Download - (PDF) [In Croatian]
SADRŽAJ
1. UVOD
2. OPĆI DIO
3. OPIS PROGRAMA
4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA
PRILOG 1: Edukacijski kolegiji
PRILOG 2: Opisi predmeta i kolegija
PRILOG 3: Životopisi nastavnika i suradnika (abecednim redom)
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
- STUDIJ SOCIOLOGIJE HRVATSKIH STUDIJA-
1. UVOD
a. Razlozi za pokretanje studija:
- procjena njegove svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada u javnom i privatnom
sektoru:
Studij sociologije je studij koji je na Hrvatskim studijima ustrojen od samog početka
djelovanja, tj. od 1992. godine. Cilj studija bio je i ostaje sustavno upoznati studenta sa
sociologijom kao istraživačkom disciplinom, te ga upoznati s rubnim disciplinama, čije je
poznavanje korisno u sociološkim istraživanjima. Krajnji cilj studija jest osposobiti studenta
da stečena sociološka znanja (metodološka i fundamentalna) primijeni u istraživanju
hrvatskoga društva. Temeljni kolegiji su vezani uz pojedine aspekte i teme hrvatskoga društva
i to je specifičnost ovog studija sociologije u odnosu na sve druge takve studije u Hrvatskoj.
Ova koncepcija zadržana je i u novom prijedlogu studija sociologije koji je prilagođen
zahtjevima koji proizlaze iz Bolonjske deklaracije. Proučavanje sociološke znanosti
razvedeno je kritičkim znanstvenim metodama i disciplinama, te uključuje studij sustavne
sociologije, ali i posebnih sociologija te socioloških disciplina. Pritom se nastoji izbjeći
nekritičko teoretiziranje o društvu koje lako pada pod utjecaj trenutno dominantnih društvenih
teorija i ideoloških obrazaca i obrazovati sociologa koji je u stanju stručno i relevantno
prosuđivati i istraživati zbilju hrvatskoga društva.
Završetkom studija studenti sociologije mogu se zaposliti u nastavi u srednjim školama, u
upravi (ministarstvima), lokalnoj upravi, nevladinim organizacijama, javnom zdravstvu,
znanstvenoistraživačkim institucijama, agencijama za istraživanje javnog mnijenja,
agencijama za istraživanje tržišta, medijima i drugdje.
- njegova povezanost sa suvremenim znanstvenim spoznajama i/ili na njima temeljenim
vještinama:
U izvođenju studija sociologije sudjeluju znanstvenici s nekoliko znanstvenoistraživačkih
instituta u Hrvatskoj: Instituta za društvene znanosti Ivo Pilar, Instituta za društvena
istraživanja iz Zagreba, Instituta za etnologiju iz Zagreba i s više visokoškolskih ustanova u
Hrvatskoj. Radi se u najvećem broju slučajeva o relativno mladim znanstvenicima koji su
angažirani na znanstvenoistaživačkim projektima i koji rezulatate tih istraživanja posreduju u
visokoškolskom obrazovanju studenata.
- njegova usporedivost s programima uglednih inozemnih visokih učilišta, posebno onih iz
zemalja Europske unije:
Studij sociologije rađen je prema studijima sociologije koji se izvode u Americi (prvenstveno
studiju sociologije University of Chicago i studiju sociologije na Johns Hopkins University).
Takva koncepcija studija korigirana je s europskim pristupom sociološkoj znanosti: program
je usporediv (predložena koncepcija studija otvara mogućnost razmjene nastvnika i studenata)
s većinom studija sociologije na sveučilištima unutar Europske Unije.
b. Dosadašnja iskustva predlagača u provođenju ekvivalentnih ili sličnih
programa.
Hrvatski studiji provode već trinaest godina Studij sociologije. Do sada je na ovom studiju
diplomiralo preko 300 studenata (kao prvi predmet – maior) i velik broj njih angažirao se u
poslovima koji traže stručnjaka iz sociologije.
c. Mogući partneri izvan visokoškolskog sustava koji su pokazali interes, ili bi
mogli biti zainteresirani za njegovo pokretanje.
Razvoj svakog studija, a posebno studija sociologije, važan je za društvo u cjelini. Obrazovati
stručnjaka u sociologiji koji dobro poznaje društvene fenomene i metodologiju njihova
proučavanja i tumačenja, važno je za niz ustanova, znanstvenih instituta, medija, agencija za
ispitivanje javnog mnijenja, velikih tvrtki, izdavačkih poduzeća, obrazovnih institucija itd.
d. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata.
Student Studija sociologije Hrvatskih studija može slušati izborne kolegije izvan struke na
bilo kojem studiju ili sastavnici bilo kojeg sveučilišta u Hrvatskoj, pod uvjetom da za taj
kolegij postoje točno određena ECTS vrijednost. Student može slušati obvezni kolegij i na
drugim fakultetima ili sastavnici bilo kojeg sveučilišta u Republici Hrvatskoj pod uvjetom da
za taj kolegij postoji točno utvrđena ECTS vrijednost. No ukupan broj ECTS bodova koji se
na taj način stječu ne smije prelaziti više od 10 (od 180 ECTS na preddiplomskom studija) i
10 ECTS (od 120 ECTS na diplomskom studiju).
Prijelaz sa studija sociologije na drugi studij unutar Hrvatskih studija i obrnuto moguć je za
studente jednopredmetnog i dvopredmetnog preddiplomskog studija uz uvjet da ostvare
minimalno potreban propisani broj ECTS bodova.
e. Ostale elemente i potrebne podatke, prema mišljenju predlagača.
Svi studijski smjerovi na Hrvatskim studijima imaju sljedeće zajedničke karakteristike:
- prihvaćanje modela 3+2,
- šest temeljnih zajedničkih predmeta, dakle, student sociologije mora tijekom tri godine
pohađati kolegije na svim ostalim studijskim smjerovima (svaki kolegij nosi po 5 ECTS
bodova, zajedno dakle 30 ECTS bodova),
- baccalaureatska radnja nosi 6 ECTS bodova, magisterij nosi 15 ECTS bodova za nastavni
smjer, a 30 ECTS bodova za znanstveni smjer, disertacija nosi 60 ECTS bodova,
- edukacijski predmeti koji zajedno nose 60 ECTS bodova, pohađaju se na 4. i 5. godini.
2. OPĆI DIO
2.1. Naziv studija.
Studij sociologije Hrvatskih studija
2.2. Nositelj studija i izvođač studija:
Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Studij sociologije
2.3. Trajanje studija:
Preddiplomski studij traje tri godine (180 ECTS), diplomski studij traje dvije godine (120
ECTS).
2.4. Uvjeti upisa na studij:
Uvjeti upisa na preddiplomski studij su uspješno obavljeni razredbeni ispit i odgovarajući
uspjeh u srednjoj školi sve dok se na srednjim školama ne uvede državna matura.
Uvjeti upisa na diplomski studij sociologije-znanstveni smjer su minimalno skupljenih 80
ECTS na jednopredmetnom preddiplomskom studiju i odgovarajući uspjeh na
preddiplomskom studiju, tako da je prosječna ocjena svih položenih predmeta najmanje 3,5.
Uvjeti upisa na diplomski studij sociologije-nastavni smjer su minimalno skupljenih 50 ECTS
iz strukovnih kolegija na jednopredmetnom ili dvopredmetnom preddiplomskom studiju bilo
kao maior ili minor i odgovarajući uspjeh na preddiplomskom studiju, tako da je prosječna
ocjena svih položenih predmeta najmanje 3,5.
Upis na studij obavlja se na temelju javnog natječaja objavljenog u dnevnom tisku i
razredbenog ispita.
Odluka o upisu donosi se uz prethodnu suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa
s obzirom na broj studenata koji će studirati uz potporu spomenutog Ministarstva, te redovitih
studenata koji će studirati na osobni trošak.
Kandidati stječu pravo upisa prema postignutom uspjehu na razredbenom ispitu, odnosno
prosječnoj ocjeni položenih predmeta, a na temelju odobrenih kvota za upis.
2.5. Preddiplomski studij:
Preddiplomski studij ustrojen je i izvodi se kao jednopredmetni ili dvopredmetni studij.
Student završetkom preddiplomskog studija stječe stručni naziv: prvostupnik, -ca
(baccalaureas, baccalaurea) sociologije Hrvatskih studija.
Kompetencije koje je stekao ovisni su o profilu preddiplomskog studija koji je završio:
- student je stekao tri glavne vještine: znanje i umijeće prezentiranja. Tijekom tri godine on je
razvio određenu "sociološku svijest" i uspjeva prepoznati što je posebno a što jedinstveno u
društvenim procesima, što je bitno i nebitno. Proširio je svoje znanje i razvio kritične
sposobnosti.
- stvorio je širu sliku u svim oblicima funkcioniranja i konstituiranja pojedinih oblika društva,
stekao je temeljne spoznaje o sociologiji hrvatskoga društva, interpretirao je i istraživao
pojedini društveni problem ili temu, puno je čitao i pisao.
- cilj preddiplomskog studija nije samo stručno znanje nego učenje kako samostalno, kritički i
kreativno riješiti komplicirane probleme i o tome na jasan način usmeno i pismeno izvjestiti.
Prvostupnik mora biti sposoban samostalno istraživati probleme i pojave, i to u njihovom
društvenom okolišu, te o tome znati izvjestiti svoje kolege, ali i širu javnost.
Ovisno o specijalističkom modulu koji je student odabrao, osposobljen je za slijedeće
poslove:
- rad u sociološkim timovima kao anketar,
- rad u organima uprave,
- rad u raznim vladinim agencijama ili nevladinim udrugama,
- rad u velikim tvrtkama u marketinškim timovima.
Diplomske studijske programe koje može pratiti na Hrvatskim studijima i/ili drugim
ustanovama u Republici Hrvatskoj ukoliko se odluči za nastavak studija:
- uspješno završen jednopredmetni studij sa minimalno skupljenih 80 ECTS bodova iz užih
socioloških disciplina i kolegija s prosječnom ocjenom 3,5 daje mu pravo upisa na diplomski
studij sociologije na Hrvatskim studijima, znanstveni smjer.
- uspješno završen preddiplomski studij sa minimalno skupljenih 50 ECTS iz strukovnih
kolegija na jednopredmetnom ili dvopredmetnom preddiplomskom studiju bilo kao maior ili
minor i s prosječnom ocjenom 3,5 daje mu pravo upisa na diplomski studij sociologije na
Hrvatskim studijima, nastavni smjer.
- ovisno o uvjetima za upis na drugim ustanovama u Republici Hrvatskoj, uspješno završen
preddiplomski studij sociologije na Hrvatskim studijima daje mu pravo za nastavak studija na
drugim ustanovama u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu.
2.6. Diplomski studij:
Diplomski studij je ustrojen jednopredmetno kao znanstveni i kao nastavni smjer.
Kompetencije koje je stekao ovisni su o specijalizaciji diplomskog studija:
- daljnja specijalizacija i proširenje sociološkog znanja. Istaknuto mjesto u diplomskom
studiju pripada sociološkim istraživanjima i sociološkim analizama.
- stekao je široko znanje o sociologiji te posebne analitičke i istraživačke vještine.
- studenti koji su završili nastavni smjer stekli su licencu da mogu biti nastavnici u srednjim
školama.
- studenti koji su završili znanstveni smjer stekli su specijalističko znanje koje će ih osposobiti
za buduća znanstvena istraživanja u istraživačkom institutu ili za upis na poslijediplomski
studij i stjecanje doktorata.
- Student koji izabere neki od ponuđenih modula moći će nadograditi svoju struku
usmjeravanjem na pojedinu grupu znanja koje su povezane sa sociologijom (primjerice
kulturna antropologija ili europski studiji).
2.7. Predlaže se pokretanje studijskog programa u kojem su preddiplomski i diplomski
dijelovi objedinjeni u jednu cjelinu?
Ne.
2.8. Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija:
Student završetkom preddiplomskog studija stječe stručni naziv: prvostupnik, -ca
(baccalaureas, baccalaurea) sociologije Hrvatskih studija.
Student završetkom diplomskog studija stječe stručni naziv: magistar sociologije Hrvatskih
studija ako je završio znanstveni smjer, odnosno magistar edukacije sociologije Hrvatskih
studija ako je završio nastavni smjer.
3. OPIS PROGRAMA
3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta s brojem sati aktivne nastave potrebnih za
njihovu izvedbu i brojem ECTS-bodova.
Studij sociologije Hrvatskih studija podijeljen je na ukupno sedamnaest obvezatnih kolegija
na preddiplomskom studiju i osam kolegija na diplomskom studiju. Osobitost studija
sociologije na Hrvatskim studijima jest serija kolegija Sociologija hrvatskog društva (1-5) koji
obrađuju fenomene hrvatskog društva. Iz ponude izbornih kolegija moguće je izabrati
predmete koji čine trajektorije Europski studiji i Kulturna antropologija, te se na taj način
specijalizirati u jednom od navedenih područja na diplomskom studiju. Ad 3.1. STUDIJ SOCIOLOGIJE HRVATSKIH STUDIJA
1. Preddiplomski studij (180 bodova) — jednopredmetni studij 1. GODINA
naziv kolegija p+s/v semestar ECTS
Uvod u sociologiju 2+0 1 5
Predavanja 2+0
Sustavna sociologija I 1+1 1 5
Predavanja 1+0
Seminar (bira se jedan od predloženih referata) 0+1
Politička ekonomija 1 5
Predavanja 2+0
Temeljni zajednički predmet HS(TPZ)-1 1 5
Predavanja 2+0
Izborni predmet u struci 1 1+2 1 5
Izborni predmet u struci 2 1+2 1 5
Strani jezik 0+2 1
UKUPNO 30
1. GODINA
naziv kolegija p+s/v semestar ECTS
Sustavna sociologija II 1+1 2 5
Predavanja 1+0
Seminar (bira se jedan od predloženih referata) 0+1
Uvod u znanstveni rad 1+1 2 5
Predavanja 1+0
Seminar (bira se jedan od predloženih referata) 0+1
Temeljni zajednički predmet HS(TPZ)-2 2 5
Predavanja 2+0
Izborni predmet u struci 3 1+2 2 5
Izborni predmet izvan struke 1+2 2 10
UKUPNO 30
2. GODINA
naziv kolegija p+s/v semestar ECTS
Uvod u metode društvenih istraživanja 3 5
Predavanja 2+0
Vježbe- izrada projekata i predaja izvještaja 0+2
Uvod u statistiku u društvenim istraživanjima 3 5
Predavanja 2+0
Vježbe i izrada izvještaja 0+2
Sociologija hrvatskog društva 1 3 5
Predavanja 2+0
Izborni predmet u struci 4 1+2 3 5
Izborni predmet izvan struke 1+2 3 10
UKUPNO 30
2. GODINA
naziv kolegija p+s/v semestar ECTS
Socijalna psihologija 4 5
Predavanja 2+0
Vježbe 0+2
Kulturna Antropologija 4 5
Predavanja 2+0
Seminar i predaja referata 0+2
Sociologija hrvatskog društva 2 4 5
Seminar i predaja seminarskog rada 0+2
Izborni predmet u struci 5 1+2 4 5
Izborni predmet u struci 6 1+2 4 5
Izborni predmet izvan struke 1+2 4 5
UKUPNO 30
3. GODINA
naziv kolegija p+s/v semestar ECTS
Sociološke teorije 5 5
Predavanja 2+0
Seminar i predaja referata 0+2
Sociologija hrvatskog društva 3 5 5
Predavanja 1+0
Seminar i predaja seminarskog rada 0+1
Izborni predmet u struci 7 1+2 5 5
Izborni predmet u struci 8 1+2 5 5
Izborni predmet izvan struke 1+2 5 10
UKUPNO 5
30
3. GODINA
naziv kolegija p+s/v semestar ECTS
Temeljni zajednički predmet HS(TPZ)-3 6 5
Predavanja 2+0
Sociologija hrvatskog društva 4 6 5
Seminar i predaja seminarskog rada 0+2
Izborni predmet u struci 9 1+2 6 5
Izborni predmet u struci 10 1+2 6 5
Izborni predmet izvan struke 1+1 4
Bakalaureatska radnja 6
UKUPNO 30
UVJETI ZA PRIJELAZ IZ GODINE U GODINU - Masno označeni kolegiji obvezatni su. - Uvjet za prijelaz iz godine u godinu je stjecanje barem 45 bodova (od toga najmanje 25 iz obvezatnih kolegija) po godini. 2. Diplomski studij (120 bodova)— Znanstveni smjer 4. GODINA
naziv kolegija p+s/v semestar ECTS
Suvremene sociološke teorije 7 5
Predavanja 2+0
Seminar i prezentacija referata 0+2
Kvantitativne metode istraživanja 7 5
Predavanja 2+0
Vježbe i izradba projekta 0+4
Statistička analiza u sociologiji 7 5
Predavanja 2+0
Vježbe i predaja izvještaja 0+3
Sociologija hrvatskog društva 5 7 5
Predavanja 1+0
Seminar i predaja seminarskog rada 0+1
Izborni predmet u struci 2 7 5
Predavanja 1+0 7
Seminar iili vježbe i izrada referata ili projekta 0+2
Izborni predmet izvan struke 7 5
Predavanja 1+0
Seminar i izrada referata ili projekta 0+2
UKUPNO 30
4. GODINA
naziv kolegija p+s/v seme-star
ECTS
Demografija 8 5
Predavanja 2+0
Seminar i prezentacija referata 0+2
Kvalitativne metode istraživanja 8 5
Predavanja 2+0
Vježbe i izradba projekta 0+4
Primjena statističkih programa 8 5
Predavanja 1+0
Vježbe 0+4
Izborni predmet u struci 3 8 5
Predavanja 1+0
Seminar ili vježbe i izrada referata ili projekta 0+2
Izborni predmet u struci 4 8 5
Predavanja 1+0 8
Seminar ili vježbe i izrada referata ili projekta 0+2
Izborni predmet izvan struke 8 5
Predavanja 1+0
Seminar iili vježbe i izrada referata ili projekta 0+2
UKUPNO 30
5. GODINA
naziv kolegija p+s/v seme-star
ECTS
Suvremene tendencije u Kulturnoj antropologiji 9 5
Predavanja 2+0
Seminar i prezentacija referata 0+2
Izborni predmet u struci 5 9 5
Predavanja 1+0
Seminar ili vježbe 0+2
Izborni predmet u struci 6 9 5
Predavanja 1+0
Seminar ili vježbe i izrada referata ili projekta 0+2
Izborni predmet u struci 7 9 5
Predavanja 1+0 9
Seminar ili vježbe i izrada referata ili projekta 0+2
Izborni predmet izvan struke 9 10
Predavanja 1+0
Seminar iili vježbe i izrada referata ili projekta 0+2
Seminar iili vježbe i izrada referata ili projekta 0+2
UKUPNO 30
5. GODINA
naziv kolegija p+s/v seme-star
ECTS
Predmet u struci iz kojega je magistarska radnja 10 5
Predavanja 2+0
Seminar ili vježbe i prezentacija referata 0+2
Magistarska radnja 10 25
Ukupno 30
3. Diplomski studij (120 bodova) – nastavni smjer
4. GODINA
naziv kolegija p+s/v seme-star ECTS
Suvremene sociološke teorije 7 5
Predavanja 2+0
Seminar i prezentacija referata 0+2
Sociologija hrvatskog društva 5 7 5
Predavanja 1+0
Seminar i predaja seminarskog rada 0+1
Izborni predmet u struci 7 5
Predavanja 1+0 7
Seminar iili vježbe i izrada referata ili projekta 0+2
Edukacijski predmeti (Prilog 1) 1+1 7 15
UKUPNO 30
4. GODINA
naziv kolegija p+s/v semestar ECTS
Demografija 8 5
Predavanja 2+0
Seminar i prezentacija referata 0+2
Izborni predmet u struci 8 5
Predavanja 1+0
Seminar iili vježbe i izrada referata ili projekta 0+2
Izborni predmet u struci 8 5
Predavanja 1+0
Seminar iili vježbe i izrada referata ili projekta 0+2
Edukacijski predmeti (Prilog 1) 1+1 8 15
UKUPNO 30
5. GODINA
naziv kolegija p+s/v seme-star
ECTS
Suvremene tendencije u Kulturnoj antropologiji 9 5
Predavanja 2+0
Seminar i prezentacija referata 0+2
Izborni predmet u struci 9 5
Predavanja 1+0
Seminar ili vježbe 0+2
Izborni predmet u struci 9 5
Predavanja 1+0
Seminar ili vježbe i izrada referata ili projekta 0+2
Edukacijski predmeti (Prilog 1) 1+1 9 15
UKUPNO 30
5. GODINA
naziv kolegija p+s/v seme-star
ECTS
Edukacijski predmeti (Prilog 1) 1+1 10 15
Magistarska radnja 10 15
Ukupno 30
Sociologija hrvatskog društva 1: Fenomenologija eklezijalnih pokreta
Sociologija hrvatskog društva 2: Demografske tendencije u Hrvatskoj
Sociologija hrvatskog društva 3: Globalizacija i Hrvatska
Sociologija hrvatskog društva 4: Sociologija mladih-postmoderna perspektiva
Sociologija hrvatskog društva 5: Hrvatske pravne i političke institucije
Popis izbornih kolegija unutar struke
1. Ekonomska sociologija
2. European Union and Croatia
3. Socio-semiotička istraživanja
kulture
4. Masovno komuniciranje i javno
mnijenje
5. Metode istraživanja u kulturnoj
antropologiji
6 Politička geografija
7. Socijalna ekologija
8. Sociologija grada
9. Sociologija organizacije
10. Sociologija prava
11. Sociologija morala
12. Sociologija spolnosti, braka i
obitelji
13. Socijalna patologija
14. Sociologija kulture i umjetnosti
15. Sociologija religije
16. Sociologija vojske
17. Sociologija znanosti
18. Sociologija razvoja
19. Suvremene teme u socijalnoj
psihologiji
20. Teorije uzoraka
21. Uvod u studije roda
22. Demografske tendencije u
Hrvatskoj
23. Antropologija migracija i
transnacionalizma
24. Sociologija kriminala
25. Tehnologija i društvo
26. Ruralna sociologija
27. Istraživanje javnog mnijenja u
Hrvatskoj
28. Globalizacija
29. Antropologija grada i svakodnevica
30. Ideja Europpe
31. Politički sustav Europske unije
32. Gospodarski sustav Europske unije
33. Europska integracija
34. Institucije Europske unije
35. Međunarodni odnosi
Trajektorij Europski studij:
European Union and Croatia
Ideja Europe
Politički sustav Europske unije
Gospodarski sustav Europske unije
Europska integracija
Institucije Europske unije
Međunarodni odnosi
Trajektorij Kulturna antropologija:
Metode istraživanja u kulturnoj antropologiji
Uvod u studije roda
Antropologija migracija i transnacionalizma
Antropologija grada i svakodnevica
Socio-semiotička istraživanja kulture
3.2. Opis svakog predmeta/kolegija:
Vidi priložene obrasce kolegija (PRILOG 2).
