne i dnevno sve veće potrebe.
D ok lJudi brutalno gaze Božju zapovijed o milosrdu 1 ljubavi, Crkva nam dozivlje u pamet riječi Apostolovc: ,.za sve je umro Krist« i propi uje nam pomoć mi ijama kao du!nost i čin krxćan koga bratstva.
TaJ po;;iv odozgo ponavlja tajnik Kongregacije za širenje vjere Nj. Pr. fon . Costantini, koji u svom preplemenitom pozivu za ovogodišnji Mi ijski Dan, nazivljući ga ,. tfanom vjere i ljubavi« navodi na razmišljanje sve o obc, koje imaj u pameti i srca, kako, »dok di\ • LJ unaokolo rM, srce se di=:e, ako može da u čini nešto dobra, šireći utzao
kolo ljubav.•
Ba zato on tako uporno ističe one riječi sv. Pavla: Nemojte sustati čineći dobrn/ J a bih rekao, da bi nam te riječi mogle poslužiti kao lo;;inka za veliku mobiliz ciju duhova u korist misija. Dok se u svijetu čini toliko i toliko zla, neka e imajući na umu riječi i toga apostola: »Ne daj se pobijediti
od zla, već u dobru pobijedi zlo«, poveća
broj kr ćana, koji će činiLi dobra, da sc tako supro tavi bije u mržnje drhtaj ljubavj tc na
rodima, koji »sjede u tminama i sjen i smrtnoj«, bude navje' tan Krist, propovijedano
jcgovo kraljevstvo, kraljevstvo pravde, ljubavi i mira. aša ljubav znat e da ublaži Božju pravdu i zasluži nam one blago love, koji su nam polreb.iti, napose u ovo teško doba. koje prol.ivljujemo.
Glas misionara isto je tako u rdan i dirljiv.
J edan mi ijski bi kup iz opustošene Ki
ne piše: »Dobrot v arne u tanove naše mis ijske postaje zapanjile su i razorul.ale svakoga, koji bi nam bio htio učiniLi zla ... « Evo moći onoga, koje Duh vet i nazivlje JtO n.t~je
ljubavi"'! o taj biskup dodaje : »Radi se mnogo, mnogo dobra. Misionari su neutrudivi... o potrebita nam je obilna pomoć, da doskočimo silnim potrebama «. Znr im onda ne crno pomoći, makar i mi oskudijevali?
Primjer mi:>ij kih krajeva. Kako novoobraćcnici imuju shvaćanja za Misijski Dao ! Divni su prizori, koji nam pokazuju zahvalno t ove naše braće po vjeri za veliki dar vjere, što u ga primili od Boga! Sjcmcni ' tnrci i daci u zavodima, koji sebe os-
i ćud promijeni! - Ta, dosad smo
govorili, da vuk dlaku mijenja, ali ću
di nikada!
Kako je sve postalo moguće, nas
više ne može ništa iznenaditi. Ako sutra počnu ljudi hodati i na glavi, neće
ni to biti senzacija. Zagonetka je za
nas riješena.
- ·0, tl nesretna sebičnosti
prokleta gramzivosti!
lg.
STRANA 2.
tavlj aju bez hrane, da uštede d daruju Dru.Hvo za širenje vjore. Radnici, koji badava r dc. Gubavci, koj1 ~o trude, dn sakupe koji dinar ... »Evo vnm ono, to mi je ostalo l -govorJia je s osobitim naglaskom neka starica u Africi davajući misJonaru novac, . to ga je našla medu pepelom voje kolibice, koju je uništio grom. - cka je :z.a Papu misija, a Bog neka mc blagoslovjl «
To.ko će 'Bog blago loviti j sve nas, ako budemo pomag11li mi ije, jer je Kri t za sva vremena k!LZi.\ : 10S/ogod a činlr e jednome od
mojih 11a)man jih, kao da ste meni uči11i!ll «
ŽIVOT SC KVO~ Crkveni ka.endar
edjelja, 22. X. : Dvadese t i p rva ned jelja po D uhovima. - Sv. Kordul a. Slavi se u Kolna. Bila je drugarica v. Uršulc. početku iz straha pred muka ma pobjegne i akri e. Ali se o dmah (JOka
jn i slijedećega datna podnijela je te ku mučeni čku smrt.
Ponedjeljak, 23. X .: Sv. Ivan Kapistran, priznavalac Reda mun je b raće. Raden je g. 1386. u gradu :Kap istrana u Italiji. Propovijedao je sv. evanđelje po Italiji, jemačkoj, Polj koj, "'eškoj i lndnrskoj . Organizi rao je križarsku vojnu proti v T urnka, tc je g. 1456. sn sv. Križem u ruci oduševio kršćansku vojsku, potukao Turke i spasio Beograd. Um ro je 23. listopada 1456.
Utorak, 24. X.: Sv. Rafael, arhanđeo.
O vaj arhanđeo igrao je veoma veliku ulogjll u životu starozavjetnoga pravednika T obi je.
Sri jeda, 25. X.: Sv. Krizantij i Darija, mučen ici. Po nareb i cara umerijana bija-hu živi zasut i i zatrpani kamenjem.
Cetvrtak, 26. X.: Sv. Eva rist, Papa i mučenik. pravljao je sv. Crkvom preko devet godjna. Podnio je mu čeničku smrt u vladanja cara Trajana .
Petak, 27. X.: ) v. ~t• bina, mu č;! .Jll!'l.
Podn ijela je mučeu~ćku smrt zajedno 9a
sv. Vi ncencijom i Kr :s tetom. Bijah.! f " _
I;cra ma dotučene .
Subota, 28. X. : Sv. Simun i Juda J'udej, apostoli. Propovi jedal i su sv. evanđe
lje u Egiptu, Mezopo ta miji i Perziji. O bojica bi jahu poput svog Uči telja na križ propeti.
DVA DESET l PRVA NED1~~1A PO DUHOVIMA
CIT JE POSLA ICE bl. Pavla A-postola Efežanima (6, 10-17). - Braćo l Jačajte sc u Gospodinu i u sili krepa t i
jcgovc! Obucite se u oružje Božje, da možete odol jeti zasjedama đavolskim . Jer se nemamo boriti protiv t ijela j krvi , nego proti poglavicama i vlastima, proti svjetskim upravitelj ima tm ina ovih , proti zlim dusima koji su u uzdušnim visinama. Stoga uzmite orožjc Božje, dn sc možete oduprijeti u zli dan, i u svem u osta ti savr eni. Stojte dakle opasav i bokove svoje is tinom i obukavši sc u oklop pravde i obuv~; noge dn budete s premni za. evanđel je mira. A vrhu svega uzmite štit vjere. kojim ćete moći ugasiti sve ognjene strijele nečastivoga: i kacigu spasenja uzmite, i mač duhoV'ni, a to je rij č B<Y2ja .
t SLIJEDI V. EVA ĐELJE po Mateju (18, 23-25). - U ono vrijeme reče
Isus učenicima svoj im ovu pri ču : Kraljevs tvo je nebesko slično čovjeku kralj u, ko-
firad - koji ima suoju dušu Zakićeni cvi jećem, koje nam p o
dariše č la n ice Vrhovnog Odbora f:enske Omladine K ć\foličke Akd je, napus tismo šumn i mlldnski kolodvor 29 VII, nešto· prije 7 sali uvečer.
Vlak je soptao i kl izio kroz padsku ravnicu, koJu Je Bog c;>bdario, kao i sve ravnice, stostrukim rodom . Pod dahom večernjega povjetarca nj ihahu se dug i kukuruzn i kli povi i p šen1cno vlaće , o s lušk ujuć i iž da ljina zuku srpova.
Sta nice su se re dale kao prizori u fi lmu: Piace nza-Fidenza-ParmaReggio-Moden a . Tri sa ta vožnje od Mi lana, i već čuj eš izvik ivanje: Bologn a. - A to je, pre ma prog ra mu bila naša sta nica. Za to smo se tu i iskrca li .
