Download - Poslovni plan/ finansijski dio
Poslovni plan/ finansijski dio
Rička Željko
Poslovni plan- sadržajNaslovSadržaj
1. Sažetak projekta2. Svrha i sadržaj investicije3. Podaci o investitoru4. Ocjena tržišnih mogućnosti5. Tehničko – tehnološki elementi investicije6. Finansijski elementi investicije7. Finansijsko – tržišna ocjena projekta8. Ocjena osjetljivosti projekta9. Zaključak
PREPORUČENI SADRŽAJ POSLOVNOG PLANA
• 1. PODACI O PODUZETNIKU 1.1. O OSOBI PODUZETNIKA 1.2. PROCJENA PODUZETNIČKE SPOSOBNOSTI 2. POLAZIŠTE 2.1. NASTANAK PODUZETNIČKE IDEJE 2.2. RAZLOZI OSNIVANJA 2.3. VIZIJA I ZADAĆA PODUZETNIČKOG POTHVATA 3. PREDMET POSLOVANJA (PROIZVODI ILI USLUGE) 4. TRŽIŠNA OPRAVDANOST 4.1. TRŽIŠTE NABAVE 4.2. TRŽIŠTE PRODAJE
PREPORUČENI SADRŽAJ POSLOVNOG PLANA
5. TEHNOLOŠKO-TEHNIČKI ELEMENTI POTHVATA 5.1. OPIS TEHNOLOGIJE 5.2. STRUKTURA TROŠKOVA 5.3. STRUKTURA I BROJ ZAPOSLENIH 6. LOKACIJA 7. ZAŠTITA OKOLINE
8. FINANSIJSKI ELEMENTI POTHVATA 8.1. INVESTICIJE U OSNOVNA SREDSTVA 8.2. PRORAČUN AMORTIZACIJE 8.3. KALKULACIJA CIJENA 8.4. TROŠKOVI POSLOVANJA 8.5. INVESTICIJE U OBRTNA SREDSTVA 8.6. IZVORI FINANSIRANJA 8.7. RAČUN DOBITI (DOHOTKA) 8.8. POKAZATELJI UČINKOVITOSTI 8.8.1. FINANSIJSKI TOK (PRIMICI I IZDACI)
9. ZAKLJUČAK
PREPORUČENI SADRŽAJ INVESTICIONOG PROJEKTA
• UVOD SAŽETAK ULAGANJA
• 1. INFORMACIJE O PODUZETNIKU – INVESTITORU 2. PREDMET POSLOVANJA INVESTITORA 3. POSTOJEĆA IMOVINA INVESTITORA 4. ANALIZA DOSADAŠNJEG FINANSIJSKOG POSLOVANJA 5. OCJENA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI ULAGAČA 6. ANALIZA TRŽIŠTA Tržište nabavke Tržište prodaje Sažetak analize tržišta i procjena ostvarenja prihoda
PREPORUČENI SADRŽAJ INVESTICIONOG PROJEKTA •
7. DINAMIKA i STRUKTURA ZAPOSLENIH Analiza potrebnih kadrova Proračun godišnjih bruto plaća 8. TEHNIČKI ELEMENTI ULAGANJA Opis tehničko-tehnološkog procesa Utrošak sirovina, materijala i energenata Tehnička struktura ulaganja Karakteristike građevinskog objekta (poslovni prostor) 9. LOKACIJA 10. ZAŠTITA ČOVJEKOVE OKOLINE 11. DINAMIKA REALIZACIJE ULAGANJA
PREPORUČENI SADRŽAJ INVESTICIONOG PROJEKTA
12. EKONOMSKO-FINANSIJSKA ANALIZA Ulaganje u osnovna sredstva Ulaganje u obrtna sredstva Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva Izvori finansiranja i kreditni uvjeti Izvori finansiranja Obračun kreditnih obaveza Proračun amortizacije Proračun troškova i kalkulacija cijena Projekcija bilansa uspjeha Finansijski tok Ekonomski tok Projekcija bilansa stanja
PREPORUČENI SADRŽAJ INVESTICIONOG PROJEKTA
13. EKONOMSKO-TRŽIŠNA OCJENA Statička ocjena efikasnosti investicionog projekta Dinamička ocjena projekta Metoda razdoblja povrata investicionkog
ulaganja Metoda neto sadašnje vrijednosti Metoda relativne sadašnje vrijednosti Metoda interne stope rentabilnosti 14. ANALIZA OSJETLJIVOSTI 15. ZAKLJUČNA OCJENA PROJEKTA
Poslovna organizacija i ekonomika
KOEFICIJENT STABILNOSTI FINANCIRANJA manji od 1 1. GOD 2. GOD 3. GOD 4. GOD 5. GOD
dugotrajna imovina 2.330.000-------------------------------------------------------- ----------------- 0,88 0,93 0,88 0,82 0,76 0,71
dugoročni izvori 2.656.063KOEFICIJENT LIKVIDNOSTI min 1
kratkotrajna imovina 562.146-------------------------------------------------------- ----------------- 2,38 1,86 2,38 3,03 3,73 4,47
kratkoročne obveze 236.083RENTABILNOST VLASTITOG KAPITALA
neto dobit 227.110-------------------------------------------------------- ----------------- 13,32 % 6,31 13,32 13,97 14,62 15,28
kapital i rezerve 1.704.535NETO PROFITNA MARŽA min 1%
neto dobit + kamate 276.350-------------------------------------------------------- ----------------- 11,01 % 8,02 11,01 10,90 10,79 10,68
ukupni prihodi 2.510.000KOEFICIJENT ZADUŽENOSTI max 70%
ukupne obveze 852.883-------------------------------------------------------- ----------------- 29,49 % 36,40 29,49 22,12 14,86 7,78
ukupna aktiva 2.892.146KOEFICIJENT FINANCIRANJA max 1
ukupne obveze 852.883-------------------------------------------------------- ----------------- 0,50 0,61 0,50 0,38 0,26 0,14
kapital i rezerve 1.704.535KOEFICIJENT OBRTAJA UKUPNE IMOVINE min 2
ukupni prihodi 2.510.000-------------------------------------------------------- ----------------- 0,87 0,79 0,87 0,86 0,85 0,83
ukupna imovina 2.892.146
Reprez.god.
Analiza troškova i koristi (cost-benefit)
Nakon što se izabere najbolja projektna opcija između ponuđenih te nakon što se utvrdi finansijska održivost odabrane opcije, slijedeći korak je ispitivanje ekonomske održivosti te opcije.
Prvi korak u ispitivanju ekonomske održivosti projekta je određivanje, kvantificiranje i vrednovanje troškova i koristi.
Rezultati Cost-Benefit analize mogu se iskazati na razne načine uključujući internu stopu rentabilnosti, neto sadašnju vrijednost i odnos koristi i troškova.
Analiza troškova i koristi (cost-benefit)
Iako ovaj dio ne sadrži stroge smjernice za pripremu i ocjenu projekata, može pomoći u razmatranju načina smanjivanja troškova projekta i poboljšanja socio-ekonomskih koristi projekata.
CBA
Cost- Benefit analiza sastoji se od osam glavnih koraka, uključujući slijedeće:1. Određivanje projekta;2. Utvrđivanje ciljeva;3. Analiza isplativosti i opcija;4. Finansijska analiza;5. Socio-ekonomski troškovi i koristi;6. Diskontovanje;7. Ekonomska stopa rentabilnosti;8. Ostali kriteriji ocjenjivanja9. Analiza osjetljivosti i rizika.
PROF.DR ŽELJKO RIČKA
Osnovni ekonomski pojmovi
Ekonomski pojmovi-oblasti
1. Kamate i krediti2. Devizno poslovanje3. Inflacija4. Vrijednosni papiri5. Isplativost poslovanja6. Likvidnost, solventnost, troškovi7. Investicije, investicioni fondovi, razvojni fondovi, alternativa
Kamate i krediti
Kredit - novčana sredstva dobijena na osnovu ugovora o pozajmljivanju između povjerioca i dužnika.
Kamata - naknada koju dužnik plaća povjeriocu na pozajmljena novčana sredstva.
Povjerilac i/ili dužnik - može biti banka, pravno lice ili pojedinac
Glavnica -osnovni iznos koji je dužnik dužan povjeriocu i na koji se obračunava kamata
Kamate i krediti
• Grejs (engl. grace) period -period mirovanja otplate glavnice. Vremenski period od korišćenja kredita do prve otplate glavnice. Period tokom koga se glavnica ne naplaćuje već samo kamata
• Obračun kamate – komforna i proporcionalna metoda
• NKS (nominalna kamatna stopa) -neto kamatna stopa i ne predstavlja konačnu cijenu kredita. Na osnovu nje se izračunavaju otplatne rate, odnosno iznos kamata na depozite.
Kamate i krediti
• EKS (efektivna kamatna stopa) - daje realniju sliku o punoj cijeni kredita jer se bazira na ukupnim troškovima koje klijent plaća banci prilikom podizanja i tokom otplate kredita. Predstavlja ukupnu cijenu kredita i sastoji se od :
• visine nominalne kamatne stope na kredit • iznosa naknada u provizija koje banka obračunava u postupku
realizacije kredita • kriterijuma za indeksiranje, odnosno za revalorizaciju kredita
(ukoliko su vezani za EUR)• depozita. • Varijable -kod kredita indeskiranih u EUR -kretanje kursa EUR – utiče na otplatu glavnice i kamate -referentna kamatna stopa – utiče na stopu kamate
Kamate i krediti
• Kamatna stopa se sastoji od referentne kamatne stope i procijenta koji određuje banka ( % ref.stope + % premije banke)
• Varijabilna kamatna stopa Promjenjiva kamatna stopa, mijenja se usljed promjena na finanasijskom tržištu, i vezana je za referentnu kamatnu stopu (EURIBOR, LIBOR,
• Fiksna kamatna stopa – ne mijenja se za vrijeme trajanja kredita• Promjenom referentnih stopa mijenja se i kamata koja se
obračunava, te su stoga banke ponudile fiksne kamatne stope kao jedan vid sigurnosti.
Kamate i krediti
• Referentna kamatna stopa - kamatna stopa po čijim promjenama se upravljaju druge kamatne stope.
• EURIBOR (European Interbank Offered Rate) - Referentna kamatna stopa na pozajmice u EUR među prvoklasnim bankama Eurozone.
Za EUR kredite.
• LIBOR (London Interbank Offered Rate)- Referentna kamatna stopa koju određuju pet glavnih londonskih banaka.
Za CHF kredite
Kamate i krediti
• Kreditna sposobnost (kreditni rejting) Karakteristika dužnika koja govori o spremnosti dužnika da ispunjava svoje obaveze po uzetom kreditu, što je i jedan od kriterijuma za analizu v.p.
• Kreditni biro elektronski cijentar za evidentiranje dugovanja građana i privrede.
• Kreditni uslovi - Kreditni uslovi obuhvataju podatke o utvrđenim rokovima, cijeni, osiguranju i drugim karakteristikama kredita, pripadajuće kamate i sl. bitne elemente, koji se ugovorom regulišu između davaoca i korisnika kredita
• Kredit indeksiran valutnom klauzulom –
Kamate i krediti -garancije
• Zajam - posao kojim se između stranaka (povjerioca i dužnika) formira kreditni odnos.
• Zaloga ili hipoteka- dio imovine u vlasništvu zajmoprimaoca koja služi za obezbjeđenje duga ka zajmodavaocu, a koju zajmodavac može preuzeti ukoliko zajmoprimac prestane da ispunjava obaveze po osnovu duga.
• Žirant - žirant je osoba koja garantuje i obavezuje se da će, ukoliko korisnik iz bilo kog razloga ne bude izmirivao svoje obaveze, nastaviti plaćanje.
• Zatezna kamata - kamata koju povjerilac plaća dužniku, a na zakašnjeli iznos otplate glavnice ili redovne kamate.
Devizno poslovanje
• Devize-deviza je svako potraživanje u inostranstvu (po bilo kom osnovu) koje glasi na stranu valutu
• Devizni kurs - devizni kurs je međusobni odnos vrijednosti domaće i strane valute, tj. cijena koja se u jednoj zemlji plaća za neku stranu valutu, odnosno cijena strane valute izražena u domaćem novcu, koja pokazuje odnos njihovih realnih vrijednosti (kupovne moći).
Devizni kurs
• Spread, marža - raspon između kurseva - kupovnog i prodajnog (objasniti)
• Vrste deviznih kurseva:1 - fiksni - koji su određeni od strane CB,2 -puzajući - kod kojih je propisan raspon mogućih dnevnih
promjena,3 - fleksibilni - čije kretanje nije ničim ograničeno,4 - vođeni - to je posebna vrsta fleksibilnih kurseva, gdje CB
interveniše iz deviznih rezervi.
Inflacija
• Inflacija - je pojava koja se manifestuje kroz opšti porast cijena. • uzroci inflacije su:1 - povećanje mase novca u opticaju po stopi koja je iznad stope rasta proizvodnje i novčani fondovi postaju veći od robnih ( zbog manjka u budžetu)2 - objektivno poskupljenje sirovina, energenata na svjetskom tržištu ono što ulazi u cijenu svakog proizvoda - nafta3 - ukoliko je privreda uvozna, pa cijene proizvoda rast jer su proizvodi iz uvoza4 - ukoliko KM pada zbog zadužene privrede a proizvodi su iz uvoza pa se preračunavaju u EUR i iznose više u KM
Inflacija• Obračun inflacije:1 - Bazna (core) inflacija Obračunava se na osnovu promjena cijena na malo nesezonske
robe i usluga koje se formiraju prema uslovima tržišta. Ne obuhvata cijene robe u nekim od režima regulacije (energenti, komunalne i druge usluge, lijekovi i dr.), kao ni poljoprivrednih proizvoda
2 - Inflacija Izračunava se na bazi promjena cijena na malo robe i usluga: 60
poljoprivrednih i 340 industrijskih proizvoda i 80 vrsta usluga. Cijene na malo definisane su kao cijene po kojima trgovine na malo, individualni poljoprivredni proizvođači i vršioci usluga prodaju robu krajnjem potrošaču i sadrže porez na promet.
Inflacija• Uvezena inflacija -Rast cijena na domaćem tržištu pod uticajem
rasta cijena uvoznih dobara, i to direktno preko rasta cijena uvezenih gotovih proizvoda, ali i indirektno, preko rasta cijena uvezenih inputa koji se koriste u proizvodnji domaćih proizvoda
• Hiperinflacija -"Inflacija van kontrole" predstavlja veoma brz rast cijena (preko 50% mesečno) i drastičan pad vrijednosti novca, najčešće kao posljedica visoke budžetske potrošnje finansirane štampanjem novca bez pokrića
• Ciljana inflacija - stopa inflacije koju CB planira za određeni period. Kao mjera za inflaciono targetiranje koristi se: 1) indeks cijena na malo, 2) harmonizovani indeks cijena na malo i 3) bazna (core) inflacija.
Dionice – hartije od vrednosti/ vrijednosni papiri
• Dionica - v.p.čijom kupovinom se stiče vlasništvo nad dijelom kapitala dioničkog društva.
• sastoji se iz dva dijela: plašta, koji sadrži osnovne podatke o samoj dionici (vrsta, naziv i sedište emitenta, iznos na koji glasi, broj dionica i ukupan obim emisije, prava iz dionice) i kupona, koji sadrži osnovne podatke o isplati dividende. • Sa aspekta vlasništva, sve dionice možemo svrstati u 2 osnovne
grupe: - dionice koje glase na donosioca, i - dionice koje glase na ime.
Dionice – hartije od vrednosti/ vrijednosni papiri
• Sa aspekta prava, sve dionice možemo svrstati takođe u 2 osnovne grupe:• Obične dionice predstavljaju onu vrstu dionica koje vlasniku
garantuju ostvarivanje i realizaciju svih materijalnih i nematerijalnih prava iz dionice.
• Preferencijalne ili tzv. povlašćene dionice imaju povlašćeni položaj u odnosu na obične i to uglavnom kod isplate dividende. Dividenda na ovu vrstu dionica je u principu unapred garantovana, poznata i određena u procentima ili na neki drugi način, u odnosu na nominalnu vrednost dionice.
Dionice –vrijednosni papiri• Sa aspekta prava glasa. -dionice klase ''A'' nemaju glasačko pravo, ali imaju prednost kod
naplate dividende nad dionicama klase ''B''. -dionice klase ''A'' ne mogu nikad preći i ni pod kojim uslovima
dobiti karakter dionica klase ''B''.• Sa aspekta garantovanja dividende sa garantovanom i bez garantovane dividende: -dionice sa garantovanom dividendom su ona vrsta dionica kod kojih isplatu dividendi garantuje neka druga firma ili banka, ali nikada dioničko društvo koje ih emituje.• Sa aspekta prava kupovine -otvorene namenje tržištu kupoprodaje, -zatvorene dionice one čija je emisija i kupoprodaja ograničena
samo na postojeće dioničare i između njih.
Dionice – hartije od vrednosti/ vrijednosni papiri
• U nematerijalna prava, spadaju:• pravo učestvovanja u radu skupštine dioničara,• pravo odlučivanja o svim pitanjima na skupštini dioničara i• pravo dobijanja svih poslovnih informacija od poslovne i
rukovodeće strukture dioničkog društva (d.d.).• U materijalna prava spadaju:• pravo na srazmeran deo ostvarene dobiti (d.d.),• pravo ''preče kupovine'' novo-emitovanih dionica (d.d.)• pravo na srazmeran deo likvidacione mase u postupku likvidacije
(d.d.).
Poslovanje
Ekonomičnost (engl. economy, efficiency) Mjeri se odnosom vrijednosti prihoda i rashoda, odnosno vrijednosti učinaka i troškova.
Poduzeće posluje ekonomično kad su u određenom razdoblju njegovi prihodi veći od rashoda, a neekonomično kad su prihodi manji od rashoda, tj. kad se iskazuje gubitak u poslovanju.
Poslovanje
Rentabilnost (profitabilnost) (engl. profitability) je uspješnost poslovanja. Mjeri se kao odnos udobiti preduzeća prema uloženom kapitalu.
Budući da se ukupni uloženi kapital sastoji od vlastitog i tuđeg kapitala, to se govori i o rentabilnosti vlastitog i tuđeg kapitala.
Pokazatelji rentabilnosti govore o tome koliki je povrat u odnosu na ulog, govore o tome u kojoj se visini ukamatio uloženi kapital u nekom razdoblju.
Poslovanje
Produktivnostje produktivnost mjera ekonomske efikasnosti koja predstavlja količnik autputa (proizvodi ili usluge) i inputa, kao raspoloživih resurasa (zemljište,rad,kapital,materijal,građevinski objekti).
Posmatrana u užem smislu,produktivnost je usmerena na produktivnost rada,odnosno prikazuje efikasnost tekućeg rada, da se sa što manje uloženog rada ostvare što bolji rezultati.
Poslovanje
Produktivnost definišemo kao kvantitativni izraz između obima proizvodnje, usluga ili prometa i količine utrošene radne snage, što bismo mogli prikazati opštom formulom:
P=produktivnost rada; Q=obim proizvodnje; L=broj zaposlenih; q=ostvarena proizvodnja po jedinici rada
Osim toga, produktivnost možemo predstaviti i inverzno, tj.izračunavajući koliko je utrošeno rada za proizvodnju jednog proizvoda:t=utrošeno vrijeme po jedinici proizvoda
Investicije
Investicija (engl. investment) je u širem smislu materijalno, nematerijalno i novčano ulaganje za tekuće poslovanje, razvoj i ekspanziju ekonomskih jedinica.
U užem smislu to je novčano ulaganje u osnovna sredstva. Investicije se dijele na bruto-investicije koje obuhvataju ukupna ulaganja u osnovne (privredne i neprivredne) objekte i obrtna sredstva; nove investicije koje su bruto-investicije umanjene za utrošenu amortizaciju; i neto-investicije koje su bruto-investicije umanjene za naplaćenu (što ne znači i utrošenu) amortizaciju.
Troškovi
Troškovi (engl. costs) su vrednovana potrošnja proizvodnih faktora potrebna za proizvodnju i prodaju poslovnih učinaka i za očuvanje preduzeća.
Razlikujemo ih prema različitim kriterijima:prema sposobnosti njihova pridruživanja odnosnom objektu -pojedinačni (direktno se mogu pridružiti nekom proizvodu) te opšti troškovi (proizvodima se pridružuju indirektno)).
Razlikuju se varijabilni troškovi, koji se mijenjaju sa stepenom iskorištenja kapaciteta, te fiksni troškovi, koji ne zavise od stepena korištenja kapaciteta, odnosno (kratkoročno) ostaju konstantni.
Solventnost
Solventnost (lat. solvens, solvere = platiti,) je sposobnost plaćanja svih obaveza u roku njihova dospijeća. Insolventnost (lat. in-ne + sol vere), ima suprotno značenje i predstavlja nesposobnost plaćanja obaveza u roku dospijeća.
Likvidnost
U širem smislu se pod likvidnošću (liquidus, lat. = tekući) podrazumijeva sposobnost pretvaranja dijelova imovi ne iz jednog oblika u drugi.