Način praćenja uspješnosti tokom izvedbe predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe
studijskog programa vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije pojedinih
nastavnih predmeta i kolegija. Unutrašnju evaluaciju činit će šesteročlani tim nastavnika (3) i
studenata (3) na temelju općih smjernica za određivanje kvalitete i studijskog opterećenja
(ECTS) te provedene ankete među studentima na kraju akademske godine. Vanjska evaluacija
realizirat će se redovitim kontaktiranjem kolega sličnih ili srodnih predmeta i/ili kolegija na
sveučilištima i fakultetima koji su određeni kao benchmark. O rezultatima evaluacija raspravljat
će se na nastavničkom vijeću Studija sociologije i Stručnom vijeću Hrvatskih studija.
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Uvod u sociologiju
Težina kolegija: 1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: obavezni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v:2+0) Broj sati aktivne nastave:
30 predavanja — —
Ciljevi kolegija
Upoznati polaznike s najvažnijim pojmovima koji koriste u suvremenoj sociologiji. S
obzirom na tematsku strukturu predmeta valja se zadržati na osnov. Problemima i
dilemama unutar društva s kojim se suočava sociologija kao cjelovita znanost o
društvu. Sveje to usmjereno na poboljšanje kvaliteta kulture sociološkog promišljanja i
osposobljavanja za samostalnu prosudbu.
Sadržaj kolegija
Sociologija kao znanost duge prošlosti i kratke povijesti. Osoba i društvo - bitne relacije na personalnoj,
grupnoj i globalno-društvenoj razini. Funkcije sociologije: tehničko-tehnologijska, integrativna i funkcija
samosvijesti. Profesija i poziv. Konstitutivni elementi sociologije, osnovne kategorije i pojmovi: društvo,
zajednica, čovjek, sloboda, grupa, struktura, funkcija, uloga, položaj, individualna i društvena svijest,
horizontalno i vertikalno gibanje, obitelj i brak, religija, moral, pravo, društvena psihologija, umjetnost,
filozofija, interakcija, socijalna patologija, anksioznost, manipulacija, smisaona i logička adekvacija,
racionalizacija, idealni tip, kasta, sloj i klasa, socijalni karakter, naslijeđeno i stečeno, kultura i
civilizacija... Usporedba filozofijskog, antropologijskog, povijesnog, psihologijskog, sa sociologijskim
pristupom društvu u teorijskom i metodologijskom kontekstu. Osebujnost sociologijske perspektive
proučavanja društva s obzirom na teorijski doseg i unutarnju artikulaciju: odnos statičkog i dinamičkog
(struktura i gibanje). Jezik sociologije i specifičnost njenih znanstvenih procedura. Što je to socijalna
činjenica?
Odnos teorije, znanosti i metodologije. Metodologija i metode. Što se i kako može istraživati u društvu?
Djelokrug i granice kvantitativne i kvalitativne metodologije. Latentno i manifesno. Metodologijski doseg
interdisciplinarnog zahvata. Središnji problem suvremenosti u djelokrugu socijalnih procesa, pojava i
tvorevina. Duševnost i duhovnost društva s posebnim osvrtom na hrvatski kontekst, sociodemografska
obilježja i strukturiranje nacionalne svijesti. Religijski, kulturni i duhovni identitet. Osoba suoćena s
pojavnošću vrijednosnih usmjerenosti i etnocentrizma. Socijalna alijenacija, autoritarnost, agresivnost i
struktura političkih orijentacija: militaristička umjerenost, socijalistička nostalgija i egalitarizam,
antizapadna orijentacija u spoznajnoj,socijalnoj i političkoj dimenziji. Otvorenost i zatvorenost društva.
Funkcionalno i kritičko poimanje konformizma i njegovi izvori (primjerice: urbanizacija, politizacija
društva, burne promjene kulturnih obrazaca itd.) Tipovi svjetonazora. Zdravo društvo i autentične potrebe
čovjeka. Kontroverznost fenomena globalizaciji. Socio-kognitivni pristup globalizacije. Socio-kognitivni
pristup znanstveničkoj etici.
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja.
Način polaganja
ispita
Usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu
Literatura
Obavezna: Nikola Skledar- Josip Kregar, Znanost o društvu, Zaprešić, str.224, 2003
Preporučena: R. Supek, Društvene predrasude i nacionalizam, Zgb.1991. ; A. Touraine, Postindustrijsko
društvo, Zgb., 1980.
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Sustavna sociologija 1 i 2
Težina kolegija: 4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: obvezatni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v:1+1) Broj sati aktivne nastave:
60 predavanja seminari vježbe
Ciljevi kolegija
1. Osposobiti studente da usvoje i ovladaju klasičnim konceptima i temeljnim
sociološkim pojmovima do razine operativne primjene, što podrazumijeva pripremu
studenata za studij socioloških teorija (klasičnih i suvremenih) ostalih posebnih
sociologija na višim godinama studija.
2. Izrada prvog pismenog znanstvenog rada koji odgovara stupnju prikaza knjige u
znanstvenim i stručnim časopisima
Sadržaj kolegija
Program:
Društveno-povijesni kontekst nastanka i razvoja sociologijske teorije, sociološki
koncepti Saint-Simona, Augustea Comtea, Herberta Spencera, Karla Marxa, Emilea
Durkheima, Maxa Webera, Pojam formalizma u sociologiji i glavni predstavnici,
povijesna skica sociologijske teorije u 20.st.
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja, obvezno sudjelovanje na seminaru/vježbama,
polaganje dvotjednih kolokvija iz zadane literature, pisanje samostalnog seminarskog
rada iz zadane literature
Način polaganja
ispita
Pismeno (kolokvij) i usmeno ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Ukupna ocjerna sadrži bodove poleženih kolokvija, seminarski rad i usmeni ispit
Literatura
Obavezna:
Sociološke hrestomatije (sve)
Supek, R. (1983) Zanat sociologa: strukturalna analiza, Zagreb, Školska knjiga
Weber, M. (1999) Vlast i Politika, Zagreb Jesenski i Turk.
Weber, M. (1989) Protestantska etika i duh kapitalizma, Sarajevo, Veselin Masleša.
Weber, M. Metodologija društvenih nauka, Zagreb, Globus.
Durkheim, E. (1999) Pravila sociološke metode, Zagreb, Jesenski i Turk.
Merton, R. K. (1979) O teorijskoj sociologiji, Zagreb, CDD.
Marx, K. Engels, F. (1978) Rani radovi, Zagreb, Naprijed.
Preporučena:
Wright Mills, C. (1964) Elita vlasti, Beograd, Kultura.
Marcuse, H. (1989) Čovjek jedne dimenzije, Sarajevo, Veseslin Masleša.
Berger, P., Luckmann, T. (1992) Socijalna konstrukcija zbilje, Zagreb, Naprijed.
Ritzer, G. (1999) McDonaldizacija društva, Zagreb: Jesenski i Turk.
Klein, N. (2002) No logo, Zagreb, Tridvajedan.
Klein, N. (2003) Ograde i prozori, Zagreb, Tridvajedan.
Castells, M. (2000) Uspon umreženog društva, Zagreb, Golden marketing i Castells,
M. (2002) Moć identiteta, Zagreb, Golden Marketing.
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Politička ekonomija
Težina kolegija: 1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: obvezatni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) Broj sati aktivne nastave:
30 predavanja seminari —
Ciljevi kolegija
Upoznati studente sa zakonima nastajanja, razvitka i propadanja pojedinih načina
prozvodnje. Omogućiti razumijevanje društvenih odnosa proizvodnje i raspodjele,
njihovog razvitka i međusobnog utjecaja.Predmet ekonomije je skup pojava, odnosa i
veza u društvenoj materijalnoj proizvodnji. Pojedini teoretičari različito shvaćaju
predmet političke ekonomije i obraćaju pozornost na različite aspekte ekomomskog
života zajednice. Zato postoje različite i često suprotne koncepcije o njezinom
predmetu i zadacima što ih kao znanost ima pred sobom.
Sadržaj kolegija
Predmet političke ekonomije
Politička ekonomija i druge društvene znanosti
Razvoj ekonomske misli
Materijalne proizvodnja i institucije društva
Faktori proizvodnje
Robna proizvodnja i tržište
Klasični ekonomisti
Suvremeno društvo i proces globalizacije
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanje i seminara, izrada seminarskog rada
Način polaganja
ispita
Pismeni i/ili usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu
Literatura
Obavezna:
Dragičević, Vranjican: Politička ekonomija, Zagreb, 420 str.
Preporučena:
Frieden, Lake: International Political Economy, Routledge, London-New York, 1995,
545 str.
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Uvod u znanstveni rad
Težina kolegija: 1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: ECTS bodovi:
5
Status kolegija: obvezatni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+2 ) Broj sati aktivne nastave:
45 predavanja seminari vježbe
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s osnovnim pojmovima i temama u znanosti i znanstvenom radu
Sadržaj kolegija
Znanost, društvene znanosti i sociologija: znanstveno i zdravorazumsko objašnjenje
Teorija, koncepti i konstrukti; varijable
Povezanost istraživanja i teorije. Ekstremni empirizam.
Konstruiranje teorije; kauzalne veze između konstrukata;
Provjera teorije; hipotetsko-deduktivno i druga objašnjenja u sociologiji
Empirijske generalizacije, zakoni i teorije srednjeg dometa
Izbor problema istraživanja; etički kodeks
Pojmovna analiza. Hipoteze. Operacionalizacija
Drugačiji pogled na znanost i znanstveni rad
Pisanje znanstvenog izvještaja
Studentske
obaveze
Redovito pohađanje predavanja, seminara i vježbi, izrada seminarskog rada
Način polaganja
ispita
Pismeni i usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu, seminarski rad (20%)
Literatura
Obavezna:
Matić, D. (1990). Vrijednosti kao predmet sociologijske znanosti. Revija za
sociologiju, 21 (3): 517-525.
Vujević, M. Uvođenje u znanstveni rad. Zagreb: Školska knjiga
Preporučena:
Durkheim, E. (1999). Pravila sociološke metode. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk i
Hrvatsko sociološko društvo.
Kuhn, Th. (1999). Struktura znanstvenih revolucija. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk i
Hrvatsko sociološko društvo
Merton, R. K. (19799. O teorijskoj sociologiji. Zagreb: Naklada CDD.
Mills, W. C. (1959). The sociological imagination. New York: Oxford University Press
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Uvod u metode društvenih istraživanja
Težina kolegija: 4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: obvezatni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 2+2 ) Broj sati aktivne nastave:
60 predavanja seminari —
Ciljevi kolegija
Glavni je cilj kolegija osposobljavanje studenata za pravilno vrednovanje,
interpretaciju i uporabu rezultata društvenih istraživanja, a pod uvjetom uspješnog
savladavanja temeljnih statističkih metoda (obuhvaćenih zasebnim predmetom
Studija), i za pravilnu konceptualizaciju i provođenje takvih istraživanja.
Sadržaj kolegija
Pojam i definicije znanstvenog istraživanja; pregled glavnih faza istraživanja;
konceptualizacija; operacionalizacija; realizacija; glavne metode društvenih
istraživanja; metrijska svojstva istraživanja; mogući izvori grešaka i pristranosti;
publiciranje rezultata i etika društvenih istraživanja.
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja i seminara
Način polaganja
ispita
Pismeni i usmeni ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Pohađanje nastave i bilježenje predavanja: 25%; seminarski rad: 25%; ispit: 50 %.
Literatura
Obavezna:
Lamza Posavec, V. (2004), Metode društvenih istraživanja (skripta), Zagreb: Hrvatski
studiji (str. 1-60, 198-230);
Babbie, E. R. (2002), The Practice of Social Research, Belmont: Wadsworth
Publishing Company (str. 2-159).
Preporučena:
Lamza Posavec, V. (1995), Javno mnijenje - teorije i istraživanje, Zagreb: Alinea (str.
39.-78.)
Wimmer, R., Dominick, J. (2000), Mass Media Research: An Introduction, Belmont:
Wadsworth Publishing Company (str. 2.-253.);
Babbie, E.. R. (1998), Survey Research Methods, Belmont: Wadsworth Publishing
Company, Inc.(str. 1.-381.)
Schutt, R. K. (1996), Investigating the Social World, The process and Practice of
Research, Thousand Oaks: Pine Forge Press, A Sage Publications Company (str. 3.-
556.)
Odabrani članci o metodologiji istraživanja iz domaćih i stranih znanstvenih časopisa
(120 str.)
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Uvod u statistiku u društvenim istraživanjima
Težina kolegija: 1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: obvezatni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v:2+2) Broj sati aktivne nastave:
60 — predavanja vježbe
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je upoznati studente s upotrebom osnovnih statističkih pokazatelja.
Uvodno upoznavanje sa svrhom statistike.
Sadržaj kolegija
Uvodno upoznavanje sa svrhom statistike. Tipovi mjerenja i vrste mjernih skala.
Frekvencije i grupiranje rezultata, grafičko prikazivanje distribucije rezultata mjerenja.