U Trs tu smo se na jv iše znoji li. To je bilo radi vruć in e. - Sko ro jednako na s je obl ivao znoj i u Bologn i, ka d smo išl i p rema samosta nu, ko ji nam odre d iše za ko nak, ia ko je to bilo u
»KATOLIKu
j! odluči da uredi račune sn slugama svojim. 1 kad započne obračun , dovedoše mu jednoga koji mu je bio duža n deset tisuća talenata. A jer nije imao odakle da plati, zapovjedi gospoJnr nje~v dn prodadu njega i njegovu ženu i d jecu i sve što je imao, i da se dug naplati. o sluga taj pade ničice tc ga zamoli govoreći:
Ustrpljonjc imaj sa mnom, i sve ću ti vratlti. I go podar e milovn tomu sluzi , pusti ga i dug mu opr sti. A kad i zi đe taj sluga, nade jednoga od svo jih drugovu koji mu ie bio d u~nn to clina rn i uhvat ivši fHt stade ga davi ti govoreći: Vrati što sl dužan l Tada pado drug njegov ni č i ce
te ga zamoli govoreći': strpljen je 'tma j sn mnom. i sve ću ti vratiti. li on ne htjede, nego pode i baci ga u tamnicu dok ne isplati du ga. Vidjev~i pak drugovi njegovi što sc dogodi , vrlo se ožalosti~e i otišavši kazaše gos~o aru svomu sve što se dogodilo. T ada ga dozva gospodar njegov i reče mu : Zh s\ltgo, sav sani du g oprostio tebi, jer si me mol io, nije li dakle t rebalo da sc i ti smil uješ svomu drugu, kako sam se i ja teb i smilovno? T razljuti se gospoda r njegov i predade ga mučitelj ima dok ne plati sav du g. T ako će i O tac moj nebeski učiniti vama ako ne oprostite svaki bra tu svojem u od srdaca svojih.
P~AV A POBOZNOST Mn~g i . misle, da su pobožni, a
malo ih je ui stinu. Liturgija ove nedjelje govori nam,
koja su obi lježja prave pobožnosti, koja je po volji Gospodinu.
Kršćan i n, koji je uistinu pobožan, treba da je sličan dobro naoružanom vojniku; a oružje Božje, prema riječima sv. Pavla (P o s l a n i e a), sastoji
se od z1ve vjere, po kojoj gledamo i procjenjujemo sve stvari okom Božjim; neka vjera bude 1 Štit naš; riječ Božja neka bude mač naš; pravda, koj daje svakome svoje, neka bude naš oklop. Tako oboruŽ'ani moći ćemo pobjedonosno voditi wete bojeve prot iv našega ja i protiv pokvarenaga svijeta te "Se utvrdil i u pravoj pobožnosti.
No duša sva~e pobožnosti treba da je ljubav Kr'!stova, u oju se 'moramo utivje i; omi ljubav, koja n~ misli zlo, 'n ije castohlepha', ne traži svoje, nego 'tuđe dobro; kola ·sve dpravdava, sve podnosi, sve oprašta. Ona ljubav, kojci nas havodi, da smo strogi prema nama samima, i po kojoj se ne š edimb, već smo· dapače uvijek sp'remni na opraštanje prema rubraći.
~ Ne kao sluga današnje b v a nđ e o s k e priče / koji je postigao od g ospodara, da mu [e oprostio ogromne njegove dugove, a on kasnije ne će da oprosti čisto smiješni dug jednom svom subratu.
Samo ako ćete biti zadahnuti ljubavlju Kristovom, koja sve obuhvaća i svima oprašta, bit ćete uistinu pobožni i moći ćete se nazivati Njegovim učenicima.
Tko mrzi neprijatelja, kažnjava samoga sebe radi ' tuđih' krivica, jer se Isključuje od milosrđa Božjega.
Tko ve likodušno oprašta, s teći će veliko blago u nebu i u času svoje smrti ne će se morati bojati osude sa strane vječnoga Suca, već će čuti presudu blagosti i oprosta, koja će ga uvesti u kraljevstvo vječnoga blaženstva.
Ne bqdimo mali ljudi Duboko u pameti m1 Je osta la ri
Jec jednoga našeg vrlo po~tovanog javnog radn ika: Teško čovjeku koji bude u životu čekao, da sve teče onako idealno kako to on najbolje zamišlja . Nikada životna skala ne pokazuje stupanj ideala, kako ga to ljudi u programu i govoru iznose. Ko se s ovim ne će da pomiri, još više će moriti svoje živce u životu koji je i onako nemiran i nesređen .
Bili rea lni ~dealista, čovjek koji za ideale ž ivi, koji uvijek pred sobom gleda svijetlu metu ideala , ali, koji je spreman na mnoga ra zočaranJa i teškoće bez ko jih bi se moglo b iti, a li nismo. Realni idealista, to je najbolje . Nik'ada se nećemo izgubiti, pa sada se svalila brda na nas i našu ok'olinu, i poštedićemo sebe od mnogih' origa l nemira.
Ko ovakvim očima g leda na život, taj je sretan. Mir im a u svojoj nutrini i nema te tešk'oće pred kojom bi pokleknuo.
Evo, ovo mi ima mo na pameti i danas, t<ada prisluhne čovje!( i s jednoga i s 'drug o ga krila - l(al<o se ovom u č i ni krivo , onomu pravo; ovoga se sl uša , onog a ni posluša; ovomu se vjeruje, onomu ne vjeruje; ovomu se pruža, a onomu uste že - u jednu riječ : kada bi sva k' ht io , da se učini up ravo onaKo , t<ak'o to na njegov mlin
dovod i. l ne samo to, nego da se ispuni i njegova željica, koja bi htjela ma lo drugomu i naškoditi, jer ga je jednom krivo pogledao ili nije htio s nj im biti pri čaši za stolom. Smiješno? Ali takav je ž ivot i mi smo to znali unaprijed, samo što smo bili i svijesni da ljudi koji misle ozbiljne poslove voditi ne će , jer ne smiju, biti mali, nego u ozbiljnim vremenima veliki.
Ono što smo unaprijed zna li o naš im ma lim ljud ima nije nikakav posebni p roblem, i on je tako jednostavan . Preko sv ih trica se s lakoćom pro~ lazi, a uč i ni se ono i onako kako diktira razbor i iskrena ljubav k dobru zajednice.
Ali, što veliki ljudi postaju tako mali, to nije problem baš jednostavan. Uvijek je toga bilo, ali, sada ih ne smije bit i. Najgadnije je, kada svoje lične obračune i borbe za položaje (zakleli bismo se, da je to u vrlo visokom postotku) prekrivaju idejn im, čistunstvom . To nas strašno ljuti. A vjerujemo da će kod mnogih naš ih ljudi , inače poštenih radn ika i pravih idea lista, koji ama baš ništa ne traže za sebe, pa ako hoćete ni priznanja od ljudi, sve to loše djelovati, pa bi lako mogl i na sve staviti debeli križ i povući se u se i svoj najuži krug.
Gaoi se to čovjeku. Godinama
BROJ 43.
lomi koplja, stradava, uči, pridiže, poučava okolinu· f sve najidealnije shvaća, a na koncu dolazi do ~tako mizernih konstatacija kod ·onih od kojih se tomu' nikada nije nadati mogao.
Ako ikn drogi može ovdje u ovim našim ·pifanjima reći nepristrani sud, teT sva~ako može svećenik. Ne 0-fltnlju se ni t'a pol6Žaje ni za časfi, a o kakvoj materijalnoj koristi rm treba ni trošili ri j eči1 ~ko hoćete nlf ne tra,Že d.a se nj ih pita za riječ. Da li ie, pak. sivar pristojnosti i ug\ađends(i preli:lzlti u svem u preko onih kofi su bill rfa ··selu prvi nosioci, budimo • pošten{ pe recimo, narodne misl.i u 9anirna najkrvavijim, to neka rače onaj kofi pošteno misli. - e dao Bog, da se ikaila više vrate -on~~o teška vremena, k1a~va smo to mi proživljavali onih tVt'dip godina, ali vjerujemo, :Ja bi i bpe:t svećE!nik na selu bio najjasnije svijetlo i h'a'js iglfm i ji oslon u ~vim ·p6-slovih,a oslobodilačke narodne borbe. Stoji, da svećenik to može bolje nege> iko, jer je slobodan i prema vani i prema unutra, jer nema straha da će biti kao oinovnik proganjan niti će ga obitelj zaustavljati u spremnosti da i život položi za dobro svoje grude.
A koji je bolji junak, onaj koji se znade isprsili u miru ili kreševu? Svakako onaj koji je sa strahom sile davno učinio račun. Svećenik uči i tumači da nijedna - materijalna sila ni nasilje nema snage sputati duh i njegova d<Dbra. Tu je rezervoar snage i vedrine u nasilnoj borbi - sablje proti goloj ruci .
Ljudi kršćanske vedrine uvijeK su spremni tl borbu za ideale, uvijek na frontu za duhovna dobra slobode i prava pa redom. Svaki zdravi pokret, svaki pošteni rad, svaki nesebični pothvat u kršćanski izgrađivanim dušama nalazi pionire, a ne samo obične pomagače.
l uime svih tih ljudi, koji se odriču sv.ega i u svemu, svakoga položaja i koristi, možemo reći: U vođenju naših narodnih poslova tražimo samo jedno, a to je: dobro zajednice iznad svega! 'Mi ne lomimo koplja ni za stranke ni za grupe, nego za hrvatski narod. Niko odgovoran ne smije učiniti ništa što bi ozlovoljilo one iskrene i nesebične, a solidne radnike.