To je sposobnost cirkuliranja (obrtanja) imovine, prije svega kratkotrajne (obrtnih sredstava) u poslovanju.
Likvidno je preduzeće u kojem imovina nesmetano teče u kruznom tijeku i pretvara se iz novčanog u nenovčane oblike, te iz nenovčanih oblika u novčani.
Investicioni fondovi
• Investicioni fond je posrednik između pojedinaca kao investitora i preduzeća ili države kao emitenta v.p. Investicioni fond, predstavlja portfolio dionica, obveznica i ostalih v.p. kupljen udruženim sredstvima individualnih investitora, kojim upravlja profesionalna investiciona kompanija.
• investicioni fondovi ne nude fiksnu kamatu već dividende, kamate i kapitalnu dobit čija visina zavisi od načina ulaganja sredstava u fond
• prihod člana investicionog fonda zavisi od vještine upravljanja ulaganjima fonda od strane profesionalne uprave.
Investicioni fondovi
• Investicioni analitičar - Osoba koja vrši analize domaćih i stranih preduzeća, analizira i proučava stanje na tržištu, i priprema osnovu za odlučivanje u koje v.p. će se plasirati imovina fonda.
• Investicioni odbor - Predstavlja savetodavno tijelo Društva za upravljanje investicionim fondovima, koji donosi odluke o investiranju sredstava fonda i čine ga
• investiciona kompanija - finansijska institucija koja, emitovanjem svojih dionica (investicionih jedinica), od sitnih investitora sakuplja sredstva, a kupovinom tuđih v.p. formira diversifikovani portfolio sa srazmjernim učešćem svakog dioničara u njemu i prihod obezbjeđuje od rasta cijena dionica iz portfolia kao i pripadajuće dividende.
Investicioni fondovi
• Investiciona jedinica Vrijednost investicione jedinice fonda se dobija dijeljenjem neto
tržišne vrijednosti imovine fonda sa brojem investicionih jedinica• Prospekt fonda je dokument koji bliže određuje podatke o
investicionom fondu, društvu za upravljanje, poslovno ime i sjedište kastodi banke, podatke o naknadama i troškovima koji padaju na teret investicionog fonda, i drugo.
Investicioni fondovi
• suštinska razlika između investicionih fondova i banaka, pošto investicioni fondovi ne garantuju očuvanje uloženih sredstava ali nude veće prinose
• Penzioni fondovi i osiguravajuća društva imaju sličnost sa investicionim fondovima u smislu ulaganja na dugi rok , s tim što oni kroz doprinose i premije imaju redovne prihode a investicioni fond nema.
Alternative
Crowdfunds
Seedfunds
Poslovni anđeli
www.katapult.ba
Specifičnosti finansijskih izvoraPristup izvorima finansiranja
Željko Rička
Finansiranje
1. Pribavljanje kapitala2. Korištenje kapitala3. Obnavljanje kapitala (za pokretanje i kontinuirano
poslovanje preduzeća)
Kapital može biti:- U obliku novca- U obliku stvari- U obliku prava
Ciljevi finansiranja
Glavni ciljevi ostvaruju se donošenjem glavnih finansijskih odluka:• Odluka o ulaganju (investiranju) • Odluka o finansiranju • Odluka o dividendi i zadržanom dobiti
Budući da su ove tri odluke međuzavisne, treba težiti optimalnoj kombinaciji tih odluka u odnosu na glavni finansijski cilj - maksimalizaciju dobiti vlasnika kapitala
Pomoćni finansijski ciljevi
Maksimiziranje dobiti u dugom roku radi:-dividende-zadržane dobiti-novčanih rezervi, i-jačanja finansijske snage
Pomoćni finansijski ciljevi
• Jačanje finansijske snage
-kvantitet finansijske snage podrazumijeva:
(a) usklađenost kratkoročnog i dugoročnog finansiranja,
(b) usklađenost vlastitog i tuđeg kapitala i
(c) očuvanje finansijske ravnoteže.
Kvantitet finansijske snage uslovljava obim poslovanja.
Izvori sredstava
• Sredstva kojima se koristimo u poslovanju potiču iz nekog izvora ( pravne, fizičke osobe, korisnik tuđih sredstava - banka)
• Izvori sredstava se razvrstavaju prema slijedećim pristupima:
– Prema načinu pribavljanja sredstava– Prema namjeni– S obzirom na mogućnost raspolaganja kapitalom
Pomoćni finansijski ciljeviJačanje finansijske snage, finansijska snaga podrazumijeva:a)trajna sposobnost plaćanja svih obaveza u roku(solventnost);b)trajna sposobnost kratkoročnog finansiranja tekućegposlovanja i dugoročnog finansiranja razvoja;c)trajna sposobnost profitabilnog ulaganja u materijalnu,finansijsku i drugu imovinu;d)očuvanje imovine vlasnika (poslovanje bez gubitka);e)povećanje imovine vlasnika ostvarenjem neto dobiti Izadržavanjem dobiti;f)sposobnost zadovoljenja finansijskih potreba uposlenih,fiskusa (naplatom poreza).
Načela finansiranja
•Načelo sigurnosti finansiranja -sigurnost preduzeća -sigurnost povjerilaca•Načelo stabilnosti finansiranja
dugoročna sredstva
Koef.stabilnosti finansiranja=--------------------------------
dugoročni i trajni izvori
Kakav temelj takva kuća = kakav vlastiti kapital takvo preduzeće
Načela finansiranja
•Načelo likvidnosti•Načelo solventnosti•Načelo rentabilnosti•Načelo prilagođavanja finansiranja•Načelo nezavisnosti finansiranja
Pravila finansiranja
Pravila finansiranja su principi za izbor sredstava finansiranja ili norme za pribavljanje kapitala.
Pravila finansiranja: vertikalna pravila finansiranja (sastav kapitala prema porijeklu i ročnosti) horizontalna pravila finansiranja (odnos dijelova imovine i kapitala)
Pravila finansiranja
Vertikalna pravila finansiranja teže da se kroz strukturu kapitala obezbijedi rentabilnost, sigurnost, nezavisnost i elastičnost finansiranja.
Horizontalna pravila finansiranja teže da se kroz relacije pojedinih dijelova uloženih sredstava posmatranih po roku vezanosti i pojedinih dijelova kapitala i posmatranih po roku raspoloživosti obezbijedi održavanje likvidnosti.
Pravila finansiranja
•Horizontalna pravila (Zlatno bankarsko pravilo finansiranja)
Kratkoročno vezana sredstva
Dugoročno vezana sredstva
Kratkoročni izvori finansiranja
Dugoročni izvori finansiranja
Rentabilnost
Sve dok je cijena pozajmljenog kapitala (prosječna kamatna stopa na pozajmljeni kapital) niža od stope prinosa na ukupni kapital, pomjeranjem strukture kapitala ka pozajmljenom kapitalu raste stopa rentabilnosti sopstvenog kapitala.
Radi maksimiranja stope rentabilnosti sopstvenog kapitala, struktura kapitala trebalo bi da se pomjera ka pozajmljenom kapitalu, ali tada neto dobit u apsolutnom iznosu pada (ukupna neto dobit), što ugrožava finansijsku elastičnost u smislu mogućnosti pribavljanja kapitala i otplate skupih izvora finansiranja.
Sigurnost
Sve dok gubitak ne pređe nivo sopstvenog kapitala, povjerioci su zaštićeni, oni mogu naplatiti svoja potraživanja jer je preduzeće dužnik izgubilo sopstveni kapital ali ne i pozajmljeni.
Kad nivo gubitaka pređe nivo sopstvenog kapitala, izgubljen je i pozajmljeni kapital u visini razlike između gubitka i sopstvenog kapitala i u tom iznosu će povjerioci naplatiti manje svojih potraživanja.
POZAJMLJENI KAPITAL VLASTITI KAPITAL
UKUPAN KAPITAL
GUBITAK
Zlatna bilansna pravila
OSNOVNA SREDSTVA
↓
NEDOVRŠENA
PROIZVODNJA
↓
GOTOVI PROIZVODI
↓
LIKVIDNA SREDSTVA
DUGI ROK
↓
SREDNJI ROK
↓
KRAĆI ROK
Neto obrtna sredstva
Stalna obrtna sredstva - minimalni iznos sredstava neophodan za obavljanje prosječne poslovne aktivnosti preduzeća.
Povremena obrtna sredstva - ulaganja uslovljena sezonskim, vanrednim, relativno kratkoročnim oscilacijama u poslovnoj aktivnosti.
Neto obrtna sredstva
Neto obrtna sredstva predstavljaju vrlo značajan indikator likvidnosti preduzeća. Zašto?
Neto obrtna sredstva= ukupna obrtna sredstva – kratkoročne obaveze
AKTIVA PASIVA
OBRTNA SREDSTVA KRATK.OBAVEZE
NETO IMOBILIZACIJE DUGOR.IZVORI
NOF
Rezultat
Dugoročni izvori finansiranja > imobilizacije= neto obrtni fond
Dugoročni izvori finansiranja = imobilizacije= neto obrtni fond 0
(obrtna sredstva u cijelosti finansirana kratkoročnih izvorima
Dugoročni izvori finansiranja < imobilizacije= neto obrtni fond negativan
(dio imobilizacija finansiran kratkoročnim izvorima)
Izbor oblika finansiranja
Relevantne informacije o izvorima koji su u užem izboru:-u kom iznosu se mogu nabaviti potrebna sredstva-na koji rok i sa kojom dinamikom-po kojoj krajnjoj cijeni -uz koje uslove obezbjeđenja-uz koje uslove korištenja -na koji tzv. grace-period (ukoliko se radi o dugoročnimm kreditiima)-da li su ponuđena sredstva u finansijskom ili robnom kreditu ili se komercijalno mogu prilagoditi zahtjevima firme-da li se odobravanje kredita može vezati za kontraisporuku
Oblici finansiranja
Oblici finansiranja:
•osnovni oblik (samofinansiranje, kreditiranje, finansiranje iz udruženih sredstava, finansiranje iz uloga trećih lica) i•specifični oblici finansiranja (finansiranje iz poslovnog rezultata, finansiranje iz rezervi, finansiranje iz amortizacije)
Nešto prikladnija podjela je ona koja se zasniva na frekventnosti pojavljivanja pojedinih izvora kao što su:
•stalni oblici finansiranja, i •povremeni oblici finansiranja.
Vrste finansiranja
KRATKOROČNO FINANSIRANJE-Finansiranje pomoću otvorenog računa -Finansiranje vlastitim mjenicama -Finansiranje akceptnim nalozima -Finansiranje razgraničenim plaćama uposlenika -Finansiranje razgraničenim porezima -Finansiranje emisijom komercijalnih zapisa -Finansiranje bankarskim akceptnim kreditima -Kratkoročni vrijednosni papiri -Potraživanja od kupaca -Zalihe
Vrste finansiranja
SREDNJOROČNO FINANSIRANJE
-Finansiranje srednjoročnim kreditima -Finansiranje najmom -Finansiranje franšizingom
Vrste finansiranja
DUGOROČNO FINANSIRANJE
-Finansiranje emisijom dionica -Finansiranje emisijom obveznica -Finansiranje dugoročnim kreditima
Vlasnički/ dužnički izvori
Karakteristika Kreditni izvori Dionička glavnica
Kontrola Odredbe ugovora oobveznicama/ kreditnog ugovora
Pravo glasa
Trošak izvora Kamate Dividenda
Porezni tretman troška Kamate su trošakposlovanja i porezno odbitnastavka
Divdende nisu trošak poslovanjaisplaćuju se iz dobitka nakon obračuna poreza
Posljedice neplaćanjatroška
Bankrot Nema zakonskih posljedica
Stalni oblici finansiranja
Stalni oblici finansiranja ili osnovni, bili bi oni koji su svojstveni gotovo svim privrednim subjektima za razliku od poveremenih oblika koji su svojstveni samo nekim preduzećima.
Stalni (osnovni) oblici finansiranja :-samofinansiranje-kreditiranje, i -autonomni izvori finansiranja
Samofinansiranje
-koji nastaju emisijom dionica -iz osnova akumuliranog neto dobitka-privremeno oslobođenih novčanih sredstava po osnovu amortizacije-iz osnova dugoročnih rezervisanja-koji su zasnovani na novim trajnim ulozima trećih lica-koji potiču iz potcjenjivanja aktive kao prikriveni izvori -koji potiču iz precjenjivanja obaveza-iz ulaganja kapitala inokosnog vlasnika u inokosno preduzeće-koji nastaju prodajom dugoročnih obveznica iznad nominalne vrijednosti-one koji potiču iz naplate glavnice dugoročnih plasmana-iz osnova efekata revalorizacije koji su nadoknađeni iz ukupnog prihoda.
Kreditiranje
Kriteriji klasifikacije kredita:
-predmet u kojem se daje i vraća kredit -namjena za koju se daje kredit-vrijeme na koje se daju krediti -način obezbjeđivanja kredita-subjekti kao nosioci kredita-uslovi otplate -načini zaračunavanja kamata-porijeklo kredita-način korištenja, odobravanja i pokrića kredita i -valuta u kojoj se daju krediti i drugo.
Finansiranje iz ulaganja trećih lica
Ovaj oblik finansiranja često se poistovjećuje s pojmom zajedničkog ulaganja. Tretira se kao i tzv. joint venture a kao i udruživanje sredstava sa drugim preduzećima radi ostvarivanja nekog zajedničkog cilja.
Ovo nisu trajni ulozi trećih lica jer je ovdje vrijeme ograničeno i ulog nema svojstvo dionice i kao takav ne može biti tretiran kao vlastiti izvor finansiranja.
Akumulirana neto dobit i rezervni kapital
Bitna karakteristika svakog preduzeća jeste da ono nastoji obezbijediti što veća izdvajanja iz ostvarene neto dobiti kako bi što uspješnije moglo zadovoljavati svoje potrebe, koje su različite i mogu se odnositi na:
Akumulirana neto dobit i rezervni kapital
1.Plaćanje dospjelih glavnica iz dugoročno pozajmljenih sredstava zavisno od toga u koje su namjene uložena dobijena sredstva iz dugoročnih pozajmljenih izvora čime se definiše i karakter supstitucije tih izvora vlastitim kapitalom.
-Ako su namijenjene u npr. trajna obrtna sredstva, tada se supstitucija mora izvršiti u potpunosti ako se želi održati postojeća dugoročna finansijska ravnoteža između sredstava i izvora sredstava.
Akumulirani neto dobit i rezervni kapital
2.Druga grupa potrebna za izdvajanja zasniva se na konceptu da se akumuliranje neto dobiti mora tretirati kao dio razvoja preduzeća.
Proširena reprodukcije uz participaciju vlastitih izvora.
Potreba za većim učešćem vlastitih izvora je ekonomski opravdanija ako se računski dokazuje da je stopa prinosa na ukupan kapital blizu prosječne kamatne stope ili da postoji evidentan rizik od daljnjeg pomjeranja vlasničke strukture finansiranja u korist pozajmljenog kapitala.
Akumulirani neto dobit i rezervni kapital
3.Treća grupa potreba proizlazi iz želje da se obezbijede određene rezerve za slučaj očekivanih rizika.
Te rezerve mogu biti: za pokrivanje evidentnih gubitaka, sudskih i drugih sporova, za slučaj tzv. nekomercijalnih rizika (politčke nestabilnosti u zemlji, ratne opasnosti) koji će prouzrokovati smanjivanje naplata, za plaćanja prijevremenog povećanja preferencijalnih dionica i obveznica, kao i za povremenu otplatu nepovoljno ugovorenih dugoročnih kredita (relativno visoko ugovorena kamata i sl.)
Likvidna sredstva amortizacije
-O amortizaciji kao izvoru finansiranja možemo govoriti samo onda kada je ona transformisana u gotovinu pri naplati potraživanja od kupaca. -Amortizacija je interni izvor finansiranja jer nastaje mobilizacijom osnovnih sredstava koja su u preduzeću. -Ona treba da bude jedini vlastiti izvor finansiranja koji se upotrebljava za finansiranje proste reprodukcije.
Likvidna sredstva amortizacije
Ona se može tretirati i kao izvor finansiranja proširene reprodukcije: -onda ako je njena ukupna akumulirana vrijednost veća nego što su vrijednosti otplaćenih dugoročnih dugova koji su korišteni za finansiranje osnovnog sredstva koje je amortizovano, odnosno
-ako se iz namjenski akumulirane amortizacije može nabaviti novo osnovno sredstvo veće vrijednosti nego što je bilo ono po kojem su skupljanja sredstva amortizacije.
Politika finansiranja iz rezervi- politika skrivenih rezervi
Skrivene rezerve odnosno skriveno samofinansiranje imaju ona d.d. čiji bilans sadrži latentne rezerve koje nastaju potcjenjivanjem aktive i/ili precjenjivanjem pasive.
Zbog neizvjesnosti kako će društvo proći u raspodjeli ostvarene neto dobiti, te da bi se smanjio porez na dobit i smanjila zaduženost, a time i teret kamata, uprava i menadžeri često vode politiku skrivenih rezervi.
Politika finansiranja iz rezervi- politika skrivenih rezervi
Te se rezerve stvaraju:
(a) skraćenjem amortizacionog razdoblja,
(b)opadajućom (degresivnom) metodom amortizacije,
(c)procjenjivanjem zaliha materijala i trgovačke robe po najnižim cijenama,
(d)potcjenjivanjem potraživanja,
(e)precjenjivanjem obaveza itd.
Autonomni izvori finansiranja
Ovaj oblik finansiranja pojavljuje se često i pod nazivom spontani oblik finansiranja.
Autonomni izvori finansiranja formiraju se po osnovu obaveza iz poslovnih odnosa sa dobavljačima iz obaveza prema radnicima i fiskusa i ostalih obaveza. Spontani izvori finansiranja su:
Autonomni izvori finansiranja
-obaveze prema dobavljačima-obaveze za primjene avanse od kupaca-obaveze za obračunatu a nenaplaćenu dividendu i obračunatu a nenaplaćenu -naknadu za ulog trećih lica-obaveze za neisplaćene neto lične dohotke radnicima-obaveze za obustavljene a nedoznačene lične dohotke po sudskim i -administrativnim zabranama
Autonomni izvori finansiranja
-obaveze za poreze i doprinose iz ličnih dohodaka-obaveze za obračunate a neplaćene premije osiguranja-obaveze za porez na promet-obaveze za porez na finansijski razultat-obaveze za carine takse i druge dažbine
Finansiranje iz lizinga
Ovaj vid finansiranja sve je više prisutan u finansiranju, naročito skupe opreme i opreme koja je podvrgnuta brzom ekonomskom zastarijevanju.
Davalac opreme u zakup često obezbjeđuje i obuku kadrova koji će rukovati tom opremom kod korisnika ( „know how“ )kao i svu dokumentaciju, vezanu za tehnologiju i tehniku, treba dodati i obezbijeđeno servisiranje i zamjenu pojedinih oštećenih ili dotrajalih dijelova.
- „to lease“koji znači unajmiti, zakupiti.
Finansiranje iz faktoringa
To je specifičan sistem kratkoročnog finansiranja a predstavlja prodaju potraživanja.
Faktoring je specijalizovana firma koja se često poslovno povezuje u multinacionalne kompanije za faktoring u koje su uključuju banke, bankarska holding preduzeća, osiguravajuća društva i za mnoge finansijske organizacije. Faktoring firme bave se otkupom potraživanja.
Finansiranje iz faktoringa značilo bi da je to finansiranje po osnovu prodaje potraživanja posredniku, faktoru.
Alternativni izvori finansiranja
Seed money/ fund oblik finansiranja zasnovan na neformalnoj dioničkoj osnovi/ udruživanju prijatelja/ forodice pri započinjanju posla.Uglavnom manji iznosi udruženi bez značajnih analiza isplativosti što upućuje na visok nivo rizika.
Značajno podsjećaju na mikrokreditne aranžmane. EK je pokrenula slične programe vrijednosti do 25.000 EUR.
Alternativni izvori finansiranja
Poslovni anđeli, neformalni investitori, u start-up investicije ili zamjenu postojećih pozajmica u kapital.
Porijeklo od ulaganja bogataih ljudi za podršku razvoju pozorišta na Broadway-u.
Specifičnost je u angažmanu ljudi sa iskustvom i sa dobrim kontaktima koje ulažu u razvoj potentnih ideja.
Spremnost za veoma rizična ulaganja uz očekivanja za visokom stopom povrata ulaganja (primjer Silikonske doline)
Alternativni izvori finansiranja
Crowdfunding (grupno finansiranje), oblik neprofitnih, socijalnih, čak političkih inicijativa zasnovanih na okupljanju ljudi posredstvom web platforme.
Poznat primjer izgradnje Statue slobode u Njujorku (Pulicerova inicijativa 1884.g.-125.000 ljudi prikupilo je 100.000 USD ).
www.katapult.ba prvi primjer grupnog finansiranja u BiH.