Mjere središnje tendencije. Mjere varijabilnosti rezultata. Normalna raspodjela i mjere
položaja rezultata u grupi (z-vrijednosti, centili, decili). Regresija i predviđanje.
Koeficijent korelacije. Efikasnost prognoze, rezidualni varijabilitet. Koeficijent
multiple korelacije i koeficijent parcijalne korelacije. Koeficijenti korelacije na
ordinalnim varijablama.
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja i vježbi
Način polaganja
ispita
Pismeni i usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu
Literatura
Obavezna:
B. Petz: Statističke metode za nematematičare, Slap, 1997.
Preporučena:
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Fenomenologija eklezijalnih pokreta
Težina kolegija: 4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: obvezatni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 2+0) Broj sati aktivne nastave:
30 predavanja — —
Ciljevi kolegija
Upoznavanje studenata sa suvremenim socioreligijskim procesima i s novim
religijskim pokretima u Hrvatskoj kako bi studenti cjelovito razumjeli novonastalu
socioreligijsku situaciju u kojoj, svakako, znatnu ulogu imaju i novi eklezijalni laički
pokreti u Hrvatskoj. Odnosno, potrebno je upoznati genezu, strukturu i važnost novih
crkvenih laičkih pokreta u društvu, njihovu sociokulturnu ulogu i odnos prema
sociokulturnom kontekstu i obrnuto.
Sadržaj kolegija
- uvodno predavanje: značenje i relevantnost teme;
- suvremena socioreligijska situacija i (post)moderni društveni kontekst;
- povijesni i sociološki osvrt na pojavak crkvenih pokreta (modernizacija,
sekularizacija, religijski pluralizam, postmoderna);
- odnos institucije i karizme;
- tipologija suvremenih religijskih i eklezijalnih pokreta;
- geneza suvremenih crkvenih laičkih pokreta u Hrvatskoj;
- demokratske promjene u Hrvatskoj, novi sociokulturni kontekst i laički eklezijalni
pokreti;
- značajniji (post)moderni eklezijalni pokreti na hrvatskim prostorima (Pokret fokolara,
Mali tečaj - Kursiljo, Zajednica bračnih susreta, Neokatekumenski Put, Zajednica
Molitva i Riječ (MiR), Franjevačka mladež (FRAMA)...);
- završno promišljanje o sociologiji novih religijskih i laičkih eklezijalnih (crkvenih)
pokreta.
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja
Način polaganja
ispita
Pismeni ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu
Literatura
Obavezna:
Tadić, S. (2002.), Tražitelji Svetoga. Prilog fenomenologiji crkvenih pokreta, Zagreb,
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.
Mihaljević, V., Tadić, S. (2003), Zajednica bračnih susreta i neka moralna vrednovanja
njezinih pripadnika, u: Društvena istraživanja 12, 3-4 (65-66), 561-580.
Preporučena:
Berzano, Luigi (a cura di), (1997.), Forme del pluralismo religioso. Rassegna dei
gruppi e movimenti a Torino, Il Segnalibro, Torino.
Ivančić, T. (1981.), Duhovni pokreti u Crkvi u Hrvata, u Crkva u svijetu, 16 (3): 247-
252.
Nikić, Mijo. (1997.), (ur.), Novi religiozni pokreti, Zagreb, Filozofsko-teološki
institutu Družbe Isusove u Zagrebu
Jukić, J. (1991.), Budućnost religije, Split, Matica hrvatska.
Blažević, J., Nikić, M., Koprek, I. (2001.), Duhovni i religiozni pokreti u “Jeremija, što
vidiš?” (Jr 24,3). Crkva u hrvatskom tranzicijskom društvu, uredio P. Aračić, Đakovo.,
151-183.
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Socijalna psihologija
Težina kolegija: 1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: obvezatni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v:2+2) Broj sati aktivne nastave:
60 — predavanja vježbe
Ciljevi kolegija
Upoznati studente sa sustavnim istraživanjem ljudskih interakcija u socijalnoj
psihologiji. Jedinica analize u socijalnoj psihologiji je pojedinac ili mala grupa u
kontekstu međusobnih interakcija. Socijalna psihologija po svome predmetu bavljenja
najčešće interferira sa psihologijom ličnosti, sociologijom, socijalnom antropologijom i
politologijom; međutim ne preklapa se s njima u temeljnom istraživačkom interesu.
Sadržaj kolegija
Definicija, metodologija socijalne psihologije. Povijest i razvoj socijalne psihologe.
Socijalna spoznaja: Temeljni procesi i odrednice. Socijalna percepcija: opažanje
drugih. Socijalna percepcija: zaključivanje o drugima. Stavovi i promjena stava.
Stavovi i ponašanje. Predrasude, stereotipi, diskriminacije – određenje i izvori.
Predrasude, stereotipi i diskriminacije: Izvori i smanjivanje.
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja.
Način polaganja
ispita
Pismeni i usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu
Literatura
Obavezna:
Pennington, Donald C. (1997.). Osnove socijalne psihologije, Slap, Jastrebarsko 250
stranica
Mayers, David (1993). Social psychology. Mc Graw –Hill, 550 stranica
Preporučena:
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Kulturna antropologija
Težina kolegija: 4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: obvezatni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 2+2) Broj sati aktivne nastave:
60 predavanja seminari —
Ciljevi kolegija
Opći cilj kolegija jest upoznavanje studenata s raznolikošću kultura i mogućnostima
njihovih interpretacija informiranih temeljnim kulturnoantropološkim polazištem -
kulturnim relativizmom. Posebni je cilj upoznavanje s ključnim pojmovima,
pristupima i istraživačkim pitanjima kulturne antropologije.
Sadržaj kolegija
Uvod u znanost s raspravama o temeljnim pojmovima i teorijskim pristupima:
Kulturna antropologija - socijalna antropologija - europska etnologija. Temeljni pojam
znanosti - kultura. Kulturna antropologija - prirodna ili povijesna znanost. Nomotetski
i idiografski pristupi. Emski i etski pristupi. Etnografija i terenski rad. Kulturni
relativizam. Teorijski pravci: evolucionizam, difuzionizam, kulturni partikularizam,
funkcionalizam, strukturalni funkcionalizam, manchesterska skola, strukturalizam,
simbolička antropologija, historijska antropologija, kulturni materijalizam. Posebne
teme (prema izboru predavača): Razmjena i darivanje. Etničnost i kultura. Teorije
etničnosti. Etničnost i identitet. Izum tradicije i nacionalna integracija. Magija i
religija. Ritual. Rituali prijelaza. Obitelj i srodstvo. Migracije, transnacionalizam.
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja, pisani osvrt na jednu antropološku knjigu i
sudjelovanje u diskusijama.
Način polaganja
ispita
Pismeni ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Ocjenjuje se sudjelovanje u nastavi (0,25), pisani osvrt na jednu knjigu (0,25) i pismeni
ispit (0,5).
Literatura
Obavezna:
Moore, Jerry: Uvod u antropologiju. Teorije i teoreticari kulture. Zagreb: Jesenski i
Turk, 2002.
Haviland, William: Kulturna antropologija. Jastrebarsko: Naklada Slap, 2004.
Geertz, Clifford: “Duboka igra: beleške o balinežanskoj borbi petlova”. U: Tumačenje
kultura, Beograd: XX vek, 1998, str. 221-281
Malinowski, Bronislaw: “Uvod: Predmet, metod i obim ovog istraživanja”. U:
Argonauti zapadnog Pacifika, Beograd: BIGZ, 1979, str. 1-25
Lévi-Strauss, Claude: “Rasa i povijest”. U: Strukturalna antropologija 2, Zagreb:
Skolska knjiga, 1988, str. 297-334
6. Poutignat, Philippe i Streiff-Fen Preporučena: Segalen, Martine (ur.): Drugi i sličan. Pogledi na etnologiju suvremenih društava, Zagreb:
Jesenski i Turk, 2002
Marcus, G. E. i Fischer, M. M. J.: Antropologija kao kritika kulture : eksperimentalni trenutak u
humanistickim znanostima. Zagreb : Naklada Breza, 2003.
Eriksen, Thomas H.: Small Places, Large Issues. An Introduction to Social and Cultura
Anthropology. London:Pluto Press, 2001.
Turner, Victor: Od rituala do teatra. Ozbiljnost ljudske igre. Zagreb: A. Cesarec, 1989.
Mead, Margaret: Spol i temperament u tri primitivna društva. Zagreb: Jesenski i Turk, 2004.
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Demografske tendencije u Hrvatskoj
Težina kolegija: 4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2) Broj sati aktivne nastave:
30
seminari — —
Ciljevi kolegija
Upoznavanje studenata s osnovnim znanstvenim spoznajama demografskog razvoja
Hrvatske tijekom XX. stoljeća. Studenti usvajaju znanja o demografskim kretanjima,
procesima, odnosima i strukturama u Hrvatskoj, napose o ukupnoj, prirodnoj i
naraštajnoj depopulaciji, kao značajnim čimbenicima općeg društveno – gospodarskog
(ne)napretka hrvatske države i njezina stanovništva.
Sadržaj kolegija
Značenje i metodologija popisa stanovništva; Destabilizacijski čimbenici i posljedice
dem. razvoja Hrvatske; Brojčani razvoj stanovništva Hrvatske; Demoreprodukcijski
procesi u Hrvatskoj; Promjene u biološkom sastavu stanovništva RH; Iseljavanje iz
Hrvatske; Etnodemografske promjene u Hrvatskoj; Socio-ekonomska struktura
Hrvatske; Čimbenici i pokazatelji prostorne populacijske polarizacije; Demografski
okvir, gubitci i posljedice Domovinskog rata; Osnovni elementi populacijske politike i
perspektiva demografskog razvoja Hrvatske.
Studentske
obaveze
Studenti su dužni pripremiti, održati usmeno izlaganje i predati pisanu verziju
dodijeljenog ili izabranog seminarskog rada, i to u unaprijed utvrđenom terminu.
Ispunjenje ove obveze uvjet je za pristupanje ispitu. Studenti su obvezni dolaziti na
seminar i to najmanje na 3/4 seminarskih izlaganja.
Način polaganja
ispita
Usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu, seminarski rad
Literatura
Obavezna:
Wertheimer-Baletić, Alica (1999): Stanovništvo i razvoj, MATE, Zagreb. Friganović,
Mladen (1990): Demogeografija, Stanovništvo svijeta, Školska knjiga, Zagreb.
Nejašmić, Ivica (1991): Depopulacija u Hrvatskoj – korijeni, stanje, izgledi. Globus,
Zagreb. Gelo, Jakov (1987): Demografske promjene u Hrvatskoj od 1780. do 1981.
godine. Globus, Zagreb. Wertheimer-Baletić, Alica (2001): Stanovništvo Hrvatske-
sadašnje stanje i buduće promjene, Rad HAZU, Knjiga 482, Zagreb. 2. Živić, D.
(2005a): Izravni i migracijski demografski gubitci tijekom srbijanske oružane
agreagresije na Hrvatsku.
Preporučena:
Akrap, A. (2003): Demografske tendencije u Hrvatskoj od 1948. do 2001. s posebnim
osvrtom na razdoblje od 1991. do 2001. U: Činitelji demografskih kretanja u Republici
Hrvatskoj, Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, Zagreb. Nejašmić,
I. (1991): Iseljavanje iz Hrvatske – brojčani aspekt stoljetnog procesa. U: Geopolitička
i demografska pitanja Hrvatske, SGD Hrvatske, Zagreb. Živić, D. i Pokos, N. (2002):
Prisilne i druge ratom uzrokovane migracije stanovništva Hrvatske 1991.2001. godine.
U: Zbornik uz 70. obljetnicu života Dragutina Pavličevića, Institut Ivo Pilar.
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Sociološke teorije
Težina kolegija: 1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: obvezatni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v:2+2) Broj sati aktivne nastave:
60 — predavanja seminari
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s glavnim makro-sociološkim teorijama kod kojih se u središtu
pozornosti nalaze veće društvene tvorbe ili kolektivni procesi, čiji je predmet, npr.
struktura i/ili promjena državnih organizacija i institucija, socijalnih grupa, ali također
klasa, staleža i manjina. Riječ je o teorijama koje analiziraju cjelokupno društvo –
njegovu ekonomsku, socijalnu i kulturna promjenu
Sadržaj kolegija
Obrađuju se funkcionalizam, marksizam, neofunkcionalizam, neomarksizam,
strukturalizam i neostrukturalizam, te suvremene teorije sustava, kao i pojedinačni
autori čije je polazište makroteorijsko, što uključuje kako vrijeme u kojem su stvarali
svoju teoriju, tako i njihova djela i događaje koji su utjecali na stvaranje tih djela, te
također i recepciju tih djela i njihovih autora u kasnijim vremenima. U tom smislu se
obrađuju sljedeći autori: Auguste Comte, Emile Durkheim, Max Weber, Karl Marx,
Karl Mannheim, Alfredo Pareto, Talcott Parsons, Robert K. Merton., Niklas Luhmann,
Claude-Levi Strauss, Michael Foucault, predstavnici Kritičke teorije društva, zatim
Ralf Dahrendorf, Jürgen Habermas, Piere Bourdieau, Immanuel Wallerstein, Nikos
Poulantzas, Nikos Mouselis i dr.
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja i seminara, izrada seminarskog rada
Način polaganja
ispita
pismeno i usmeno ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu, seminarski rad
Literatura
Obavezna: Bourdieau, P.: Što znači govoriti. Ekonomija jezičnih razmjena. Naprijed, Zagreb 1992.
Dahrendorf, R.: Razmatranja o revoluciji u Europi. Antibarbarus, Zagreb 1996.
Durkheim E.: Pravila sociološke metode. Naklada Jesenski i Turk/Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb 1999. Foucault, M.: Nadzor i kazna. Rađanje zatvora. Informator, Zagreb 1994.
Grupa autora: Suvremene sociološke teorije, ur. Ivan Kuvačić, Zagreb 1990.
Habermas, J.: Tehnika i znanost kao “ideologija”. Globus, Zagreb 1988. Horkheimer, M./Adorno, Th.: Dijalektika prosvjetiteljstva. Veselin Masleša, Sarajevo, 1989.
Levi-Strauss, C.: Divlja misao. Golden marketing, Zagreb 2001.
Luhmann, N.: Teorija sistema. Globus, Zagreb 1981. Mannheim, K.: Ideologija i utopija. Nolit, Beograd 1978.
Markešić, I.: Luhmann o religiji. Filozofska istraživanja, Zagreb 2001.
Marx, K.: Rani radovi. Naprijed, Zagreb 1978. Merton, R. K.: O teorijskoj sociologiji. Zagreb 1979.
Mouzelis, N.: Sociologijska teorija: što je pošlo krivo? Dijagnoza i pomoć. Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2000.
Parsons, T.: Društva: evolucijski i poredbeni pristup. August Cesarec, Zagreb 1991. Piaget, J.: Strukturalizam. BIGZ, Beograd 1978.
Poulantzas, N.: Država, vlast, socijalizam. Globus, Zagreb 1981.
Weber, M.: Metodologija društvenih nauka. Globus, Zagreb 1989.
Preporučena:
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: GLOBALIZACIJA I HRVATSKA
Težina kolegija: 1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v:1+1) Broj sati aktivne nastave:
30 — predavanja seminari
Ciljevi kolegija
Globalizacija je proces čiji se učinci osjećaju u svim područjima života. Ona reflektira
rasprostranjenu percepciju o kretanju društva u smjeru općeg socijalnog okružja, u
kojem djelovanje gospodarskih i tehnoloških čimbenika u jednom dijelu svijeta ima
značajan utjecaj na živote pojedinaca i zajednica u drugom. Velik broj autora povezuje
globalizaciju s novom političkom arhitekturom svijeta i svekolikim monopolom SAD u
njemu. Ne postoji jedinstven pogled na proces globalizacije i učinke koje proizvodi.
Proces globalizacije snažno utječe i na socijalno, političko i gospodarsko stanje
Hrvatske jer je Hrvatska kao demokratsko društvo otvorena utjecajima okružja.
Sadržaj kolegija
Teme: globalizacija i nacionalna država, globalizacija i integracijski procesi,
globalizacija i modernizam, militarizacija i globalizacija te globalno tržište.
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja i seminara, izrada seminarskog rada
Način polaganja
ispita
pismeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu, seminarski rad
Literatura
Obavezna:
P. Hirst, Thompson - Globalizacija, Zagreb, 2001., str. 380
Preporučena:
Mladen Puškarić - Latinska Amerika - Kriza razvoja i razvoj krize, str. 242
David Held &… - Global Transformations, Polity Press, Cambridge, 2001., str
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Sociologija mladih- postmoderna perspektiva
Težina kolegija: 1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: obvezatni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v:0+2) Broj sati aktivne nastave:
30 — — seminari
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenta sa dosadašnjim sociološkim teorijama
marginalnih grupa, subkulture mladih i alternativnih pokreta, u svijetlu suvremenih
pristupa, koji odbacuju dio prijašnjeg nasljeđa i nastavljaju istraživanja. To omogućuje
(i želi u tom smislu obrazovati) domaće sociološke zahvate u stvarnost ekspresivnih
kultura.