Bo,že sačuvaj da bismo mi tražili Krvave odmazde. Radi općega dobra i odgoja, da se nekomu reče: Siđi na niže, tu neka odlučuju oni koji su za to postavljeni. Mi to pripuštamo razboru. - Ali, ako smo se u prijašnjim godinama ljutili najviše na otpatke, dali bismo sebi najjadniju svjedodžbu, kada b ismo dopustili opetovano - da ono što je prazno i prevrtljivo i misli tuđih našem narodnom duhu još bude imalo i prednost, pače u svojoj dr~ skosti i davati legitimacije o hrvatstvu onih koji ni nisu niti mogu sići s pra~ ga borbe za narodna dobra.
Mi govorimo otvoreno, jer smo se otvoreno i borili za narodna dobra i s te staze ne silazimo. Junior ~ ..... -- .................. """ ............... """"""'""
:ZELJEZ l CARSKA BOL ICA U ZAGREEU. :Zcljezni čnri !(rade u ZngN bu svoju veliku bolnicu. Sta jat će 16 milijuna dinara, a imat će 200 kreveta.
--------------·-----------------------------~-noći, kad smo o suncu mogli samo sanjati .
Rekoše nam, da je konačište blizu. Zato i nismo uzeli nikakvo prevozno sredstvo, već »ravno« pješke.
Idemo mi, a ono »bl izu« kao da se sve više udaljuje . Lako bi bilo za nas. Ali kovčezi ! Svaki svoga Je, postajku j uć i , premještao iz jedne ' ruke u drugu, a naš vođa se morao boriti sa 'dva, iako na m je svima preporučivao, da pohesemo što m'anje prtljage. -Ali imao je l on ne ku prednost: Dok smo se mi krivili sad na lijevo sad na desno, on je išao uspravan k'ao div među grbavcima, dok' mu se ne bi smilovale dobre dll~e , koje bi ga rasteretile.
Zm~m, da nije potreono tim sitnicama posvećivati toliko p a žnje, ali d a se zna kakvo značenje ima ri;eč »b lizu« u ve likim gradovima, neka •j
to ou'de zapisano. Još u v la ku na m je ne ki gospo
d in, b a nkovn i či novnik, pričao o sladoku sno j Bolo g ni . KaKo je poznata n jez ina k'uhinja , u kojoj se spre maju rekla mirane poslast ice, kao što su : tortellini, tag liate lle , fr lttata a lla colognese, mort~de lla . . . Nešto sa m od toga
zapamtio, pa sam još istu večer izrazio želju časnoj sestri kuharici, da nam sutra ta objed spremi bolonjski specijalitet~ tagliatelle.
»Tagliatelle« nas nisu iznenadile, jer to je naša, nešto ukusnija, dalmatinska čorba. Usprkos toga, bio bili još pokušao naručiti Koji špecijalitet, da se nije »neko« uJ:)Iašio, kad mu rekoš·e, da se takvi specijaliteti zaračunavaju l do pet lira više na glavul
Kolikogod more kojega sladok'usca oduše viti bolonjska kuhinja, mi smo više zavoljeli učenu i umjetničku Bolognu.
Bologna se i ponosi s nadimkom: U č e n a (La dotta). U nioj je osnovano najstarije evropsko sveučilište već oko godine 10881 Rodila je fizičara Galvani-a, poliglotskoga kardinala Mezzofanti-a i genijalnog izumitelja bežičl1 e telegrafije Guglie lma 'Marceni. l'a i nemirni, buntovni Giosue Ca rducci odabra Bolognu za svoju d rugu domovinu.
U Bologni je i danas čitav jedan g raaski predio posvećen nauci, a zapremaju ga stare i nove sveučilišne zgrade. Tu su stari arhivi, biblioteke, laboratoriji l aule, u kojima tisuće đa~
ka sakupljaju mudrost vjekova. A gdje ćete naći umjetničku Bo~
legnu? - Osim u muzejima i javnim spomenicima, koji rese ulite i trgove, naći ćete je u starodrevnim crkvama, - Kao svugdje na svijetu, u Italiji su crkve hramovi ljepote.
Prvi posjet namjenismo crkvici sv. Sigismunda. Nije to bilo namjerno, Tako nas je nanio put. A drago mi je. bilo, da smo se najprije baš u nju svratili. - U toj se crkvi, naime, čuva tijelo blažene lmelde Lambertini, do~ minikanke, priproste i' divne euhari~ stijske duše, o kojoj je naša književnica Stefa Jurkić napisala topao lirski životopis.
Bl. lmelda je nebeska zaštitnica ženskoga pomladka talijanske K. A., pa su nas u Milanu zamolili, da se pred njezinim 'oltarom -sjetimo njiho~ vih benjaminki. - Obećanje l'ivrši~ smol
Zanimljiva je bazilika sv. Stjepa~ na. Ta bazilika se, zapravo, sasloji oa sedam crkava, koje se, opet, ~e nalaze u Jednoj. Reprodukcija su onih sedam bazilika sv. Groba u JeruzalermJ, Najviše je, valjda, posjećuju starinoslov~ ci, jer prelomljeni stupovi i ogoljen ~
f!U\~Cl . porukle l
lreDti''lle_! %1J!C1
lO pe predv ~u očtiB fl z.ap •• ~le u duztl prostoru ist ~ (tllll!a tzoOSl
.spJele su , __ Čl
(ral!CU5"" & njibo~a ~ rrsncuskih \
toro pro os l!logu •. krej rrlo 21 \'U ružja i ral
o -briiiJtrO os ·šli na Oj
tJJI • l odJuatOSii .J 0spustiti 1 psk 5u se ~ isko dovlać
0sčin nijesu poloiajitnJ,
ooro rasto~ rasute sn ko i granati ie se reći. su sudjelova! oe gubitke su u srom polja mine.. §tro tako
savJ •
preme i dal rene prema ls. t mj. sa ste, orve! oistrima đrlava. D konf~reo ciji
Cuvanje tm. 2. u l.aYa Ul OJ
Gospod ars blokade, ko
NOVE BE. Primirj no izmedu
stigao bi :i di' il min' tolika .\IOni ga. lzia1io ier dalje češko. mora lolička Cr'· ........ zidovf'pril rost i.
Mene Dominika ko naroč il le bila ls~ ozračjem:
ru se cfev svoga bij• log Oomh
A ta obi č nih a ba~l~la ~
~o lo ~ li mu·'l ne. Poč' koji se dil
~~ mu ču ,ednoga , likoga Mi · Na's
ha, za~iv nl, k'ojl besko j sla
l. ~ l rnaj1 trn kistorr
stane . l
Poč iva
kaledralu
ar~ žanju mo ad
IŽili a i na za
------------------------------------------------~•KATOLIK«
---------------------------~~, ."
Sirom svijeta
STRANA 3.
Kako su mučili hrvatske narodne prvake ~RA C KE ETE na
1znpndnoj fron-
ti povukle su sc iz ofenzivnih pol injrt u
defenzivnc položaje. Knko Francuzi tvrde
to ne znači niti uzmak niti poraz, neg~ jednu predviđenu mjeru. jemačka ofenzi
va započcln je 17. t. mj. na sektoru oko Mo
scHe u dužini nekih 6 kilometara, i to na
prostoru istočno llnre, tako dn cijela tn
fronta Iznosi 30 kilometnr11. jcmačkc čete
uspjele su nnpredovnti zonom, koju u
francusko čete prethodno evakuirale. o
ta nj ihova ofenziva naišlo. jo no. jaki otpor
francuskih četu_ Njemačke ilete u sada
na tom prostoru potpuno blokirane 1 ne
mogu kretati n111prijed , jer u naišle na
vrlo živu vatru iz francuskog automatskog
oružja i vatru iz rovova, još prije 2 tjed
no. brižljivo utvrđenih. Kad su ijemci
naišli nn ovu žestoku vatru, unatoč sve
o~lučnosti •njihovog pješaštva. morali su
l z osječkog »Ii rv at kog Lisin« od 6.
t. mj. pr nosim opi pok. Jn v ont o 1\lo-
stnvljnnjim i mukumn koje je pretrpi
u tnm'nicnmn, kojo su ga konačno polo:it
lo u grob:
ta poslije ponoći. Morao sa m !da t i s nu
tcčonim noguma i okovima na goloj daski
n nijesu mt tl nli ni gunj . Na noge sc ni~ jesam moguo n iti oslonit i. Ra tni posjeti
strnžnrn, dotektiva i drugih b ili s u samo
iznzo i i nagovnrnn jn: priznaj, bi t ćeš od
v znn , svi tebe terete du si kolovođa i dn
si svimn dno oru:ije. Ili kn .:l i, ili na -
Mirogoj! . . .