Alternativni izvori finansiranja
Servis se sastoji od dvije vrste Crowdfunding-a:” Nagradni Crowdfunding “, koji je vrsta podržavanja projekata objavljenih na ovoj platformi, putem finansiranja/sponzorstva.” Investicioni Crowdfunding ” , gdje investitori mogu pokazati interesovanje za ulaganje sredstva u privatne firme sa ograničenom odgovornošću i njihove projekte , a koji su objavljeni na web stranici. Ovim kao investitor ostvarujete kontakt sa vlasnikom projekta I u kasnijem procesu direktno sa istim dogovarate mogućnost suvlasništva u takvoj firmi i sa unaprijed definisanim uslovima od strane tog društva.
Alternativni izvori finansiranja
Eureka- program za podršku inovacijamaEuropean Regional Development Fund za podršku sme-sektoruEuropean Social Fund za podršku ekonomskim tokovima i socijalnih programaRural Development Fund podrška razvoju poljoprivrede i šumarstvaJoint European Resources for Micro and Medium Enterprises (JEREMIE) podrška malim i srednjim preduzećimaEuropean Investment Bank (EIB) loans kreiti za sme
Računovodstvo u funkciji poslovnog odlučivanjaFinansijsko izvještavanje
Prof dr Željko Rička
Korporativno upravljanje
K.U. nastoji zadovoljiti očekivanja različitih interesnih grupa - vlasnika, menadžmenta, zaposlenih, kupaca, dobavljača, države i sl.
Vlasnici su zainteresovani za “sadašnje stanje svog kapitala kao i informacije na osnovu kojih mogu predviđati poslovanje preduzeća u budućnosti”-(cilj vlasnika je uvećanje vrijednosti preduzeća kroz povećanje njegove profitabilnosti).
Ulagači kapitala zabrinuti su zbog rizika koji mu je svojstven te motivisani prinosima od tih ulaganja.”
Korporativno upravljanjeZadatak menadžmenta je usmjeravanja preduzeća ostvarivanju njegovih temeljnih ciljeva i svrhe postojanja, te realizacije odluka vlasnika.
Kreditori su zainteresovani za informacije koje im omogućavaju donošenje odluke o tome da li i pod kojim uslovima odobriti kredit. (solventnost preduzeća; sigurnost povrata odobrenih kredita i kamate )
Dobavljači i ostali povjerioci zainteresirani su za informacije koje im omogućavaju sigurnost naplate potraživanja po dospijeću.
Korporativno upravljanje
Kupce zanimaju fer i istinite informacije o poslovanju preduzeća,
Državi su značajne informacije o ostvarivanju porezne politike, a to znači visina ostvarene dobiti.
Kvalitetne informacije potrebne su zaposlenima i njihovim sindikatima za ocjenu stabilnosti i profitabilnosti poslodavca.
Korporativno upravljanje
Za poslovanje nekog preduzeća zanima se i cjelokupna javnost.
preduzeća doprinose lokalnoj privredi na mnogo načina, uključujući zapošljavanje većeg broja ljudi ....
Korporativno upravljanjeZa uspješno poslovanje preduzeća zainteresovane različite interesne grupe (stakeholders) koje imaju različite potrebe, interese i ciljeve.
One donose i različite poslovne odluke koje su u funkciji ostvarivanja njihovih različitih interesa i ciljeva.
To generira različite potrebe i zahtjeve za informacijama o poslovanju preduzeća. (bez tih informacija navedene grupe ne bi mogle donositi racionalne poslovne odluke).
Ista informacija za različite korisnike nema jednaku vrijednost, ali moraju biti REALNE.
Koncept računovodstva
•računovodstveno planiranje•knjigovodstvo•računovodstvena kontrola•računovodstvena analiza
"Stoga opominjem svakog trgovca da se pozabavi time da zna dobro i uredno voditi svoje knjige, a tko to ne zna, neka se dade poučiti ili neka drži sposobna i vješta mladića knjigovođu. Inače će u njegovim trgovačkim poslovima nastati pravi kaos i babilonska pometnja, a od toga se čuvaj ako ti je draga čast i tvoje imanje.“
Benedikt Kotruljević O trgovini i savršenom trgovcu, 1423. godina
Računovodstvo
Funkcionalna struktura računovodstva
-finansijsko računovodstvo-računovodstvo troškova-upravljačko računovodstvo
FINANSIJSKO računovodstvo
Vrste računovodstva iz ugla korisnika
• Finansijsko računovodstvo (finansial accounting),– računovodstveni sistem koji osigurava kvantitativne informacije
koje su potrebne prilikom sastavljanja finansijskih izvještaja za eksterne korisnike
• Računovodstvo troškova (cost accounting),– računovodstveni sistem koji osigurava kvantitativne informacije za
menadžere koje su im potrebne u procesu planiranja i kontrole
Računovodstvo TROŠKOVA
UPRAVLJAČKO računovodstvo
FINANSIJSKO računovodstvo
Vrste računovodstva sa stajališta korisnika
• Upravljačko računovodstvo (managerial accounting)– obuhvaća dio upravljačkog računovodstva i dio finansijskog
računovodstva, i u tom kontekstu računovodstvo troškova opisuje se kao računovodstveni sistem koji osigurava kvantitativne informacije menadžerima za planiranje i kontrolu (upravljačko računovodstvo) te utvrđuje troškove proizvoda (dio finansijskog računovodstva).
Računovodstvo TROŠKOVA
UPRAVLJAČKO računovodstvo
Računovodstveni proces
Poslovne promjene• Pojam poslovne promjene usko je vezan za pojam
računovodstvenih podataka i informacija i njihovog procesiranja u računovodstvenom sistemu
• Knjigovodstveni podaci su skup neutralnih činjenica i rezultat su prikupljanja, sistematiziranja i sintetiziranja obavijesti koje govore o već nastalim promjenama.
• Ako su knjigovodstveni podaci obogaćeni i podacima o očekivanim kretanjima, rezultatima analize i nadzora, tada se već govori o računovodstvenim podacima.
• Problemskim usmjeravanjem računovodstvenih podataka dolazi se do pojma računovodstvenih informacija (usmjerenih internim i eksternim korisnicima)
Računovodstveni procesULAZ PROCES OBRADE IZLAZPrikupljanje podataka o nastalim poslovnim događajima
Analiza poslovnih događaja Evidentiranje u poslovnim knjigama
-Sastavljanje probnog bilansa -Sastavljanje finansijskih izvještaja
Da bi poslovni događaj bio predmet knj. evidencije mora zadovoljiti sljedeće:
1. da je poslovni događaj stvarno nastao,2. da se može vrijednosno izraziti,3. da mijenja stanje aktive i pasive (imovine i izvora imovine) te da utiče na
prihode i rashode, 4. da postoji pravdajuća isprava kojom se može dokazati nastanak promjene
Poslovne promjene
Knjigovodstvene poslovne promjene
• Ako zadovoljavaju naprijed navedene kriterije, tada slijedi evidencija u poslovnim knjigama (dnevnik i glavna knjiga)– Dnevnik je osnovna poslovna knjiga u kojoj se hronološkim redom zapisuju
poslovni događaji onim redom kako su nastajali.– Glavna knjiga je hronološka i sistematizirana te sveobuhvatna evidencija.
To znači da za svaki oblik imovine, izvora imovine, prihoda i rashoda postoji posebna evidencija (konto) u kojoj se opet hronološki zapisuju promjene vezane za dotičnu kategoriju.
Neknjigovodstvene poslovne promjene
• Evidencija u drugim poslovnim promjenama, npr. zaključen ugovor s kupcem
Knjigovodstvena isprava kao podloga za evidentiranje poslovne promjene
• Budući da je računovodstvo u kojem se obrađuju podaci fizički odvojeno od mjesta na kojima se događaju promjene, potrebno je nastanak poslovnog događaja zabilježiti u obliku nekog pisanog dokaza, a to su knjigovodstvene isprave.
• U tom kontekstu možemo reći da knjigovodstvene isprave služe kao dokaz o nastanku poslovnog događaja i ujedno kao podloga za unos podataka u poslovne knjige.
Knjigovodstveni konto
• Naziv konto potiče od latinske riječi conto, što znači račun.
• Na kontu ili računu bilježe se poslovne transakcije odnosno promjene koje se događaju na osnovnim ekonomskim kategorijama, tj. na imovini, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima.
• Konto je nosilac podataka, on je ujedno i instrument sistematizacije pojedinih oblika aktive, pasive, prihoda i rashoda jer preuzima identitet određenog pojavnog oblika.
“Ako primim robu, tada dugujem novac"
“Ako dam nekome robu, tad od njega potražujem novac "
Konta su se, dakle, personificirala s osobama koje su predstavljala i odatle i potiče početno pravilo evidencije "ko prima, taj duguje" i “ko daje, taj potražuje“
Knjigovodstveni konto
bez obzira na fizički izgled svaki konto mora sadržavati neki određeni minimum podataka
NAZIV KONTA Šifra kontadatum OPIS isprava VRIJEDNOST
duguje potražuje saldo
Knjigovodstveni konto
osnovni oblik
T - konto
T-kontoDuguje +Konto se zadužuje Konto debitira Konto se tereti
Potražuje -Konto se odobrava Konto kreditira Konto se priznaje
Pravila evidencije - sistem dvojnog knjigovodstva
• Svaki poslovni događaj izaziva bar dvije promjene suprotnog karaktera, tj. odlazak sredstva s jednog mjesta znači istodobno i njegov dolazak na neko drugo mjesto, pa se prema tome mora i zapisati na barem dva mjesta (dva konta).
• Pri tome se dolazak bilježi na lijevu ili dugovnu stranu, a odlazak na desnu ili potražnu stranu.
• Desna strana dvostranih računa uvijek prima bilješke o odlasku, a lijeva strana bilješke o dolasku vrijednosti pokrenute poslovnim događajem.
Žiro račun1000
Pravila evidencije - sistem dvojnog knjigovodstva
Primjer 1: Kad podižemo novac iz banke, smanjuje se novac na računu u banci za 1.000 i povećava novac u blagajni preduzeća za 1.000, što prikazano na kontima izgleda kao:
Blagajna1000
Primjer 2: Ako želimo zabilježiti nabavku sirovine od dobavljača u vrijednosti 2.000 KM, tada ćemo to na kontima prikazati na sljedeći način:
Zalihe sirovina2.000
Obaveze prema dobavljačima2.000
:DUGUJE = POTRAŽUJE
IMOVINA = IZVORI IMOVINE AKTIVA = PASIVA
Na kontima se prikazuje:1. šta imamo (imovina ili aktiva), 2. odakle nam to (od dobavljača), tj. porijeklo imovine (izvor
imovine ili pasiva).
!!! uvijek se evidentira na osnovu istog iznosa, koji jednom zapisujemo kao duguje i jednom kao potražuje
Temeljno pravilo dvojnog knjigovodstva
IMOVINA (AKTIVA )duguje potražuje
Početno stanjePovećanje (+) Smanjenje (-)
Sistem dvojnog knjigovodstva
IZVORI IMOVINE (PASIVA)duguje potražuje
Smanjenje (-) Početno stanjePovećanje (+)
Da bi se bolje razumjela logika samog dvojnog knjigovodstva, potrebno je razumjeti načine nastanka poslovnih događaja
Svi poslovni događaji se svrstavaju u četiri osnovna tipa:1. iz vanjskog svijeta u preduzeće,
posljedica im je povećanje aktive i povećanje pasive, odnosno promjena i njihove vrijednosti i strukture. To je promjena u kvantitativnom i kvalitativnom smislu (primjer: nabavka sirovina od dobavljača).
2. iz preduzeća u vanjski svijet, dovode do smanjenja aktive i pasive, tj. do promjene i vrijednosti
i strukture, tj. promjena u kvantitativnom i kvalitativnom smislu (primjer: plaćena obaveza prema dobavljaču).
Sistem dvojnog knjigovodstva
Vrste poslovnih događaja - nastavak
3. unutar samog preduzeća, promjene se događaju samo u strukturi aktive jer takve promjene dovode
do povećanja jednog oblika imovine uz istovremeno smanjenje nekog drugog oblika imovine (primjer: naplaćeno potraživanje od kupaca).
4. u vanjskom svijetu posljedica tih kretanja samo je promjena strukture pasive, dakle
promjena samo u kvalitativnom smislu (primjer: banka je umjesto nas platila našem dobavljaču).
Sistem dvojnog knjigovodstva
Pravila evidencije na kontima prihoda i rashoda
• Prihodi i rashodi nastaju kao posljedica promjene na pozicijama imovine i izvora imovine, i to u onom dijelu koji kao krajnji učinak ima uticaj na finansijski rezultat odnosno na kapital preduzeća.
• Pri tome rashode posmatramo kao vrijednost ulaganja u poslovni proces, a prihode rezultatima ili učincima koji se iz tog procesa ostvaruju
"prihodi uvijek potražuju", a "rashodi uvijek duguju"
Pravila evidencije na kontima prihoda i rashoda
• Kao vrijednost uloga pojavljuje se smanjenje odnosno trošenje imovine i povećanje obaveza koje nastaju korištenjem tuđih usluga.
• Kao vrijednost rezultata (suprotno ulaganjima) javlja se, u pravilu, povećanje nekog drugog oblika imovine ili smanjenje obaveza.
• Ako vrijednosti ulaganja označimo rashodima, a vrijednosti rezultata prihodima, tada možemo donijeti zaključak i o pravilima evidencije na tim kontima.
"prihodi uvijek potražuju", a "rashodi uvijek duguju"
Osnovni pojmovi poslovnog računovodstva
Osnovne ekonomske kategorije
Osnovne ekonomske kategorije su: -imovina, sredstva-obaveze, -kapital, -prihodi, -rashodi, -finansijski rezultat.
Statične kategorije
Dinamične kategorije
Bilans stanjasistematiziran pregled stanja:◦ imovine (aktiva),◦ obaveza (pasiva), i◦ kapitalana određeni dan.
Osnovni finansijski izvještaj koji pokazuje finansijski položaj preduzeća i koji služi kao podloga za ocjenu sigurnosti poslovanja daje odgovore na sljedeća pitanja:◦ kakva je finansijska snaga preduzeća◦ kakva je likvidnost◦ hoće li preduzeće moći podmiriti obaveze◦ kakva je horizontalna finansijska struktura◦ kakav je položaj preduzeća u odnosu na druge
Aktiva
Imovina-aktiva -sredstvaimovina čini ekonomske resurse od koje preduzeće može ostvariti određene ekonomske koristi ◦ kratkotrajna = tekuća = obrtna◦ dugotrajna = fiksna = stalna◦ [vremenska razgraničenja]◦ [gubitak iznad visine kapitala] podjela prema približnom stepenu unovčivosti imovine•kratkotrajna se pretvara u novac u razdoblju kraćem od 1 god•dugotrajna se pretvara u novaca u razdoblju dužem od 1 god
Kratkotrajna imovina/ sredstva
A. KRATKOTRAJNA IMOVINA -NOVAC-POTRAŽIVANJA-FINANSIJSKA IMOVINA-ZALIHE
Dugotrajna imovina/ sredstva
B. DUGOTRAJNA IMOVINA -MATERIJALNA IMOVINA -NEMATERIJALNA IMOVINA -FINANSIJSKA IMOVINA -POTRAŽIVANJA
Novac
Kratkotrajna imovina – NOVAC-gotovina u blagajni-novac na žiro-računu-novac na deviznom računu-izdvojena novčana sredstva za isplatu čekova
Potraživanja
Kratkotrajna imovina – POTRAŽIVANJA-potraživanja od kupaca-potraživanja od zaposlenih-potraživanja od države-potraživanja za kredite, depozite i kaucije (DATI)-ostala potraživanja
Zalihe
Kratkotrajna imovina – ZALIHE-sirovine, materijal, rezervni dijelovi, sitni inventar-proizvodnja u tijeku – nedovršeni proizvodi i poluproizvodi-gotovi proizvodi-trgovačka roba-isplaćeni predujmovi za zalihe
Finansijska imovina
Kratkotrajna imovina – FINANSIJSKA IMOVINA[plasmani novca na kraći rok od jedne godine]-dati kratkoročni krediti-dionice (KUPLJENE OD DRUGIH)-poslovni udjeli-dati depoziti-obveznice i drugi dužnički kratkoročni vrijednosni papiri-otkupljene vlastite dionice
Materijalna imovina
Dugotrajna imovina – MATERIJALNA IMOVINA[ima fizički oblik]-prirodna bogatstva (zemljišta, šume, predujmovi za šume izemljišta)-zgrade-postrojenja i oprema-alati, uredski i pogonski inventar-transportna sredstva-namještaj-materijalna imovina u pripremi
Nematerijalna imovina
Dugotrajna imovina – NEMATERIJALNA IMOVINA[nema opipljivi oblik]-osnivački izdaci-izdaci za istraživanje i razvoj-patenti, licence, koncesije-goodwill-ostala nematerijalna imovina-avansi za nematerijalnu imovinu
Finansijska imovina
Dugotrajna imovina – FINANSIJSIJSKA IMOVINA[ulaganja novčanih sredstava na rok duži od 1 godine]-dati krediti, depoziti, kaucije-dionice (KUPLJENE OD DRUGIH)-poslovni udjeli-obveznice i drugi dužnički dugoročni vrijednosni papiri –(KUPLJENE OD DRUGIH)-otkupljene vlastite dionice
Potraživanja
Dugotrajna imovina – POTRAŽIVANJA-prodaja na kredit-potraživanja od povezanih preduzeća-potraživanja za kredite, depozite i kaucije-ostala potraživanja
Vremenska razgraničenja
C. VREMENSKA RAZGRANIČENJA[imovina koju nije moguće dosljedno uvrstiti niti u kratkotrajnuniti u dugotrajnu imovinu, može biti zasebno ili u kratkotrajnoj imovini]-plaćeni troškovi budućeg razdoblja-plaćene premije osiguranja, pretplata za stručnu literaturu,-investiciono održavanje itd.-nedospjela naplata prihoda-pravo na državnu potporu, subvencije i dr.
Gubitak iznad visine kapitala
D. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA-gubitak je npr. 12.000 KM, a kapital je 10.000 KM-u tom slučaju će kapital biti 0, a gubitak iznad visine kapitalaće biti 2000 KM-iz finansijske imovine se mora nadoknaditi taj iznos od 2000KM
Ukupna aktiva
UKUPNA AKTIVA-nastaje kao zbir svih navedenih stavkipored njih, mogu se još pojaviti:◦ potraživanja za upisani neuplaćeni kapital◦ vanbilansni zapisi
Obaveze i kapitalOBAVEZE (PASIVA) I KAPITAL-sva imovina kojom preduzeće raspolaže ima svoje porijeklo,način sticanja, odnosno izvore od kojih je pribavljeno svaka stavka u aktivi ima svoju stavku u pasivi-npr. kupljena je roba – povećava se zaliha, povećavaju seobaveze prema dobavljačima-zavisno od toga ko je uložio novac u preduzeće – vlasnik ilineki drugi subjekt, izvore sredstava dijelimo prema vlasništvu:◦ vlastiti izvori: kapital◦ tuđi izvori: obaveze izvore sredstava dijelimo i prema roku dospijeća:◦ kratkoročni izvori, odnosno obaveze◦ dugoročni izvori odnosno obaveze◦ trajni izvori, odnosno kapital
KRATKOROČNAimovina
DUGOROČNAimovina
NovacPotraživanja (za prodato, od države, od zaposlenih…)Zalihe (sirovina, materijala, robe, gotovih proizvoda)Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda
Materijalna (nekretnine, postrojenja, oprema)Nematerijalna (osnivački izdaci, patenti, licence, koncesije)Finansijska (dionice, obveznice)Potraživanja (od prodaje na rok duži od jedne godine)
ELEMENTI Bilansa stanja: imovina
Kapital i rezerve
A. KAPITAL I REZERVE-razlika između ukupne imovine i ukupnih obaveza
-sve što imam – sve što dugujem = moja neto vrijednost ili kapital
-onaj dio imovine koji pripada vlasnicima preduzeća to je vlastiti izvor imovine i trajni je izvor-kapital se primarno formira ulaganjem vlasnika pri osnivanju preduzeća, a uvećava se u slučaju uspješnog poslovanja odnosno zadržavanja profitaKapital se sastoji od:◦ uloženog kapitala◦ zarađenog kapitala
Kapital i rezerve
A. KAPITAL I REZERVE-upisani odnosno osnovni kapital-kapitalni dobici-kapitalni gubici-rezerve za otkupljene vlastite dionice-revalorizacione rezerve-zadržana dobit-preneseni gubitak-dobit/gubitak tekuće godine
Kapital i rezerve
A. KAPITAL I REZERVE promjene na kapitalu:
povećanje smanjenjeDodatna ulaganja Raspodjela dobitiZadržana dobit Gubici
Elementi Bilansa stanja: OBAVEZE I KAPITAL
sve što imam- sve što dugujem
_____________________________= moja neto vrijednost ili kapital
Dugoročne obaveze
B. DUGOROČNE OBAVEZE[obaveze koje dospijevaju na naplatu u roku dužem od 1 godine]-obaveze za kredite-obaveze za finansijske najmove (leasing)-obaveze po obveznicama (ZA OBVEZNICE KOJE JE PREDUZEĆE IZDALO)-obaveze prema dobavljačima
Kratkoročne obaveze
C. KRATKOROČNE OBVEZE[obaveze koje dospijevaju na naplatu u roku do 1 godine]-obaveze za kredite-obaveze za primljene predujmove, depozite i jamstva-emitovani kratkoročni vrijednosni papiri-obaveze prema dobavljačima za materijal, robu-obaveze za izvršene usluge-obaveze za plaće-obaveze za poreze, doprinose i druga javna davanja
Struktura bilansa stanjaAKTIVA PASIVA
IMOVINADugoročna -nematerijalna-materijalna-finansijskaKratkoročna-novac-potraživanja-zalihe
KAPITAL-osnovni-rezerve (zakonske, statutarne, revalorizacijske)-akumulirana dobit (gubitak)-dobit (gubitak) periodaOBAVEZEDugoročneKratkoročne
IMOVINA = OBAVEZE + KAPITAL
Imovina je klasifikovana po principu rastuće likvidnosti
Izvori su klasifikovani po principu opadajuće ročnosti
Jednačine
AKTIVA = PASIVA 50.000,00 = 50.000,00
Jednačine
IMOVINA (sredstva) = OBAVEZE + KAPITAL 100.000,00 = 20.000,00 + 80.000,00
Jednačine
FINANSIJSKI REZULTAT = PRIHODI – RASHODI 10.000,00 = 200.000,00 – 190.000,00
Imovina-obaveze-kapital
-Bilans stanja prikazuje stanje imovine, obaveza i kapitala naodređeni dan-Bilans stanja pokazuje sve što imamo (aktiva) i odakle nam to (pasiva)
-s obzirom da BS pokazuje imovinu preduzeća s dva aspekta, to upućuje na nužnost postojanja vrijednosne jednakosti odnosno bilansne ravnoteže:
AKTIVA = PASIVA + KAPITAL-razlika između tekuće aktive i tekućih obaveza je neto obrtni kapital
Finansijska poluga
-upotreba obaveza u kapitalnoj strukturi zove se finansijska poluga
-što preduzeće ima više obaveza, kao postotak od imovine, to je veći stepen finansijske poluge
-upotreba obaveza može donijeti i dobitke i gubitke
-finansijska poluga povećava potencijalnu nagradu vlasnicima, ali i mogućnost finansijskih problema
Tržišna vrijednost vs knjigovodstvena vrijednost
-vrijednost u BS za imovinu preduzeća je knjigovodstvena vrijednost - to nije onoliko koliko imovina danas zaista vrijedi
-imovina koja je u knjigama je ono što je preduzeće platilo za nju bez obzira prije koliko vremena i bez obzira na to koliko danas vrijedi
-za tekuću imovinu nema velike razlike, a za fiksnu ima - zbog???