Sadržaj kolegija
Osnovni pojmovi; počeci istraživanja u čikaškoj školi; Teorije delikventne
subkulture; Interakcionizam i "skeptička revolucija", koncepti etiketiranja i moralne
panike; Pojava kontrakulture, razlika pojmova kontrakultura i subkultura;
Birminghamska škola; Post-subkulturno razdoblje istraživanja; "Spatial turn"-prostorni
preokret u društvenim znanostima; Ekspresivne kulture i ekspresivni identiteti; pojam
(neo)plemena u suvremenoj sociologiji; Dosadašnja istraživanja u Hrvatskoj: domaći
kontekst upotrebe pojmova. Društvene grupe i simboličke strukture: dvostrukost
značenja u svjetskim i domaćim radovima o subkulturi, napetost između različitosti
konteksta i sličnosti simboličkog svijeta (sub)kulturnih afilijacija; Afektivni savezi i
strukture osjećaja, implikacije novih pojmova na problematiziranje same sociologije i
njenog klasičnog nasljeđa (zajednica-društvo-savez); Identiteti i životni stilovi u kulturi
mladih u Hrvatskoj od sedamdesetih do danas; Ekspresivne kulture i mediji;
Studentske
obaveze
Redovito polaženje seminara, izrada seminarskog rada
Način polaganja
ispita
Usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu, seminarski rad
Literatura
Obavezna: B. Perasović, B., (2001) Urbana plemena, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada; Haralambos,
M., (1989) Uvod u sociologiju, Zagreb, Globus. Poglavlje 1 (sociološko gledište) i poglavlje 10
(devijatnost)
Tomc, G. (1988) Anthea, Revija za sociologiju, 19 (4), 395-412.;
Tomić-Koludrović, I., (1993) Alternativna kultura kao oblik otpora u samoupravnom
socijalizmu, Društvena istraživanja 6-7, 2 (4-5) 835-862;
Tomić-Koludrović, I. (1996) Novi društveni pokreti i ideološki aparat države kasnom
samoupravnom socijalizmu. U E. Ivoš (ur.) Teorijski izazovi i dileme: prilog sociologiji
hrvatskog društva, Sveučilišteu Splitu, Filozofski fakultet, Zadar
Preporučena:
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Suvremene sociološke teorije
Težina kolegija: 1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: obvezatni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v:2+2) Broj sati aktivne nastave:
60 — predavanja seminari
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s glavnim mikrosociološkim teorijama nastalim u razdoblju od
1960. do danas, a koje su usmjerene na pojedince i njihove međusobne interakcije, kao
i s teorijama koje u najnovije vrijeme nastoje pomoriti suprotstavljenost makro i
mikroteorije, koje teže spajanju ovih dvaju smjerova – mikro i makro stajališta i u
čijem se središtu razmatranja nalazi odnos između pojedinca i društva, zatim razlike i
odnosi između spolova u suvremenom društvu. Riječ o suvremenim mikrosociološkim
teorijama, koje zastupaju naši suvremenici, gdje nije moguće uvijek donositi konačnu
prosudbu o nekom autoru i njegovu djelu, jer su još živi i jer im djelo još uvijek nije
završeno
Sadržaj kolegija
Simbolički interakcionizam, etnometodologija, teorija razmjene, razumijevajuća sociologija,
fenomenološka sociologija, feministička sociologija, egzistencijalistička sociologija, odnosi
među spolovima, postmoderna sociološka teorija i najvažniji pravci u njoj, te pregled razvoja
hrvatske sociološke misli.
G.H. Mead, Herbert Blummer, Erving Goffman, Alfred Schütz. Harold Garfinkel, George
Homans, Peter Berger, Thomas Luckmann, Norbert Elias, Ulrich Beck, Anntony Giddens,
Claus Offe te predstavnici suvremene postmoderne sociološke misli (J. Derida, Lyotard i drugi)
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja i seminara, izrada seminarkog rada
Način polaganja
ispita Pismeno i usmeno ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu, seminarski rad
Literatura
Obavezna: Berger, P./ Luckmann, Th.: Socijalna konstrukcija zbilje. Zagreb 1992.
Baudrillard, Jean: Simulacija i zbilja. Jesenski i Turk. Zagreb 2001. Čaldarović, O.: “O pristupima klasifikaciji suvremenih socioloških teorija”, u: Kulturni radnik, godište XLIII., br. 2.,
Zagreb 1990., str. 69.-95.
Eco, U.: Kultura, informacija, komunikacija. Beograd 1973. Fukuyama, Francis: Kraj povijesti i posljednji čovjek. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1994.
Garfinkel, Harold: Studies in ethnomethodology. Englewood Cliffs, N.J.: Prentice-Hall, 1967
Gellner, Ernest: Postmodernizam, razum i religija. Jesenski i Turk. Zagreb 2000. Giddens Anthony: Treći put: obnova socijaldemokracije. Politička kultura, Zagreb 1999.
Goffman, E.. Stigma: Notes on the Management of Spoiled Identity, Prentice-Hall, 1963
Grupa autora: Suvremene sociološke teorije; ur. Ivan Kuvačić. Zagreb 1990. Elster, Jon: Uvod u društvene znanosti. Jesenski i Turk. Zagreb 2000.
Leach, E.: Kultura i komunikacija. Logika povezivanja simbola: uvod u primenu strukturalističke analize u socijalnoj
antropologiji. Prosveta, Beograd 1983. Mead, George Herbert: Um, osoba i društvo sa stajališta socijalnog biheviorista / Naklada Jesenski i Turk ; Hrvatsko
sociološko društvo, Zagreb 2003
Morris, Ch.: Osnove teorije o znacima. Beograd 1975. Reich, Wilhelm: Masovna psihologija fašizma. Naklada Jesenski i Turk; Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb1999.
Spengler, Oswald: Propast Zapada. Demetra, Zagreb 1998. - 2000.
Preporučena:
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Kvantitativne metode istrazivanja
Težina kolegija: 4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: obvezatni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 2+4) Broj sati aktivne nastave:
90 predavanja seminari —
Ciljevi kolegija
U sklopu kolegija obradit će se glavne kvantitativne metode društvenih istraživanja, s
naglaskom na anketi kao zasigurno najučestalije korištenom istraživačkom pristupu.
Sadržaj kolegija
Osnovne karakteristike i klasifikacija kvantitativnih metoda; anketa (razvitak i vrste
anketne metode, konceptualizacija i operacionalizacija ankete, uzorak, konstrukcija
anketnog upitnika, provedba ankete, obrada i interpretacija rezultata, valjanost
anketnih rezultata te mogući izvori grešaka i pristranosti); eksperiment (pojam i vrste
eksperimenta, eksperimentalni nacrti, valjanost rezultata eksperimenata); kvantitativna
analiza sadržaja (ciljevi i vrste analize, definiranje jedinica analize i jedinica sadržaja,
konstrukcija analitičke matrica, izbor uzorka, postupak analize, obrada i interpretacija
rezultata); ostale kvantitativne metode (analize statističkih izvora, meta-analiza i dr.)
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja., izrada seminarskog rada
Način polaganja
ispita
Pismeni i usmeni ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Pohađanje nastave i bilježenje predavanja: 25%; seminarski rad: 25%; ispit: 50 %.
Literatura
Obavezna:
Lamza Posavec, V. (2004), Metode društvenih istraživanja (skripta), Zagreb: Hrvatski
studiji (str. 71- 172); Fowler, F. J. (1993), Survey Research Methods, Newbury Park:
Sage Publications (str. 1-148); Babbie, E. (1985), The Practice of Social Research,
Belmont: Wadsworth Publishing Company, Inc. (str.159-199, 233-262, 267-289);
Schutt, R. K. (1996), Investigating the Social World, The process and Practice of
Research, Thousand Oaks: Pine Forge Press, A Sage Publications Company (str. 3. -
305.)
Preporučena:
Odabrani članci o kvantitativnim metodama istraživanja u domaćim i inozemnim
znanstvenim časopisima te internetu
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka:
Statistička analiza u sociologiji
Težina kolegija: 1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: obvezatni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v:2+3) Broj sati aktivne nastave:
75 — predavanja vježbe
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je upoznati studente s postupcima statističkog zaključivanja s uzorka na
populaciju.
Sadržaj kolegija
Uvod u statističko zaključivanje i vjerojatnosti, slučajni uzorci i zaključivanje o
parametrima populacije na osnovi uzorka. Uvod u testiranje hipoteza, testovi razlika
između aritmetičkih sredina na nezavisnim uzorcima. Model zavisnih uzoraka i
testiranje razlika u aritmetičkim sredinama među zavisnim uzorcima. Tipovi grešaka u
testiranju razlika i računanje statističke snage t-testa. Neparametrijski testovi razlika na
nezavisnim uzorcima. Neparametrijski testovi razlika na zavisnim uzorcima.
Neparametrijski testovi na više uzoraka.
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja i vježbi
Način polaganja
ispita
Pismeni i usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu
Literatura
Obavezna:
Petz: Statističke metode za nematematičare, Slap, 1997.
Hubert Blalock Social Statistics Mc Graw Hill New-York 1990
Preporučena:
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Hrvatske pravne i političke institucije
Težina kolegija: 4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: obvezatni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) Broj sati aktivne nastave:
30 predavanja seminari —
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s programskim sadržajem, znanstvenim principima i rezultatima koji
se tiču postanka, razvitka i funkcioniranja pravnih i političkih institucija na hrvatskom
prostoru. U proučavanju i interpretaciji programskog sadržaja prisutno je neophodno
preklapanje različitih razina (teorijske i pozitivno pravne) i znanstvenih disciplina koji
se tim pitanjima bave, radi njihovog približavanja potrebama studija i hrvatskog
društva.
Sadržaj kolegija
Nastanak i razvoj hrvatske države
Povijesni oblici postojanja hrvatske države
Hrvatska država i njezino okružje
Pravni i politički kontinuitet hrvatske države
Pojam i razvitak ustavne vladavine
Slobode i prava čovjeka i građanina
Temelji državne vlasti
Ustrojstvo vlasti Republike Hrvatske
Hrvatski izborni sustav
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja i seminara, izrada seminarskog rada
Način polaganja
ispita
Pismeni i/ili usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu
Literatura
Obavezna:
Sokol, Smerdel, Ustavno pravo, Zagreb, 319 str.
Preporučena:
Margetić, L., Povijest države i prava, Rijeka, 320 str.
Kale, E., Hrvatski kulturni i politički identitet, Zagreb, 143 str.
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Demografija
Težina kolegija: 4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: obvezatni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 2+2) Broj sati aktivne nastave:
60
predavanja vježbe —
Ciljevi kolegija
Upoznavanje studenata s osnovnim znanstvenim principima kolegija, predmetom,
metodama istraživanja stanovništva te metodama i tehnikama prikupljanja i obrade
statističkih podataka o stanovništvu. Studenti upoznaju mjesto i ulogu demografije u
znanstvenom i općedruštvenom sustavu te usvajaju znanja i sposobnosti pomoću kojih
sagledavaju demografski razvitak u cijelosti i po pojedinim regijama.
Sadržaj kolegija
Demografija kao društvena znanost; predmet i metode demografije; razvoj
demografije, izvori podataka o stanovništvu; teorija demografske tranzicije; rane
rasprave o stanovništvu, Malthus, Keynes, neomaltuzijanstvo; kretanje svjetskog
stanovništva; demografska tranzicija u razvijenim i nerazvijenim zemljama svijeta;
promjena ukupnog broja stanovnika; definicija ukupnog stanovništva; sastavnice
ukupnog kretanja stanovništva; metodologija popisa; prirodno kretanje stanovništva;
sastavnice prirodnog kretanja stanovništva, pokazatelji nataliteta, fertiliteta, mortaliteta
i prirodne promjene; procesi depopulacije; mehaničko kretanje stanovništva; odrednice
migracije; opće kretanje stanovništva; strukture stanovništva – prema spolu, prema
dobi, ekonomska struktura, prema djelatnosti, zanimanju, obrazovna struktura, prema
jezičnom, religijskom i etničkom obilježju; populacijska politika, procesi deruralizacije
i urbanizacije, projekcije stan., osnovne tendencije u razvoju st. RH.
Studentske
obaveze
Studenti su obvezatni dolaziti na predavanja i vježbe i to u najmanje 3/4 održanih
termina.
Način polaganja
ispita
Pismeni i usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu, seminarski rad
Literatura
Obavezna:
Wertheimer-Baletić, Alica (1999): Stanovništvo i razvoj, MATE, Zagreb.
Friganović, Mladen (1990): Demogeografija, Stanovništvo svijeta, IV. dopunjeno
izdanje, Školska knjiga, Zagreb.
Preporučena:
Breznik, Dušan (1980): Demografija. Analiza, metodi i modeli. Naučna knjiga,
Beograd.
D. Živić, N. Pokos, A. Mišetić (ur.): Stanovništvo Hrvatske - dosadašnji razvoj i
perspektive, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2005.
A. Akrap (ur.): Činitelji demografskih kretanja u Republici Hrvatskoj, Državni zavod
za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, 2003.
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Kvalitativne metode u sociologiji
Težina kolegija: 4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: obvezatni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 2+4 ) Broj sati aktivne nastave:
90 predavanja seminari —
Ciljevi kolegija
Glavni je cilj kolegija upoznati studente s osnovnom logikom, ciljevima i načinom
provedbe kvalitativnih istraživačkih metoda te njihovom primjenom u sociologiji i
društvenim znanostima uopće.
Sadržaj kolegija
Osnovne karakteristike i klasifikacija kvalitativnih metoda; opažanje (razlike između
svakodnevnog i znanstvenog opažanja, vrste opažanja, priprema i provedba opažanja,
glavne prednosti i ograničenja metode opažanja); individualni intervju (razlike između
običnog razgovora i intervjua, vrste intervjua, vođenje intervjua, moguće teškoće u
provedbi intervjua, analiza i interpretacija rezultata); fokus-grupe (logika fokus-grupe,
postupak primjene, analiza i interpretacija rezultata, glavne prednosti i nedostaci);
ostale kvalitativne metode (metoda fizičkih tragova, kvalitativna analiza sadržaja i dr.)
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja, izrada seminarskog rada
Način polaganja
ispita
Pismeni i usmeni ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Pohađanje nastave i bilježenje predavanja: 25%; seminarski rad: 25%; ispit: 50 %.
Literatura
Obavezna:
Lamza Posavec, V. (2004), Metode društvenih istraživanja (skripta), Zagreb: Hrvatski
studiji (54-70);
Babbie, E. (2002), The Practice of Social Research, Belmont: Wadsworth Publishing
Company (str. 202-230);
Kvale, S. (1996), Interviews, An Introduction to Qualitative Research, Thousand Oaks:
Sage Publications (str. 1-36, 81-173);
Krueger, R. A. (1994), Focus Groups: A Practical Guide for Applied Research,
Newbury Park: Sage (str. 1-239).
Preporučena:
Odabrani članci o kvalitativnim metodama istraživanja u domaćim i inozemnim
znanstvenim časopisima
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Primjena statističkih programa
Težina kolegija: 1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: obvezatni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v:1+4) Broj sati aktivne nastave:
75 — predavanja vježbe
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je osposobiti studente da samostalno obrađuju podatke dobivene
istraživanjem koristeći pri tome najpoznatije statističke programe SPSS i Statistica.
Sadržaj kolegija
Uvod u interaktivni rad s programima SPSS i Statistica
Unos i obrada podataka
Deskriptivna statistika
Tablice
Korelacija, linearna regresija
Neparametrijski testovi
Grafičko prikazivanje podataka
Studentske
obaveze
Redovito polaženje vježbi
Način polaganja
ispita
Provjera na računalu ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu
Literatura
Obavezna:
SPSS for windows Base System User's Guide verzija 6-11, 400 stranica
Statistica 6 Base -System Reference, 600 stranica
Preporučena:
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka:
Suvremene tendencije u kulturnoj antropologiji
Težina kolegija: 4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: ECTS bodovi:
5
Status kolegija: obvezatni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 2+2) Broj sati aktivne nastave:
60 predavanja seminari —
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija da upozna studente sa razvojem kulturno antropološke znanosti od
osamdesetih godina 20-tog stoljeća do danas, i ukaze na nove smjernice u kulturnoj
antropološkim istraživanjima, od sirenja podrucja istraživanja, do re-definicije kulture
kao otvorenog sistema, te novih i sve vise interdisciplinarnih teoretsko/metodoloskih
modela..
Sadržaj kolegija
Kolegij uvodi u ključne momente antropološke samokritike: teorijske, epistemološke i
političke. Preispitivanje temeljnih teorijsko-metodoloških postavki, te višeslojna
postkolonijalna kritika odnosa između “istraživača” i “istraživanih” osnovna je odlika
toga razdoblja. Stanje, pak, nakon izrazitog razdoblja rasprava i teoretiziranja, odlikuje
urastanje kulturnoantropološke misli u interdisciplinarno (ili transdisciplinarno)
područje istraživanja svih kultura (elitnih i popularnih, evropskih i van-evropskih) kao
otvorenih dinamičnih sistema koji djeluju i koegzistiraju u globalnom društveno
povijesnom kontekstu. U završnome se dijelu kolegija stoga podrazumijeva osnovno
upoznavanje studenata s metodološkim aspektima te tematskim obiljem ovoga
područja okrenutog istraživanju odnosa globalnih i lokalnih aspekata kulture u
povijesnom kontekstu, uključujući suvremeni kontekst postindustrijskog
globaliziranog društva.
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja, sudjelovanje na seminarima
Način polaganja
ispita
Usmeni ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Redovito polaženje predavanja., sudjelovanje na seminarima 45%
usmeni ispit 55%
Literatura
Obavezna:
Wolf, Eric. (1982). Europe and the people without history. Berkley: University of
California Press. (Introduction, Afterward)
Clifford, James. (1986). Writing Culture-The Poetics and Politics of Ethnography.
Berkley: U of California Press. (Introduction)
Clifford, James. (1988). The predicament of culture. Cambridge: Harward University
Press. (Uvod i odabrana poglavlja.
Keesing, Roger M. (1981). Cultural anthropology. New York. (odabrana poglavlja)
Even-Zohar, Itamar. (1997). Polysystem Theory. Poetics Today
Preporučena:
Gross, Mirjana. (1996). Susret historije i antropologije. Narodna Umjetnost, 33/2, 71-
86..
De Certau, Michel, (1984). The practice of everyday life. Berkley, U of California
Press.
Duda Dean, Kulturalni studiji. Ishodišta i problemi. (2002). Zagreb: AGM.
Mukerji, C. & Schudson, M. (Ed.). (1991). Rethinking popular culture. Berkley, U of
California Press.