Poziv dra greba čkom
Mačka zagrađanstvu
Voda hrvnt. kog naroda dr Vlad ko Mn
ček H t. mj. uputiO je zagrebačkom gra
d nns tvu ova j ja.vnt poziv, povodom nekih
neželj enih d ogađaja, kr>Ji su sc u posljed
nj e vr ijeme desi li u Zagreb u :
napustiti nndu o nekom napredovanju,
pak su se odmah ukopali u zemlju i po
lako dovlače automatsko oružje. a taj
način nijesu uspjeli približiti se francuskim
položajima, već se borba vodi na prilič
nom rastojanju. Ukopane njemačke čete
zasute su kako strojopuščanim mecima, tn
ko i granatama francuskog topništv11. !o
že se reći, da su njemačke divizije, koje
su udjelova!e u ovoj ofenzivi, imale znat
ne gubitke (6000-7000), u toliko prije, što
su u svom prvom nadiranju nailazilo i 'na
polja mina, pored 'toga što ih je topni
štvo tako reći očistila.
SOVJETSKO-FINSKI PREGOVORI pre
kinuti su. Clanovi finske delegacije iz Mo
skve vratili su se u Helsinki. Ovaj Iznenadan
povratak delegacije pokazuje, da pregovori
ne teku glatko, kao što se nadalo. Finski
krugovi su opllimistički raspoldženi i očeku
ju, da do rata sa Sovjetskom Rusijom ne
će doći. No pri svemu tome vojničke sc pri
preme i dalje provode. Sve očri su sada upe
renc prema Svedskoj, gdje su sc u Stocholmu
18. t. mj. sastali na v-ijećanje suvereni Sved
ske, Norveške, Danske i Finske skupa s mi
n istrima vanjskih poslova ovih če t i riju
đržava. Držil se, da će se na ovoj
konferenciji raspravjti ova pitanja: J.
euvanje neutralnosti skandinavskih dr
hva. 2. Zaštita nordijskih neutralnih dr
žava uz naročiti obzir na položaj Finske. 3.
Gospodarski položaj sjevernih država zbog
blokade, koju provode zaraćene države.
NOVE SOVJETSKO-JAPA SKE BOR
BE. Primirje, koje je u kolovozu zaključe
no između rusko-mongolskih i japanskih
snaga 'na mandžurskoj granici, isteklo je
8. t mj. Ponovno su počele borbe. Sovjet
ska zrakoplovstvo ponovno je počelo bom
bardiranjem u oklici jezera Puino i na
granici Man-Cu-Kuoa. Japanske snage pre
šle su na nekim mjestima granice longo
lije. Cini sc, dn su ih rusko-mongol ke če-
te odbile. One su također na nekim mje
stima prešle granicu. Sovjetska zrakoplov
stvo 12. t. mj. napalo je japanski nero
drom. Sovjetska Rusija se koristi činjeni
com, da su evropske si le, u ratu, pak na
stavlja S\'Ojom akcijom u Aziji.
DR SRAMEK U PARIZU. U Pariz je
stigao bivši čehoslovački političar i višego
dišnji ministar te vođa čehoslovačkih ka
tolika Mons. Sramek. Doputovao je iz Pra
ga. Izjavio je novinarima, qn je pobjegao,
jer dalje nije mogao da gledu, kako se u
češko-moravskom protektoratu progoni ka
tolička Crha.
zidovi pričaju o njezinoj dubokoj sta
rošti. Mene se najviše dojmila crkva sv.
» hnp ' en nm 31. X . 1929. rndi nepo
v in nog no~enjn oružja. Dne 3. studenoga
1929. predvcdcn sam pred šefa policije u
Zagrebu drn Bedokovićn, koji me jo do
čekuo, u svojoj s bi nn policiji i odmah
mc ćuši po licu to po glavi, uz pitanje:
gdJe su revolveri? Odgovorio sam mu, dn
ne znam, n on je na to dao 'nalof!: drita
g n l Kad je vidio kn ko mc 4 detektiva i
stražara tuku šakama, kundacima i nogn
mn, poviknuo je: nemojte gn, ubiti l so
bi u bili i to vidjeli Hrvntck, Stjepan i
N. Glad iz Zagreba. akon togn sam od
veden nntrng u ćeliju, ~djc je k meni do
šao zapovjednik straže Bo ko Pavlović( )
i dno mi staviti okove na noge. Zatim sv mc on, sn stražarom i detektivom, odveli
u kuhinju na TT. katu, gdje mc je Boško
Pavlović 11dario šahom po glavi, vilici i no
su, te mc okrvavio. Gu~io me palcima. ču
pao l gazio po nožnim palcima, a dn e ne
čuje moj jauk, držao je detektiv NaranČić
na mojim ustima mokru krpu. Kod toga
je Pavlović govorio : kaži. kad i dobio re
volvere. a ne trebaš kazati. komu si ih
daol Čeknj samo čekaj , bit ćeš mekan kon
vuna. Vas stare madžarone i frnnkovcc će
mo poubija.ti. jer je drža..,."na nužda, za je
dinstvo d davc moraju pada ti f!la.vc l
a to su me povratili natrag u ćeliju
i svezali ruke na leđima, to je vidio i
čuo graditelj Bukovnc iz Zagreba.
Nakon ovih muka otpremljen sam još
isti dan u ćeliju br. 8 u I. katu, gdje su
me izuli i tukli, okovanog na nogama bo
sima i krn j svezanih ruku na leđima obje
sili na klinčacu s licem okrenutim prema.
zidu. Tako sam visio od ll sati prije pod
'De do 7 sati na večer. Dan kasnije do~ao
je k meni u ćeliju avjetnik Vasiljević i
rekao mi, da se on ponudio šefu, da će
me nagovoriti na priznanje. te mi među
ostaJ im primjetio: priznajte ono, za što
Vas terete, jer će drukčije u Vnma dušu
ubiti! Dne 4. XT. 1929. oko pol 12 u noći od
veo mc je stražar Sava Nikšić s okovima
na nogama u ITL kat, u veliku detektiv
sku obu kraj nje, gdje su mi silom izuli
cipele, svezali ruke na leda. povalili me na
pod i lancima stcgnuli ruke s nogama. Jn
sam vikao i jaukao od boli, n oni u mi
n a to zamotali glavu u staru kišnu kaba
nicu, punu prašine, te na tavili s muče
njem i udarali mc nogama i 15azili po me
ni . Kada su me izmučili. objesili su mc na
dvn stolca, između kojih u provukli pu
~ku, nn kojoj sam visio, i nastavili ba
tinanjem tako dugo, dok nije am pno u
nesvije t. Kad som došao k vijesti , bila
mi je glava uronjena u lonac vode. Tukli
su me detektivi štefek, Dotlić, Pukmajstcr
i još dvojica, a prisutan je bio detektiv
Jurić, koji me je vidio. kada su me uveli
u sobu, i stražar ikšić. akan batinanja
bile su mi noge tako natečene, dn nije
sam mogao obući cipele. Kadn sam sc
vraćao u ćeliju, jaukao sam od boli, a
stražar iHić mc je tješio: e moj brate
Javore, to još nije ništa, ti ćeš na 1iro
goj! .. . Kada sam do no u ćeliju, bilo je 2 sa-
Jednoga dann u mi doveli u ćeliju rn plnkanu 15 godi nju kće r, u čeni c u sred
nje škole, koja mi je saopćilo , dn
mi je žena već 2 dann uhnp~en n ,
a dućan zn tvore n kroz ci jelo vrij e
mc, a 18 godišnja kćerka nepres tano pla če
zo. majkom . Ovo sve me je tako potreslo,
dn sam potpi no razno neis tinite izjave,
koje su mi nudili u razn im zapisnicima, a.
sve samo zato, da mi ženu puste iz zatvo
ra. Dne 13. XI. 1929. do"ln su u ćeliju dva
detektiva i s tražar. oge su m i bile još
otečene i na takove su mi metnuli okove
privukli me do klju čanice na. zidu i JoŠ
mi dali uže preko prsiju , jer nijesam mo
gao uspravno stajati. Udarali su me ko
jekuda šakama i nogama, dok 'nijesam pao
u nesvijest Ovako obje enog u nesvijesti
ostn.,Tili su mc. dok mc nije kasnije našao
stražar, sada pok. ikoln. Dajić, i kinuo
me. Prigodom jednog pre lušanjn, kada me
je pratio stra.žnr arandžić n dvojica mc
no ila, udario me je tako nogom u gcni
tn.lija i ozlijedio ih , a trpio sam strn&-nc
boli, a nije mi sc pružila liječnička po
moć. Tek 17. XI. 1929. odnešen sam na.
pregled policijskom liječniku, t. j. tek na
kon 14 dana. Kada mi sc nije smjela da
ti hrana niti dozvoliti posjet bez šefa po
licije, to je svakako batinnnje uslijedilo
na nalog šefa, koji je zn to sve odgovoran,
jer mc je on prvi tukao kao primjer dru
gima. 27. l . 1930. otpremljen sam u uze sud
benog stola. u Zagrebu, a da mi rane na
nogama još nijesu zacijelile. Prsti na ru
kama su mi još ukočeni l sve me tijelo
još boli . Jo~ sndn nakon 3 mjeseca ima
dem rane na nognm11. Od 27. T. do 10.