-tržišna vrijednost pokazuje koliko imovina danas vrijedi na tržištu
Prihodi i rashodi
• Prihodi su prirast ekonomskih koristi, koji kroz povećanje imovine ili smanjenje obaveza imaju kao krajnji rezultata povećanje neto imovine (prirast supstance). Pozitivna komponenta rezultata
• Rashodi su smanjenje ekonomskih koristi, koji kroz smanjenje imovine ili povećanje obaveza imaju kao krajnji rezultata smanjenje neto imovine (smanjenje supstance). Negativna komponenta rezultata
Prihodi
Prihodi su povećanja ekonomskih koristi koje subjekt ostvaruje prodajom proizvoda, usluga, robe i na druge načine.
Društvo ostvaruje djelatnost za koju je osnovano korištenjem imovine, a krajnji cilj je da prodajom svojih učinaka ostvaruje prihode.
PRIHOD ≠ PRIMITAK
Prihodi
Prihodi se računovodstveno priznaju kada je izvršena prodaja, odnosno ispostavom računa kupcu, bez obzira na naplatu. Kada se prodaje za gotovinu, tada istodobno s prihodom nastaje i novčani primitak.
!!!prihod nastaje ispunjenjem obaveze prodavatelja, odnosno prodajom, a ne ispunjenjem obaveze kupca, odnosno plaćanjem.
Prodajom nastaju prihodi i potraživanja od kupaca, a naplatom se potraživanja od kupaca pretvaraju u novac.
Elementi BILANSA USPJEHA (uspješnosti poslovanja
PRIHODI - RASHODI = FINANSIJSKI REZULTAT
PRIHODI > RASHODA ---- DOBIT RASHODI > PRIHODA ---- GUBITAK
PRIHODI RASHODI
•Od prodaje•Finansijski •Od vrednovanja•Ostali prihodi
•Poslovni•Finansijski •Od vrednovanja•Ostali prihodi
Priznavanje prihoda i rashoda • Prihodi i rashodi su obračunske kategorije i razlikuju se od
primitaka i izdataka novca. • Prihodi i rashodi se utvrđuju prema nastanku događaja, tj. priznaju
se onda kad su zarađeni, kad su nastali (a ne kad je novac stvarno primljen ili isplaćen) i unose se u finansijske izvještaje razdoblja na koje se odnose.– To znači da se prihodi priznaju i u poslovnim knjigama
evidentiraju onda kad su stvarno nastali, tj. kad je roba prodana ili usluga izvršena i kad su zadovoljeni još neki minimalni uslovi
– Prihodi se, dakle, priznaju samo onda kad su stvarno izvjesni, sigurni, dok se rashodi priznaju i kad su mogući (načelo opreznosti)
Priznavanje prihoda i rashoda
Prema MRS-u 18 (Prihodi) za priznavanje prihoda potrebno je ostvariti nekoliko uslova:
1. da je roba, proizvod, stvarno predan kupcu ili da je usluga izvršena,2. da se vrijednost prihoda može mjeriti, i3. da ne postoji neizvjesnost u pogledu naplate potraživanja.
Razlika između prihoda i primitaka očituje se u:
a) vremenskoj nepodudarnosti prihoda i primitaka, i
b) riziku transformacije prihoda u primitke
Rashodi/ troškovi
Pojmovno razgraničenje:
• Rashodi• Utrošci• Izdaci• Troškovi
Rashodi
• Prema MRS rashodi su “smanjenje ekonomskih koristi kroz obračunsko razdoblje u obliku odliva ili iscrpljenja imovine, odnosno stvaranja obaveza što za posljedicu ima smanjenje glavnice”.• Rashodi su iznosi koji se nadoknađuju iz prihoda.•“Pod rashodima se podrazumijevaju ulaganja u poslovni proces koja predstavljaju potrošnju dobara u stvaranju učinka, ali i neutralnu potrošnju dobara u preduzeću povezanu s nastankom izdatka”.• Razlikujemo: - rashode poslovanja,- rashode finansiranja, i- vanredne rashode.
Utrošci
•Utrošci predstavljaju fizičko ulaganje materijalnih vrijednosti,odnosno faktora proizvodnje u poslovni proces koji rezultira stvaranjem učinaka. •Oni nisu klasična računovodstvena kategorija, ali imaju izuzetnu važnost u računovodstvenom nadzoru i analizi.
Izdaci
• Izdaci predstavljaju izlaz novca iz preduzeća tj. odnose se na smanjenje gotovine ili novčanih ekvivalenata u obliku gotovinskih ili obračunskih isplata, zavisno od načina plaćanja koji se u pojedinoj transakciji koristi. • Oni mogu, ali i ne moraju imati karakter troška što zavisi od toga da li su nastali u vezi stvaranja učinaka ili nisu.
Troškovi
•Troškovi predstavljaju vrijednosno izražene utroške faktora proizvodnje u poslovnom procesu koji nastaju isključivo zbog stvaranja učinaka. •Obuhvataju najveći dio rashoda budući je veći dio rashoda u poslovanju preduzeća direktno vezan za stvaranje učinaka.•Svi rashodi, izdaci i utrošci koji su nastali zbog stvaranja učinaka imaju karakter troškova.• S obzirom na način nadoknađivanja iz prihoda razlikujemo:- troškove proizvoda, i- troškove razdoblja.
Troškovi
• Troškovi proizvoda svi su oni troškovi koji se uključuju odnosno obračunavaju u vrijednost zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda. Ovi troškovi postaju rashodi u razdoblju kada su proizvodi prodani.• Troškovi razdoblja obuhvataju sve one troškove koji se ne uključuju u troškove proizvoda te se nadoknađuju u ukupnim iznosima iz ukupnog prihoda obračunskog razdoblja u kojem su nastali.
Odnos rashoda i troškova
• Rashodi koji su nastali neposredno zbog stvaranja učinaka odgovaraju troškovima poslovanja.• S obzirom na podjelu računovodstva možemo zaključiti da su rashodi kategorija finansijskog računovodstva, dok su troškovi kategorija računovodstva troškova tj. internog obračuna.
Troškovi/ rashodi
Troškovi proizvoda pripisuju se proizvodima kad se resursi koriste za proizvodnju proizvoda namijenjenog prodaji. Tada su troškovi proizvoda prikazani u bilansu kao sredstvo.
Troškovi proizvoda postaju rashod, tj. oduzimaju se kako bi se utvrdila neto dobit u razdoblju u kojem je proizvod prodan.
Finansijski rezultat
Finansijski rezultat je razlika između prihoda i rashoda. Ako je pozitivan, naziva se dobit, a kada je negativan, naziva se gubitak.
Financijski rezultat je oporeziva kategorija. Uz određene propisane korekcije predstavlja osnovicu za oporezivanje.
Finansijski rezultat
Finansijski rezultat (bruto dobit) - Porez na dobit
= Neto finansijski rezultat (neto dobit) - Dio rezultata za isplatu vlasnicima
= Zadržana dobit
Pojam i vrsta finansijskih izvještaja
Elementi finansijskih izvještaja
Pojam i vrste finansijskih izvještaja (FI)
Pojam finansijskih izvještaja
• Finansijski izvještaji predstavljaju završnu fazu računovodstvenog procesiranja podataka i pojavljuju se kao nosioci računovodstvenih informacija.
• Cilj finansijskog izvještavanja jest informisanje zainteresiranih korisnika o finansijskom položaju preduzeća i o uspješnosti poslovanja
Pojam i vrste finansijskih izvještaja (FI)
Vrste finansijskih izvještaja
Set finansijskih izvještaja čine:
1. Bilans stanja (Izvještaj o finansijskom položaju), 2. Bilans uspjeha (Izvještaj o sveukupnoj dobiti),3. Izvještaj o promjenama u kapitalu, 4. Izvještaj o novčanim tokovima 5. Bilješke uz finansijske izvještaje
FI posmatrani zajedno, u međusobnoj interakciji, govore o "zdravstvenom stanju" nekog preduzeća, a utvrditi i razumjeti to "stanje" znači imati mogućnost donositi primjerene i racionalne poslovne odluke
Bilans stanja (Izvještaj o finansijskom položaju)
• Izvještaj koji sistematizirano prikazuje stanje imovine, obaveza i kapitala u određenom vremenskom trenutku
• Bilans stanja je osnovni finansijski izvještaj koji prikazuje finansijski položaj preduzeća i koji služi kao podloga za ocjenu sigurnosti poslovanja
• Ona predstavlja dvostruki prikaz imovine, jednom prema pojavnom obliku i drugi put prema porijeklu odnosno vlasničkoj pripadnosti te imovine.
• Imovina preduzeća naziva se još i AKTIVA (lat. activus = radin, djelatan), a izvori te imovine PASIVA.
171
Dva načina prezentacije troškova (rashoda)u Bilansu uspjeha (po MRS 1)
1. Funkcionalni pristup (dosadašnji obrazac Bilansa uspjeha)
2. Prihodi
- Trošk. prodatih proizvoda= Bruto dobit- Troškovi distribucije- Troškovi admin. (uprave)- Ostali operativni rashodi= Dobit od operat. aktivnosti+/- Finansijski prihodi (rashodi)+/- Ostali prihodi (rashodi)Dobit (gubitak) perioda
2. Po prirodnim vrstama troškova (novi obrazac Bilansa uspjeha)
1. Realizirane dobiti (DOBIT ILI GUBITAK PERIODA)
Dobit od neprekinutog poslovanjaDobit od prekinutog poslovanjaUkupna realizirana dobit
2. Nerealizirane dobiti (tzv. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK)
KONCEPT OBRASCA:
1. Poslovni prihodi2. Poslovni rashodi3. Dobit / gubitak od poslovnih aktivnosti (1 – 2)4. Finansijski prihodi5. Finansijski rashodi6. Dobit / gubitak od finansijske aktivnosti (4 – 5)7. Dobit / gubitak od redovne aktivnosti (3 + 6)
172
Dobit (gubitak) od REDOVNE AKTIVNOSTI
KONCEPT OBRASCA:8. Ostali prihodi i dobici9. Ostali rashodi i gubici10. Dobit / gubitak od ostalih prihoda i rashoda (8 – 9)11. Prihodi po osnovu usklađivanja vrijednosti12. Rashodi po osnovu usklađivanja vrijednosti13. Povećanje vrijednosti specifičnih stalnih sredstava14. Smanjenje vrijednosti specifičnih stalnih sredstava15. Dobit / gubitak od usklađivanja vrijednosti
(11 – 12 + 13 – 14)
173
16.Prihodi od promjene računovodstvenih politika i ispravki neznačajnih grešaka iz ranijih perioda
17. Rashodi iz osnova promjene računovodstvenih politika i ispravki neznačajnih grešaka iz ranijih perioda
18. Dobit / gubitak od NEPREKINUTOG poslovanja prije poreza (7 + 10 + 15 + 16 – 17)
174
Dobit / gubitak od redovne aktivnosti +
Dobit / gubitak od ostalih prihoda i rashoda+
Dobit / gubitak od usklađivanja vrijednosti+
Prihodi (rashodi) od promjene računovodstvenih politika i ispravki neznačajnih grešaka iz ranijih perioda
19. Porezni rashodi perioda20. Odloženi porezni rashodi perioda21. Odloženi porezni prihodi perioda22. Neto dobit / gubitak od neprekinutog poslovanja (18 – 19 – 20 +
21)23. Prihodi i dobici iz osnova prodaje i usklađivanja vrijednosti
sredstava namijenjenih prodaji i obustavljenog poslovanja24. Rashodi i gubici iz osnova prodaje i usklađivanja vrijednosti
sredstava namijenjenih prodaji i obustavljenog poslovanja25. Dobit / gubitak od prekinutog poslovanja (23 – 24)26. Porez na dobit od prekinutog poslovanja27. Neto dobit / gubitak od prekinutog poslovanja (25 – 26)28. Neto dobit / gubitak od perioda (22 + 27)
175
29. Dobici / gubici utvrđeni direktno u kapitalu30. Ostala sveobuhvatna dobit / gubitak prije poreza (29)31. Obračunati odloženi porez na ostalu sveobuhvatnu dobit32. Neto OSTALA sveobuhvatna dobit / gubitak (29 – 31)33. UKUPNA neto SVEOBUHV. DOBIT / GUBITAK perioda (28+32)Neto sveobuhvatna dobit perioda: Zarada po dionici:• Vlasnicima matice - obična• Manjinski interesi - razrijeđenaUkupna sveobuhvatna dobit: Prosječan broj
zaposlenih:• Vlasnicima matice - na bazi sati rada• Manjinski interesi - na bazi stanja
krajem svakog mjeseca
176
DOBIT (GUBITAK) PERIODA +
OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT
Izvještaj o novčanom toku pruža podatke o primicima i izdacima novca te njihovoj razlici, tj. o čistom novčanom toku
Izvještaj o novčanom toku
• Razumijevanje razlika između primitaka i izdataka novca i prihoda i rashoda ključno je i za razumijevanje izvještaja o novčanom toku
Izvještaj o novčanom toku• Prihodi i rashodi su obračunske kategorije i evidentiraju se
prema temeljnoj računovodstvenoj pretpostavci nastanka događaja, a to znači da se evidentiraju onda kad su nastali, tj. onda kad su zarađeni, a ne onda kad je uslijedio stvarni primitak ili izdatak novca.
• Za priznavanje prihoda nije potreban i stvarni primitak novca i, analogno tome, rashod ne znači istodobno izdatak novca.
• Postoji vremenski nesklad između prihoda i primitaka te rashoda i izdataka, rizik transformacije jednih u druge (osim toga postoje i primici i izdaci novca koji uopšte ne utiču na visinu prihoda i rashoda, kao npr. posudba novca).
Izvještaj o novčanom tokuIzvještaj pokazuje novčane primitke (prilive) i izdatke (odlive) iz osnova:
• poslovnih aktivnosti– glavne aktivnosti koje stvaraju prihod preduzeća i druge
aktivnosti koje određuju rezultat (dobit) preduzeća• ulagačkih (investicijskih) aktivnosti
– vezane su uz sticanje i otuđivanje dugotrajne imovine i drugih ulaganja, koja nisu uključena u novčane ekvivalente
• finansijskih aktivnosti– aktivnosti vezane uz finansiranje poslovanja i obuhvaćaju
promjene vezane uz visinu i strukturu kapitala i obaveza
Izvještaj o novčanom tokuPoslovne aktivnosti jesu glavne aktivnosti preduzeća koje stvaraju
prihod i koje u osnovi imaju najznačajniji uticaj na finansijski rezultat preduzeća, dobit ili gubitak.
Najčešći primjeri novčanih primitaka i izdataka iz poslovnih aktivnosti su:
• novčani primici na osnovi prodaje robe ili pružanja usluga,• novčani primici od provizija, naknada, tantijema,• novčani primici od osiguravajućeg društva,• novčani izdaci dobavljačima za isporučenu robu ili usluge,• novčani izdaci zaposlenima i za račun zaposlenih,• novčani izdaci vezani uz porez na dobit,• novčani izdaci za premije osiguranja i tome sl.
Izvještaj o novčanom toku• Investicijske (ulagačke) aktivnosti vezane su uz promjene na
dugotrajnoj imovini.
– novčani primici od prodaje nekretnina, opreme, postrojenja i druge materijalne i nematerijalne imovine,
– novčani primici od povrata danih kredita drugima,– novčani primici od prodaje dionica, obveznica drugih
preduzeća,– novčani izdaci za nabavu nekretnina, opreme i druge
materijalne i nematerijalne imovine,– novčani izdaci na osnovi kredita danih drugima,– novčani izdaci za kupovinu dionica ili obveznica
Izvještaj o novčanom toku
• Finansijske aktivnosti jesu aktivnosti vezane uz finansiranje poslovanja.
• Obuhvaćaju promjene vezane uz iznos odnosno strukturu obaveza i kapitala.
– novčani primici od emisije dionica,– novčani primici od emisije obveznica i drugih vrijednosnih
papira,– novčani primici od primljenih kredita,– novčani izdaci za otkup vlastitih dionica,– novčani izdaci za dividende, kamate i sl.– novčani izdaci na osnovi otplate kredita itd.
Izvještaj o novčanom toku
• Izvještaj može biti sastavljen na osnovu:a) direktne metode ilib) indirektne metode
• Prema direktnoj metodi objavljuju se ukupni primici i ukupni izdaci novca razvrstani po osnovnim aktivnostima - poslovnim, investicijskim i finansijskim,
• Kod indirektne metode poslovne aktivnosti se ne iskazuju kao bruto primici i bruto izdaci novca, već se neto dobit ili gubitak usklađuje za učinke transakcija nenovčane prirode. – neto dobit potrebno korigovati za sve učinke transakcija nenovčane prirode kao
što su amortizacija, promjena zaliha i poslovnih potraživanja i obaveza te druge stavke koje utiču na visinu dobiti, a iza sebe nemaju novčani tok (npr. efekti promjena računovodstvenih politika).
183
Izvještaj o promjenama u kapitalu
Ovaj izvještaj pokazuje promjene na svim pozicijama kapitala (glavnice) unutar određenog perioda.
I. UPISANI KAPITALII. PREMIJE NA EMITOVANE DIONICEIII. REVALORIZACIJSKA REZERVAIV. REZERVE
1. zakonske rezerve2. rezerve za vlastite dionice3. statutarne rezerve4. ostale rezerve
V. ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAKVI. DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆE GODINE
BILJEŠKE uz finansijske izvještajeA. IZJAVA o postupanju u skladu sa MRS/MSFIB.KRATAK PREGLED ZNAČAJNIH PRIMIJENJENIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA
- osnove mjerenja (istorijski trošak, korigir. istorijski trošak, tekući trošak, neto prodajna vrijednost, fer vrijednost, sadašnja vrijednost, tržišna vrijednost…) - ostale korištene računovodstvene politike koje su relevantne za razumijevanje finans. izvještaja
C. DODATNE INFORMACIJE koje potkrepljuju pojedine stavke iskazane u finans. izvještajima
D. DRUGA OBJAVLJIVANJA: potencijalne obaveze (MRS 37), ugovorne obaveze koje nisu priznate, finansijski rizik, upravljački ciljevi i politike, nefinansijske informacije itd.