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: SOCIOLOGIJA MORALA
Težina kolegija: 1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v:2+0) Broj sati aktivne nastave:
30 — predavanja —
Ciljevi kolegija
Osnovni cilj je sadržan u nastojanju da se pruži, najkraće, povijesni presjek razvitka
morala i prelazak na problemska čvorišta u suvremenom društvu. Razviti kod studenta
kulturu razmišljanja u pristupu proučavanju moralnog fenomena i ukazati na izvore
senzibiliziranja za etičke dileme u suvremenom hrvatskom društvu. Učiniti pokušaj
tipologizacije moralne svijesti.
Sadržaj kolegija
1. Prethodno određenje pojma moral: čovjek, kultura, moral; moral kao pitanje
individualne i društvene egzistencije; sastavni dijelovi moralne pojave; funkcije
morala. 2. Pojam sociologije morala i njezin predmet: moral kao objektivna društvena
činjenica, sociologija morala i njezin predmet, mogućnost i položaj sociologije morala
kao znanstvene discipline; sociologija morala i odnos prema filozofiji morala,
psihologiji morala, fenomenologiji morala i povijesti morala; etika i sociologija
morala. 3. Moral i društvo: moral i njegove društvene funkcije: vrijednosna,
društvenointegrativna, etičkonormativna, svjetonazorska, psihološkoemocionalna,
praktička, politička i dr.; moral i društvene skupine: obitelj, društveni slojevi, klase,
staleži i dr.; moralna vrijednosna svijest i nacija; moral, država i politika; moral i
društveni sukobi. 4. Društvena i kulturna uvjetovanost moralnih promjena: konstantno
i promjenjivo u moralu; socijalna patnja i socijalni pokreti modernog vremena u
moralnom ozračju; religija, ateizam i moral; tipologija morala u suvremenom društvu.
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja.
Način polaganja
ispita
Usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu
Literatura
Obavezna:
M Životić, Aksiologija, Zgb, 1986., E. Ćimić, Dogma i sloboda Bgd. 1985 ( str. 47-60
i 104-115);
N. Mandeljštam, Strah i nada, Zgb. 1978.; D. Travar, Izvor savjesti, Zadar, 1996., str
9.
Preporučena:
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: SOCIOLOGIJA SPOLNOSTI BRAKA I OBITELJI
Težina kolegija: 1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v:1+2) Broj sati aktivne nastave:
45 — predavanja seminari
Ciljevi kolegija
Osnovna je svrha ili cilj kolegija upoznati studente s temeljnim sociološkim temama i
problemima braka i obitelji kao i promjenama koje su nastale u zadnjih tridesetak
godina a koje se i dalje nastavljaju, i upoznati ih s predviđanjima o mogućim
promjenama u području braka i obitelji u budućnosti. Isto tako, studenti će se upoznati
s odrednicama spolne socijalizacije koja je najuže povezana s bračnim i obiteljskim
ulogama.
Sadržaj kolegija
: zašto je važno znanstveno izučavanje braka i obitelji; kratak pregled povijesti izučavanja braka i obitelji;
suvremeni pristupi izučavanju braka i obitelji. Struktura obitelji: načela strukturiranja obitelji; načela
strukturiranja obitelji u različitim kulturama; struktura obitelji i tabu incesta. Odabrani primjeri
tradicionalne obitelji: najar obitelj u Južnoj Indiji; tradicionalna afganistanska obitelj; trad. kineska obitelj;
trad. ruska obitelj; hrvatska obitelj. Suvremene teorije obitelji: simbolički interakcionizam; teorija
socijalne potpore; teorija društvene razmjene. Odabir bračnog partnera u suvremenom društvu: fizička
bliskost; psihološka sličnost; komplementarnost; međukulturna usporedba. Bračna prilagodba: početna
prilagodba; seksualna prilagodba u braku; odlučivanje, moć i podjela rada u braku. Uloge u braku:
tradicionalna podjela uloga partnera; promjene u ulogama pod utjecajem kulturnih promjena; uloge u
braku i uloge izvan braka; roditeljske uloge. Kvaliteta (zadovoljstvo) u braku: teoretska objašnjenja; što
prema rezultatima istraživanja određuje kvalitetu braka i zadovoljstvo bračnih partnera; međukulturna
usporedba – što određuje kvalitetu braka u različitim kulturama. Stres, kriza i nasilje u obitelji: vrste i
priroda stresova u obitelji; tipovi reakcija bračnih partnera na stresnu situaciju; konflikti u braku i obitelji;
zlostavljanje bračnih partnera i djece. Rastava, smrt bračnog partnera, novi brak: teoretska objašnjenja
bračne disolucije; odrednice rastave braka; reakcija partnera na rastavu; smrt u obitelji; reakcija djece na
rastavu ili smrt roditelja. Roditeljstvo: teoretska objašnjenja roditeljstva; tipovi roditeljstva; djelovanje
različitih tipova roditeljstva na emotivni i socijalni razvoj djece; roditeljstvo i socijalna patologija u
obitelji.
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja i seminara, izrada seminarskog rada
Način polaganja
ispita
Pisani i usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu, seminarski rad
Literatura
Obavezna:
skripta s predavanja, 120 stranica
Petnaest teoretskih i istraživačkih radova na hrvatskom jeziku, 400 stranica.
Preporučena: David H. Olson i John DeFrain Marriages and Families: Intimacy, Diversity and Strengths
McGraw Hill New-York 2003. str 550
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: SOCIOLOGIJA PRAVA
Težina kolegija: 1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v:1+1) Broj sati aktivne nastave:
30 — predavanja seminari
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je upoznati studente s osnovnim pitanjima o odnosu pravnog i društvenog
sustava, o njihovoj autonomiji i međuovisnosti. Osnovne teme su: pojam prava, učenje
o sadržaju prava, aksiološka teorija o pravu, sociološka teorija o pravu, učenje o
oblicima prava, dogmatska teorija o pravu, pravna norma u odnosu na druge društvene
norme, pravo i moral, pravo i običajnost, pravni temelj građanskog društva, građanska
država i pravni poredak, društveni interesi i pravni poredak, društveno značenje
legitimiteta i legaliteta, hrvatsko društvo i pravna tradicija.
Sadržaj kolegija
Pojam prava. Učenje o sadržaju prava. Aksiološka teorija o pravu. Sociološka teorija o
pravu. Učenje o oblicima prava. Dogmatska teorija o pravu. Pravna norma u odnosu na
druge društvene norme. Pravo i moral. Pravo i običajnost. Pravni temelj građanskog
društva. Građanska država i pravni poredak. Društveni interesi i pravni poredak.
Društveno značenje legitimiteta i legaliteta. Hrvatsko društvo i pravna tradicija.
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja i seminara, izrada seminarskog rada
Način polaganja
ispita
Pismeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu, seminarski rad
Literatura
Obavezna:
Eugen Pusić - Društvena regulacija, Zagreb, 1989., str. 320
Preporučena:
Berislav Perić - Država i pravni sustav, Zagreb, 1992., str. 280
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Metodika nastave sociologije
Težina kolegija: 4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: obvezatno-izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) Broj sati aktivne nastave:
30 predavanja seminari —
Ciljevi kolegija
Cilj je pokazati specifičnost metodike primijenjene na teme iz područja sociologije.
Također prezentirati posebnost sociološkog pristupa i nastavnih metoda primjerenih
prezentaciji izučavanja društva.
Sadržaj kolegija
Specifičnost sociološke metodike, sociološki i zdravorazumski pristup, skandalon i
pitanja, predrasude, sociološki pojmovnik, rad u grupama, anketa, debata, igra,
radionica, frontalna nastava, evaluacija rada u školama.
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja i praktični dio koji se odrađuje u školama. Nakon
odabira gimnazije i profesora mentora svaki je student/ica dužan/a 6 sati hospitirati i
održati jedan sat ogledne nastave u školi. Ispitu se ne može pristupiti bez potvrde i
ocjene koju u školi upisuje nadležni profesor/ica- mentor/ica.
Način polaganja
ispita
Usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Znanje, razumijevanje, aktivnost i ocjena oglednog sata održanog u školi
Literatura
Obavezna:
Marko Pranjić: Nastavna metodika (str. 348).
Preporučena:
Josip Marinković: Filozofija kao nastava i časopis Metodički ogledi.
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Uvod u studije roda
Težina kolegija: 1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v:1+1) Broj sati aktivne nastave:
— predavanja seminari
Ciljevi kolegija
Cilj je pokazati da je svijet koji se prezentira samorazumljivo univerzalan rodno
određen. Također pokazati posebnosti ženskog roda koji je tijekom patrijarhalne
povijesti bio hijerarhijski podređen i marginaliziran.
Sadržaj kolegija
Teme koje se obrađuju: pojam čovjek (čovjek i rod), stara paradigma (priroda), stara
paradigma (žena), ekofeminizam, mitska osnova patrijarhata, seksualnost i zavist,
patrijarhalna obitelj, postmoderna-postfeminizam, teorija kaosa i ženski nered, volja
za moć i moć za žene, žensko vrijeme i prostor, nasilje nad ženama i djecom.
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja i seminara, jednu knjigu obvezno obraditi i
predati kao pismeni seminarski rad.
Način polaganja
ispita
Seminarski rad i usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu, seminarski rad
Literatura
Obavezna:
Blaženka Despot: New- age i moderna (str. 128), Jasenka Kodrnja: Nimfe,
Muze, Eurinome-društveni položaj umjetnica u Hrvatskoj (str. 255), Luce
Irigaray: Ja ti mi- za kulturu razlike (str.98), Carol Pateman: Spolni ugovor
(str.255).
Preporučena:
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: POLITIČKA GEOGRAFIJA
Težina kolegija: 1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v:2+2) Broj sati aktivne nastave:
60 — predavanja vježbe
Ciljevi kolegija
Izučavanje interakcijskog odnosa političkog i geografskih čimbenika, te upoznavanje
studenata s prostornim aspektima političkih fenomena i procesa.
Sadržaj kolegija
Država i nacija; Sociogeografske determinante države; Nacionalna moć i interesi;
Geografski elementi nacionalne moći;
Geografski položaj i smještaj državnog teritorija; Državne granice; Politička geografija
unutar države; Geografija izbora; Geopolitika i geostrategija;
Geostrategija sigurnosnog okružja Republike Hrvatske; Geografski i geostrategijski
položaj Republike Hrvatske;
Globalizacija i međunarodni odnosi; Suvremeni terorizam
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja i seminara, izrada seminarskog rada
Način polaganja
ispita
Usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu, seminarski rad
Literatura
Obavezna:
Atlas Europe (1997), Leksikografski zavod «Miroslav Krleža», Zagreb; Politička
geografija – nastavni materijal, Hrvatski studiji, Zagreb;
Brzezinski, Z. (1997): The Grand Chessboard, American primacy and its Geostrategic
Imperatives.; Taylor, P. (1993): Political Geography. 3 rd end.
.
Preporučena: Brandt, M. i sur. (1990): Izvori velikosrpske agresije. August Cesarec. Zagreb.;
Huntington, P.S. (1993): The Clash of Civilzations and the ramaking of world order.;
Pavić, R. (1992): Geografija izbora . Politička misao, 2. Zagreb.;
Pavić, R. (1998): Novi NATO na osnovici dokumenata, Politička misao 1, Zagreb.
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka:
Sociologija organizacije
Težina kolegija: 1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v:1+1) Broj sati aktivne nastave:
30 — predavanja seminari
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s temeljnim pojmovima i teorijama nastalima unutar moderne
sociologije organizacije i osposobi ih za kritičko razumijevanje ponašanja pojedinaca i
grupa u organizacijama te međuodosa između organizacija i njihove okoline!
Sadržaj kolegija
Organizacije kao racionalni sistemi I: klasične teorije birokracije i administracije;
Organizacije kao racionalni sistemi II: teorija kontingencije i otkriće organizacijskih
varijacija; Organizacije kao ljudski i socijalni sistemi I: poticaji reformi rada;
Organizacije kao ljudski i socijalni sistemi II: neformalna organizacija kao ‘struktura u
sjeni’; Racionalnost i ne-racionalnost u organizacijskom odlučivanju; Moć unutar
organizacija; Organizacije kao otvoreni sistemi: organizacije i njihova okolina;
Ekonomske teorije organizacije; Evolucija moderne poslovne organizacije: od velikog
posla ka post-fordizmu?; Organizacijska kultura i razvoj ljudskih potencijala;
Organizacije i društvo: rod, rasa, klasa i politika; Organizacijska patologija;
Demokratske alternative kapitalističkoj birokraciji: radničko vlasništvo i
samoupravljanje u međunarodnoj perspektivi; Država, neprofitne agencije i
dobrovoljne udruge; Organizacijska promjena i sukobi u organizacijama; Menadžeri i
oblikovanje
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja i seminara
Način polaganja
ispita
Pismeni ispit, izrada seminarske radnje i usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu, seminarski rad
Literatura
Obavezna: Bilješke s predavanja i sa seminarskih izlaganja.
Jaeger-Čaldarović, Lj. (2002.), Industrijska sociologija, Tehničko veleučilište Zagreb, Zagreb (cijela
knjiga).
Sikavica, P., Novak, M. (1999.), Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, poglavlja:
8. Organizacija upravljanja i managementa, str. 373-490.
10. Organizacijske promjene, str. 533-592
11. Organizacijska kultura, str. 593-625
Bahtijarević - Šiber, F. (1999.), Management ljudskih potencijala, Golden marketing, Zagreb; poglavlja:
1. Određenje managementa ljudskih potencijala, str. 3-42
1. Razvoj i upravljanje karijerom, str. 828-892.
Prpić, K. (ur.) (2000.), U potrazi za akterima znanstvenog i tehnološkog razvoja, IDIZ, Zagreb, str. 189 -
253.
Handel, M. J. (2003.), The Sociology of Organizations: Classic, Contemporary, and Critical Readings,
New York-London, Sage Publications (dva poglavlja prema dogovoru, na engleskom).
Preporučena:
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Socijalna patologija
Težina kolegija: 1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v:2+0) Broj sati aktivne nastave:
30 — predavanja —
Ciljevi kolegija
Socijalna patologija bavi se uzrocima, fenomenima i epidemiologijom
socijalnopatološkog ponašanja ljudi. Stoga njezin predmet nužno spada u
multidisciplinarni kontekst, pri čemu su najzatupljenije znanstvene discipline
psihologija, sociologija, psihijatrija i pravo. Na bihevioralnom planu sociopatološki
fenomeni spadaju zapravo u područje razmatranja i diferenciranja normalnog i/ili
socijalno prilagođenog ponašanja. Kako je granicu normalnog od nenormalnog
ponašanja na sociobiheviornom planu vrlo teško ili nemoguće precizno odrediti zbog
njene ovisnosti o sociokulturnim i vrijednosnim faktorima, izučavanje
sociopsiholoških fenomena nužno zahtijeva dobro poznavanje općih psiholoških i
socioloških zakonitosti razvoja ličnosti, interakcija pojedinca i zajednice u kojoj živi te
socioinstitucijskog konteksta u jednom društvu.
Sadržaj kolegija
Odnos normalno-nenormalno socijalno ponašanje; Tradicionalne teorije
socijalnopatološkog ponašanja; Suvremene teorije i teorijska integracija teorija
sociopatološkog ponašanja; Sociopatološki fenomeni: uzroci, posljedice, prevencija
(ubojstva, silovanja, pljačke i razbojstva, prostitucija, samoubojstva, psihički
poremećaji, narkomanija, alkoholizam, organizirani kriminal, kriminal »bijelog
ovratnika«, kriminal političkih struktura); Socijalnopatološki fenomeni i ljudska
budućnost.
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja.
Način polaganja
ispita
Pismeni i usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu
Literatura
Obavezna: Thio: Deviant Behaviour, Harper Collins Publishers, New York, 1988.;
R. Schwebel: Reći ne nije dovoljno, Sysprint, Zagreb, 1995.; (radovi):
R. Gustafson: »Alcohol and Agression: A Replication Studdy Controlling for Potential Confounding Variables«, Agressive Behaviour, 18, 21–28; V. Šakić:
»Neke relacije između socioekonomskog statusa i kriminalnog ponašanja«, Hrvatski časopis za kriminologiju i
penologiju, 1–2, 37–59; S.
P. Taylor, C. P. Gammon, D. R. Capasso: »Agression as a Function of the Interaction of Alcohol and Threat«, Journal of Personality and Social Psychology, 34, 938–991.