II. 1930. pregledan sam samo jednom od
drn Riesnern, a od 10. Il. 1930. pregledno
me je dr Vilić i preporučio mi ortopedc
dra Kokoja i dra Spišića.
Sv jed oci: šalamon Stjepan, Ptiček
Stjepan, Skorda Vinko iz Bjelovara, Dra
go Spero i dr Mile Starčević. profesor«.
»Povrh toga, pišu " nraždinske "ovo
s ti«, koje izdaje dr Ilinko Krizman - trt.:
bn da znade sva poštenu javnost dn je
mučenje Stipe Javora na tavljena i u bz
nenim zavodima u Lepoglavi i Mitrovici,
§dje je Javor bez razloga kroz mjesece i
y;; jcsecc ležao u tamnim vlalnim podrumi
mo, okovan te kim gvožđem , svaki puta
zl c.stnvljnn i batinan i konačno umro od
posljedica strahovitih mučenja «.
Te strahote nije čin io srpski narod. Ta
nečovještva vršili su odredi rp kog i hr
vatskog 'naroda. Pozvati na od~ovorn os t
ncljude, koji su ovim i sličnim zvjer tvi
ma sramotili naše doba - ne znači . da se
vr~c neki progoni u banovini Hrvatskoj .
Očišćenje naše sredine od tih tipova, traži
uz hrvatsht podjednnko i srp kn javnost«
22
TOPLJENE. Francuski admiralitct javlja , da
su dosad potopJjcnc 22 njemačke podmorni-
' cc.
la, i onu sv. Franje, i sv. Pefronija, i
sv. Katarine Sigri, u kojoj se čuva
njezino tijelo, pofpuno sačuvano.
Ljeti ne trebaš suncobrana, a zimi kišobrana!
Za upoznavanje grada nužno je
potreban jedan opći, zaokru.žen po
gled na njega. Bez toga će nam sli
ke gradova biti uvijek blijec{e ne
jasne.
»Građanstvu Zagreba, glavnoga grada
Hrvat ke 1 vij u H rvata!
B r a ć o, g r n d n n i, r a d n i e i s e -
l j a e i t Posljednjih tj eda na ubij eno je u Zn
grebu noću, iz zasjede, nckolikCJ osoba,
medu nj ima i redar tvenih s trnžn ra, zn.
koje se d rži, da su pod biv~i m režim ima iz
poli ti čkih razloga počin i li nedjela.
Razumljivo je ogorčen je protiv takvi h
osobn i bilo bi jo.!; razumljivo, da se ova
kva nešto dogodilo protiv njih onda , dok
su bili u mogućno ti počin j ati nasilja nad
hrvatskim narodom.
Dan n pak knd oni ne samo nemaju
mogućnosti, ncgp kad v lasti poduzimaju
S'V'e, da ovakve ncljude pronadu i priV'edu
zasluženoj kazni, takvi čini su djela niske
i podle osvete, koju mora osuditi svaki
čovj ek, koji ima kršćansku dušu.
i jedan pojedinac nema prava da si
sam kroji pravdu, kad mu je ona zajam
čena po cijelom !Ulrodu. Takav rad stvorib
bi opću nesigurnost l doveo do anarhije,
n nesigurnost i anarhija su najopasniji ne
prija telj i svakoga naroda.
Zato, tko danas sprema i sprovodi za
plotnjačke napade, složi ili nesvijesno ili
čak svijesno onima. koji tvrde, da hrvat
ski narod nije sposoban sam sobom vla
dati , i neprijatelj je slobode hrvatskoga
naroda. Hrvatski 'narod vodi već 20 godina
svojo borbu po~tenim i otvorenim politi
čkim metodama, i sve, što je do sada po
stigao, postigao je zahvaljujući njima, pa
ne smije u današnjem času pasti ljaga na
gfavni grad svih Hr"atn, da škodi izgradnji
slobode Hrvnbi . tog,a je dužnost svakoga svij esnoga
Hrvata, n naročito svakoga pri taše H S,
ela bude u pomoći i Hrvatskoj građanskoj
zaštiti i našim vlastima, da se gore spo
ml'muti razorni rad onemogući.«
X
O vim povodom zagrebački »Hrvatski
Dnevnik.r od 15. t. mj. donio je ovaj u
vodnik: »Dana (14. X.) je predsjednik dr \a
ček uputio apel zagrebačkom građanstvu
povodom ubojstava, koja su izvršenu u
poslj ednje vrijeme. udeći po osobama u
bijenih, očito je, da sc radi o djelima os c;>bne osvete nad ljudima. koji u vo
jedobno u č inili raz'ne krivice iz političkih
pobuda. Od tada je prošlo dosta vremena
i !Jim l judima nije pala ni vlas s gl ve.
Slobodno su šetali zagrebačkim ulicnma,
zalazili u razne lokale, viđali se na peri
feriji, pn ipak sc nitko nije jetio da na
nj ih di gne ruku . 11je se sjetio unatoč to
ga, ~to su politi čke prilike bile takve, te
nij e biln isključena moj!,ućnost, da će ti
ljudi i ponoviti svoja. djela. '\eđutim sa
da, kad su ti ljudi onemogućeni, n neki od
njih imali biti i odstranjeni iz Zagreon,
zaredala su ubojstva . Tn su ubojstvo iz
vršena pod zaštitom noći, da počinitelje
bude teže otkriti. Počinitelji tih djela na
stoje dnkle raditi nekažnje'no, kl!o što su
JI Je svjetskoga glasa. Posjećuju ga i
mućniji bolesnici i iz naših krajeva.
Nekada je pripadao benediktinskom
samostanu, koji se i danas nalazi u
njegovoj neposrednoj blizini. Neobično je romantičan taj pre
dio grada. Na maloj uzbrdici. Osam
ljen i okru!en šumskim zelenilom i
cvijećem.
Dominika. - Ne zato što bi bila ne
ko naročito remek djelo, već zato što
je bila - i~punjemJ posebnim, svečanim
ozračjem: Oci dominikanci pripravljali
su se cfevetmcorrl za' bl<1gdan (4· VII!)
svoga bijelog- ·oca· Patrijarha - sve
tog Dominika. k ta devetnica se izdizala iznad
običnih aevetnica po tome, što se o
bavljtflb pred grobom sv. Dominika.
• 1'8ologna nije ' rodila sv. Dominika,
ali m1J' Je •pružila posljednje počivali
šfe. Počiva tr katnehitbm sarkofagu
koji se diže na pobočnom oltaru. Stra
lu ' niu čuVaju dva -anđela, od· kojih je
Jednoga isklesalb magično dlijeto ve
likoga Michelangela.· e ' Ma" svodu, povrh Patrijarhova gro-
ba, zat:Hvljuje nas afresco- Guida Re
nl, k'ojl p·rtkazuje sv. Dominika u ne
b'eskoj slavi.
Cudno mi se činilo, da je veći
na bolonjskih crkava sagrađena od cr
vene opeke, kao i mnogo privatnih
kuća. Znak je, da u blizini nemaju ka
menja za gradnju. - l to me se ne
kako neugodno doima lo( tim više, što
su kod nas u Dalmaciji i one najma
nje seoske crkvice građene od bije
loga tesanca. »Kraljevska pinakoteka« - brižno
čuva veliki izbor umjetničkih slikarskih
dj«!la. U Veneciji, Firenzi i Rimu ima
bogatij ih ga lerija slika nego što je
>>kraljevska 1 pinakoteka« u Bologni, ali
kad sl već tu, mor~š i za nju kupiti
ulaznicu. tsplatilo bi se to, kad bi i
mao vidjeti i same dvije slike: >>Eksta
zu sv. Ceci lije« od Raffaella i dirlji
vi »Ecce homo« od Guida Reni.
Panoramu na Trst uživasmo s br
da sv. Justa, na Veneciju sa zvonika
sv. Marka, na Milan s katedrale. Ali
nigdje nismo imali takav razgled kao
u Bdlogni. • Bolognu smo gledali s tornja Asi
nelli, koji je visok 97.60 metara, a pe
nJes se ha vrh preko 498 stepenica.
Dok stigneš do vrha, moraš nekoliko
puta obrisati znoj sa čela. - Sigurno
bi tu bio već davno namješten " lift, ali
ne dopušta užina tornja. '
ioran'j se Cliže nekako po sredini
grada, pa ti se čini, da sve ulice fe
ku prema njemu, kao pravci potegnuti
u kružnici prema središnjoj točci. -
Centrum grada je star, sredovječan.