Fiskalne obaveze- porezi, doprinosi
Željko Rička
• Indirektni poreziPDVCarineAkcize
Fiskalna stuktura
•DoprinosiDoprinos za penziono osiguranjeDoprinos za zdravstveno osiguranjeDoprinos od nezaposlenosti
• Direktni poreziDorez na dohodakPorez na plaćuPorez na dobit
Porezni propisi
BiHZAKON O SISTEMU INDIREKTNOG OPOREZIVANJA U BiH“Službeni glasnik BiH”, br.44/03, 52/04, 34/07, 4/08, 49/09 i 32/13
ZAKON O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST“Službeni glasnik BiH” br.9/05, 35/05 i 100/08
ZAKON O AKCIZAMA U BiH“Službeni glasnik BiH”, 49/09
ZAKON O CARINSKOJ POLITICI BiH“Služneni glasnik Bosne i Hercegovine”, br.57/04, 51/06, 93/08 i 76/11
Porezni propisi
FBiH
ZAKON O POREZU NA DOBIT“Službene novine FBiH”, br. 97/07, 14/08 i 39/09ZAKON O POREZU NA PLAĆU“Službene novine FBiH”, br. 26/96, 27/97, 12/98, 29/00, 54/00, 16/01, 7/02 , 27/02 i 6/04 ZAKON O POREZU NA DOHODAK“Službene novine FBiH”, br. 10/08, 9/10, 44/11 i 7/13ZAKON O DOPRINOSIMA“Službene novine FBiH”, br. 35/98 i 54/00, 16/01, 37/01 i 1/02, 17/06 i 14/08
-Kantonalni porezi na imovinu; poklone i sl.
Porezni propisi
RS
ZAKON O POREZU NA DOBIT “Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 91/06, 122/10, 57/12ZAKON O POREZU NA DOHODAK“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 91/06 , 128/06, 120/08, 71/10 i 1/11ZAKON O DOPRINOSIMA “Službeni glasnik RS”, broj 116/12ZAKON O POREZU NA NEPOKRETNOSTI“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 110/08 i 118/09
Porezni propisi
BD
ZAKON O POREZU NA DOBIT“Službeni glasnik Brčko Distrikta”, br. 60/10 i 57/11 ZAKON O POREZU NA DOHODAK“Službeni. glasnik Brčko Distrikta”, broj 60/10
Vrsta javnih prihoda 2013 % % %
I PRIHODI OD POREZA 2.628.349.033 42,5 100 1.Prihodi od indirektnih poreza*1.1. Prihodi Federacije1.2. Prihodi kantona1.3. Prihodi općina1.4. Prihodi Direkcija cesta
2.136.933.639 770.859.5491.103.697.931 179.295.551 83.080.608
80,0 100,0 36,0 51,6 8,0 4,4
2. Porez na dohodak 255.714.495 9,0 3. Zaostale uplate poreza 9.635.295 3,0 4. Porez na dobit 152.451.808 6,0 5. Porezi građana 72.972.658 2,0 6. Ostali porezi 641.138 0 II NEPOREZNI PRIHODI 870.636.344 14,0 III VANBUDŽETSKI FONDOVI1.Dop.za PIO/MIO2.Dop.za zdrav. Osiguranje3.Dop. za osig. od nezapos
2.682.760.7871.486.122.1381.074.309.073 122.329.576
43,5 100 55,5 40,0 4,5
SVE UKUPNO: I + II + III 6.181.746.165 100
• Doprinosi za šume• Doprinos za turističke zajednice• Članarine• Takse
Parafiskalna stuktura
Predmet oporezivanja
PDV se plaća na:
1. promet dobara i usluga koje porezni obveznik, u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na teritoriji BiH uz naknadu;
2. uvoz dobara u BiH.
Promet dobara
Promet dobara je, prijenos prava raspolaganja na stvarima licu koje tim dobrima može raspolagati kao vlasnik.
Dobrima se smatraju i voda, električna energija, plin, toplotna energija ili slično.
Prometom dobara, smatra se i:1. prijenos prava raspolaganja na dobrima uz naknadu na osnovu odluke državnog organa, organa lokalne samouprave ili na osnovu zakona;2. isporuka dobara po ugovoru na osnovu kojeg se plaća provizija pri prodaji ili kupovini dobara;
Promet dobara
3.isporuka dobara na osnovu ugovora o iznajmljivanju na određeni period na osnovu kupoprodajnog ugovora s odgođenim plaćanjem kojim je predviđeno da se pravo vlasništva prenosi najkasnije otplatom posljednje rate;4.prijenos prava raspolaganja na novosagrađenim građevinskim objektima ili ekonomski djeljivim cjelinama u okviru tih objekata;5.prijenos poslovne imovine poreznog obveznika od strane ovlaštenog lica, uključujući likvidatore, stečajne upravnike i nadzornike;6. upotreba dobara poreznog obveznika u vanposlovne svrhe;7. razmjena dobara za druga dobra ili usluge.
Promet usluga
Prometom usluga, smatraju se svi poslovi i radnje izvršene u okviru obavljanja privredne djelatnosti, a koji ne čini promet dobara.
Prometom usluga smatra se:1. prijenos i ustupanje autorskih prava, patenata, licenci, zaštitnih znakova, kao i drugih imovinskih prava;2. pružanje usluga uz naknadu na osnovu odluke državnog organa, organa lokalne samouprave ili na osnovu zakona;3. pružanje usluga koje porezni obveznik bez naknade izvrši u vanposlovne svrhe osnivača, zaposlenih i drugih lica;4. razmjena usluga za druga dobra ili usluge.
Porezni obveznici
Porezni obveznik je svako lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnost.
Pojam djelatnosti: djelatnost proizvođača, trgovca ili pružaoca usluga koja se vrši s ciljem ostvarivanja prihoda, uključujući i djelatnosti eksploatacije prirodnih bogatstava, poljoprivrede, šumarstva i profesionalnih djelatnosti.
Pod “privrednom djelatnošću” podrazumijeva se iskorištavanje imovine ili imovinskih prava u svrhu ostvarivanja prihoda.
.
Lica koja podliježu plaćanju PDV-a
Lica koja podliježu plaćanju PDV-a su:
1. obveznici koji vrše promet dobrima ili uslugama na koje se obračunava PDV;2. porezni zastupnik koga odredi obveznik koji u BiH nema sjedište ni stalnu poslovnu jedinicu, a koji obavlja promet dobara i usluga u BiH;3. primalac usluga nabavljenih prilikom unapređivanja poslovanja, ako pružalac usluga koji nema sjedište u BiH, ne odredi poreznog zastupnika;
Lica koja podliježu plaćanju PDV-a
4. svako lice koje u fakturi ili drugom dokumentu koji služi kao faktura iskaže PDV, a koje, u skladu s ovim zakonom, nije dužno obračunati i uplatiti PDV;5. u slučaju uvoza: primalac dobara, odnosno carinski dužnik utvrđen u skladu sa carinskim propisima; i6. primalac dobara i usluga povezanih sa izgradnjom nepokretne imovine .
Nastanak porezne obaveze
Porezna obaveza nastaje u momentu kada se izvrši jedna od sljedećih radnji, koja god bude najranija:1. isporuka dobara ili vršenje usluga;2. izdavanje fakture u skladu s ovim zakonom;3.plaćanje ili djelimično plaćanje izvršeno prije izdavanja fakture;4.nastanak obaveze plaćanja carinskog duga kod uvoza dobara, a ako te obaveze nema, u momentu kada bi nastala obaveza plaćanja tog duga;5. za promet dobrima i uslugama prema čl. 5., 6. i 9., po isteku poreznog perioda za vrijeme kojeg je izvršen promet; i6. za svaku izmjenu u poreznoj osnovici prema članu 20., kada se izda faktura ili drugi dokument.
Porezna osnovica kod prometa dobara i usluga
Porezna osnovica prometa dobara i usluga jeste oporezivi iznos naknade (u novcu, stvarima ili uslugama) koju obveznik primi ili treba da primi za isporučena dobra ili pružene usluge, uključujući subvencije koje su neposredno povezane sa cijenom tih dobara ili usluga, u koju nije uključen PDV, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.
Porezna osnovica kod prometa dobara i usluga
U osnovicu se uračunavaju i:1. akciza, carina i druge uvozne dažbine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV-a;2. svi sporedni troškovi koje obveznik obračunava primaocu dobara i usluga (provizije, troškovi pakiranja, prijevoza, osiguranja i drugi vanredni troškovi koje isporučilac obračunava kupcu);3. bilo koji iznosi koji se obračunavaju na povratnu ambalažu;4. bilo koji troškovi priključivanja, naknade za ugradnju i drugi iznosi koji se obračunavaju kupcu od strane isporučioca dobara ili davaoca usluga kao uslov da se izvrši promet dobara i usluga.
PDV prijava
Osnovna dokumenta - osnov za utvrđivanje porezne obaveze za PDV:
• Porezna faktura• Carinska isprava• Interna faltura• Avansna faktura • Potvrda o prijemu/plaćanju• Blagajnički računi i dnevni i zvještaji• Knižne obavijesti• Isprave o plaćanjima i naplati
Porezna faktura
POREZNA FAKTURA je osnovni instrument u sistemu PDV-a za provođenje kontrole pravilnosti obračuna, prijave, uplate i povrata PDV-a.
Porezna faktura
• Obveznik PDV-a je dužan da kupcu izda poreznu fakturu za svaki promet dobara i usluga izuzev za onaj promet koji je oslobođen plaćanja PDV-a ( javne usluge, finansijske i novčane usluge ).
• Porezna faktura je osnov za odbitak ulaznog poreza.
Račun– za primljeni avans
• Za primljene avanse prije isporuke dobara i usluga, a na osnovu izvoda, obveznik poreza dužan je izdati račun sa naznakom “Račun-avans”.
• Primljeni avans predstavlja bruto naknadu iz koje se preračunatom stopom izračunava PDV.
Potvrda o plaćanju
• Dokument koji se izdaje kada postoje otežavajuće okolnosti, nemogućnost izdavanja fakture.
• Treba se izdavati i kada kupac vrši fakturisanje (nabavke od poljoprivrednika)-potvrda o prijemu.
Blagajnički račun
• Obaveza iskazivanja prometa preko registar blagajne• Ispostavlja se samo u maloprodaji
Interna faktura
Obaveza izdavanja interne fakture :• Upotreba dobara u vanposlovne svrhe kada je PDV moguće
odbiti• Pružanje usluga bez naknade u vanposlovne svrhe• Izuzimanje lično proizvedenih dobara za krajnju potrošnju
Knjižna obavijest
Izdaje se u sljedećim slučajevima:• Kada se roba vraća nakon ispostavljanja fakture;• Kada dobavljač dobara nakon ispostavljanja fakture odobri
sniženje cijene ili popust;• Kada dobavljač primi dodatnu uplatu nakon ispostavljanja
fakture.
Obaveza poreznog obveznika
Radi osiguranja podataka o izdatim i primljenim računima i porezu sadržanom u tim računima moraju se voditi posebne evidencije, i to:
• Knjiga izlaznih računa (KIF)• Knjiga ulaznih računa (KUF)
KIF I KUF
• KIF i KUF zaključuju se za svaku poslovnu godinu• Podaci iz KIF-a i KUF-a zbrajaju se i koriste se za popunjavanje
porezne prijave• U KUF i KIF upisuje se i kumulativni iznos poreza za obračunsko
razdoblje.
Porezna formula
IZLAZNI POREZ – ULAZNI POREZ = POREZNA OBAVEZA
Pravo na odbitak ulaznog poreza
OSTVARUJE GA SAMO POREZNI OBVEZNIKNA DOBRA I USLUGE NABAVLJENE U SVRHE SVOGA POSLOVANJAZA GA JE ZARAČUNAO POREZNI OBVEZNIKDA JE PLAĆEN NA UVEZENA DOBRADA SU DOBRA I USLUGE NABAVLJENE ZA DALJI PROMET DOBARA KOJA PODLIJEŽU plaćanju PDV-a ili za IZVOZ
Šta sa ulaznim porezom?
ODBITI GA OD IZLAZNOG
KORISTITI GA KAO POREZNI KREDIT TRAŽITI POVRAT
POREZ NA DOBIT
ZAKON O POREZU NA DOBIT“Službene novine Federacije BiH”,br. 97/07, 14/08 i 39/09
Porezni obveznik
Porezni obveznik je privredno društvo i druge pravne osobe koja privrednu djelatnost obavljaju samostalno i trajno prodajom proizvoda i pružanjem usluga na tržištu radi ostvarivanja dobiti (obveznik) Obveznik je rezident FBiH koji ostvari dobit na teritoriju i izvan teritorija FBiH.
Obveznik poreza je i nerezident koji ostvari dobit na teritoriju FBiH.
Porezna osnovica
Osnovicu oporezivanja predstavlja oporeziva dobit obveznika koja se utvrđuje u poreznom bilansu.
Oporeziva dobit se utvrđuje usklađivanjem dobiti obveznika iskazane u bilansu uspjeha.
U osnovicu oporezivanja ulazi i dobit od likvidacije.
U osnovicu oporezivanja ulazi i kapitalna dobit utvrđena u bilansu stanja.
Usklađivanje rashoda
Za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju se samo rashodi u iznosima utvrđenim bilansom uspjeha u skladu s propisima o računovodstvu i MRS, izuzev rashoda za koje je ZPD propisan drugi način utvrđivanja.
Usklađivanje rashoda
Troškovi materijala priznaju se u iznosima iskazanim u bilansu uspjeha u skladu s propisima o računovodstvu i MRS, primjenom metode prosječne cijene.
Obračun nabavne vrijednosti prodate trgovačke robe radi se takođe primjenom metode prosječne cijene . Ako se zalihe materijala i trgovačke robe evidentiraju po obračunskim cijenama koje odstupaju od nabavnih cijena, obračun odstupanja (razlike) obavlja se na način koji svodi troškove materijala, odnosno nabavne vrijednosti prodate robe na iznose koji proizlaze iz primjene metode prosječne cijene.
Usklađivanje rashoda
Troškovi zarada, lična primanja zaposlenih (naknade i druga materijalna primanja) koja nemaju karakter plaće priznaju se u iznosu obračunatom na teret poslovnih rashoda do iznosa propisanih posebnim propisima (dnevnice, upotreba privatnog automobila u službene svrhe, prehrana tokom rada, prijevoz na posao i dr.).
Primanja zaposlenih ili drugih osoba, koja potiču iz raspodjele po osnovi prava učešća u dobiti obveznika nisu rashodi u smislu poreznog bilansa.
Usklađivanje rashoda
Izdaci za reprezentaciju koja se odnosi na privrednu djelatnost, priznaju se kao rashod u iznosu do 30% troškova reprezentacije. Donacije za humanitarne, kulturne, obrazovne, znanstvene i sportske svrhe (osim za profesionalni sport) priznaju se kao rashod u iznosu do 3% ukupnog prihoda u poreznom razdoblju. Izdaci na ime članarine komorama priznaju se kao rashod u iznosu od najviše 0,1% ukupnog prihoda u poreznom razdoblju osim članarina čije je plaćanje propisano zakonom. Rashodi po osnovi sponzorstva priznaju se u iznosu do 2% od ukupnog prihoda u poreznom razdoblju.
Usklađivanje rashoda
Na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se samo rezervisanja koja su propisana (u članu 12.). Priznaju se kao porezno dopustiv rashod rezervisanja za rizike i troškove u skladu sa zakonima i drugim propisima i rezervisanja koja su izvršena na osnovu ugovora, i to za: -rezervisanja za otpremnine do propisanog iznosa, -rezervisanja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava, -rezervisanja za troškove u garantnim rokovima, -rezervisanja za započete sudske sporove.
U slučaju da se rezervisanja ne iskoriste u roku, rezervisanja treba oprihodovati.
Usklađivanje rashoda Na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se svi troškovi koji se odnose na istraživanje i razvoj.
Na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se troškovi koji se odnose na davanje stipendije učenicima i studentima na redovnom školovanju.
Amortizacija Odbitak po osnovi amortizacije dopušten je samo u vezi s imovinom koja podliježe amortizaciji i koja se nalazi u upotrebi.
Amortizacija stalnih sredstava priznaje se kao rashod u poreznom bilansu do iznosa utvrđenog proporcionalnom metodom primjenom najviših godišnjih amortizacijskih stopa koje se propisuju podzakonskim aktom.
Imovina koja se amortizuje, a čija je nabavna vrijednost manja od 1.000 KM, može se odbiti u cijelosti u godini nabavke, pod uslovom da je imovina stavljena u funkciju.
Porezna stopa
Porez na dobit plaća se po stopi od 10% na utvrđenu poreznu osnovicu u poreznom bilansu.
Porezni poticaji-porezna oslobađanja
(1) Obveznik koji u razdoblju od 5 uzastopnih godina ulaže u proizvodnju u vrijednosti od najmanje 20 mil. KM, na teritoriju FBiH, oslobađa se plaćanja poreza na dobit za razdoblje od 5 godina počevši od prve godine ulaganja u kojoj mora biti uloženo najmanje četiri mil. KM.
(2)Ako obveznik u razdoblju od pet godina ne dostigne propisani cenzus za ulaganje, gubi pravo na porezno oslobađanje, a neplaćeni porez na dobit se utvrđuje prema odredbama ovoga Zakona uvećan za zateznu kamatu koja se plaća na neblagovremeno plaćene javne prihode.
Porezni poticaji-porezna oslobađanja
Obveznik koji zapošljava više od 50% invalidnih osoba i osoba s posebnim potrebama duže od godinu dana oslobađa se plaćanja poreza na dobit za godinu u kojoj je bilo zaposleno više od 50% invalidnih osoba i osoba s posebnim potrebama.
Otklanjanje dvostrukog oporezivanja
Obvezniku - rezidentu umanjuje se obračunati i plaćeni porez na dobit koji je njegova nerezidentna poslovna jedinica platila na dobit izvan teritorija FBiH, a u BiH, a koja je uključena u dobit obveznika. Obveznik je dužan nadležnoj jedinici PU FBiH podnijeti dokaze o visini dobiti i plaćenom porezu nerezidentne poslovne jedinice.
Naplata poreza
(1) Obveznik tokom godine plaća porez na dobit privrednog društva u mjesečnim iznosima iskazanim u poreznoj prijavi.
(2) Do podnošenja godišnje porezne prijave, obveznik je dužan plaćati mjesečne akontacije poreza na dobit u visini koja odgovara mjesečnoj akontaciji iz prethodnog razdoblja.
(3)Obveznik iznos mjesečne akontacije može promijeniti zbog promjene poreznih instrumenata ili drugih okolnosti koje bitno utiču na visinu porezne obaveze.
ZAKON O POREZU NA DOHODAK“Službene novine Federacije BiH”, br. 10/08, 9/10 i 44/11
(1) Obveznik poreza na dohodak je rezident FBiH i nerezident koji ostvaruje dohodak, i to:1) rezident koji ostvaruje dohodak na teritoriji FBiH i izvan teritorije FBiH;2) nerezident koji obavlja samostalnu djelatnost putem stalnog mjesta poslovanja na teritoriji FBiH;3) nerezident koji obavlja nesamostalnu djelatnost na teritoriji FBiH;4) nerezident koji ostvaruje prihod na teritoriji FBiH od pokretne i nepokretne imovine, autorskih prava, patenata, licenci, ulaganja kapitala, ili bilo koje druge djelatnosti koja rezultuje ostvarenjem prihoda koji je oporeziv
Poreski obveznik
Prihodi koji se ne smatraju dohotkom
Prihodi koji se ne smatraju dohotkom su:1) prihodi po osnovu učešća u raspodjeli dobiti privrednih društava (dividende ili udjeli);2) penzija rezidenta, bilo da je stečena u inostranstvu ili u BiH;3) pomoći i druga primanja ostvarena po osnovu posebnih propisa o pravima ratnih vojnih invalida i civilnih žrtava rata, osim plate;4) socijalne pomoći, primanja odnosno donacije koje fizička lica ostvaruju po osnovu darovanja pravnih i fizičkih lica za zdravstvene potrebe
5) dječiji dodatak i novčana sredstava za opremu novorođenog djeteta;6) nasljedstva i pokloni, na koje se porez plaća po drugim federalnim ili kantonalnim propisima;7) prihodi od prodaje imovine koja je korišćena u lične svrhe;8) nadoknada štete u slučaju elementarnih nepogoda;9) osiguranje ili druga naknada štete načinjene na imovini, u iznosu koji je upotrebljen za zamjenu ili popravku oštećene imovine;10) nagrade osvojene, odnosno dobijene za pokazano znanje u novcu, stvarima i/ili pravima osvojene na kvizovima i sličnim takmičenjima;
Prihodi koji se ne smatraju dohotkom
11) prihodi zaposlenika po osnovu naknada, pomoći i/ili nagrada, isplaćeni od poslodavca za jedan poreski period, najviše do iznosa utvrđenog posebnim propisom (Zakonom, uredbom, kolektivnim ugovorom i dr);12) nagrade za izuzetna dostignuća u oblasti obrazovanja, kulture, nauke i dr., koje dodjeljuju državni organi povodom obilježavanja značajnih datuma.