Preporučena:
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Sociologija vojske
Težina kolegija: 1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v:1+1) Broj sati aktivne nastave:
30 — predavanja seminari
Ciljevi kolegija Upoznavanje studenata s osnovnim pojmovima, problemskim sklopovima i tematskim
cjelinama te istraživačkim tradicijama sociologije vojske
Sadržaj kolegija
Konstituiranje i disciplinarno određenje sociologije vojske;
Vojna profesija i organizacija Profesionalizacija časničkog poziva: predprofesionalni tipovi časnika,
organizacijska i profesionalna “revolucija” - društvene pretpostavke i izgradnja profesionalnih institucija;
Vojna profesija - obilježja i analitički modeli: Huntingtonova koncepcija vojnog profesionalizma
(ekspertiza, korporativnost, socijalna odgovornost, military mind i profesionalna etika); Janowitzev
socijalni portret “profesionalnog vojnika” i hipoteza o “civilijanizaciji”; Modeli promjene vojne profesije i
socijalnog formata vojne organizacije: Moskosova I/O hipoteza, Thomas-Rosenzveigov model četiri
strategije karijere, Caforiov interni profesionalni model, Sorensenov “novi koncept” vojne profesije,
ERGOMAS…; Vojni poziv - birokracija i/ili profesija?; Profesionalna regrutacija, socijalizacija i
profesionalni razvoj; Vojna kultura; Profesionalna vojna etika; Profesionalne samopredodžbe; Obilježja
profesionalne karijere, obrasci napredovanja i čimbenici unutarorganizacijske mobilnosti; Pojam “vojne
zajednice”; Rod i vojna organizacija/profesija…– hipoteze i istraživanja; Obilježja oružanih snaga
kao društvene institucije; Vojna organizacija i socijalna struktura – “modernisti” i “pluralisti”;
“Transhistorijske” tipologije vojnih organizacija; Etape društvene “evolucije” vojnih struktura
organiziranog nasilja; Tipologija modernih vojnih organizacija (profesionalni, pretorijanski i revolucionarni tip); Posthladnoratovska transformacija oružanih snaga – hipoteza o nestanku “masovnih
oružanih snaga” i oblikovanju “postmodernih vojski”;
Civilno-vojni odnosi i civilni nadzor oružanih snaga
Oblici vojnog političkog intervencionizma; Pojam civilno-vojnih odnosa i modeli civilnog nadzora
oružanih snaga; “Tradicionalne” teorije civilno- vojnih odnosa (Huntington i Janowitz); “Nove” teorije
civilno-vojnih odnosa (Schiff, Feaver, Desch, Bland); Preoblikovanje civilno-vojnih odnosa u
postkomunističkim zemljama;
Militarizam, militarizacija i uloga “vojnog faktora” u procesima društvene promjene
Pojam militarizma i militarizacije; (De)militarizacija kao societalni proces; Pojam “vojno-industrijskog
kompleksa”; “Vojni faktor” u teorijama društvene promjene: od “vojničkog” ka “industrijskom” društvu
(Saint-Simon, Comte, Spencer); “Garnizonska država” (Lasswell) i/ili “post-vojna” društva “bez rata”
(Shaw, Moskos)?; “Militaristička kristalizacija” modernog društva/države (Giddens, Tilly, Mann, Barbera)
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja i seminara, izrada seminarskog rada
Način polaganja
ispita
Usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu, seminarski rad
Literatura
Obavezna: Donnelly, Chris (2000). Razmišljanja o preoblikovanju europskih oružanih snaga za XXI.st. Polemos,
3(2):43-65.
Enloe, Cynthia (1990). Policija, vojska i etnicitet. Temelji državne moći. Zagreb: Globus.
Mills, C. Wright (Mils, S. Rajt) (1964). Elita vlasti. Kultura, Beograd.(Glava 9: Vojna dominacija)
Grizold, Anton, Tatalović, Siniša i Cvrtila, Vlatko (1999). Suvremeni sistemi nacionalne sigurnosti.
Zagreb: Fakultet političkih znanosti - Hrvatska udruga za međunarodne studije. (Samo odlomci koji se
odnose na oružane snage: SAD, Rusija, Njemačka, Francuska, UK, Grčka, Turska, Izrael, Finska,
Švicarska, Mađarska, Švedska, Makedonija, Hrvatska, Slovenija)
Smerić, Tomislav (2002). Vojna profesija, korporativne orijentacije i transformacija civilno-vojnih
odnosa. Društvena istraživanja, 11(1):67-88.
Supek, Rudi (1965). Herbert Spencer i biologizam u sociologiji. Zagreb: Matica hrvatska /ili (1987).
Zagreb: Naprijed/. (Poglavlja: H. Spencer i zakoni evolucije, Političke institucije – vojnički i industrijski
tip društva). I bilješke s predavanja
7. Weber, Max (1999). Vlast i politika. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk i HSD.
(Poglavlje 3: Vojna disciplina).
8. Žunec, Ozren (1998). Rat i društvo. Ogledi iz sociologije vojske i rata.
Zagreb: Naklada Jesenski i Turk i HSD. (Poglavlja 1. i 2.).
i bilješke s predavanja
Preporučena:
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Ruralna sociologija
Težina kolegija: 1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v:2+0) Broj sati aktivne nastave:
30 — predavanja —
Ciljevi kolegija
Sustavno osposobiti studente za razumijevanje i tumačenje (dijelom i istraživanje)
društvenih pojava i procesa koji se odvijaju u ruralnoj sredini.
Sadržaj kolegija
Modernizacijski procesi u ruralnim sredinama (urbanizacija, industrijalizacija,
deagrarizacija). Obilježja seoskog društva. Društveni razvitak i selo. Socijalna
dinamika. Seoska obitelj. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Obilježja promjena
hrvatske ruralne sredine. Prostorni raspored temeljnih razvojnih obilježja. Seljaci-
radnici, mješovita kućanstva i pluriaktivnost. Ruralna i agrarna politika. Revitalizacija
ruralnog svijeta.
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja, jednodnevni stručni izlet
Način polaganja
ispita
Usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu
Literatura
Obavezna: Henri Mendras: Seljačka društva. Elementi za jednu teoriju seljaštva (str. 85-106, 107-127,
129-156, 189-216, 217-228, 279-281). Rudolf Bićanić: Kako živi narod. Život u pasivnim
krajevima. Vlado Puljiz: Eksodus poljoprivrednika, str. 79-152. Maja Štambuk: Lika – studija
slučaja. U: Ivan Rogić, Maja Štambuk, ur.: Duge sjene periferije. Prinos revitalizaciji
hrvatskoga ruba, str. 43-66.
Maja Štambuk: Osvrt na probleme razvitka hrvatskih sela i seoskih prostora. U: Maja Štambuk,
Ivan Rogić, ur.: Budućnost na rubu močvare. Razvojni izgledi naselja na Lonjskom polju, str.
13-31. Maja Štambuk: Selo i medernizacija: kratka povijest nesporazuma. U: Maja Štambuk,
Ivan Rogić, Anka Mišetić, ur. : Prostor iza: kako modernizacija mijenja hrvatsko selo, str. 9-28.
Ivan Rogić: Razvojni sudionici hrvatskog sela i njihove strategije. U: Maja Štambuk, Ivan
Rogić, Anka Mišetić, ur. : Prostor iza: kako modernizacija mijenja hrvatsko selo, str. 333-360.
Izabrati još dva članka iz šireg popisa.
Preporučena:
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Sociologija grada
Težina kolegija: 1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v:2+0) Broj sati aktivne nastave:
30 — predavanja —
Ciljevi kolegija
Pružiti studentima uvid u glavne urbanosociološke teorije
Sadržaj kolegija
Predmet urbane sociologije, Čikaška škola i početci moderne urbane sociologije,
teorije grada, metode u urbanosociološkim istraživanjima, socijalna povijest grada,
odnos socijalnog i prostornog, urbanizacija i modernizacija
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja.
Način polaganja
ispita
Usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu
Literatura
Obavezna:
Mumford, L.: Grad u historiji, Naprijed, Zagreb, 1988, (630 str.)
Čaldarović, O.: Urbana sociologija, Globus, Zagreb, 1985: (360 str.)
Rogić, I., Salaj, M. (ur): Srednji gradovi u hrvatskoj urbanizaciji, Institut društvenih
znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 1999 (250 str.)
Preporučena:
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Sociologija razvoja
Težina kolegija: 1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v:1+1) Broj sati aktivne nastave:
30 — predavanja seminari
Ciljevi kolegija
Osposobiti studente za razumijevanje razvojnih procesa kroz pojmove društvenih
vrijednosti, društvenih koristi i društvenih troškova .
Sadržaj kolegija
Akademske perspektive razvoja: a) ekonomska b) politička c) društvena. Vrijednosni
kriteriji. Pokazatelji razvoja: mjere i standardi. SWOT analiza. Analiza konkurencije.
Pojam konkurentskog dijamanta. Pozitivne i negativne eksternalije. Razvojne vizije i
razvojni ciljevi. Razvojni programi i razvojni scenariji.
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja i seminara, izrada seminara, jednodnevni stručni izlet
Način polaganja
ispita
Usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu, seminarski rad
Literatura
Obavezna: Duverger, Maurice, (1980) Janus, dva lica Zapada, Globus, (233),
Kundera, Milan, (1985) Tragedija Srednje Europe, Gordogan (17-18): 289 – 305;
Zeman, Zdenko, (1999) Antinomije moderne: filozofijske i sociologijske refleksije. U: Rogić, I.
i Zeman, Z. (ur.) Privatizacija i modernizacija, (11 – 39) Institut Ivo Pilar ;
Rogić, Ivan, (2000) Tehnika i samostalnost, HSN, (639);
Županov, Josip, (2001) Industrijalizirajuća i dezindustrijalizirajuća elita u Hrvatskoj u drugoj
polovici 20. stoljeća. U: Čengić,D. Rogić, I.(ur.) Upravljačke elite i modernizacija, (11 - 37),
Institut Ivo Pilar;
Samuelson, Paul i Nordhaus, William, (1992) Ekonomija, «Mate», (2 – 62);
Tipurić, Darko (ur.) (1999) Konkurentska sposobnost poduzeća, Sinergija, (415).
Preporučena:
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Antropologija grada i svakodnevica
Težina kolegija: 4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) Broj sati aktivne nastave:
30 predavanja seminari —
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je upoznati studente s antropološkim teorijskim i metodološkim
pristupima istraživanju i interpretacijama grada i urbanoga života, kojima antropologija
sudjeluje unutar danas sve prisutnijeg interdisciplinarnog polja urbanih studija.
Sadržaj kolegija
Kroz predavanja i seminarske radionice, s izabranim primjerima iz domaće i strane
urbane situacije, pregledno i problemski obradit će se sljedeće tematske cjeline:
pristupi istraživanju vlastitog i urbanog društva u različitim antropološkim
znanstvenim tradicijama (američka "urbana antropologija", britanska "antropologija
kod kuće", francuska "antropologija bliskoga", hrvatska "etnologija naše
svakodnevice"); istraživanja svakodnevice i moderniteta u 20. stoljeću; svakodnevni
život grada kao odnos makroprocesa i individualnih iskustava; urbana memorija;
"socijalna produkcija" i "socijalna konstrukcija" urbanog prostora; simboličke
zajednice i društvene mreže; rodni, utjelovljeni, konfliktni prostori grada;
transformiranje fizičkog prostora u značenjsko mjesto (mjesto kao društveno-kulturna,
simbolička i identitetna konstrukcija); postsocijalistički grad; postmoderni cityscape.
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja, izrada seminarskog rada, sudjelovanje u diskusijama
Način polaganja
ispita
Usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
30% seminarski rad; 20% sudjelovanje u diskusijama; 50% usmeni ispit
Literatura
Obavezna: HANNERZ, Ulf. Exploring the City. New York, 1980., str. 1-18, 242-323; HIGHMORE, Ben.
Everyday Life and Cultural Theory. London, 2002.; LOW, Setha (ur.) Theorizing the City. The
New Urban Anhropology Reader. New Brunswick, 1999 (izabrani tekstovi, pripremljeni i u
prijevodu za Jesenski i Turk); RIHTMAN-AUGUŠTIN, Dunja. Etnologija naše svakodnevice.
Zagreb, 1988., str. 9-46,73-204; SEGALEN, Martin (ur.). Drugi i sličan. Pogledi na etnologiju
suvremenih društava. Zagreb, 2003., str. 7-77; Westwood, Sally i J. WILLIAMS (ur.).
Imagining cities. Scripts, Signs, Memories. London, 1997.
Preporučena:
AUGE, Marc. Nemjesta. Uvod u moguću antropologiju supermoderntieta. DAGGK, 2001.
BLOKLAND, Talja. Urban Bonds. Social Relationships in an Inner City Neighbourhood.
Cambridge, 2003.
FINNEGAN, Ruth. Tales of the City. A Study of Narrative and urban Life. Cambridge, 1998.
LOW, Setha (ur.) The Anthropology of Place and Space. Locating Culture. Oxford, 2003.
ROTENBERG, Robert i Garry MCDONOGH (ur.). The Cultural Meaning of Urban
Space.London, 1993.
SOJA, Edward. Thirdspace. Oxford, 1996.
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Ekonomska sociologija
Težina kolegija: 1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v:2+0) Broj sati aktivne nastave:
30 — predavanja —
Ciljevi kolegija
Razvijanje sposobnosti razumijevanja gospodarskih (u užem smislu: ekonomskih)
problema u svijetu i u Hrvatskoj kao primarno društvenih problema, s posebnim
naglaskom na društvenost procesa proizvodnje i razmjene, društvenost proizvodnje i
korištenja novostvorene vrijednosti te ekonomskih i društvenih institucija, kao
središnjih kategorija u gospodarskom/ekonomskom i u društvenom životu.
Sadržaj kolegija
Čime se bavi ekonomska sociologija: autori i ideje; Civilizacije i organizacija
ekonomije/gospodarstva ; Kapitalizam i njegova (r)evolucija ; Socijalistički ekonomski
sustav: obilježja, slom i postsocijalistička rekonstrukcija kapitalizma; Institucionalna
ekonomija, ekonomska promjena i problemi racionalnog izbora ; Tržište kao socijalna
struktura ; Rad i tržišta rada u kapitalizmu; Mreže, poslovne grupe i ekonomski život ;
Ekonomske teorije organizacije/poduzeća ; Proizvodnja, potrošnja i životni stilovi ;
Poduzetništvo i menadžment ; Evolucija poslovne organizacije: od velikog ‘posla’ ka
post-fordizmu? ; Neke dimenzije hrvatskog gospodarstva ; Država i gospodarski razvoj
; Globalizacija i njena protuslovlja; Organizacija, kapital i sociokulturni kapital
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja
Način polaganja
ispita
Usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu
Literatura
Obavezna:
Bilješke s predavanja
D. Čengić, M. Vehovec (ur.) (2002.), Poduzetništvo, institucije i sociokulturni kapital,
Institut Ivo Pilar, Zagreb.
M. Meštrović(ur.) (2001.), Globalizacija i njene refleksije u Hrvatskoj, Ekonomski
institut Zagreb, Zagreb.(odabrana poglavlja)
A. Štulhofer ( 2000.), Nevidljiva ruka tranzicije. Ogledi iz ekonomske sociologije,
HSD, Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb.(odabrana
poglavlja)
Družić, I. (ur.) (1998.), Hrvatsko gospodarstvo, Ekonomski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu, Politička kultura, Zagreb.(odabrana poglavlja)
Preporučena:
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: EUROPEAN UNION AND CROATIA
Težina kolegija: 1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v:1+1) Broj sati aktivne nastave:
30 — predavanja seminari
Ciljevi kolegija
The Europe of the 1990s has become a major focus of public discourse. Quickening of
integration processes within the European Union has raised the prospects of economic,
monetary and political union. Croatia is on its road to become a full member of EU. It
is important to understand a system and work of EU and the whole process of regional
integration in Europe.
Sadržaj kolegija
The end of war, federalism and Hague Congress
The Cold War in Europe
The Schuman Plan
From ECDC to EEC
The Simple european Act
Enlargements of EEC
Maastricht and beyond
Croatia and its way to EU
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja
Način polaganja
ispita
Pismeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu
Literatura
Obavezna:
Neil Nugent - The Government and Politics of the European Union, The
Macmillan Press Ltd., London, 1995., str. 472
Preporučena: Philip Thody: A Historical Introduction to the European Union, Routledge, London 1997, str
116
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Europska integracija
Težina kolegija: 4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: obvezatni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) Broj sati aktivne nastave:
30 predavanja seminari —
Ciljevi kolegija
Omogućiti stjecanje znanja i razumijevanje procesa europskih integracija. Ideja
europskih integracija ima dugu i burnu tradiciju. Bez poznavanja tih povijesnih procesa
ne mogu se razumjeti niti današnji integracijski procesi. Studenti će se upoznati s
političkim, gospodarskim i povijesnim okolnostima u Europi nakon 2. svjetskog rata i
integracijskim procesima tijekom proteklih pedeset godina.
Sadržaj kolegija
Integracijski procesi u Europi do 1945. god.
Integracijski procesi u Europi nakon 1945. god.
Teorije europske integracije
Poslijeratna transformacija Europe
Pariški ugovor i stvaranje ECSC
Rimski ugovori i stvaranje EEZ-a i EUROATOM-a
Širenje EEZ-a
Single European Act
Ugovor iz Maastrichta
Ugovor iz Amsterdama
Ugovor iz Nice
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja
Način polaganja
ispita
Pismeni i/ili usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu
Literatura
Obavezna:
Desmond Dinan: Ever Closer Union, Lynne, Rienner Publishers Inc., London, 2003.
str. 529
Preporučena:
Vukadinović, Mileta: Europa iza ugla, Zagreb 1990., str. 229
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Globalizacija
Težina kolegija: 1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) Broj sati aktivne nastave:
30 predavanja seminari —
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s procesom globalizacije i njezinim utjecajem na društvo.
Globalizacija je proces čiji se učinci osjećaju u svim područjima života. Veliki broj
autora povezuje globalizaciju s novom političkom arhitekturom svijeta i svekolikim
monopolom SAD-a u njemu. Proces globalizacije snažno utječe na socijalno, političko
i gospodarsko stanje Hrvatske, jer je Hrvatska kao demokratko društvo otvorena
utjecajima okružja.
Sadržaj kolegija
Različite definicije procesa globalizacije
Globalizacija kao historijska kategorija
Globalizacija i nacionalna država
Utjecaj globalizacije na nacionalna gospodarstva
Globalizacija i integracijski procesi
Globalizacija i modernizam
Militarizacija i globalizacija
Hrvatska i proces globalizacije
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja i seminara, izrada seminarskog rada
Način polaganja
ispita
Pismeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu
Literatura
Obavezna:
Hirst, Thompson: Globalizacija, Zagreb, 2001., 380 str.
Preporučena:
Held, McGrew, Goldblatt, Perraton: Global Transformation, Polity Press, 1999., 515
str.