KuĆI~ su nagomilane jedna do druge,
povezane dugim trijemovima. Pred
građe je u potpun'o modernom stilu:
s vilama i parkovima oko kuća.
Ono jutro, kad smo se oprostili
s Bolognom, hodočastili smo u pozna
to svettšfe '•Mal i u di san Luca«. Dnev
no ga posjećuju mnogobrojni vjerni
ci iz grada i okolice. Diže se iznad
grada, na b: du, s kojega se širi pre
krasan vidik. Nismo išli gore niti pje
ške, a kamo li bosonogi, kako bi se
pristojalo pravim hodočasnicima, već
smo ušli u jedan zatvoreni vagon, ko
ji nas je po zraku, preko električne
žice, doveo do na vrh brda. Tal ijani to
prevozno sredstvo zovu >>funivia«.
··"' l majstor Guido Reni, koji je svo
jim kistom uk'rasio tolike crkve, samo
stane i muzeje, po Italiji i izvan nje,
počiva u istoj crkvi. Obađosmo još nekoliko crkava: i
ICatedralu svetin apostola Petra i Pav-
Bolognu nazivaju i >>gradom trije
mova«. - Kudagod se krećeš, prela
ziš ispod trijemova. Ostaci su to sred
njega vijeka. Ali da grad ne izgubi
svoju karakteristiku, i moderne se pa
lače grade tako, da se trotoari nadvi
jaju trijemovima. Zgodno je to i za ljeto i za zimu.
Na jugozapadnoj strani grada di
že se ortopedski zavod >>Rizzoli«, ko-
Samo dan i po ostadosmo u Bo
logni, ali i kroz to kratko vrijeme smo
se uvjerili, da se Bologna razlikuje od
Milana i od tolikih drugili modernih'
velegraqova po tome što ima svoju
značajku, svoju posebnu dušu, u ko
joj se, ujedno, skriva ljepota jedno
ga grada. Don lvo Grgurev
STRANA 4. ui<ATOLIK« -----------------------------
nekoć radile njiboYc sadn;njc žrhc. Ljudi mo 1 rawrnJjemo, da "1kogtl pece ncpravua, koju je pretrpio, all ne ra7.umijcmo, zu;to ·e lreb:t osvećivn ti upravo danas, kud im:tmo Yla ·t u vojim rukuma i kad će kri' i 1 on:1ko bih pozvuni na od~oYornost i prema zasluzi kn~njcni. Ynki grndnnin ima pmYO podnijeli lu~bu i može biti sigurnu, da će e nn lu tužbu povesti potrebni izvidi i dn će sc postupati po zakonu. Isključeno je, da bi bila jednostuYno znb1čcna bilo koja prijn,·n . Osim toga imaju oštećeni pravo nastupiti i kao priY<Ilni učesnici. pa koko dunas ncmn nikoga, tko bi utjecao na udove, sigurno je. th će biti knžnjcn svaki, kojemu sc doka/.c kri,·nja. Za po tupak je nndlc;:tn sud u Za~rcbu, jer sc rndi o djelima, izvr'cnim u Znj:!rcbu. 1\:ncl je tako, ondn sc ni ta ne :uno ne može odobrili, nego sc nnprotiv morn oštro osuditi ovnb·o nnpndonjc nn ljudski život. 0Yakvo likYidi-
Vrijeme molitve trnšna ncHcćn, kcjc su sc tol iko tra;ili
narodi 1 od h.ojc su odvraćah s cti Otac Pa
pa i m·aJ;enc svjcbh.c ličnosti, survala sc na sv ~jcl. l u h.rajcvima, guje ne plamti po.l.ar rata, o je aju se, kao nužni odraz, njegovi žalo ni ućinci, tako d:t jC Čitavo čovječan
Sl\O pod teretom \'elJke nevolje. \ rij.:m c j ~; dak!.: ovo. kad trd>a usrdnije
i n;.c moliti 1 mrtv1ll sc, kako n ns sv. P ismo na mnogo mje ta p Liče i kako nas uči plimjcr na~ih preda.
'ad je kop 'ch kn nevolja mučila i-110\'c izraelske, ti bi sc skup1li tc bi postili, zaod jeh s.: 11 H cce 1 glave posuli pepelom ~ .
a LeYiti bi upravljali javne mo litve Hor.u: »U nijeme ne\' Ije vapili su k 1 chi, a Ti si ih iz neba uslb10 1 po vcl1l.om mllosr-tu svome poslao im pa 10ce .
lolimo i mi , svećenici i članovi !(alo· l ičke Akcije, a na to potičimo i ·vc clru~c
rnnjc moi.c samo bnciti jenu na nnšc vjernike! patnje i na naša stradanja. Protivnici će
jcdnos avno proglasiti plouom pokvarene mašte ,.e, š to sc pri~oYam dotičnim ljudima, i kazat će. dn vc ono, •to se goYOri o raznim mučenjima, . pn dn u en rs t vo priča . .Ter kad bi bnrcm jedan dio toi!n bio istinit. - reći će protivnici - ne bi sc oštećeni plašili uda i pobrinuli bi sc. da nepri trnni ud u tnnovi sYa dje la i da izreče o udu po zakonu, koji je u ovakvim slučajevima vrlo stro1!. Ta taj e način po tiznva dnklc protivan efekt od onoJ!a, koji e htjelo polučiti. toga je u
Molimo, da sc i mi ne uplct cmo u taj ratni vrtlog. nego da nam bude snčuvnn najveći dar - mirt
molimo i z,t bnću, koja trndavaju usred užasa rata, da e sk rate dani njihove preteške kušnje.
»Spomeni se, Gospoe/ine, i uka"i /Jam
se 11 vrijeme n e1•olje naJeJ., (Knj. o Esteri 14, 12)
Iz naših krajeva in tere u naše nneionnlnc časti, dn sc pre- 10 E RED BE O ORGA lfZ [J [
stane s ovabrim po tupcima i da nitko B 10 INE llR T KE. tigle u u Za-sam ne kroji pravdu. e smije biti Hrva ta , greb na znkonsko objavljivanJe : redba o
k oji u slobodnoj I-Trvat koj ne bi imao pravnom udu u Zagrebu, redba o luž-povjercnjc u voju narodnu y}ast. Dr:inv- benim odno ajima bnnovin kih či novnika
no je odvjetništvo pod,•rgnuto ilan koj Banovine Hrvat ke, redba o proračunu,
Vlasti i toji pod nadzorom djela za računovod tvu i račun kom sudu Banovine
pravo ude, kojemu je na čelu ugledni hrv. Hrvatske, te Uredba o zn'titi seljačkog
pravnik dr Franjo :lilić . Taj odio vr'i nadzor po jeda od ovrhe. Kako je op cg ovih
nad cijelim pravo uđem tc sc ne može ni 1a- ur dn ba p oveli k, to će biti objavljivane
mi liti, da bi bilo kome bio u kraćen put redom u » 1arodnim ovinama«, tužbe-
pravde. Knd je dakle tako, onda je vi e nom li stu Bnnovinc Hrvat ke.
nego nerazborito upuštati se u kažnjiva D LJ TJJ POR TOV-
djela. Tnkvi ljudi nanose •tetu i sebi i CA r . Iz izvjc' taja arodne Banke
svojim obiteljima, jer dok bi služeći e od JO. lX. rnzabirc sc, dn je opticnj nov-
zakonskim putem dobili potrebnu zadd- čanica od 22.-30. IX. porn tao za. dnlj-
voljštinu, oni se ovako izvrgavaju te ·kim njih 3-3 milijuna i 800 hiljada dinarn, tc
kaznama. Obzirom na prilike, u kojima je ultimo rujan iznosio preko 9 milijardi
počinjaju takva djela, oni ne mogu raču- dinara. Opće pokriće iznosi lo je 25.02 po-nati niti na moralnu potporu vojcga na- sto, n pokriće u zlatu 24.88 posto.
roda , koji sc nikako ne može o lidarizirnti BA OV POZIV HRV. G RAD. ZA-
s ovakvim o Yetničkim djelima. Svi ozbi! j- šTIT L Službeno sc javlja: slijed inci dc-n i ljudi znadu, da su žrtve posljednji h u-boj tava bile samo oruđe u tudim rukama.
nata, koji u sc dc ili u po ljcdnjc vrije-me i koje su izazvale neke zlonamjerne
Cim se prcbila ruka, koja j e držala to , . .
đ t l . . d b' . o obc, pozvao JC ban Ilrvntske orgnmzaci-
oru e, pres n o Je 1 to oru e tb opasno. . . .
T k d kl d.