Prihodi koji se ne smatraju dohotkom
Oporezivi dohoci
Porezom na dohodak oporezuju se dohoci koje poreski obveznik ostvari od:
1) nesamostalne djelatnosti;2) samostalne djelatnosti;3) imovine i imovinskih prava;4) ulaganja kapitala ;5) učešća u nagradnim igrama i igrama na sreću.
Dohodak od nesamostalne djelatnosti
Prihodom od nesamostalne djelatnosti smatra se: bruto plata koju zaposleniku isplaćuje poslodavac po osnovu ugovora oradu, odnosno radnog odnosa ili daje u stvarima, koristima,protivuslugama i/ili u vidu premija i drugih prihoda, za radobavljen po njegovim uputama,
Oporezivim prihodima od nesamostalne djelatnosti smatraju se i:1) dodatni prihodi po osnovu naknada, pomoći i sl., koje poslodavac isplati zaposlenicima iznad iznosa utvrđenih Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak;2) plate koje umjesto poslodavca isplati drugo lice;3) svi drugi prihodi po osnovu i u vezi sa nesamostalnom djelatnošću.
Koristi koje su primljene po osnovu nesamostalne djelatnosti ulaze u dohodak, i to:
1) korišćenje vozila i drugih sredstava za lične potrebe;2) smještaj, hrana kao i korišćenje drugih dobara i usluga koji su besplatni ili po cijeni koja je niža od tržišne cijene;3) odobreni beskamatni krediti ili krediti sa kamatnom stopom koja je niža od tržišne kamatne stope;4) izmirivanje ličnih troškova od poslodavca;5) izmirivanje ili oprost dužničke obaveze od poslodavca.
Koristi
Priznati rashodi
Rashodima koji se oduzimaju od prihoda prilikom utvrđivanja dohotka od nesamostalne djelatnosti smatraju se uplaćeni obavezni doprinosi iz plate, i to:
1) doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje;2) doprinos za zdravstveno osiguranje;3) doprinos za osiguranje od nezaposlenosti.
Porezna stopa
Porez na dohodak plaća se po stopi od 10%.
Porez na dohodak od samostalne djelatnosti
• Oporezivi dohodak:– od nesamostalne djelatnosti– OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI– od imovine i imovinskih prava– od ulaganja kapitala– od nagradnih i igara na sreću
• Dohodak od samostalne djelatnosti je (zapravo) dobit vlasnikove djelatnosti
• Porez na dohodak se plaća drugačije nego za ostale vrste dohotka
Samostalna djelatnost
Samostalnom djelatnošću smatra se djelatnost koja se obavlja samostalno, trajno i sa namjerom sticanja dohotka, izuzev drugih samostalnih djelatnosti koje se mogu obavljati i povremeno.
Samostalnost u obavljanju djelatnosti znači da fizičko lice djelatnost obavlja za vlastiti račun i na vlastitu odgovornost. Bitna obilježja samostalne djelatnosti su: ulaganje kapitala, poslovni rizik, slobodno odlučivanje o vremenu, mjestu i načinu obavljanja djelatnosti, rad za više korisnika, obavljanje djelatnosti lično ili preko zaposlenika.
Vraste samostalne djelatnosti
-obrt,-trgovačke, ugostiteljske, transportne, turističke, posredovanje pri davanju stvari i prava u zakup ili podzakup ,-poljoprivredna i šumarska djelatnost,-djelatnosti slobodnih zanimanja,-druge djelatnosti: djelatnost članova predstavničkih organa vlasti na državnom, entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou, djelatnost članova skupština i nadzornih odbora privrednih društava, upravnih vijeća i njima odgovarajućih organa, stečajnih upravnika, kao i dohodak od drugih povremenih djelatnosti
Samostalna djelatnost-Poreznim obveznicima koji obavljaju samostalnu djelatnosti dohodak se utvrđuje na osnovu poslovnih knjiga i drugih evidencija,-porezni obveznici koji porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaćaju u paušalnom iznosu, ne utvrđuju dohodak na osnovu poslovnih knjiga.
-Poslovne knjige i evidencije su (FBiH): 1) knjiga prihoda i rashoda (obrazac KPR-1041), 2) knjiga prometa (obrazac KP-1042), 3) popisna lista dugotrajne imovine (obrazac PLDI-1043), 4) evidencija o potraživanjima i obavezama (obrazac EPO- 1044).
Obračun
Ukupni prihodi: 55.000 KM
Rashodi•Nabavke robe: 23.000 KM•Nabavka bez računa: 1.000 KM•Zakupnina: 6.000 KM•Oglašavanje: 800 KM•Reprezentacija: 1.200 KM•Doprinosi: 4.600 KM•Akontacije poreza: 600 KM•Takse i naknade: 400 KM•Plaće zaposlenika: 6.200 KM•Plaćeni lični troškovi: 2.000 KM•Amortizacija opreme: 800 KM
Ukupni rashodi:46.600 KM
Rashodi koji se ne mogu odbiti:
4.250 KM
DOHODAK:55.000
- 46.600+ 4.250
= 12.650
Paušalci
• Mjesečni iznosi paušala:– 80 KM – prevoz tereta jednim vozilom do 8 t– 70 KM - Obrtničke i srodne djelatnosti bez zaposlenih drugih
lica, domaća radinost– 50 KM – prevoznici putnika jednim vozilom– 30 KM – stari i tradicionalni zanati
-Obrazac ZMP-1055 Zahtjev za utvrđivanje mjesečnog paušalnog iznosa-Isti obrazac i u Brčko Distriktu
Umanjenja
FBiH
Rashodima koji se oduzimaju od prihoda prilikom utvrđivanja dohotka od nesamostalne djelatnosti smatraju se uplaćeni obavezni doprinosi iz plate, i to: 1) doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje; 2) doprinos za zdravstveno osiguranje; 3) doprinos za osiguranje od nezaposlenosti.
Lični odbitak
FBiH3.600 KM +1) 0,5 osnovnog ličnog odbitka (o.l.o.) za izdržavanog bračnog druga, kao i za bivšeg bračnog druga kojem plaća alimentaciju; 2) 0,5 o.l.o. za izdržavano prvo dijete; 3) 0,7 o.l.o. za izdržavano drugo dijete; 4) 0,9 o.l.o. za izdržavano treće i svako sljedeće dijete; 5) 0,3 o.l.o. za svakog drugog izdržavanog člana uže porodice; 6) 0,3 o.l.o. za utvrđenu vlastitu invalidnost,kao i za svakog člana uže porodice koje porezni obveznik izdržava.
Neto porezna obaveza
Ukupni prihodi-prihodi koji se ne smatraju dohotkom-prihodi na koje se ne plaća porez na dohodak-umanjenja porezne osnovice-lični odbitak
-Rashodi=Neto dohodak (porezna osnovica)
Porezna osnovica
1. dohodak od nesamostalne djelatnosti + 2. dohodak od samostalne djelatnosti + 3. dohodak od imovine i imovinskih prava + 4. dohodak od ulaganja kapitala + 5. dohodak od učešća u nagradnim igrama i igrama na sreću = ukupan dohodak - 1. preneseni porezni gubitak - 2. lični odbitak= porezna osnovica
ZAKON O DOPRINOSIMA“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, br. 35/98 i
54/00, 16/01, 37/01 i 1/02, 17/06 i 14/08
Doprinosi za obavezna osiguranja prema ovomu Zakonu su:
1. za penzijsko i invalidsko osiguranje; 1.1. doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje, 1.2. dodatni doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem,
2. doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje;
3. doprinos za osiguranje u slučaju nezaposlenosti.
Vrste doprinosa
Obveznik doprinosa ovog zakona je fizička osoba - rezident FBiH:-koje je na teritoriju FBiH u radnom odnosu kod pravne ili fizičke osobe - rezidenta FBiH;
-pravna ili fizička osoba - rezident FBiH, koje zapošljava radnike, za radnike u radnom odnosu i s njima izjednačene osiguranike;
Obveznici
Osnovica doprinosa:Osnovicu doprinosa ovog zakona čini:
1. bruto-plaća zaposlenog djelatnika, rukovodnog djelatnika i pripravnika; 2. bruto-plaća ili druga naknada dužnosnika, koja zamjenjuje plaću; 3. naknada plaće za prekid rada koji nije prouzročio djelatnik; 4. naknada plaće za vrijeme blagdana za koje se po zakonu ne radi; 5. naknada plaće za vrijeme odsustva sa posla djelatnika u vrijeme korišćenja godišnjeg odmora; 6. naknada plaće za vrijeme odsustva sa posla sukladno zakonom, kolektivnim ugovorom i dr;
:7.naknada plaće za vrijeme odsustva djelatnika sa posla radi obrazovanja i stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije djelatnika; 8. naknada plaće u slučajevima privremene spriječenosti za rad usljed bolesti do 42 dana; 9. naknada plaće zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti, koja se isplaćuje iz sredstava pravne, odnosno fizičke osobe kod koje je osiguranik uposlen;
Osnovica doprinosa
257
Najviše stope doprinosa prema osnovici: 1. na teret obveznika doprinosa, iz osnovice• 17,00 % za penzijsko i invalidsko osiguranje; • 12,50 % za osnovno zdravstveno osiguranje; • 1,50 % za osiguranje od nezaposlenosti.
Stope doprinosa
2. na teret poslodavca, na osnovicu: • 6,00 % za mirovinsko i invalidsko osiguranje; • 4,00 % za osnovno zdravstveno osiguranje; • 0,50 % za osiguranje od nezaposlenosti.
Stope doprinosa
Analiza poslovanja
Rička Željko
Predmet finansijske analize
• Stručno ispitivanje i ocjena:1. Opštih principa poslovanja: produktivnost, ekonomičnost,
rentabilnost2. Posebnih principa poslovanja: likvidnost, stabilnost, sigurnost3. Dejstvo internih i eksternih faktora
Cilj i zadatak finansijske analize
• Uspostaviti jasnu sliku (dijagnozu) finansijskog stanja tj. poslovanja preduzeća
• Sačiniti kratkoročni, srednjoročni ili dugoročni plan tj. definisati poslovnu politiku preduzeća
• Postići što veću produktivnost, ekonomičnost i rentabilnost• U skladu sa postavljenim ciljevima definišu se zadaci analize
Vrste finansijske analize
• Kriterijumi:
1. Korisnici – interna - veliki broj podataka, detaljne informacije
- eksterna 2. Predmet – bilans stanja – finansijski položaj preduzeća
-bilans uspjeha – ocjena rentabilnosti uloženog kapitala
-bilans novčanih tokova – ocjena likvidnosti3. Vrijeme – tekuća – dnevnik, glavna knjiga
- periodična – završni račun, bilansi, zak.list
Vrste finansijske analize
4. Vrijeme – statička – tačno određeni dan ili period - dimanička – trend (komparacija niz sukcesivnih
bilansa)5. Način – apsolutni brojevi
- realni brojevi - grafikoni
6. Metode – racio analiza - neto obrtni kapital - cash flow - funds flow - vizuelna analiza - račun pokrića
Pokazatelji uspješnosti poslovanja
• Do sada nije utvrđen jedinstven sintetički pokazatelj kojim bi se odredila uspješnost poslovanja pravnog lica
• Koriste se i brojni pokazatelji po pojedinim segmentima poslovanja
• Za davanje konačne ocjene u poslovanju koriste se podaci i informacije iz finansijskih izvještaja, empirijska istraživanja i iskustvo u poslovanju kao i podaci drugih pravnih lica, naročito onih iz okruženja.
Horizontalna analiza bilansa
• Uporedni prikaz pozicija bilansa stanja i bilansa uspjeha izraženih u finansijskim pokazateljima za više uzastopnih obračunskih perioda
• Predviđanje poslovanja ne može se sa sigurnošću utvrditi bez dinamičkog razvoja i analize posmatranih pojava u dužem vremenskom periodu.
• INDEKSNE METODE i izračunavanje dinamike
Vertikalna analiza bilansa
• Vertikalna analiza bilansa (bilansa stanja i bilansa uspjeha) predstavlja utvrđivanje učešća pojedinih bilansnih pozicija u odnosu na njihov ukupan zbir izražen u procentima.
• Npr. procentualno učešće tekućih sredstava u odnosu na ukupnu vrijednost aktive ili učešće stalnih sredstava u odnosu na ukupna sredstva.
• Komparacijom pokazatelja koje daje vertikalna analiza bilansa za nekoliko obračunskih perioda utvrdiće se kretanje (trend) ovih pokazatelja (što je rezultat poslovne politike i politike investiranja konkretnog pravnog lica)
Analiza odnosa pozicija bilansa stanja i uspjeha
• U praktičnom pogledu analiza pozicija odnosa bilansa stanja i bilansa uspjeha predstavlja analizu performansi i pomaže u definisanju i kvantifikaciji pokazatelja uspješnosti u poslovanju pravnog lica.
• Analizom odnosa utvrđuje se profitabilnost, likvidnost, solventnost i obrt sredstava.
• Praktična upotreba analize odnosa prezentira se i kroz analizu investicija, analizu dodatne vrijednosti i utvrđivanje ukupnog izraza uspješnosti u poslovanju.
Finansijski pokazatelji (ratio analiza)
• Pokazatelji su odnosi između dve veličine izražen u prostoj matematičkoj formuli.
Interpretacija pokazatelja
• mentalni standardi samog analitičara koji odražavaju njegovo iskustvo o tome šta se smatra normalnim pokazateljem, a šta ne,
• poređenje sa prosjekom grane u kojoj kompanija posluje,• poređenje sa istorijskim pokazateljima iste kompanije
(prethodna godina),• poređenje sa pokazateljima koji su unijeti u planove kompanije,• utvrđeni standardi (uobičajeni u literaturi).
Vrste pokazatelja
POKAZATELJI ANALIZE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA
Pokazatelji likvidnosti
Pokazatelji zaduženosti
Pokazatelji aktivnosti
Pokazatelji ekonomičnosti
Pokazatelji profitabilnosti
Pokazatelji investiranja
Pokazatelji likvidnosti
Pokazatelji likvidnosti pokazuju stepen sposobnosti preduzeća da podmiri svoje dospjele obaveze.Naziv pokazatelja Brojitelj Imenitelj Zahtjevane
vrijednosti
koeficijent trenutne likvidnosti
novac kratkoročne obaveze
koeficijent ubrzane likvidnosti
novac +
potraživanja
kratkoročne obaveze min 1
koeficijent tekuće likvidnosti
kratkoročna sredstva kratkoročne obaveze veći od 2
koeficijent finansijske stabilnosti
dugoročna sredstva kapital +
dugoročne obaveze
manji od 1
Primjer
kratkoročna sredstva
KTL= ----------------------------------- = 1,25
kratkoročne obaveze
Interpretacija
KTL= kratk.sredstva/ kratk.obaveze = npr. 1,25
Na 1 KM kratkoročnih obaveza dolazi 1,25 KM kratkoročnih sredstava kojom je potrebno podmiriti kratkoročne obaveze.
•Koeficijent tekuće likvidnosti •Ovaj pokazatelj mjeri sposobnost preduzeća da podmiri svoje kratkoročne obaveze.
•Zadovoljavajuća vrijednost koeficijenta tekuće likvidnosti je ona koja ne odstupa značajno od industrijskog prosjeka, a ukoliko industrijski prosjek nije poznat, tada bi ovaj odnos trebao iznositi približno 2:1.
Interpretacija
KUL= novac + potraživanja/ kratkoročne obaveze= npr. 0,60•Ukoliko zanemarimo vrijednost zaliha; preduzeće ima 0,60KM kratkoročnih sredstava za podmirenje kratkoročnih obaveza.•Ovaj pokazatelj izuzima zalihe iz izračuna i stoga je precizniji kao mjerilo likvidnosti; govori o tome da li preduzeće ima dovoljno kratkoročnih sredstva da podmiri dospjele obaveze a bez prodaje zaliha.•poželjna vrijednost koeficijenta ubrzane likvidnosti približno jednaka 1:1.
Pokazatelji zaduženosti
Ovi pokazatelji daju informaciju o strukturi pasive, odnosno pokazuju stepen finansiranja sredstava iz vlastitih ili tuđih izvora. Osim toga na osnovu njih se može utvrditi odnos između vlastitog i pozajmljenog kapitala
Naziv pokazatelja Brojitelj Imenitelj Zahtjevane vrijednosti
koeficijent zaduženosti
ukupne obaveze ukupna sredstva
koeficijent vlastitog finansiranja
kapital ukupna sredstva
koeficijent finansiranja
ukupne obaveze kapital
pokriće troškova kamata
dobit prije poreza i kamata
kamate
faktor zaduženosti ukupne obaveze zadržana dobit
stepen pokrića I kapital dugotrajna sredstva
stepen pokrića II glavnica + dugoročne obaveze
dugoročna sredstva veći od 1
Primjer
Ukupne obaveze
KZ= ---------------------------- = 0,30
Ukupna sredstva
Interpretacija
KZ= ukupne obaveze/ ukupna sredstva npr 0,30•Koeficijent zaduženosti pokazuje do koje mjere preduzeće koristi zaduživanje kao oblik finansiranja, odnosno koji je postotak sredstava nabavljen zaduživanjem.•Što je veći odnos duga i sredstava, veći je finansijski rizik.
* Finansijski rizik:•predstavlja rizik kod fiksnih troškova finansiranja (rizik da se ostvarenim finansijskim rezultatom neće pokriti kamate na dugove preduzeća)•i/ili rizik koji proizlazi iz stepena zaduženosti preduzeća (rizik da preduzeće neće biti u mogućnosti vratiti dug).
Interpretacija
Koeficijent vlast.fin.= kapital/ ukupna sredstva= npr.0,20
•20% imovine se finansira iz vlastitog kapitala.•Koeficijent vlastitog finansiranja govori koliko je sredstava finansirano iz vlastitog kapitala (glavnice) a njegova vrijednost bi trebala biti veća od 0,5.
Interpretacija
Koeficijent finansiranja= ukupne obaveze/ kapital= npr.0,40
•Na 1 KM kapitala dolazi 4 KM ukupnih obaveza.
•Visoka vrijednost ovog pokazatelja ukazuje na moguće teškoće pri vraćanju posuđenih sredstava i plaćanju kamata.
Koeficijenti aktivnosti
Pokazatelji aktivnosti pružaju informacije o brzini cirkulacije sredstava u poslovnom procesu. Računaju se na osnovu odnosa prometa i prosječnog stanja.
Naziv pokazatelja Brojitelj Imenitelj Zahtjevane vrijednosti
koeficijent obrta ukupnih sredstava
ukupni prihod ukupna sredstva
Koeficijent obrta kratkoročnih sredstava
ukupni prihod kratkoročna sredstva
koeficijent obrta potraživanja
prihodi od prodaje potraživanja
trajanje naplate potraživanja u danima
broj dana u godini (365)
koeficijent obrta potraživanja
Pokazatelji aktivnosti
•Pokazatelji aktivnosti koriste se pri ocjeni djelotvornosti kojom management angažuje sredstva koju su mu povjerili vlasnici.
Upućuju na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu, a računaju se na osnovu odnosa prometa i prosječnog stanja:
Pokazatelji aktivnosti
• Koeficijent obrta ukupnih sredstava• Koeficijent obrta dugoročnih sredstava• Koeficijent obrta kratkoročnih sredstava • Koeficijent obrta zaliha I i II• Koeficijent obrta zaliha sirovina i materijala• Koeficijent obrta potraživanja I • Trajanje naplate potraživanja I• Odnos potraživanja prema prodaji• Trajanje kreditiranja od dobavljača• Dani vezivanja zaliha
Interpretacija
Koef.obrta ukupnih sredst.= ukupan prih./ ukupna sredst.=npr. 5,5
•Preduzeće u toku jedne god. obrne vrijednost ukupnih sredstava 5,5 puta. Ili, koliko prihoda proizvede 1KM sredstava
•Koeficijent obrta ukupnih sredstava govori koliko puta se ukupna sredstva preduzeća obrnu u toku jedne godine, odnosno koliko preduzeće uspješno koristi sredstva s ciljem stvaranja prihoda.
Interpretacija
Koef.obrta dugor.sredst.=ukupan prihod/ ukupna dug. sredst.= npr.10,5•Preduzeće u toku jedne godine obrne vrijednost dugoročnih sredstava 10,5 puta•Obrt dugoročnih sredstava predstavlja odnos ukupnih prihoda i dugoročnih sredstava a pokazuje koliko uspješno preduzeće koristi dugoročna sredstva s ciljem stvaranja prihoda.•Poželjno je postići što veću vrijednost pokazatelja jer to znači da je manje novca potrebnog za stvaranje prihoda vezano u dugoročnim sredstvima•Opadajući pokazatelj može biti indikator preinvestiranja upostrojenja, opremu ili neka druga stalna sredstva.
Interpretacija
Koef.obrta kratkoroč.sredst.= ukupan prihod/ ukupna kratk.sredst.= npr.12,5
•Koeficijent obrta kratkoročnih sredstava govori koliko puta se kratkoročna sredstva preduzeća obrnu u toku jedne godine, odnosno on mjeri relativnu efikasnost kojom preduzeće koristi kratkoročna sredstva za stvaranje prihoda.
•Kao i kod koeficijenta dugoročnih sredstava poželjna je što veća vrijednost ovog pokazatelja.
Interpretacija
Koeficijent obrta zaliha= ukupan prihod/ zalihe = npr.9
•1 KM zaliha generira 9 KM poslovnih prihoda.
•Zavisno o vrsti djelatnosti kojom se preduzeće bavi (maloprodaja, veleprodaja, pružanje usluga, proizvodnja), efikasnost u upravljanju zalihama može značajno uticati na novčani tok i u konačnici, na uspjeh poslovanja.•Koeficijent obrta zaliha pokazuje koliko se puta zalihe obrnu u toku jedne godine.
•Obzirom da su zalihe najnelikvidniji oblik sredstava poželjna je veća vrijednost koeficijenta.
Pokazatelji ekonomičnosti
Pokazatelji ekonomičnosti pokazuju stepen ekonomskog učinka poslovanja. Utvrđuje se kroz odnos prihoda i rashoda, odnosno koliko se ostvari jedinica prihoda kroz jedinicu rashoda.
Naziv pokazatelja Brojitelj Imenitelj Zahtjevane vrijednosti
ekonomičnost uku-pnog poslovanja
ukupni prihodi ukupni rashodi
ekonomičnost pos-lovanja (prodaje)
prihodi od prodaje rashodi prodaje
ekonomičnost finansiranja
finansijski prihodi finansijski rashodi
ekonomičnost vanrednih aktivnosti
vanredni prihodi vanredni rashodi
Primjer
Ukupan prihod
EP= ------------------------------ = 1,10
Ukupn rashodi
Interpretacija
Ekonomičnost ukupnog poslovanja= ukup.prihodi/ ukup.rash= npr. 1,10
•Pokazatelji ekonomičnosti izračunavaju se na osnovu bilansa uspjeha računa a mjere odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda.
•Npr. 1,01 = 1 KM ukupnih rashoda stvara 1,01 KM ukupnih prihoda.
Interpretacija
Ekonomičnost poslovanja prodaje= prihodi od prodaje/ rashodi od prodaje
Ekonomičnost finansiranja= prihodi od finansiranja/ rashodi od finansiranja
Pokazatelji profitabilnosti
Pokazatelji profitabilnosti pokazuju stepen uspješnosti poslovanja. Oni govore o tome koliki je ostvaren povrat u odnosu na uložena sredstava, odnosno u kojoj se visini ukamatio uloženi kapital u nekom razdoblju.
Naziv pokazatelja Bojitelj Imenitelj Zahtjev. Vrij.
neto marža profita neto dobit + kamata ukupni prihod što veći
bruto marža profita dobit prije poreza + kamate ukupni prihod što veći
neto rentabilnost sredstava neto dobit + kamata ukupna sredstva što veći
bruto rentabilnost imovine dobit prije poreza + kamate ukupna sredstva što veći
rentabiln. vlastitog kapitala neto dobit vlastiti kapital što veći
povrat na uložena sredstva (ROI)
dobit uložena sredstva što veći
povrat na korišteni kapital (ROCE)
dobit korišteni kapital što veći
povrat na ukupni kapital operativna dobit ukupna aktiva što veći
povrat na dugoročni kapital operativni dobitak – kamate na kratkoročne kredite
ukupna pasiva – tekuće obaveze
što veći
povrat na vlastiti kapital dobit poslije oporeziv. ukup. vlast. kapital što veći
Pokazatelji profitabilnosti
• Analizu profitabilnosti poslovanja preduzeća opravdano sesvrstava u najvažnije dijelove finansijske analize.• Pokazatelji profitabilnosti su odnosi koji povezuju profit s prihodima iz prodaje i investicijama, a pokazuju ukupnu učinkovitost poslovanja preduzeća.• Pokazatelji profitabilnosti mjere sposobnost preduzeća da ostvari određeni nivo dobiti u odnosu prema prihodima, sredstvima ili kapitalu.• Najčešće korišteni pokazatelji profitabilnosti su:• marža profita• stopa povrata imovine (sredstava)• stopa povrata kapitala
Pokazatelji profitabilnosti
•Marža profita se izračunava na osnovu podataka iz Bilansa uspjeha.•Razlika u izračunu bruto i neto profitne marže je u obuhvatu poreza u brojitelju pokazatelja.
Bruto dobit
Bruto marža profita= -----------------------------
Ukupan prihod
Neto dobitNeto marža profita= -----------------------------
Ukupan prihod
Pokazatelji profitabilnosti
•Stopa povrata imovine (aktive) (return on assets) je indikator uspješnosti korištenja imovine u stvaranju dobiti.•Dok pokazatelj obrta imovine izražava prihod od prodaje po jednoj novčanoj jedinici imovine, stopa povrata imovine se odnosi na dobit koju preduzeće ostvaruje iz jedne novčane jedinice imovine.•Ovaj pokazatelj, takođe govori kolika je intenzivnost imovine preduzeća.
Neto dobitStopa povrata aktive (ROA) = -----------------------------
Ukupna aktiva
Pokazatelji profitabilnosti
•Kapitalno intenzivne industrije poput proizvodnje automobila zahtijevaju skupu opremu i time imaju visok stepen intenzivnosti imovine (isto tako, visoki troškovi održavanja imovine uticaće na smanjivanje dobiti, a time i na nižu vrijednost profitabilnosti imovine).•Suprotno, agencije za oglašavanje npr. imaju vrlo nisku intenzivnost imovine jer su njihovi zahtjevi za imovinom minimalni.
Neto dobitStopa povrata aktive (ROA) = -----------------------------
Ukupna aktiva
Pokazatelji profitabilnosti
•Stopa povrata kapitala (eng. return on equity) predstavlja možda i najznačajniji pokazatelj profitabilnosti.•Pokazuje koliko novčanih jedinica dobiti preduzeće ostvaruje na jednu jedinicu vlastitog kapitala.•Na osnovu usporedbe profitabilnosti vlastitog kapitala iprofitabilnosti imovine te kamatne stope koja odražava cijenukorištenja tuđeg kapitala, moguće je doći do zaključka o isplativosti korištenja vlastitim ili tuđim kapitalom.
Neto dobitStopa povrata kapitala (ROE) = -----------------------------
Ukupan kapital
Pokazatelji investiranja
Pokazatelji investiranja pokazuju stepen uspješnosti ulaganja u finansijsku imovinu. Tu se prije svega misli na dionice preduzeća.
Naziv pokazatelja Brojitelj Imenitelj Zahtijevane vrijednosti
dobit po dionici (EPS)
neto dobit broj dionica što veći
dividenda po dionici (DPS)
iznos dividende broj dionica što veći
odnos dividende i dobiti po dionici (DPR)
dividenda po dionici (DPS)
dobit po dionici (DPS)
što veći
odnos cijene i zarade po dionici (P/E)
tržišna cijena dionice (PPS)
dobit po dionici (EPS)
što veći
ukupna rentabilnost dionice
dobit po dionici tržišna cijena dionice što veći
dividendna rentabil-nost po dionici
dividenda po dionici (DPS)
tržišna cijena dioni-ce (PPS)
što veći
Pokazatelji investiranja
Pokazatelji investiranja služe za mjerenje uspješnosti ulaganja u redovne (obične) dionice preduzeća.
Za izračunavanje ovih pokazatelja, osim podataka iz finansijskih izvještaja, potrebni su i podaci o dionicama, posebno o broju i tržišnoj vrijednosti dionica.
Pokazatelji investiranja
Najčešće se koriste slijedeći pokazatelji investiranja:
-Dobit po dionici (EPS-earnings per shares)-Dividenda po dionici (DPS-dividends per shares)-Odnos isplate dividendi (DPR-dividend payout ratio)
Ukupna rentabilnost dionice (P/E ratio-price/earnings)-Tržišna vrijednost dionice / zarada po dionici (EPS)Price to Book Ratio (P/B): tržišna cijena dionice / knjigovodstvena vrijednost po dionici.
Pokazatelji investiranja
Pokazatelji, sami za sebe, ne govore mnogo, bez obzira da li su veličine pojedinih pokazatelja zadovoljavajuće ili ne.
Zato ih je potrebno uporediti sa pokazateljima preduzeća iz iste branše ili prošlim razdobljima istog preduzeća.
Dobit po dionici, EPS; (earnings per share)
• Neto dobit po dionici = Neto dobit/ broj emitovanih običnih dionica
• pokazuje koliko neto dobiti firma ostvaruje na jednu običnu dionicu
Odnos tržišne cijene po dionici i neto dobiti po dionici, P/E ratio, (price earnings ratio)
• Odnos tržišne cijene i neto dobiti po dionici = Tržišna cijena / Neto dobit po dionici
• važan indikator za buduće ulagače kapitala i ako je on veći to znači da dioničari imaju velika očekivanja od ovog preduzeća.
• Veći P/E ukazuje na budući rast neto dobiti, što znači da ulagači imaju povjerenje u preduzeće.
• Tržišna vrednost dionica se može dobiti ako se poznaje vrijednost ovog pokazatelja i dobiti podionici. Ako je dobit po dionici 50 KM, a P/E 4, tada se očekivana tržišna cijena dionice tog d.d. u budućnosti kreće oko 50 x 4 = 200 KM
Dividendna stopa (dividend yield)
• Dividenda stopa = Dividenda po dionici / Tržišna cijena po dionici
Knjigovodstvena vrijednost po dionici (Book value per share)
• Knjigovodstvena vrijednost po dionici= Sopstveni kapital / broj emitovani običnih dionica
• Ako bi došlo do likvidacije preduzeća, kada se podmire svi povjerioci, običnim dioničarima bi ostale dionice u vrijednosti ovog pokazatelja.
• Ovaj pokazatelj se koristi kod određivanja likvidacione vrijednosti d.d., koja predstavlja stvarni iznos koji će primiti obični dioničari d.d. ako dođe do njegove likvidacije.
• Ako se zanemare troškovi postupka stečaja ovo bi mogla da bude minimalna vrijednost po dionici.
Tržišna vrijednost firme, (market capitalization)
• Tržišna vrijednost firme (tržišna kapitalizacija) = Broj emitovanih dionica u prometu x Tržišna cijena po dionici
• Tržišna vrijednost po dionici (market value per share) = Tržišna kapitalizacija / Broj dionica= tržišna (kotacijska) cijena dionica
Ocjena uspješnostiIzbor optimalnog projekta
Analiza tačke pokrića
Prof dr Rička Željko
Investicioni proces1. Strateško planiranje – prozilazi iz ideja o rastu i razvoju
kompanije, prave se procjene o rastu kapaciteta i tržišta, konkurentske pozicije, te se donosi odluka o strategiji rasta
2. Razvoj investicionih projekata – razvoj projekata različitog karaktera – proširenje kapaciteta postojeće proizvodnje, stvaranje novih kapaciteta, projekat za zamjenu postojeće opreme itd.
3. Filtriranje – gruba procjena projekata kako bi se uvidjelo da li postoji potreba dalje sofisticiranije analize
4. Ocjena 5. Donošenje investicionih odluka6. Implementacija 7. Revizija investicionih odluka
Statičke metode:
- rok vraćanja ulaganja
Metode evaluacije investicionih projekata
Dinamičke metode:
- neto sadašnja vrijednost (NSV)- interna stopa rentabilnosti (prinosa), ISR
Statičke metode
Analiziraju pojedine finansijske pokazatelje u nekom konkretnom trenutku, najčešće na kraju poslovne godine, nakon što su sačinjeni osnovni finansijski izvještaji, (BS, BU, Izvještaj o novčanim tokovima).
Međutim, nas interesuje šta će se događati s projektom tokom njegovog cijeloga vijeka trajanja.
Dinamičke metode
Dinamičke metode analiziraju projekt tokom svih godina njegovog aktivizacijskog razdoblja te razdoblja eksploatacije, a one koriste, kao izvor podataka, osnovne finansijske izvještaje i projekcije ekonomskih i finansijskih tokova projekta.
Projekcije ekonomskih tokova nam služe za izračunavanje roka povrata, neto sadašnje vrijednosti i interne stope profitabilnosti, a projekcije finansijskih tokova za ocjenu likvidnosti (cash flow) projekta.
Pokazatelji statičke efikasnosti
1. Ukupni godišnji prihodi / Prosječan broj radnika
2. Ukupna investicijska ulaganja / Prosječan broj radnika
3. Godišnja ukupna (bruto) dobit / Prosječan broj radnika
4. Godišnja čista (neto) dobit /Prosječan broj radnika
5. Godišnja količina proizvoda / Utrošeni radni sati
6. Ukupni godišnji prihodi / Vrijednost utrošenoga rada
7. Indeks fizičkoga obima proizvodnje / indeks broja zaposlenih
a. Pokazatelji produktivnosti
Pokazatelji statičke efikasnostib. Pokazatelji profitabilnosti
1. Ukupni godišnji prihodi / Ukupna investicijska ulaganja
2. Godišnja ukupna (bruto) dobit / Ukupna investicijska ulaganja
3. Godišnja čista (neto) dobit / Ukupna investicijska ulaganja
4. Godišnja zadržana dobit / Ukupna investicijska ulaganja
5. Godišnja zadržana dobit + Amortizacija / Ukupna ulaganja
Pokazatelji statičke efikasnostic. Pokazatelji ekonomičnosti
1. Ukupni godišnji prihodi / Ukupni troškovi proizvodnje
2. Godišnja ukupna (bruto) dobit / Ukupni troškovi proizvodnje
3. Godišnja čista (neto) dobit / Ukupni troškovi proizvodnje
4. Godišnja zadržana dobit / Ukupni troškovi proizvodnje
5. Godišnja zadržana dobit + Amortizacija – Anuiteti / Ukupni troškovi proizvodnje
Pokazatelji statičke efikasnostid. Pokazatelji efikasnosti
1. Ukupna ulaganja / Broj novih radnika
2. Ulaganja u stalna sredstva / Broj novih radnika
3. Ukupni godišnji prihodi / Ulaganja u stalna sredstva
4. Ulaganja u stalna sredstva / Ukupna ulaganja
5. Ulaganja u trajna obrtna sredstva / Ukupna ulaganja
6. Godišnja ukupna (bruto) dobit / Ukupna ulaganja
7. Godišnja čista (neto) dobit / Ukupna ulaganja
8. Tuđi kapital / Ukupna ulaganja
9. Vlastita sredstva / Ukupna ulaganja
Pokazatelji statičke efikasnostie. Pokazatelji učinkovitosti
1. Ukupni prihodi / Ukupna ulaganja2. Ukupni prihodi / Broj zaposlenika3. Ukupni prihodi / Obrtna sredstva4. Ukupna (bruto) dobit / Ukupni prihodi5. Ukupna (bruto) dobit /Broj zaposlenika6. Ukupna (bruto) dobit / Ukupna ulaganja7. Ukupna (bruto) dobit / Vlastita sredstva8. Čista (neto) dobit / Vlastita sredstva9. Vlastita sredstva / Ukupna ulaganja
10. Čista (neto) dobit + Amortizacija / Anuiteti zajmova11. Čista (neto) dobit + Amortizacija / Ukupna ulaganja
Pokazatelji statičke efikasnosti
1. Trenutna likvidnost = Novac + Vrijednosni papiri / Kratkoročne obaveze
2. Tekuća likvidnost = Obrtna sredstva – Zalihe / Kratkoročne obaveze
e. Pokazatelji likvidnosti
Pokazatelji statičke efikasnosti
f. Pokazatelji finansijske poluge
1. Koeficijent zaduženosti = Ukupni dug / Ukupna sredstva
2. Koeficijent pokrivenosti kamata = Bruto dobit + Kamate / Kamate
Upotreba pokazatelja statičke efikasnosti
U praksi se navedene ocjene kompariraju:•sa pokazateljima iz prethodnoga razdoblja njegova poslovanja (analiza trenda);•sa pokazateljima grane ili grupacije kojoj dotični projekt pripada•sa pokazateljima drugih, njima alternativnih, projekata;•sa zadanim optimalnim veličinama za dotičnu granu ili grupaciju.
Dinamičke metode
1. Razdoblje roka vraćanja
2. Čista (neto) sadašnja vrijednost
3. Relativna čista (neto) sadašnja vrijednost
4. Interna stopa profitabilnosti
5. Stopa prinosa
6. Tačka pokrića
7. Prosječna profitabilnost
8. Ocjena likvidnosti
9. Analiza osjetljivosti (senzitivna analiza)
Statički pokazatelji efikasnosti
Ovi zanemaruju koncept vremenske vrijednosti novca. Tu spadaju:
•Rok vraćanja ulaganja•Prinos na prosječna ulaganja•Recipročni rok vraćanja ulaganja
Rok vraćanja ulaganja
Rok vraćanja (period povrata) je vrijeme koje je potrebno da bi se nadoknadio ukupni trošak ulaganja iz rezultirajućeg neto novčanog toka u godini dana.
To je dakle, ono vrijeme, izraženo u godinama, koje je potrebno da bi se godišnjim neto akumuliranim sredstvima , a koja se još uvećavaju za ukalkulisanu amortizaciju otplatili iznosi koji su uloženi ili potrošeni za realizaciju investicionog programa.
• Maksimalno prihvatljiv period roka vraćanja se određuje od strane menadžementa kompanije.
• Ukoliko je rok vraćanja kraći od maksimalno prihvatljivog roka vraćanja, projekat treba prihvatiti.
• Ukoliko je rok vraćanja duži od maksimalno prihvatljivog roka vraćanja, projekat treba odbiti.
Rok vraćanja ulaganja
Rok vraćanja A =
42.000/14.000 = 3 godine
Rok vraćanja B =
28.000 + 12.000 + (10.000/2)
= 2,5 godine
Rok vraćanja ulaganja
Rok vraćanja ulaganja, računa se na slijedeći način:
Iznos ulaganja u program 42.000
---------------------------------------- = -------------- = 3 g.
Procijenjeni novčani tok 14.000
S T A V K E GODINE EKSPLOATACIONOG VIJEKA PROJEKTA
0. 1. 2. 3. 4. 5.
ČISTI (NETO) PRIMICI
- 145.765 24.300 34.826 46.890 57.688 94.250
Primjer 2.
Primjer: Čisti (neto) primici ekonomskog toka projekta
GODINE UKUPNA ULAGANJA ČISTI (NETO) PRIMICI KUMULATVI ČISTIH
PROJEKTA U OSN. SREDSTVA I TOS
GOD. IZNOS (NETO) PRIMITAKA
0. 145.765 - 145.765 - 145.765
1. - 24.300 - 121.465
2. - 34.826 - 86.639
3. - 46.890 - 39.749
4. - 57.688 17.939
5. - 94.250 112.189
Primjer 2.Rok vraćanja:
Rok vraćanja ulaganja
Rok vraćanja ulaganja pokazuje neophodno vrijeme da se iz neto priliva iz ekonomskog toka nadoKMade sva investiciona ulaganja.To je vremenski period (n) u kome se suma neto priliva (suma Npr) izjednačava sa visinom ukupnih ulaganja (C).
CNprn
ii
1
Opredjeljujuće
Nedostatak ove metode je u tome što ne uzima u obzir mnoge bitne faktore kao: •Dinamiku budućih novčanih tokova,•Visinu kamatnih stopa u vremenu perioda vraćanja,•Računa se samo na osnovu nominalnih vrijednosti
Koristiti samo informativno
Stopa prinosa
Stopa prinosa statički je pokazatelj profitne efikasnosti preduzetničkoga projekta, a ona je relativni izraz oplodnje investiranog kapitala u pojedinim godinama njegove eksploatacije.
100xIoNDSp
gdje su:ND = neto-čista dobitIo = investiciona ulaganja
Stopa prinosa
Za izračun stope prinosa obično se uzima reprezentativna godina eksploatacionog vijeka projekta, budući da će se u toj godini ukupni prihodi i rashodi stabilizirati na programiranom nivou. Nakon što odaberemo reprezentativnu godinu eksploatacionog vijeka te sačinimo projekciju BU, odnosno izračunamo neto dobit, ostaje izračun stope prinosa koja u konkretnom primjeru iznosi 13,03%, jer je:
%03,13100263.307.4
403.561 xSp
Prosječna profitabilnost
Prosječna je profitabilnost pokazuje prosječan prinos uloženoga kapitala kroz posmatrane godine eksploatacije projekta.
Obično se za izračun prosječne profitabilnosti uzimaju godine eksploatacionog vijeka projekta što je, u pravilu, jednako roku otplate kredita.
Prosječna profitabilnost
Prosječnu profitabilnost računamo na način da prosječnu vrijednost čiste (neto) dobiti iz projekcije BU iz svih posmatranih godina eksploatacije projekta podijelimo s početnim investicionim ulaganjima, što možemo izraziti pomoću slijedećeg obrasca:
IonRt
PP
n
t 1
PP = prosječna profitabilnost;Rt = čisti dobit iz godine t;Io = početno ulaganja;n = posmatrane godine vijeka projekta.
Prosječna profitabilnost
48,10000.230.2
791.233000.230.2
10906.337.2
PP
U konkretnome primjeru prosječna bi profitabilnost bila 10,48%, što znači da bi ukupna ulaganja u stalna i trajna obrtna sredstava tokom svake od posmatranih godina eksploatacije projekta donosila, odnosno prosječno se oplođivala po 10,48% čiste dobiti.
Dinamički pokazatelji efikasnosti
Uvažavaju koncept vremenske vrijednosti novca, i tu spadaju:
•Neto sadašnja vrijednost•Indeks rentabilnosti•Interna stopa rentabilnosti•Diskontovani period vraćanja
Diskontne metode
Diskontovanje je postupak ( matematička operacija ) ili tehnika kojom se budući novčani primici svode na sadašnju ( današnju ) vrijednost.
Jedna novčana jedinica vrijedi realno danas više nego za godinu dana, vrijedi više nego sutra. Određeni iznos u nominali za godinu dana realno je manji od današnje vrijednosti ( današnje realne vrijednost)i.
Koliko vrijede budući novčani primici ili izdaci danas izračunavamo postupkom -diskontovanja.
Diskontna stopa
Osnovni faktori visine diskontne stope su:-vremenska vrijednost novca-oportunitetni trošak
Diskontna stopa= stopa prinosa koja se može ostvariti u najboljoj mogućoj alternativi
Diskontna stopa= stopa prinosa koja, uz isti rizik, može da se ostvariti u najboljoj mogućoj alternativi
Diskontna stopa
Sadašnja vrijednost investicionih ulaganja:
-ulaganja u projekt koja su izvršena (u pravilu iz vlastitih izvora) prije zvaničnog početka projekta sadašnja vrijednost se uvećava
-ulaganja u projekt koja su izvršena (u pravilu iz spoljnih izvora) poslije zvaničnog početka projekta sadašnja vrijednost se umanjuje
Prošlost
SadašnjostDan pred
pokretanje analiziranogprojekta
Budućnost
Investiciona ulaganja Investiciona ulaganja
Neto prilivi
F. akumulacije Diskontni f.
NSV=
sadašnje vrednosti neto priliva - sadašnje vrednosti investicionih ulaganja
Diskontna stopa
U kontekstu poslovnih planova diskontna stopa je korektivna stopa kojom se ulaganja i neto prilivi iz ekonomskog toka svode na sadašnju vrijednost na dan koji prethodi aktiviranju investicije.
Diskontne metode
Koliki je iznos sadašnje vrijednosti budućih primitaka zavisi od:-Iznosa budućih izdataka,-Perioda u kojem se ostvaruju budući iznosi ( broju godina )-Veličine zahtijevane stope prinosa od strane investitora (Interna stopa prinosa).
Internu stopu određuje sam investitor na osnovu određenih parametara, a oni su: -Visina kamatnih stopa na štednju, -Visina alternativnih stopa prinosa, -Dužina vremena povrata uloženog kapitala.
Čista (neto) sadašnja vrijednost
Metode čiste (neto) sadašnje vrijednosti zasniva se na pojmu složenog ukamaćenja (kamate na kamatu)!
Vrijednost novca stavljenog na višegodišnju štednju progresivno raste na način se glavnici pripisuju kamate, na kraju prve godine, a zatim na glavnicu i kamate na kamate u svim narednim godinama.
Opisano izražavamo pomoću slijedećeg obrasca:
Čista (neto) sadašnja vrijednost
gdje su: Xo = iznos štednje na početkur = kamatna stopa n = broj godina oročenja
Ako pretpostavimo da je iznos štednje 100, kamatna stopa 6%, a broj godina oročenja 5, koliki će na kraju razdoblja biti prirast štednje (kapitalizacija)?
no rXKa 1
Čista (neto) sadašnja vrijednost
11 r 21 r 31 r 41 r 51 rGODINA FAKTOR PRIRASTA OČEKIVANA ZARADA
1. 106
2. 112
3. 119
4. 126
5. 134
11 r
21 r
31 r
41 r
51 r
Čista (neto) sadašnja vrijednost
Ulažući novac u određeni projekt odričemo se budućih primitaka od štednje (kapitalizacije), koju bi inače ostvarili u posmatranom razdoblju.
Da bi izračunali koliki su "oportunitetni" troškovi, buduće primitke ekonomskih tokova moramo svesti na čistu (neto) sadašnju vrijednost metodom diskontovanja.
Iotp
RtSVn
t
1
1001
gdje suSv= čista sadašnja vrijednostRt= čisti primici u godini t,Io= početno ulaganje,p= diskontna stopa, n= posmatrani vijek trajanja projekta, t= godine vijeka projekta 1,2,3,…,n.
Kriterijum odlučivanja
Ako je NSV > 0, prihvatiti projekat
Ako je NSV < 0, odbiti projekat
Ako je NSV = 0, indiferentni smo
Čista (neto) sadašnja vrijednost
Primjer: Pretpostavimo da ukupno ulaganje u neki projekt iznosi 145.765 KM, a čisti (neto) primici ekonomskog toka u prvoj godini 24.300, u drugoj 34.826, u trećoj 46.890, u četvrtoj 57.688, a u petoj godini 94.250 KM. Ako je diskontna stopa 4% čista (neto) sadašnja vrijednosti će iznositi:
765.145
10041
250.94
10041
688.57
10041
890.46
10041
826.34
10041
300.2454321
SV
765.1452166,1
250.941698,1
688.571248,1
890.460816,1
826.3404,1300.24
SV
765.145464.77312.49680.41196.32364.23 SVSV = 224.016 – 145.765 = 78.251
GODINEPROJEKT
A
ČISTI (NETO)
PRIMICI
DISKONTNA STOPA
DISKONTNI FAKTOR
SADAŠNJA VRIJEDNOST PRIMITAKA
0. - 145.765 4% 1,0000 - 145.765
1. 24.300 4% 0,9615 23.364
2. 34.826 4% 0,9245 32.196
3. 46.890 4% 0,8890 41.680
4. 57.688 4% 0,8548 49.312
5. 94.250 4% 0,8219 77.464
ČISTA (NETO) SADAŠNJA VRIJEDNOST (KUMULATIV)
78.251
Čista (neto) sadašnja vrijednost
Ili pojedinačni godišnji primici pomnoženi sa određenim koeficijentom tablica II
Čista (neto) sadašnja vrijednost
Nakon što smo preuzeli diskontne faktore za sve godine ekonomskog toka projekta (tablice II) izračunali smo sadašnju vrijednost primitaka množenjem čistih primitaka ekonomskog toka i diskontnih faktora.
Projekt je prihvatljiv za realizaciju jer iskazuje pozitivnu NSV od 78.251 KM.
Interna stopa profitabilnosti
Interna stopa profitabilnosti je ona diskontna stopa koja izjednačava sadašnju vrijednost negativnih čistih primitaka iz ekonomskog toka projekta sa sadašnjom vrijednošću pozitivnih čistih primitaka, odnosno to je ona diskontna stopa kod koje je čista sadašnja vrijednost jednaka nuli (n=0).
Interna stopa profitabilnosti
Interna stopa profitabilnosti može se interpretirati i kao prosječna godišnja stopa prinosa investicije.
Postupak se svodi na to da najprije izračunamo čistu sadašnju vrijednost upotrebom većega broja diskontnih stopa (od nižih k većima), sve do stope pri kojoj čista sadašnja vrijednost dobije negativan izraz.
GODINEPROJEKT
A
ČISTI (NETO) PRIMICI
DISKONTNA STOPA
DISKONTNI FAKTOR
SADAŠNJA VRIJEDNOST PRIMITAKA
0. - 145.765 9% 1,0000 - 145.765
1. 24.300 9% 0,9174 22.293
2. 34.826 9% 0,8417 29.313
3. 46.890 9% 0,7722 36.208
4. 57.688 9% 0,7084 40.866
5. 94.250 9% 0,6499 61.253
ČISTA (NETO) SADAŠNJA VRIJEDNOST (KUMULATIV) 44.168
Interna stopa profitabilnosti
Izračun interne stope profitabilnosti – prvi pokušaj
GODINEPROJEKTA
ČISTI (NETO) PRIMICI
DISKONTNA STOPA
DISKONTNI FAKTOR
SADAŠNJA VRIJEDNOST PRIMITAKA
0. - 145.765 15% 1,0000 - 145.765
1. 24.300 15% 0,8696 21.131
2. 34.826 15% 0,7561 26.332
3. 46.890 15% 0,6575 30.830
4. 57.688 15% 0,5717 32.980
5. 94.250 15% 0,4972 46.861
ČISTA (NETO) SADAŠNJA VRIJEDNOST (KUMULATIV) 12.369
Interna stopa profitabilnosti
Izračun interne stope profitabilnosti – drugi pokušaj
GODINEPROJEKTA
ČISTI (NETO) PRIMICI
DISKONTNA STOPA
DISKONTNI FAKTOR
SADAŠNJA VRIJEDNOST PRIMITAKA
0. - 145.765 17% 1,0000 - 145.765
1. 24.300 17% 0,8547 20.769
2. 34.826 17% 0,7305 25.440
3. 46.890 17% 0,6244 29.278
4. 57.688 17% 0,5336 30.782
5. 94.250 17% 0,4561 42.987
ČISTA (NETO) SADAŠNJA VRIJEDNOST (KUMULATIV) 3.491
Interna stopa profitabilnosti
Izračun interne stope profitabilnosti – treći pokušaj
GODINEPROJEKTA
ČISTI (NETO) PRIMICI
DISKONTNA STOPA
DISKONTNI FAKTOR
SADAŠNJA VRIJEDNOST PRIMITAKA
0. - 145.765 18% 1,0000 - 145.765
1. 24.300 18% 0,8474 20.592
2. 34.826 18% 0,7182 25.012
3. 46.890 18% 0,6086 28.537
4. 57.688 18% 0,5158 29.755
5. 94.250 18% 0,4371 41.197
ČISTA (NETO) SADAŠNJA VRIJEDNOST (KUMULATIV)
-672
Interna stopa profitabilnosti
Izračun interne stope profitabilnosti – četvrti pokušaj
POKUŠAJ DISKONTNA STOPA (%) NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST
I 9% 44.168
II 15% 12.368
III 17% 3.491
IV 18% - 672
Interna stopa profitabilnosti
Interna stopa profitabilnosti
Interna stopa profitabilnosti
Nakon što upotrebom četiri približne diskontne stope izračunamo najnižu pozitivnu čistu sadašnju vrijednost te prvu negativnu čistu sadašnju vrijednost, slijedi izračun interne stope profitabilnosti pomoću slijedećega obrasca:
inn
nn xp
RRRpIsp
1
11
gdje su:Isp = interna stopa profitabilnosti;Pn-1 = stopa koja daje najnižu pozitivnu čistu sadašnju vrijednost;;Rn-1 = najniža pozitivna čista sadašnja vrijednost;Rn = prva negativna čista sadašnja vrijednost;Pi = interval upotrebljavanih diskontnih stopa.
Tačka preloma/ Prijelomna tačka/ Break even point
Pojam
Break Even Point – prijelomna tačka je tačka u kojoj su svi prihodi kompanije dovoljni da pokriju ukupne troškove. To je tačka u kojoj kompanija niti pravi gubitke, niti pravi profit. (bolje rečeno, još niste napravili profit, ali ste makar pokrili sve troškove)
Primjena:-Sredstvo planiranja - sastavni dio svakog dobrog poslovnog, investicijskog i finansijskog plana-Sredstvo analize (poslovanja, kreditne sposobnosti)
Pojam
Menadžeri je koriste iz više razloga:-da izračunaju da li prihodi pokrivaju troškove,-da odrede koliko je potrebno proizvesti proizvoda da bi se dostigla prijelomna tačka u kojoj se pokrivaju svi troškovi i ne stvara gubitak- radi definisanja prave cjenovne strategije,- radi shvatanja kako obim proizvodnje utiče na rezultate poslovanja,- kada prave biznis plan.
Koraci
Određivanje troškova:-Fiksni (stalni) troškovi (na primjer, najamnina, troškovi amortizacije, plaćene kamate i sl.)-Varijabilni (promjenljivi) troškovi (na primjer, troškovi materijala, provizije prodajnog osoblja i sl.) i-Poluvarijabilni (mješoviti) troškovi (na primjer, troškovi električne energije) koji se moraju raščlaniti.
Prijelomna tačka
Prijelomna tačka ili tačka rentabilnosti zavisi od više faktora:
- obima proizvodnje (Op)- prodajne cijene jednog proizvoda (C)- fiksnih troškova (Ftr)- varijabilnih troškova (Vtr)- ukupnih troškova (Utr), gde su ukupni troškovi:
Utr = (Ftr + Vtr ) x Op
- ukupnog prihoda (Upr), gde su ukupni prihodi Upr = C × Op
a profit je Upr − Utr = profit
Prelomna tačka
U prelomnoj tački nema profita, pa je:
Upr - Utr=0.
Zbog toga je C × Op − ( Ftr + Vtr )× Op = 0
iz čega slijedi da je Ftr= Op x (C – Vtr).
Obim proizvodnje potreban da se dostigne Break Even tačka se određuje iz formule:
Op = Ftr / (C − Vtr)
Iz ovoga se može zaključiti da što su veći fiksni troškovi i veće ulaganje u opremu, potrebno je obezbijediti veću prodaju, a u isto vrijeme, na grafikonu će biti i viša prelomna tačka.
Primjer
Ako su: -fiksni troškovi Ftr=1000 KM, -cijena jedne jedinice proizvoda C = 25 KM, a -varijabilni troškovi po jedinici proizvoda Vtr = 5 KM, Op = Ftr / (C − Vtr)
prelomna tačka izražena kroz broj proizvoda potrebnih da se proizvedu i prodaju će biti: 1000 / (25-5)= 50.
Znači, kompanija mora da proizvede i proda 50 jedinica proizvoda da bi dostigla Break even prijelomnu tačku. U slučaju veće tražnje od 50 jedinica proizvoda, kompanija ulazi u zonu dobitka i obrnuto,u slučaju manje tražnje i prodaje od 50 jedinica prozvoda, kompanija ulazi u zonu gubitka.
Break even analiza
Break even analiza je neprocenjiva kada treba odrediti i da li je poslovna ideja profitabilna ili ne.
Takođe, i u situaciji kada treba analizirati koji od proizvoda na tržištu je profitabilniji i zaslužuje veću pažnju, vrijeme i novac da biste ga proizveli i prodali.
Uz pomoć nje dolazi se do saznanja koja je najniža cijena po kojoj možete da ponudite na tržištu vaš proizvod, ili kako će se odraziti na vaš profit akcija sniženja cijena pojedinih proizvoda.
Izračunavanje prijelomne tačke (pr.1)
1. Prihod od prodaje-troškovi prodanih proizvoda -troškovi poslovanja -ukupni troškovi
400.000 KM godišnje220.000 KM120.000 KM340.000 KM godišnje
2. Varijabilni troškovi - fiksni troškovi - ukupni troškovi
160.000 KM180.000 KM340.000 KM godišnje
3. Koeficijent varijabilnih troškova 160.000 / 400.000 = 0,40,odnosno koeficijent doprinosa za pokriće (dzp) = 0,60 (ili 60 %)
4. Prihod u prijelomnoj tački = ukupni fiksni troškovi / koeficijentdzp = 180.000 / 0,60 = 300.000 KM godišnje
Drugi način izračunavanja
• Prihod u prijelomnoj tački = fiksni troškovi + varijabilnitroškovi izraženi kao udio u prihodu
• Varijabilni troškovi (kao udio u prihodu) = koeficijentvarijabilnih troškova x prihod od prodaje
Tv = kvt x C = kvt x Cpt
Cpt = Tf + Tv = 180.000 + 0,40 Cpt / 100
100 Cpt = 18.000.000 + 40 Cpt
60 Cpt = 18.000.000 18.000.000 : 60 =Cpt = 300.000 KM godišnje
Potvrda tačnosti rezultata
Opis IznosPrihod od prodaje u prijelomnoj tački 300.000 KMVarijabilni troškovi (40% od prihoda) 120.000 KMDoprinos za pokriće (60% od prihoda) 180.000 KMFiksni troškovi godišnje 180.000 KMDobit iz poslovanja (ili gubitak) 0 KM
Uključivanje ciljne dobiti
Formula: ukupni fiksni troškovi + ciljna dobitPrihod u tački ciljne dobiti = ———————————————— koeficijent doprinosa za pokrićeNa primjer:
Ciljna (željena) dobit = 60.000 KM godišnje
180.000 + 60.000Prihod u tački ciljne dobiti = ——————- = 400.000 KM godišnje 0, 60
Potvrda tačnosti rezultata
Opis IznosPrihod od prodaje u tački ciljne dobiti 400.000 KMVarijabilni troškovi (40% od prihoda) 160.000 KMDoprinos za pokriće (60% od prihoda) 240.000 KMFiksni troškovi godišnje 180.000 KMCiljna (željena) dobit iz poslovanja 60.000 KM
Količinska tačka pokrića
Gdje su: tq- količinska tačka pokrića; K-veličina kapaciteta; F- ukupni fiksni troškovi, Up- ukupan prihod; V- ukupni varijabilni troškovi
Količinska tačka pokrića Primjer:
Ako je planirani kapacitet preduzeća za izradu proizvoda A = 500 kom/ god., a fiksni troškovi F= 200.000 KM, ukupni prihod Up =400.000 KM, varijabilni troškovi po jedinici proizvoda v=300 KM te ukupni varijabilni troškovi V= 500 x 300 = 150.000 kKM i bruto dobit D=50.000. Dakle Up=F+V+D je 400.000 = 200.000+ 150.000 + 50.000 KM, tada je količinska tačka pokrića:
tq = (KxF) / (Up-V) = 500x 200.000 / 400.000 -150.000 = 100.000.000 / 250.000 = 400 komada proizvoda A.
Količinska tačka pokrića
To znači da preduzeće mora izraditi minimalno 400 proizvoda A ili 80% ukupnog kapaciteta proizvodnje, kako ne bi došla u gubitak.
Ispod te količine ne posluje se pozitivno. Iznad nje počinje se ostvarivati pozitivan ukupan prihod odnono dobit u bruto iznosu.
Količina i prihod od prodajeu prijelomnoj tački
ukupni fiksni troškoviKoličina prodaje u PT = —————————————————— prodajna cijena – prosječni varijabilni trošak
Prihod od prodaje u PT = količina prodaje u PT x prodajna cijena
Količina i prihod od prodajeu prijelomnoj tački (primjer)
•Fiksni troškovi = 180.000 KM godišnje•Prosječni varijabilni troškovi (pvt) = 8,00 KM/kom•Prodajna cijena (pc) = 20,00 KM/kom•Prosječni doprinos za pokriće = pc – pvt = 20,00 – 8,00 = 12,00 KM
ukupni fiksni trošak 180.000Količina prodaje = ———————————— = ————— = 15.000 komu PT (jedinica) prosječni doprinos za pokriće 12,00
Prihod od prodaje u PT = 15.000 kom X 20,00 KM/kom = 300.000 KM god.
Količina i prihod od prodaje utački ciljne dobiti (primjer)
Količina prodaje u tački ciljne dobiti:
ukupni fiksni troškovi + ciljna dobit____________________________ = prosječni doprinos za pokriće
180.000 + 60.000= ———————————— = 20.000 kom/godišnje 12,00 KM
Prihod od prodaje u tački ciljne dobiti == 20.000 kom X 20,00 KM/kom = 400.000 KM/godišnje
Potvrda tačnosti rezultata
Opis IznosPrihod od prodaje (15.000 kom x 20 KM/kom) 300.000 KMVarijabilni troškovi (15.000 kom x 8 KM/kom) 120.000 KMDoprinos za pokriće (15.000 kom x 12 KM/kom) 180.000 KMFiksni troškovi godišnje 180.000 KMDobit iz poslovanja u prijelomnoj tački 0 KM
Prodajna cijena za ostvarenje ciljnedobiti
Prosječni varijabilni troškovi x proizvedena količina + fiksni troškovi + ciljna dobit___________________________________________________________ proizvedena količina
Poduzeće koje ima godišnju proizvedenu količinu 20.000 kom, prosječne varijabilne troškove 8,00 KM/kom i fiksne troškove 180.000 KM godišnje
Ciljna (željena) dobit = 60.000 KM (8,00 KM po kom x 20.000 kom) + 180.000 KM + 60.000 KMCijena = ——————————————————————— = 20.000 kom= 400.000 KM / 20.000 kom = 20,00 KM/kom
Potvrda tačnosti rezultata
Opis IznosPrihod od prodaje (20.000 kom x 20 KM/kom) 400.000 KMVarijabilni troškovi (20.000 kom x 8 KM/kom) 160.000 KMDoprinos za pokriće (20.000 kom x 12 KM/kom) 240.000 KMFiksni troškovi godišnje 180.000 KMCiljna (željena) dobit iz poslovanja 60.000 KM