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Gospodarski sustav Europske Unije
Težina kolegija: 4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) Broj sati aktivne nastave:
30 predavanja seminari —
Ciljevi kolegija
Ubrzani proces ekonomske integracije jedno je od temeljnih obilježja našeg vremena i
suvremenog gospodarstva. Glavni cilj kolegije je upoznati studente s obilježjima
europskog gospodarstva, njegova mjesta u međunarodnoj podjeli rada, utjecaj procesa
globalizacije na nacionalne gospodarstva, kao i na evoluciju integracijskih veza među
europskim zemljama
Sadržaj kolegija
Ekonomske integracija u Europi u 19. i 20. st
Slobodna trgovina i protekcionizam
Ciljevi ekonomske integracije
Carinska unija, zajedničko tržište, ekonomska i monetarna unija
Sloboda kretanja robe, kapitala i radne snage
Zajednička poljoprivredna politika - CAP
Europsko gospodarstvo i proces globalizacije
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja
Način polaganja
ispita
Pismeni i/ili usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu
Literatura
Obavezna:
Willem Molle: The Economics of European Integration, Dartmouth Publishing
Company, USA, 1999., str 545
Preporučena:
Miroslav N. Jovanović: European Economic Integration, Routledge London-New York
1997., str 389
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Ideja Europe
Težina kolegija: 1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) Broj sati aktivne nastave:
30 predavanja seminari —
Ciljevi kolegija
Cilj ovoga kolegija je polaznicima dati temeljno znanje iz područja nastanka i razvoja
ideje Europe, koja je znatno starija od ideje EU. Naime, tijekom stoljeća u Europi su
nastajali i nestajali raznorodni projekti kojima je bio cilj ostvariti ekonomske, političke
i vojne projekte ostvarenja jedinstva Europe. Znakovito je i da se tijekom vremena
mijenjao i sam pojam pripadnosti Europi jer se ona geografski, kulturološki,
gospodarski i politički mijenjala. Bez poznavanja tih procesa ne mogu se razumjeti niti
današnja događanja u razvoju europskih procesa
Sadržaj kolegija
Razvoj ideje Europe
Europa i antički svijet
Europa i kršćanstvo
Europa i renesansa
Širenje pojma Europe
Sekularizacija Europe
Europa i civilizacija
Europa i nacionalne države
Europa i integracijski procesi
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja
Način polaganja
ispita
Pismeni i/ili usmeni ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu
Literatura
Obavezna:
Anthony Payden: The idea of Europe, Cambridge University Press, Cambridge 2002,
str. 378
Preporučena:
J. M. Roberts: The Penguin History of Europe, Pengiuin Books 1996., str. 723
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Institucije Europske Unije
Težina kolegija: 4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) Broj sati aktivne nastave:
30 predavanja seminari —
Ciljevi kolegija
Omogućiti studentima upoznavanje s institucionalnom arhitekturom EU, ugovorima i
zakonodavnom procedurom. Studenti dobivaju znanje o mjestu i ulozi institucija u
procesu djelovanja EU i donošenju relevantnih pravnih propisa. Posebno mjesto
pripada ugovorima, koji su izvor nastanka institucija i regulator mnjihovog formalnog
djelovanja i promjene njihovog položaja tijekom evolucije EU.
Sadržaj kolegija
Institucionalna arhitektura EU
Ugovori o stvaranju institucija
Proces odlučivanja u EU
Europska komisija
Vijeće ministara
Europski parlament
Europski Sud pravde
Europsko vijeće
Ostale institucije
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja
Način polaganja
ispita
Pismeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu
Literatura
Obavezna:
Peterson and Shackleton: The Institutions of European Union, Oxford University
Press, Oxford 2002., str. 367
Preporučena:
Jo Shaw: Law of European Union, Macmillan, London 1996., str 399
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Istraživanje javnoga mnijenja u Hrvatskoj
Težina kolegija: 4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 2+0 ) Broj sati aktivne nastave:
30 predavanja — —
Ciljevi kolegija
Glavni je cilj kolegija upoznati studente s praksom, dominantnim temama i glavnim
rezultatima istraživanja javnoga mnijenja u Hrvatskoj, u usporedbi sa sličnim
istraživanjima u drugim demokratskim zemljama.
Sadržaj kolegija
Povijesni pregled i aktualno stanje istraživanja javnoga mnijenja u Hrvatskoj; glavne
teme istraživanja; metodologijski pristupi i valjanost istraživanja; glavni rezultati
istraživanja aktualnoga statusa i trendova javnoga mnijenja u Hrvatskoj (izborno
ponašanje, vrednovanje hrvatske vlasti i glavnih političkih aktera; vrednovanje važnih
društvenih zbivanja i procesa i dr.)
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja
Način polaganja
ispita
Usmeno ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Pohađanje nastave i bilježenje predavanja: 25%; ispit: 75%.
Literatura
Obavezna:
Lamza Posavec, V. (1995.), Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb: Alinea (str.
69- 178);
Lamza Posavec, V. (2003.), Istraživanje javnoga mnijenja (skripta), Zagreb, Fakultet
političkih znanosti (str. 4-156.)
Preporučena:
Vrcan, S. Lalić, D., Pokrovac, Z., Bulat, N., Štrelov, D. (1995.), Pohod na glasače,
Split: Puls;
(str. 7--317.);
Vrcan, S., Buklijaš, B., Lalić, D., Kunac, S., Bulat, N., Štrelov, D. (1999), Pakiranje
vlasti, Zagreb: Alinea (str. 123.-244.);
Odabrani članci iz časopisa Društvena istraživanja i Politička misao;
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Masovno komuniciranje i javno mnijenje
Težina kolegija: 4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) Broj sati aktivne nastave:
30 predavanja seminari —
Ciljevi kolegija
Glavni je cilj kolegij upoznati studente s osnovama znanosti o društvenoj komunikaciji
te glavnim teorijskim pristupima u konceptualizaciji javnoga mnijenja kao sastavnoga
dijela komunikacijskih društvenih procesa. Naglasak je na sociološkom i
sociopsihološkom pristupu, kako u proučavanju masovnog komuniciranja kao
najvažnijeg oblika društvene komunikacije tako i oblikovanja javnoga mnijenja kao
jednog od njegovih značajnih učinaka.
Sadržaj kolegija
Znanstveno proučavanje komunikacije; teorije i modeli masovnog komuniciranja;
karakteristike i vrste masovnog komuniciranja; društvene funkcije masovnih medija:
utjecaj masovnih medija na pojedinca; utjecaj društva na medije; publika medija i
masmedijski feedback; istraživanje masovnih medija; suvremene teorije javnoga
mnijenja; društvena komunikacija i javno mnijenje kao predmet empirijskih
istraživanja.
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja
Način polaganja
ispita
usmeno ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Pohađanje nastave i bilježenje predavanja: 25%; ispit: 75%.
Literatura
Obavezna:
Dominick, J. R. (1990), The Dynamics of Mass Communication, New York: MsGraw
Hill (str. 5-72, 388-445, 449-498, 505-555);
Berger, A. A. (1995), Essentials of Mass Communication Theory, Thousand Oaks:
Sage (str. 1-25);
Lamza Posavec, V. (1995), Javno mnijenje: teorije i istraživanje, Zagreb: Alinea
Preporučena:
Baran, S. J. (1995), Mass Comunication Theory, Belmont: Wadsworth Publishing
Company (str. 2.-370.);
Croteau, D. (1997), Media/Society, Thousand Oaks: Pine Forge Press (str. 3.-320.)
Norrander, B., Wilcox, C. (ur.) (1997), Understanding Public Opinion, Washington D.
C.: A Division of Congressional Quarterly (1.-290.)
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Međunarodni odnosi
Težina kolegija: 4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 2+0) Broj sati aktivne nastave:
30 predavanja — —
Ciljevi kolegija
Pripreme studenata za bazično razumijevanje međunarodnih političkih odnosa.
Studenti trebaju biti u stanju prepoznati i opisati faktore i subjekte međunarodnih
odnosa, kao i pristupe u pručavanju međunarodnih odnosa. Predmet priprema studente
za ostale kolegije srodne međunarodnih odnosa.
Sadržaj kolegija
Pristupi proučavanju međunarodnih odnosa
Faktori međunarodnih političkih odnosa
Subjekti međunarodnih političkih odnosa
Uloga država u međunarodnim odnosima
Diplomacija i njeni glavni elementi
Tipovi međunarodnih odnosa
Teorije međunarodnih odnosa
Predviđanje i prognoziranje u međunarodnim odnosima
Novi svjetski poredakl
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja, kolokvij
Način polaganja
ispita
Pismeni i/ili usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu
Literatura
Obavezna:
Vukadinović R.,: Međunarodni politički odnosi, Zagreb, 1998.
Preporučena:
Vukadinović, R.: Međunarodni odnosi od hladnog rata do globalnog poretka, Zagreb,
2001.
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Metode istraživanja u kulturnoj antropologiji
Težina kolegija: 4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) Broj sati aktivne nastave:
30 predavanja seminari —
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija jest upoznati studente s problematikom znanstvenog istraživanja u
etnologiji/kulturnoj antropologiji i specifičnostima etnografske metode.
Sadržaj kolegija
Uvodna predavanja posvećena su povijesnom prikazu razvoja teoretskih modela i
etnografskih metoda istraživanja unutar znanstvenih disciplina etnologije (u
Hrvatskoj), te kulturne antropologije (u Velikoj Britaniji i Americi). Naglasak će biti
na suvremeno doba kada dolazi do interdisciplinarnog i internacionalnog dijaloga o
teoretsko metodološkim pitanjima u istraživanjima različitih kultura i sub-kultura. Širi
prijedlog literature omogućit će studentima smještanje ovih problema u kontekst
hrvatske etnologije/folkloristike. Studenti će se zatim upoznati sa specifičnostima
etnografskih istraživanja u rasponu od metoda i tehnika na terenu do epistemoloških i
etičkih problema deskripcije i interpretacije.
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja, sudjelovanje na seminarima
Način polaganja
ispita
Usmeni ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Redovito polaženje predavanja i sudjelovanje na seminarima 25%
usmeni ispit 75%
Literatura
Obavezna:
R. F. Ellen, ur. (1984). Ethnographic research: A guide to general conduct. (odabrana
poglavlja
Bošković-Stulli, M. (1984). O pojmovima usmena i pučka književnost i njihovim
nazivima. (30 str.)
Rajković, Z. (1974). Obilježja etnografske građe i metode njezina terenskog
istraživanja.
Preporučena:
Rabinov, P. (1977) Reflections on fieldwork in Morocco.
Clifford, J. & G. E. Marcus (ed.). (1986), Writing culture. (Uvod)
Rihtman-Auguštin, D. (1988). Etnologija naše svakodnevnice.
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Antropologija migracija i transnacionalizma
Težina kolegija: 4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1 ) Broj sati aktivne nastave:
30 predavanja seminari —
Ciljevi kolegija
Studenti će se predstaviti opseg i dosezi suvremene mobilnosti ljudi. Na temelju
upoznavanja koncepata kao što su globalne migracije, transnacionalizam i
transnacionalni društveni prostori, deteritorijalizacija, nacionalizam na daljinu i sl.
studenti će steći znanja potrebna za razumijevanje suvremenoga trenutka s obzirom na
mobilnost ljudi.
Sadržaj kolegija
U kontekstu globalnoga povezivanja svijeta antropolozi se bave transnacionalnim
iskustvima putnika, kozmopolita, poslovnih ljudi, birokrata ali i dijasporama,
izbjeglicama i ekonomskim migrantima. Upravo na temu posljednje skupine u ovome
ce se kolegiju ponuditi rasprave o izmještanju, višestrukim lociranostima i prelaženju
granica suvremenih migranata, između ostaloga i na temelju nekih novijih istraživanja
hrvatskih migranata. Kroz predavanja i seminare obradit će se sljedeće teme:
antropologija migracija i modeli integracije migranata: asimilacija-kulturni pluralizam-
transnacionalizam; transnacionalni društveni prostori i nastajanje hibridnih identiteta;
deteritorijalizacija; sinkretizam - metissage - bricolage - kreolizacija; politička
inkorporacija imigranata; problematizacija koncepata teritorijalizirane i omedjene
kulture i zajednice.
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja. Studenti su dužni napisati kratak osvrt na jedno djelo
iz antropologije migracija.
Način polaganja
ispita
Usmeni ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Ocjenjuje se sudjelovanje u nastavi (0,25), kratki esej (0,25) i usmeni ispit (0,50).
Literatura
Obavezna:
Brettell, C. B. i Hollifield, J. F.: Migration theory. Talking across Disciplines. 2000.
Kearney, Michael: “The Local and the Global: The Anthropology of Globalization and
Transnationalism”. Annual Review of Anthropology 24, 1995.
Glick Schiller, Nina; Basch, Linda & Blanc-Szanton, Cristina: Towards a transnational
perspective on migration. Race, ethnicity, and nationalism reconsidered. 1992.
Faist, Thomas: International Migration and Transnational Social Spaces. 2000.
Smith & Guarnizo: Transnationalism from below. 1998.
Preporučena: Nadje Al-Ali i Khalid Koser: New Approaches to Migration? transnational communities and
transformations of home. 2002.
Modood, Tariq & Werbner, Pnina (eds.): The Politics of Multiculturalism in the New Europe:
Racism, Identity and Community. 1997.
Povrzanovic-Frykman, Maja: “Connecting Places, Enduring the Distance. Transnationalism as
a Bodily Experience”. Ethnologia Scandinavica 30, 2001.
Čapo Žmegač, Jasna: “Transnacionalizam, lokalitet, rod. Hrvatske migrantske obitelji u
Muenchenu”. Traditiones 32(2), 2003.
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Politički sustav Europske Unije
Težina kolegija: 4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) Broj sati aktivne nastave:
30 predavanja seminari —
Ciljevi kolegija
Pripremanje studenata za razumijevanje djelovanja političkog sustava Europske Unije.
Studenti dobivaju znanja o temeljnim obilježjima političkog sustava, njegovom
funkcioniranju, mjestu i ulozi institucija, političkih stranaka i građana u Europskoj
Uniji, kao i u vodećim zemljama EU.
Sadržaj kolegija
Obilježja političkog sustava EU
Temelji suvremene politike
Funkcije institucija EU
Demokratska kontrola institucija
Interesi u EU i metode njihova usuglašavanja
Nacionalno i nadnacionalno
Političke stranke i izbori u EU
Slobode i prava građana
Vanjska politika
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja
Način polaganja
ispita
Usmeni i/ili pismeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu
Literatura
Obavezna:
Simon Hix: The Political System of the European Union, Macmillan Press, London
2002., str. 425
Preporučena:
Philip Thody: A Historical Introduction to the European Union, Routledge, London
1997., str. 117
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Uvod u politologiju
Težina kolegija: 4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 2+0) Broj sati aktivne nastave:
30 predavanja — seminarski rad
Ciljevi kolegija
Upoznavanje s temeljnim pojmovima političke znanosti, razvijanje razumijevanja
političkih aspekata društva
Sadržaj kolegija
Predmet i temeljni pojmovi politologije (politika i društvo, subjekti politike, politički
ideali: sloboda, jednakost, pravednost, solidarnost, tolerancija; politička moć i politička
vlast, politički procesi, društveni sukob i društvena integracija, političke institucije,
država i društvo, sfera javnosti i sfera privatnosti). Povijesni aspekt politologije
(antičko, klasično i moderno shvaćanje politike, izdvajanje politologije iz korpusa
praktične filozofije). Razvoj politologije od Aristotela do 18. st. Razvoj politologije od
18. st. do 21. st. Metodologija politologije (metoda, metodologija). Politička teorija.
Tipovi političkih poredaka (demokracija, monarhija, tiranija, totalitarizam). Političke
ideologije (liberalizam, konzervativizam, kršćanska demokracija, fašizam,
nacionalsocijalizam, socijalizam, socijaldemokracija, komunizam, anarhizam,
populizam, neo-izmi, regionalizam, euroskepticizam, fundamentalizam). Politički
sustavi (osnovni pojmovi i kategorije). Komparativna politika.
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja., izrada seminarskog rada
Način polaganja
ispita
Pismeni i usmeni ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
80% ocjena na ispitu; 10% seminarski rad; 10% prisustvovanje na predavanjima i
aktivnost
Literatura
Obavezna:
1.Aristotel, 1992.: Politika, HSV, Zagreb (200 str.- teži); 2.Marcel Prelot : 2002,
Političke institucije, Politička kultura, Zagreb (100 str. – teži) 3. Milardović, A., 1997.:
Uvod u politologiju, Pan liber, Osijek (191 str.-teži) ; 4. Klaus von Beyme,
2002.:Transformacija političkih stranaka, FPZ, 2002. (187 str. –lakši); 5. Manuel
Castels, 2000.:, Uspon umreženog društva, Golden marketing, Zagreb (100 str. –
lakši); 6. Joseph Stiglitz, 2004.: Globalizacija i dvojbe koje izaziva, Algoritam, Zagreb
(100 str- lakši) ; 7. Milardović, A., 2004.: Populizam i globalizacija, Centar za
politološka istraž.
Preporučena:
Hans Maier, Heinz Rausch, Horst Denzer, 1998: Klasici političkog mišljenja (I, II),
Golden marketing, Zagreb (100 str.- lakši)
Milardović, Anđelko, 2004.: Pod globalnim šeširom. Društva i države u tranziciji i
globalizaciji, Centar za politološka istraživanja, Zagreb (300 str- teži)
Alexander Bard & Jan Söderqvist 2003 : Netokracija. Nova elita moći život poslije
kapitalizma, Differo, Zagreb (254 str. – lakši)
Rod Hague, Martin Harrop, Shaun Breslin, 2001.: Komparativna vladavina i politika,
FPZ, Zagreb (100 str – teži)
Franz, Neumannn, 1992: Demokratska i autoritarna država, Naprijed,
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: SOCIJALNA EKOLOGIJA
Težina kolegija: 1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) Broj sati aktivne nastave:
30 predavanja seminari stručna ekskurzija
Ciljevi kolegija
Pružiti osnovna znanja:
o osnovnim pojmovima, o zakonitostima i mehanizmima impliciranim u odnosima
prirode i čovjeka, društva; o razvojnom konceptima koji istražuju pitanje dosezanja
ravnoteže između okoliša, prirode i rasta, društava; o nekim ekološkim i okolišnim
karakterstikama i posebnostima Hrvatske.