1 . . b \ JU Hrvat ke Građan ke Zaštite. da orgnm-
n ·va n • e JC n nemaju m po to o ram- . . . . . .. b
· k kt . d t 1. . k ma poiiCJJC, zn vnJcmc nJihovo1! patroli-
eni ·ara - cr 1 pre nv JUJU samo n -te . . . b t d t
. d z1rnnJa na podruČJU grndn Zagreba, po-o o ne osve e, ne opu ene u pravnoJ r- . . . .. • • · 0 b t • . . l mog,nc sa stnnov1bm brOJem sVOJih clano-zavJ. so na sc o vc n moze razumj eti sn- .. .. . . ..
d k t .. t't va, kOJI će u uradnJI s r1!n n1m a pohCIJC
mo on a, a o ne pos OJI prnvnn za 1 a, . . . k d t Št
·t t .. . t . poduzet1 sve potreb no, da e nnJradJkal-a ·o na a zn 1 a pos OJ I 1 u o ne sm 1- .. . . · 'tk · t ' T ć • l . . 111j C pnstup1 suzbijanju ove dcfctisti~kc JC m o sumn Ja 1. o e nnza ost o JCtJ t i k .. . · •· 't 1·· ·1 t 'čk h 1. 1 k d n 'CJJC 1 dn sc mimom graćlanstvu pod 1 pocJm e JI ov11 os vc 111 ·i e Je a, -a a d đ svaku cijen u osigurn osobna i imovinska
o u u ruke suda. Oni ne će na rnsprnvi i pasti kao nikakvi heroji niti će sc moć i sigurnost. bron iti , da u djelo počinili uzbudcni ne- POVL CE JE TAROG OVCA prnvdom. koja im je učinjena, jer je od OD l DT ARA. Postcpcno, počevši od 20.
toga prošlo dos ta vremena, n oni ni u ni - X. 1939. pa do zaključno 20. TV. 1940., kako rea gira li . Dok su u eri bivši h rcli'Tla pov l ači sc iz opticaju itnn metalni novac
, 1 od l dinara. Po isteku ovoga roka ova vr t nasi po itički i tražcnici imali moralnu pot-poru cijele hrvat ke hrvatske javno ti, jer novca pre ta je biti zakon ko sredstvo pin-
sc znalo, da u po tupnU u obrani voje- ćanja tc će sc moći u nakn ad nom roku
ga na rodn, počinite l ji sadašnji h napadaja od 6 mjeseci zamijeniti bez odbitka novo-
na lju dsk i život trebaju znati , da h rvatskn iskovanim novcima samo na blngnjnamn javnost gleda u njihovim djclimn abotn- arodne Banke i državnih financijalnih
žu rada našeg narodnog vodstva oko or- ustanova. - 20. t. mj . pus tit će sc u pro-
gnnizncijc na·c domovine Hrvatske. Tn e met novi kovani novac od 1 dinara, koj i je izrađen iz lc1!urc aluminija i bronca .
organizocija ima provc ti u miru i ne smije se tolerira ti ništa, što bi je smctnlo. Prnvna i životna sigurnost trebaju svakomc biti znjnmčcni u Hrvatskoj . Zato će
poz-iv predsjednika dra Mačka naići na zn lužcno priznanje zagrebačkog grndnnstvn, koje želi da sc bez ikakvih smetnja provede veliko djelo bnovc 'na·cg naro
dn i naše domovine.
toga i mi , odgovarajući intimnim željama hrvat ke jnvno ti, pridru~ujemo svoj glas gin u vode hrvat kog naroda uvjereni, da će prcstnti ova krvava obrnčunnvanja i dn će svi, koji sc matraju povrijl!dcnimu svojim pravima, potrnžiti redovi~~ put pravde. T o će ujedno biti dokaz M&cg samopouzdanja i poštivanjn sviju htava, koje je hrvatski narod podnio u t eškim vremcnim:~ bc pravlja .«
A ko još nijesi, m olimo Te, da odm.zh
dana .~ podmiri! pr('/ pl Mul - Tv oja p re t pla
ta je jedino sred.1tvo. koje Izdržava naš ·Ka
tolik"/ - Ako mo ž('Š, dodaj tom prilihom
još i mali darak, zn folld našega »Katolikn tt/
Život Šibeniha Ml lJ KA EDJ ·LJ . u nedjelju
22. t. mj. ijeli katolički vijet slavi misijsku nedjelju, t, j, dan p o većcn š irenju mi sijskc ideje i p mngnnju naši h mi ionarn, koji u naj1npuštcni jim krajevima vijeta propovijedaju riječ Božju. Potrebe su naših mi iju i misionnrn velike, pn sc preporuča vjernicima, da sc toga dann sjete u svojim molitvama nn ~i h neumornih i požrtvo,rni h misionara.
PRO LAVA M T U KE DJELJE. U
nedjelju 22. t. mj . i u našem Sibcniku pro-
lav lt će sc Mi ijska nedj elja , kao glavni dnn misijskc propagande i godišnji društveni bl agda n papinskog »Društvn za širenje vjere «
(DSV) . Po svi m naš im crkvama bit će misijska propovijed i sakup lja! će sc milosLi
nja n misije. - K r i ž n r i e e i M n l e Kr i ž ar i e e imaju u 7 s. ujutro znjc<l n i č
ku sv. Misu i sv. Pričc.~t u crkvi sv. Luce,
n u 7 s. naveče u Katoličkom Domu misij-
sku priredbu nekoliko prigod11ih to čaka.
Ulaz · lobodan, a dobro vo ljne doprinose u kori l mi sija primat će a znhvnln ošću na
ula zu naš »Crnac«. llLO. TINJ Z Ml IJE. Po nared-
bi prcut.v. bi kupa u nedjelju 22. t. mj. sakupi jn t će sc milost inja u crkvama za misij~kc potrebe. Prcporu i::a sc v j crn icima, di.!. sc i svoj11n udovičkim doprino om sje
te naših misija. PROF. DR .I. 1\:0 TOVI(; imenova n
je zn vršiocn du/.nosti d irektoru na mjesnoj rcnlnoj g imn azi ji.
DEV1'11 l A KRISTU KRALJU u c rkd sv. L o v re počinje danas 19. t. mj. u
6 sati naveče. LO C R LUK . profesor mjesne re
aln e gimnazije, premje~ten je na T. klasičnu
gimnaziju u Zagrebu. PRO 'L. \ VA SV. KRI SP! A. Kako
smo već javili, 11 nedjelju 22. l. mj. svi 'ibLnski postolari i po. tolnrski obrtnici pro !avit će svoga znštitnikn sv. Krišpina. Pro lava će biti u crkvi sv. 1 i k o l e, u kojoj sc čuva slika i časti sv. Kri -·p in.
jutro u 8 s. bit će pjevana sv. 1i n, koj j će pri ustvovnti svi postolnrski radnici i obrtnici sa SYijećama u ruci. Po lije evandclja bit će krntka prigodna propovij ed. Tza sv. 1isc lijcdit će blagoslov s Pre vctim i ljubljenje relikvije sv. Kri š
pinn. SV, SrMU T JUDA TADEJ lave sc
u subotu 28. t. mj. crkvi sv. Kr i ž a na
lazi sc oltar, po vcćcn ovoj dvoj ici apo
stola. KRT T 1\:R LJ pro !avit će se po o
bičaju u n edjelju 29. t. mj. Katoličko građan tvo sprema se, da što svečanije proslavi taj lijepi i značajni bla~pnn.
ZBll J E PROSTlTUCUE. I post.t-
va Ban ke Vlasti u Splitu izdala je naredbu, da sc vi še nikome u Sibcn iku ne izdaje produženje redar tvenoga dobnil<a , kako bi sc na ovaj način uzbila u ibeniku tajna prostituciju u noćnim loka lima. Ova mjera vil-
li osobito nas veseli željom, da urodi i uspjehom.
Y LM LA I MA »2IVOGA ' VI-J TLA« javljam, da je nakana klanjanja za lljcdcći tjedan (22.-28. X .): z a n n š e p o -
žr t vovnc mi ionare i mi sio nar ke tc misijskc potrebe uopće.- Pozivljcm sve članice, da u nedjelju n. t. mj. u 7 . n avečer prisustvuju našem m is i j k o m s a s l a n k u, koji će sc odr1.ati
u K at. Domu. - D on A n te Radić.
Hooočašće s Hru. Metropolitom u Rim sred ovih tc ' kib prilika, u kojima
se nalazi Evropa, polazi hrvat ki metropolita prcuzv. g. dr A lojzije tcpinac zn mjesec dana u Rim, dn od v. Oca Pape isbodi jednu veliku rndost, veliku utjehu, veliko odlikovanje. Zamoli t će vrhovn u glavu katoličke rkvc, da pro1!1asi prvim hrvnt kim vccom franjevca bl. likolu Tavilićn, ko j i e rodio u Dalmaciji, najveći clio vog djelovanja po vctio Bosni radeći za duhovno jedin tvo hrvat kog narodu, n onda oti nvši u vctu Zemlju mučenički pogin uo ll Jeru alemu. Time će biti veoma podi~en hrvat ki narod i n jegova orijentaciju prema ev ro pskom Zapndu. h rvat kim mctropolitom poći će u Rim radi tc tvar i i n aš biskup preuzv. g. dr Jerolim 1ilcta i još neki dru gi h rvat ki biskupi, veći broj klera i dru gih hodoča nika, ko j e će Papa Pio XTI. primiti u svečan u audijenciju tc uz obeća n je za kanonizacij u bl. ikolc Tavilićn uputiti hrvntskom narodu važne riječi. Znto je rnzumlji vo, da za ovo izvanredno hodočnšće s h rvat kim metropoli tom ll Rim vlada vcliko zMimnnjc. Odlnznk je iz Zngr b il 10. studenoga. Jedna skupina, kojn će se zadržnti 5 dn'nn amo u Rimu i okolici, vraća e ]6. tudcnogn u Zngrcb. Druga kupina će poći još u npulj, Pompejc, Luceru (na grob zagrebačkog bi kupil bl. ugu tina Kažotića) i u Loreto (gdj po t ji po cbno hrvatsko svetište uz naznrctsku kućicu) tc e ·vrnćn 20. s tud cnogn u Zagr b. Prijave za sudj lovanje u t m h odočašću prima do 25. listopada H d očasnički Odbor Katoličke kcije, Zn{l r cb, adbis kup sk i
d v o r. Ovdje e cl obivnju i potan ji prosp ekti i vc potrebne inFormncij c.
K. Go lemi britanski bojnj b rod »Royal Oak «
potopljen je n n padaj cm njemačke podmor
nice. Brod je imao tonnžu od 29.150, n bio je nnoružnn uz ostalo i s 8 topova kalibra po 38.5 cm. U pjclo je spasiti s:~mo
414 ljud i od 1200.
BROJ 43.
~aznc vi.iesti
T R KA ODBILA RUSKE ZAHTJEVE. ovjctsko-turski pregovori n is u doveli do sporazuma, jer se ov jctski prijed lozi nisu mogli dovesti u sklad s odnošajirna izmedu Turske, francuske i Engle ke.
ovj ctski su zahtje i, prema vijestima- iz moskovskih kru r,ova, s lij edeći: l. dn Turska prizna d iob u Poljske; 2. da prizna o-nivanje balkanskog bloka, koji bi sc o
slonio nn 1 T jemn čl u i Rusiju; 3. tla Turska djeluje na Rumunjsku, dn povrati Rusiji neke dijelove svoga teritorija, kod čega
se misli na llcsarnbiju i na bivšu Bukovinu Ccrnovicama. - Upućeni turski krugovi očekuju, da će još tokom ovoga tjedna biti potpi ani ugovori izmedu Turske i Velike Britanije tc izmedu Tur ke i Francuske. U YCZi s time izazvala je veliku pozorno t činjenica, da je njemački poslanik YOn Papen izn nada nnpustio nkaru i otputovao u Berlin, a sutradan i njegova supruga. - U Sofiji su osvjedočeni. da je neutralnost ba lkanskih dr/.ava stavljena na najtežu kušnju od početka rata . S razumljivom nervozom očekuje se razvo j
skorih dana. P J\1 KA KONFERE 1CfJ A lE-
RICKIH DRž V završila je rad. a kraju je izgla ana deklarncijn, u kojoj se veli, da američke drža Ye ne dopu "'taju, da e rnt vodi u blizini njihovih teritorijal nih
voda , izuzevši te ritorijal ne vode Kana de i \'Ode evropskih kolonija u Americi.
KOLIKO JE KOSTAO VJETSKI RAT? Prc.ma podacima Društva 1 aroda u velikom svjet kom ratu od 1914. do 1918. poginulo je 8 milijuna, onesposobljeno 15 milijuna, ranjeno 30 milijuna ljudi. Znači, da je iz troja ljud ke produktivnosti izbačeno
53 milijuna osoba ili sveukupno stanovni•tYo ovih država: Rumunj ke, Bugarske,
Grčke, M.ada.rske i Tur ke. - Ratni troškovi, plaćeni u novcu, cijen e se na 400 milijardi zlatnih d olara. Da su se ova sredstvo upotrebila zn kul turni napredak čovječanstva u miru, evo što bi se pomoću n jih bilo moglo postići: Svnkoj obitelji u Americi , Engleskoj i njenim dominionima, t c F rancuskoj, Belgiji i Rusiji mogla bi
sc bila izgraditi lijepo uređena l..-ućn s namje tnjem i svim udobnostima, n uz to nabaviti i po jedan vrt za obrađivanje. Iz ostatka novca mogla bi se otkupiti S\'a imo,•ina i svn potraživanja, koja imaju frnncuska i Belgija. Pored svega toga još bi ostalo toliko, da bi sc u svima gradovim'\ spomenutih država s preko 20 h iljada stnnoynik a moglo osnovati po jedno sveučili šte i knjižnica. - zmcmo li u obzir j oš štetu, u činjenu rušenjem čitavih g,radova, varoši i ela, t c mostova, željezničkih pruga, puteva i drugih objekata, ova so šteta procjenjuje na daljnjih 400 milijordi zlatn ih dolara. - Snda idem o opet
ususret tako žalo nim žrtvama ratn . N J E '\ ACK l G BTC I U POLJ KOJ.
s ,,icarski li t »Arbeiter Zeitung« kaže, da
u prema jednoj statistici ·njemačke vrhovne komande gubici 1 ijemaca u Poljskoj bili 91 hiljadu 270 mrtvih i 148 hiljada 345
ranjenih . eki belgijski listovi nap rotiv izno e i veće bro jk e. Prema njima ijcmci su imali oko 100 hiljada mrtvih i 200 hilj ada ranjenih. Osim toga uništeno je 190 njemačkih tankova , n oštećen 371. Nijemci su još izgubi li oko 260 te ·kih bombardera, to oko 100 lovačkih i 10 izviđačkih
aviona. EZAPOSLE O T J EDINJE IM
AMERTCKIM DR2AVAMA. Industrij sko ,, ij cće u Tew-Yo rku bavilo sc ovih dnna
p ita n jem n ezaposleno ti , pak je tom prilikom u tanovlj cno, da je broj nezaposlen ti od veljače pa do dnn ns pao za l milijun 142 h iljade •n zapo !enih. Danas u U A ima još 8 milijuna 200 hiljada ne
zaposlenih . MALT FR TCUZT ZA USrJE. Kod
nns djeca snkupl jnju markice, staniol i sli čno stvari za mi ij e, ali to se provodi vrlo nesolidno, pnk je od tor.a rclntivno slobe kori ti. <\eđutim moli francuzi u prošloj godi ni skupili su to u stvarima ~to u novcu svega 34 milijuna i 400 hiljada
frnnnkn. a to je zn či tnvih 10 milijuna. franaka vi~c ne!!oli je bilo sakupljeno godi
ne 1937. RKVA Ml TJ ~ . mi ij kim
pokrnjinnmn Crkvn uzdržnvn : 40 hiljadn. škol n sa 2 i po milijuna učcni kn. 3 hil jn de l jekarna. OO b olnica sn· svoga 40 hiljada
krcvetn. 2 hil jnclc sirotišta zn d jecu sa 125 hiljada djeco u njima, 150 kuća zn.
napuštene i t . d ., i t . cl. PR D TA VNTCT lT ALIJE T SPA-
NJOLSK izjavili su, dn je mir njihov za-
jednički cilj.
VLAS IK I ODGOVORNI UREDNIK: DON ANTE RADić - SIDENIK ULICA BL. NIKOLE TAVILlćA 107. - TISKARA •KACićc (0. DERNARDO BULJEVIć).
n Moj ki zločin:
iive vode razrovane vodu. u
Tako preko pro Izraelski n
Ako onaj jedar mao prillkl mogao re1 veoma do nisu nikad
Tr af et
ljevstva Ki nije od z~
ha kojim kraljevstvo ~ore: pre ru!lmol
Straln• poslupak. nas, a sut1 nije osvet
Narod pouzdanja
1
toranj, all vile jedan llljesto da stranu, ka< zidari, pos bija ju.
Moran vidimo, ka prlznavaju nas 11 ne nl ponor kakav le~ upanu l
Jest, A da na hvalili je Prlrnavaju KralJem. ~ no ne Pol
Nije 1 stanovJo b kongresi nje Vrije vanJska p Priredbe dana.
Bez ~ A flo ~e Prou Nje
lato 2ato se s
ProbiJaJu Jetko sJa Je
M ahn SG luaacl ll lh bolnlc ~l ne sloij