Sadržaj kolegija
Kolegij pruža sljedeće teme:
osnovni pojmovi iz socijalne ekologije;
paleta tema iz područja antropogenih utjecaja čovjeka na prirodu, okoliš i zdravlje
kako na regionalnoj hrvatskoj razini, tako i na planetarnoj;
društvene zakonitosti i mehanizami upotrebe prirode od strane čovjeka, društva
biznisa, država;
znanja o razvojnim konceptima koji traže ravnotežu rasta i očuvanja prirodnih osnova
življenja s naglaskom na konceptu održivog razvoja;
teme vezane za ekološke i okolišne posebnosti i izvrsnosti Hrvatske
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja, izrada seminarskog rada, stručna ekskurzija
Način polaganja
ispita
Usmeni ispit je prenosiv na višu godinu
studija? da
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu, seminarski rad
Literatura
Obavezna:
V.Glavač: Uvod u globalnu ekologiju ;
Ivan Cifrić: Okoliš i održivi razvoj;
F.J. Radermacher: Ravnoteža i razaranje;
Globalizacija i njene refleksije u Hrvatskoj (EI, Zagreb, zbornik); Održivi razvitak
Hrvatske (temstski broj časopisa "Društvena istraživanja" 2003);
Al Gore: zemlja u ravnoteži.
Preporučena:
E.O.Wilson: The Future of Life; A. Irwin: Sociology and Environment; D. Cromwell:
Private Planet;
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: SOCIOLOGIJA KULTURE I SOCIOLOGIJA UMJETNOSTI
Težina kolegija: 4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) Broj sati aktivne nastave:
30 predavanja seminari —
Ciljevi kolegija
Pružiti osnovna znanja o odnosu kultura-društvo, odnosno umjetnost-društvo, te
osigurati uvid u istraživački kontinuitet u tim sociološkim područjima.
Sadržaj kolegija
Sociologija kulture - Određenje discipline. Definiranje osnovnih pojmova i elementi
kulture. Kulturna dinamika. Pregled glavnih socioloških teorija kulture i kulturnih
promjena. HIjerarhijski koncept kulture i civilizacije. Intra-kulturni aspekt
hijerarhizacije kulture. Globalni aspekti hijerarhizacije kulture. Globalni
industrijalizam i društva trećeg i četvrtog svijeta. Kultura kapitalizma, globalna kultura
i globalizacija.
Sociologija umjetnosti - Određenje discipline Odnos sociologije umjetnosti i srodnih
disciplina. Konstitutivni elementi svijeta umjetnosti i njihovo sociološko značenje:
autor-djelo-publika. Arnold Hauser i problemi sociologije umjetnosti. Osnove
sociologije književnosti (Goldmann, Escarpit). Socijalne komponente humora.
Sociologija kazališta. Sociologija ukusa. Ukus, kič, moda. Umjetničke promjene kao
društvene promjene.
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja i seminara, izrada seminarskog rada, konzultacije i
polaganje ispita.
Način polaganja
ispita
Usmeni ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu, seminarski rad
Literatura
Obavezna: Weber, M.: Protestantska etika i duh kapitalizma, Veselin Masleša, Sarajevo, 1968.
George Ritzer: McDonaldizacija društva, Jesenski i Turk, Zagreb, 1999.
Snježana Čolić: Kultura i povijest , Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2002.
Haralambos & Holborn: Sociologija, Golden marketing, Zagreb, 2002.
str. 885-921 i 935-942).
Mikecin, V.: Umjetnost i povijesni svijet, HFD, Zagreb, 1995.
De Micheli, M.: Umjetničke avangarde XX stoljeća,
Preporučena: Jukka Gronow: Sociologija ukusa, HSD & Jesenski i Turk, Zagreb, 2000.
Elias, N.: O procesu civilizacije, Actant, Zagreb, 1996 (str. 100-200)
Said, E.: Orijentalizam, Konzor, Zagreb, 1999.
Skledar, N.: Čovjek i kultura, Zavod za sociologiju, MH Zagreb, Zaprešić, 2001.
Globalizacija, Zbornik radova, (ur. A. Milardović) PanLiber, Osijek, Zagreb, Split, 1999.
Burke, P.: Junaci, nitkovi i lude, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
Stiglitz, J.: Globalizacija i dvojbe koje izaziva, Zagreb, Algoritam, 2004.
Simmel, G.: Kontrapunkti kulture, Jesenski i Turk, Zagreb
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij hrvatske kulture / kroatologija PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Sociologija znanosti
Težina kolegija: 4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 2+0) Broj sati aktivne nastave:
30 predavanja — —
Ciljevi kolegija
Temeljni cilj kolegija je da studentima pruži uvid u najvažnije teorijske pristupe,
istraživačke probleme i metode, kao u i rezultate te perspektive socioloških
proučavanja znanosti u svijetu i u Hrvatskoj.
Sadržaj kolegija
Teme/sadržaj kolegija:
1. razvoj, predmet i mjesto sociologije znanosti u proučavanjima znanosti (science
studies);
2. glavni teorijski pristupi istraživanju znanosti i metode empirijskih istraživanja
znanosti;
3. socijalnopovijesni aspekti razvoja znanosti;
4. (socijalna) organizacija suvremene znanstvenoistraživačke djelatnosti (R&D) -
istraživački sustavi i institucije; financiranje znanosti i znanstveno-tehnološka politika;
5. ljudski resursi i socijalni sustav znanosti – socijalna selekcija, obrazovanje i
znanstvena socijalizacija istraživača; spolna diferencijacija u znanosti; znanstvena
produktivnost istraživača; profesionalne vrijednosti i profesionalna praksa u znanosti;
profesionalna stratifikacija i odnosi moći u znanosti.
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja.
Način polaganja
ispita
Usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu
Literatura
Obavezna:
Joseph Ben-David (1986): Uloga znanstvenika u društvu. Zagreb: Školska knjiga.
Thomas S. Kuhn (1999): Struktura znanstvenih revolucija. Zagreb: Naklada Jesenski i
Turk - Hrvatsko sociološko društvo.
Katarina Prpić (2004): Sociološki portret mladih znanstvenika. Zagreb: Institut za
društvena istraživanja u zagrebu.
Preporučena: Branka Golub (2004): Hrvatski znanstvenici u svijetu: socijalni korijeni u prostoru i vremenu.
Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.
Davorka Matić (2001): Ratovi znanosti: pogled unatrag. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
Darko Polšek (ur.) (1998): Vidljiva i nevidljiva akademija: mogućnosti društvene procjene
znanosti u Hrvatskoj: Zagreb. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.
Katarina Prpić (ur.) (2000): U potrazi za akterima znanstvenog i tehnološkog razvoja. Zagreb:
institut za društvena istraživanja u Zagrebu
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Sociologija kriminala
Težina kolegija: 4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 2+0 ) Broj sati aktivne nastave:
30 predavanja — —
Ciljevi kolegija
Približiti studentima tradicionalne i suvremene sociološke teorije zločina i
devijantnosti, te potaknuti prepoznavanje društvenih odnosa koji uprisutnjuju zločin i
čine ga očekivanom društvenom pojavom.
Studenti koji uspješno apsolviraju ovaj kolegij moći će razumijeti specifičnost
sociološkog doprinosa definiranju zločina, te ga samostalno objašnjavati precizno
koristeći sociološke pojmove.
Sadržaj kolegija
Zločin je društveni fenomen, oblik društvenog odnosa i način društvenog djelovanja;
Pregled uvodnih i uokvirujućih pojmova (devijantnost, norme, vrijednosti,
socijalizacija, socijalna kontrola); Doprinos drugih znanstvenih disciplina
razumijevanju zločina; Klasične perspektive: socijalna patologija i socijalna
dezorganizacija; Durkheimova teorija; Funkcionalistički pristup razumijevanju
zločina; Interakcionistički pristup razumijevanju zločinu;. Objašnjenje zločina iz
konliktnih perspektiva; Suvremeni sociološki pristupi razumijevanju zločina; Okoliš i
zločin: Urbanizam kao način življenja – činitelji koji pogoduju zločinu (predavanje i
seminar); Socijalna konstrukcija zločina: granice i sadržaji društveno prihvatljivog i
neprihvatljivog s obzirom na izvore moći i modele odlučivanja (predavanje i seminar);
Terorizam kao organizirano nasilje u službi politike ili politički zločin (predavanje i
seminar) ; Institucionalizacija zla
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja., obvezne kratke bilješke o predloženoj temi i usmeno
izlaganje tijekom nastave
Način polaganja
ispita
Pismeno i usmeno ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Kratki pismeni eseji i izlaganje tijekom nastave 40% + pismeni ispit 30% + usmeni
ispit 30%
Literatura
Obavezna:
Matić, R. Društvena promocija bezakonja (uvod u sociologiju devijantnosti), Hrvatska
sveučilišna naklada, Zagreb, 2003.
Haralambos, M. & Holborn, M. Sociologija: teme i perspektive, Golden marketing,
Zagreb, 2002. (poglavlje: Zločin i devijantnost)
Hester, S. & Eglin, P. A sociology of Crime, Great Britain: Routledge, 1992.
Preporučena: Clinard, M.B. & Meier., R.F. Sociology of Deviant Behavior, 8th ed. Harcourt College
Publishers, New York, 1992.
Eysneck, H.J. Crime and personality, London, Routledge and Kegan Paul, 1977.
Matza, D. Becoming Deviant, Englewood Clifs: New Prentice – Hall 1969.
Merton, R.K. & Nisbet, R.A. Contemporary Social Problems: An Introduction to The Sociology
of Deviant Behavior and Social Disorganization, New York, N.Y.: Harcourt, Brace &
World.1961.
Reiman, J. The Rich Get Richer & the Poor Get Prison 6th edition. Allyn & Bacon, 2001.
Simon, D. Elite Deviance, 6th edition. Allyn & Bacon, 1999.
Wirth, L. Ur
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka:
Socio-semiotička istraživanja kulture
Težina kolegija: 4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) Broj sati aktivne nastave:
30 predavanja seminari —
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija jest upoznati studente sa socio-semiotičkim teoretskim modelom kulture
(Polisistemskom teorijom), koja je izuzetno korisna (zbog veće preciznosti) i
primjenjiva ne samo u znanstvenim istraživanjima, nego i u razumijevanju dinamike
suvremene kulture i konsekventno u planiranju kulturne politike.
Sadržaj kolegija
Svrha kolegija jest upoznati studente sa socio-semiotičkim modelom kulture ili tzv.
Polisistemskom teorijom, te sa značajnim recentnim razvojem u socio-semiotičkim
istraživanjima kulture. Najveći broj sati posvetiti će se pomnom upoznavanju
Polisistemske teorije, koju je (na tragovima Ruske škole formalizma i Praške skole
strukturalizma) razvio Itamar Even-Zohar na Sveučilištu Tel-Aviv u Izraelu.
Polisistemska teorija ubrzo je nakon objavljivanja prihvaćena internacionalno (u
Kanadi, Belgiji, Francuskoj, itd.) i uspješno primjenjena u istraživanjima povijesne
dinamike pojedinih kulturalnih polja (do sada najviše u polju književnosti) ili čitave
kulture. Dio kolegija posvetiti će se komparativnoj analizi (sličnosti i razlike)
Polisistemske teorije sa kompatibilnim sociološkim istraživanjima “polja kulturalne
produkcije” značajnog francuskog sociologa Pierre Bourdieua. .
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja, sudjelovanje na seminarima
Način polaganja
ispita
Usmeni ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Redovito polaženje predavanja i sudjelovanje na seminarima 45%
usmeni ispit 55%
Literatura
Obavezna: Even-Zohar, Itamar. (1997). Polysystem Theory. Poetics Today
Even-Zohar, Itamar. (1997). Polysystem theory and culture research.
Even-Zohar, Itamar. (2000). Culture repertoire and the wealth of collective entities. Leuven University
Press.
Even-Zohar, Itamar. (1994). Culture planning and the market: Making and maintaining socio-semiotic
entities.
Bourdieu, Pierre. (1990/1980). The logic of practice. Cambridge: Polity Press.
Bourdieu, Pierre. (1992). An invitation to reflexive sociology. U of Chicago Press.
Preporučena: Moi, Toril. (1991). Appropriating Bourdieu: Feminist theory and Pierre Bourdieu's sociology of culture.
New Literary History, 22, 1017-1949.
Even-Zohar, Itamar (1997). Culture planning and culture resistance in the making and maintaining of
entities. (www.tau.ac.il/ itamarez/papers)
Bourdieu, Pierre. In other words: Essays towards a reflexive sociology. Stanford University Press.
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Tehnologija i društvo
Težina kolegija: 1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) Broj sati aktivne nastave:
30 predavanja seminari —
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je upoznavanje s problematikom odnosa tehnologije i društva, njihove
interakcije i međusobnog oblikovanja, upoznavanje osnovnih teorijskih pristupa i
najznačajnijih empirijskih analiza u području socijalnih studija tehnologije.
Sadržaj kolegija
Sociologija tehnologije kao znanstvena disciplina; Definicija tehnologije u društvenim
znanostima; Tehnologija kao dio socijalne matrice; Mikro i makro kontekst
tehnologije, Teorije tehnološkog determinizma (Marx, Ogburn)Teorija modernizacije
(M. Weber), Socijalni konstruktivizam tehnologije (Socijal. konstrukcija tehnoloških
sistema, Teorija mreže, Teorija tehnoloških sistema), Teorije modernosti i studije
tehnologije, Kako tehnologija mijenja društvo, a kako društvo oblikuje tehnologiju,
Informacijske tehnologije, internet i globalizacija, Studije roda i studije tehnologije,
Socijalna kontrola tehnologije: socijalna procjena i vrednovanje tehnologije
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja., izrada seminarskog rada
Način polaganja
ispita
Usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? da
Ocjenjivanje
studenata
30% ocjene čini seminarski rad, 30% aktivno učestvovanje u nastavi, 40% usmeni ispit
Literatura
Obavezna:
Mumford, L., 1986, Mit o mašini, GZH Zagreb
Castels, M. 2000, Uspon umreženog društva, Golden Marketing, Zagreb (odabrana
poglavlja)
Preporučena: Habermas, J., 1985, Znanost i tehnologija kao ideologija, Školska knjiga, Zagreb
Rifkin, J., 1999., Stoljeće biotehnologije, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb
Spengler, O., 1991. Čovjek i tehnika, Laus, Split
Ritzer, G., 1999., Mekdonaldizacija društva, Nakalda Jesenski i Turk, Zagreb
Misa, T.J., Brey, P., Feenberg, (Eds) 2003, Modernity and Technology, MIT Press, Massachusetts,
London
MacKenzie, D., Wajcman,J., 1999., The Social Shaping of Technology, Open Univ. Press, Buckingham,
Philadelphia
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: SOCIOLOGIJA RELIGIJE
Težina kolegija: 1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v:1+1) Broj sati aktivne nastave:
30 — predavanja seminari
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s razvojem sociologije religije, njezinim temeljnim pojmovima,
glavnim predstavnicima te sociološkim razumijevanjem uloge religija i crkava u
društvu.
Sadržaj kolegija
Sociologija religije kao znanstvena disciplina. Predmet istraživanja sociologije religije.
Supstancijalne i funkcionalne definicije religije. Religija kao sustav i nasljedstvo
kritike religije. Rane godine sociologije religije - rađanje sociologije religije iz duha
kritike religije. Klasična faza sociologije religije: Auguste Comte i pozitivizam. Max
Weber i religija u zapadnoeuropskom razvoju. Durkheimovo „sveto društvo“ i
antropologija religije. Simmelova distinkcija između religije i religioznosti. Luhmann i
funkcija religije. Od sociologije crkava do civilne religije. Religiozna integracija
društva i civilna religija. Religija i društvo. Religija i socijalna promjena. Neoklasična
sociologija religije - Sveti kozmos i nevidljiva religija. Razvoj suvremene
religioznosti: Crkve, sljedbe i organizacija religije. New Age, fundamentalizam i pučka
pobožnost. Religiozno iskustvo, konverzija i individualizacija. Mediji, tržišta i
budućnost religije (i sociologije religije). Svjetsko društvo i njegove religije. Odnos
crkve i države. Socijalni nauk Crkve. Religijske zajednice u Republici Hrvatskoj.
Hrvatska sociologija religije (povijesni pregled i glavni predstavnici).
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja i seminara, izrada seminarskog rada
Način polaganja
ispita
pismeno i usmeno ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu, seminarski rad
Literatura
Obavezna:
Knoblauch, Hubert: Sociologija religije. Demetra. Zagreb 2004.,
Acquaviva, Sabino: Sociologija religija: problemi i perspektive. Filozofski fakultet, Zagreb
1996.
Jelenić, Josip: Društvo i Crkva, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb 1999.
Jukić, Jakov: Lica i maske svetoga - ogledi iz društvene religiologije, KS, Zagreb 1997.
Markešić, Ivan: Luhmannovo shvaćanje religije. Filozofska istraživanja, Zagreb 2000.
Vrcan, Srđan: Od krize religije k religiji krize - prilog raspravi o religiji u uvjetima suvremene
krize, ŠK, Zagreb 1986.
Weber, Max , Protestantska etika i duh kapitalizma, "Veselin Masleša"; Svjetlost, Sarajevo
1989.
Zrinščak, Siniša: Sociologija religije - hrvatsko iskustvo, Pravni fakultet, Zagreb 1999.
Preporučena:
HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij sociologije DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
Kolegij:
oznaka: Suvremene teme u socijalnoj psihologiji
Težina kolegija: 1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Opći ECTS bodovi:
5
Status kolegija: izborni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p+s/v:2+0) Broj sati aktivne nastave:
30 — predavanja —
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je približiti studentu novije aspekte i teorije u socijalnoj psihologiji.
Sadržaj kolegija
Međuljudska privlačnost. Prosocijalno ponašanje. Agresivno ponašanje. Konformizam
i socijalni utjecaj. Grupe i grupni procesi.
Studentske
obaveze
Redovito polaženje predavanja.
Način polaganja
ispita
Pismeni i usmeni ispit ispit je prenosiv na višu godinu
studija? ne
Ocjenjivanje
studenata
Uspjeh na ispitu
Literatura
Obavezna:
Mayers, David (1993). Social psychology. Mc Graw –Hill, 550 stranica
Preporučena: