POZADINA ODLUKE MSP
Da li je odluka Me|unarodnog
suda pravde o~ekivana i za{to je razma-
trana samo deklaracija, a ne i sam ~in
nezavisnosti?
- Odluka Medjunarodnog suda
pravde samo za naivne dolazi neo~eki-
vano. Za vladaju}u koaliciju u Srbiji i
njene nalogodavce u Va{ingtonu i
Briselu, ona je bila o~ekivana i odavno
programirana.
U leto 2008. tada tek ustoli~ena
vladaju}a koalicija dobila je od spoljnih
mentora obavezu da prihvati svr{en ~in
na Kosovu. Jedini problem predstavljala
je reakcija doma}e javnosti i politi~ka
cena takvog ~ina. Re{enje je nadjeno u
stavljanju celokupnog srpskog
politi~ko-diplomatskog kapitala na kartu
MSP, u cilju stvaranja alibija za prih-
vatanje neprihvatljivog.
Samo se tako mo`e objasniti
~injenica da je Srbija unapred uni{tila svoje
izglede na povoljan ishod time, {to je kra-
jnje diletantski formulisala pitanje postavl-
jeno MSP-u: “Da li je progla{enje nezavis-
nosti privremenih institucija na Kosovu u
skladu sa medjunarodnim pravom?”
Te{ko je zamisliti da g. Tadi},
Jeremi} i njihovi stru~ni savetnici nisu bili
svesni ~injenice da medjunarodno javno
pravo uop{te ne zauzima stav prema
deklaracijama nezavisnosti kao takvim.
Op{tina Barajevo, grad Kragujevac ili
mesna zajednica Kozara mogu da “proglase
nezavisnost”, a da tim proglasom ne bude
prekr{ena nijedna norma medjunarodnog
prava. Kosovo takodje…
Ako deklaracija ne kr{i medju-
narodno pravo, ~ime je onda prekr{eno
to pravo?
- I te kako je prekr{eno medjunar-
odno pravo posledicama progla{enja nezav-
isnosti. Frapantno je da Srbija nije
tra`ila od MSP da se izjasni o tim,
su{tinskim pitanjima: Da li je Kosovo
dr`ava shodno normama medjunarodnog
prava? Da li priznanja Kosova kao
dr`ave od strane tre}ih zemalja pred-
stavljaju kr{enje medjunarodnog prava?
Tako postavljena pitanja bila bi
neprijatna stranim mentorima vladaju}e
koalicije i stoga nisu dolazila u obzir.
Vlast sada ima smokvin list ove tobo`e
“ i z n e n a d j u j u } e ” ,
“nepravedne” i
“ r a zo~a r ava j u } e ”
odluke kao kona~no
pokri}e za predsto-
je}u kona~nu kapitu-
laciju. Eto, vidite,
u~inili ljudi {ta su
mogli, borili se vala
k’o lavovi, ali avaj…
Da li su za
nepovoljno odvijanje
sitacije o Kosovskom
statusu, odgovorni i
zvani~nici Srbije?
- Farsa sa MSP-om potvrdjuje da
se vladaju}a koalicija, od prvog dana pos-
tojanja pre dve godine samo pravi da se
“bori za Kosovo”, a njeni spoljni nalogo-
davci samo se prave da im zbog toga nije
pravo i da im to te{ko pada. Pod g.
Tadi}em i Jeremi}em druk~ije nije moglo
da bude.
Pro{lo je preko pet godina od
kako sam u Politici 29. juna 2005. izneo da
je prilikom zavani~ne posete Va{ingtonu,
{est nedelja ranije, glavni savetnik jednog
od najvi{ih beogradskih dr`avnih
funkcionera u neformalnim razgovorima sa
svojim ameri~kim doma}inima prihvatio
otcepljenje Kosova kao svr{en ~in – „i da
je najva`nije na}i formulu da
se ta nezavisnost
sprovede na na~in
kojim bi se spre~io
preveliki politi~ki
dobitak za nacional-
iste”. Implikacija je
bila jasna: “nema
dileme ho}e li srpska
strana prihvatiti nezav-
isnost, nego kako da
se to zapakuje sa {to
manje roptanja u naro-
du i sa {to manje
posledica za pobornike opcije koja pristaje
na sve.”
Taj “savetnik” je od 15. maja
2007. do danas ministar inostranih poslova
Srbije. A vukovi, kao {to znamo, dlaku
menjaju ali ne i }ud.
2 Avgust 2010.
E K S K L U Z I V N O
Dr Srdja Trifkovi}, specijalno za Ogledalo
POZADINA ODLUKE MSP
Povodom odluke Medjunarodnog suda pravde da jednostrana deklaracija o nezavisnosti Kosova, nije prekr{ila medjunarodno pravo,
razgovaramo sa direktorom Centra za medjunarodne odnose Rokford Instituta u Ilinoju i izvr{nim direktorom Fondacije lorda
Bajrona za balkanske studije dr Srdjom Trifkovi}em.
SRBI ILINOJA: SPRE^ITE MARKA KIRKA
DA POSTANE SENATOR!
Mark Kirk, republikanski kongresmen iz Ilinoja, koji se kandiduje za senatsko mesto koje je ranije zauzimao predsednik Obama,
naziva napad SAD i NATO na Srbiju 1999. “svojim sopstvenim ratom”,
http://www.youtube.com/watch?v=yQvVcvwSiok&feature=player_embedded.
On la`no tvrdi da je posetio dva sela u kojima su po~injeni masakri Srba nad Albancima, “koji su doprineli izbijanju rata”,
aludiraju}i pritom i na Ra~ak u kome nikakvog masakra nije bilo. Tvrdi ~ak, da je mogao da spre~i rat sa dva miliona dolara
“novca za ljudska prava”, koji bi bili investirani u demaskiranje srpskih zlo~ina.
Kirk se neukusno i napadno ponosi time, {to je kao mornari~ki rezervista u vazduhoplovnoj bazi u Avianu (Italija)
dao svoj doprinos ratu protiv Srba. Do te mere se ponosi, da je ~ak spreman da bezo~no la`e,
kako je odlikovan za zasluge u njemu:
http://www.huffingtonpost.com/2010/06/04/mark-kirk-damage-control_n_600490.html.
Kongresmen Mark Kirk je ko-predsedavaju}i albanskog kokusa i shodno tome,
bio je sponzor kangresne rezolucije, koja podr`ava nezavisnost Kosova.
Ukratko KONGRESMEN KIRK JE ZAKLETI SRPSKI NEPRIJATELJ!
Kirkov protivnik je Aleksi \anulias (Illinois State Treasurer Aleyi Giannoulias).
On se po ovom pitanju nije do sada izja{njavao.
To je dovoljan razlog da mu glasa~i srpskog porekla u Ilinoju poklone poverenje.
Oni ~ine tri procenta bira~kog tela, {to je sasvim dovoljno,
da u tesnoj trci stanu na put Marku Kirku – albanskom lobisti, la`ovu i ~oveku moralno
i intelektualno nedostojnom da postane senator.
I Z R E D A K C I J E
3www.serbianmirror.com
SADR@AJ
Intervju: Dr Srdja Trifkovi} strana 2
Srb info - Gde - Kad - [ta strana 4
Politi~ke akutelnosti strana 5
Protekli dogadjaji:
Anga`ovan kao umetnik i ~ovek strana 7
Intervju: Marko Lopu{ina strana 8
Feljton: Nikola Tesla strana 9
Zemlja ~uda strana 11
Desanka i Stevica strana 12
Pesme sa~uvane od zaborava strana 13
Knez Mihajlova ulica strana 14
Male tajne velikog majstora strana 18
Delija i lepotica strana 19
Pravoslavlje strana 20
Feljton: Demokratija u Srba, nekad i sad strana 21
Nije lako: Nedeljna ponuda strana 22
Stavovi: Na{a poslednja {ansa strana 23
Sport: Zaslu`ena fiesta strana 24
Kolumna: Markovi konaci strana 27
Horoskop strana 28
Porodica strana 29
Vedra strana 30
TIRA@: 30.000
OGLEDALO se distribuira u 32 dr`ave Severne Amerike
“[to god tka{,
vezuj konce za nebo”
PUBLISHED BY
• Ogledalo - Serbian Mirror. Inc •P O BOX 13472 CHICAGO IL 60613
• Phone: 773.744.0373
• OSNIVA^: Slavica Petrovi}
• UREDNIK: Slavica Petrovi}
• GRAFI^KI UREDNIK: Zoran Marinkovi}
• REDAKCIJA: Marijana Maljkovi}, Sa{a @ivkovi},
Cvijan Hercegovac, Andjela Ru`ica Rako~evi},
• DOPISNICI: Marko Lopu{ina, Du{an Lopu{ina,
Milutin [o{ki} (Beograd), Aleksandra Mati} (Ni{),
Boban Ili} (^ikago), Milan Lu~i} (New York),
ALL RIGHTS RESERVED:
Ogledalo is not responsible for advertisments,
advertising articles and their contents
E-mail: [email protected]
Web: www.serbianmirror.com
• PREDSTAVNI[TVA •• LOS ANDJELES: Dragan Rakonjac (562.397.9001)
• NJUJORK: Mike Lu~i} Milan (212.426.1020)
Avgust 2010.
NAME:
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ADDRESS:
------------------------------------------------------------------------------------------------------------
CITY:
-----------------------------------
STATE:
-----------------------------------------------------------------
ZIP:
---------------------------
TEL:
-------------------------------------------------------------------------------
Ispunjen formular zajedno sa ~ekom po{aljite na adresu Ogledala
Ogledalo - Serbian Mirror -
PO BOX 13472
Chicago IL 60613
Sv.Vladika Nikolaj Velimirovi}
VA@NO OBAVE[TENJE
Obave{tavam po{tovane klijente i dobavlja~e,
da od juna 2009. godine nisam uklju~en u rad kompanije
“Blue Velvet Catering”, koja pru`a usluge u crkvi
“Sveto Vaskresenje Hristovo” na Redwood Drive.
Zbog davanja la`nih informacija i la`nog broja telefona
(moj telefon nije 312-848-4808, kako stoji u oglasu
Serbian Yellow Pages) prinudjen sam da na ovaj na~in
obavestim sve zainteresovane da je moja kompanija
“Royal Crown Events”, a moj broj telefona: 773-807-9502.
Iskreno verujem da }e svi moji poslovni partneri i prijatelji razumeti
ovaj moj korak, u nastojanju da izbegnem dalje neprijatnosti zbog
neta~no iznetih informacija.
S po{tovanjem
Dejan Vu~i}
^ikago
S R B I N F O
4 Avgust 2010.
U toku su pripreme za
SRBIJADU 2010.
u Feniksu, Arizoni.
Za informacije posetite PhoenixSerbs.com
Join us
for the 20th Annual celebration
of Serbian culture
through music, food and games!
SERB FEST
Friday July 30: 5PM to Midnight
Saturday July 31: Noon to Midnight
Sunday August 1: Noon to Dusk
773.693.3366 - [email protected]
www.serbiancathedral.org
5701 N Redwood Dr, Chicago Il 60631
Serbian Brothers Help - Chicago Chapter and
United Serbs Soccer Club
Organizuje tradicionalni TENISKI TURNIR
Tennis Club TAM, 7686 N. Caldwell Ave. Niles, IL
Subota, 7. august, 2010 (12:00pm-6:00pm)
Za prijavljivanje pozovite:
847-401-7407 (Jovan ^upi}) ili 847-361-1285
A K T U E L N O
Avgust 2010.
M
SP je utvrdio da me|unarodno
pravo, u na~elu ne zabranjuje
jednostrane deklaracije o nezav-
isnosti, ne ulaze}i u pitanje da li takve
deklaracije zatim proizvode dr`avnost.
Prema savetodavnom mi{ljenju Suda, koje
nije obavezuju}e za dr`ave, deklaracija o
nezavisnosti Kosova nije bila u suprotnosti
sa Rezolucijom 1244, ni sa privremenim
pravnim poretkom, koji je u pokrajini njom
ustanovljen. To mi{ljenje Sud je zasnovao
na oceni da autori deklaracije nisu bile
“privremene institucije samouprave na
Kosovu”, ve} grupa koja je sebe definisala
kao demokratski izabrane lidere naroda
Kosova. Autori deklaracije i sama
deklaracija su, po mi{ljenju Suda, delovali
van pravnog okvira UN ustanovljenog
Rezolucijom 1244, koja se izri~ito nije bav-
ila kona~nim statusom Kosova.
Tomas Flajner, profesor ustavnog
prava i nekada{nji savetnik srpskog
pravnog tima ima sli~an stav: “Problem je
{to je legalno zna~enje mi{ljenja veoma
usko, jer Sud odlu~uje samo o papiru u
kome se ka`e da Vlada Kosova progla{ava
nezavisnost, odnosno odlu~uju samo o
tome da li ta re~enica kr{i me|unarodno
pravo ili ne. Sudije su mi{ljenja da ta
re~enica ne kr{i me|unarodno pravo, a u
isto vreme smatraju da Kosovo nema pravo
na unilateralnu secesiju. Za mene je u
mi{ljenju MSP najgadnije {to taj sud nije
ni razmatrao pitanje prava srpske manjine
na Kosovu. Njihova prava su veoma
naru{ena – prvo, uskra}eno im je pravo da
se obrate Ustavnom sudu Srbije bez ikakve
kompenzacije, a drugo, Srbi na Kosovu
nemaju mogu}nost da izraze svoju politi~ku
volju, recimo, da se odvoje od Kosova”.
SRBIJA NASTAVLJA
DIPLOMATSKU BORBU
V
lada Srbije ne}e menjati svoju
politiku prema Kosovu, a glavno
sredstvo borbe osta}e diplomatija i
debata u Generalnoj skup{tini UN,
odlu~eno je na sednici Vlade. Zbog Kosova
se ne}e ulaziti ni u sukob sa velikim sila-
ma. Premijer Mirko Cvetkovi} rekao je da
su se odnosi sa SAD razvijali u dobrom
pravcu na platformi “sla`emo se, da se ne
sla`emo”, i to se ne}e menjati. Vlada je
usvojila izve{taj pravnog tima prema kome
Me|unarodni sud pravde nije odgovorio na
su{tinsko pitanje o legalnosti progla{enja
nezavisnosti Kosova. U izve{taju se
zaklju~uje da Sud u Hagu nije legalizovao
etni~ki motivisanu secesiju Kosova.
Srbija }e nastaviti da se bori na
jesen u GS UN “tra`e}i rezoluciju da se
ovaj konflikt re{i pregovorima”, poru~io je
predsednik Srbije Boris Tadi}. “Specijalni
izaslanici bi}e upu}eni u 55 zemalja {irom
sveta sa mojim pismom predsednicima
dr`ava ili vlada. Mnoge zemlje bi}e pod
pritiskom da priznaju Kosovo pre izja{nja-
vanja u Generalnoj skup{tini UN. Srbija }e
ulo`iti sve napore da takvih priznanja bude
{to manje i da na jesen, na GS UN u
Njujorku bude usvojena Rezolucija R.
Srbije”, rekao je Tadi}.
Pritisci za priznavanje Kosova,
postali su intenzivniji uo~i i nakon
progla{enja odluke suda. Potpredsednik
SAD D`ozef Bajden, kako je saop{tila Bela
ku}a, razgovarao je telefonom sa predsed-
nikom Srbije Tadi}em, uo~i objavljivanja
odluke MSP, i potvrdio sna`ne veze SAD
i Srbije, ali i naglasio da bi Vlada Srbije
trebalo konstruktivno da sara|uje sa
Kosovom, kako bi se re{ila prakti~na pitan-
ja i pobolj{ali uslovi `ivota ljudi na
Kosovu, u Srbiji i celom regionu. Ameri~ki
dr`avni sekretar Hilari Klinton ocenila je
da je Kosovo nezavisna dr`ava, ~ija je ter-
itorija nepovrediva, i pozvala one zemlje,
koje to nisu u~inile, da priznaju Kosovo.
ODLUKA MSP KAO
SVETSKA OPASNOST
M
i{ljenje MSP o Kosovu }e biti
svojevrstan test odr`ivosti zahte-
va najmanje 96 separatisti~kih
pokreta u svetu, koji se, s manjom ili
ve}om snagom, bore za nezavisnost.
Savetodavno mi{ljenje MSP mo`e biti kra-
jnje opasan presedan, jer nijedan kontinent,
nije imun od separatizma, a kosovski slu~aj
bi ga jo{ vi{e o`iveo. Veliki je broj zemal-
ja koje su u sli~noj situaciji: Kanada ima
Kvebek, [panija Baskiju i Kataloniju,
Britanija [kotsku i Severnu Irsku, Gruzija
Abhaziju i Ju`nu Osetiju, Kina Tibet i
Tajvan, Rumunija Sekuju. I druge evropske
zemlje se suo~avaju sa ovom pojavom:
Francuska (Korzika), Nema~ka (Bavarska).
U Belgiji Flamanci i Valonci nikako ne
mogu da na|u zajedni~ki jezik o jedin-
stvenoj dr`avi. Turci su na Kipru proglasili
nezavisnu dr`avu, koju je do sad, priznala
samo Ankara, dok se u isto vreme Kurdi 25
godina, s pu{kom u ruci, bore za autonomi-
ju svoga naroda u jugoisto~noj
Pi{e: Marijana Maljkovi}
5www.serbianmirror.com
NEPRAVEDNA ODLUKA
ME\UNARODNOG SUDA PRAVDE
Deklaracija o nezavisnosti Kosova ne predstavlja kr{enje me|unarodnog prava, jer ono ne zabranjuje deklaracije, saop{tio je
Me|unarodni sud pravde. Sud nije priznao pravo kosovskih Albanaca na otcepljenje, a odluku o daljem procesu re{avanja problema
Kosova, prepustio je Generalnoj skup{tini UN. Srbija ne odustaje od prava na svoju teritoriju i prava da za{titi svoje gra|ane, koji
na Kosovu i dalje `ive bez osnovnih uslova, i da zadovolji pravdu nad hiljadama Srba, koji su proterali ili ubili albanski separatisti.
Anadoliji. Muslimani su za odvajanje
Ka{mira od Indije, a Tamili tra`e svoju
dr`avu u [ri lanci... Mnogi separatisti~ki
pokreti postoje u Africi i ju`noj Americi.
PRINCIPIJELNO PROTIV
NEZAVISNOG KOSOVA
R
usija ne}e, zbog najnovije odluke
MSP promeniti svoj stav prema
Kosovu i ne}e priznati nezavis-
nost Kosova, izjavio je portparol ruskog
Ministarstva spoljnih poslova Andrej
Nesterenko. “Principijelno je va`no {to je
sud dao svoje mi{ljenje samo o
Deklaraciji, posebno naglasiv{i da nije
razmatrao u {irem kontekstu pitanje prava
Kosova na jednostrano odvajanje od
Srbije”. Dodaje se da se Sud u svojim
zaklju~cima nije izjasnio o posledicama
dono{enja deklaracije o nezavisnosti, o
tome da li je Kosovo dr`ava, kao ni o
zakonitosti priznavanja nezavisnosti od
strane niza dr`ava. Nesterenko je ukazao
da Moskva smatra da je re{enje
kosovskog problema “mogu}e samo nas-
tavljanjem pregovora zainteresovanih
strana na osnovu odredbi Rezolucije 1244
SB UN”. Nakon odluke suda u Hagu,
svoju odluku da ne priznaju nezavisnost
Kosova, ne}e promeniti i mnoge druge
zemlje Slova~ka, [panija, Brazil, Afri~ke
zemlje...
REPUBLIKA
SRPSKA SLEDE]A
SAMOSTALNA DR@AVA?
P
remijer Republike Srpske Milorad
Dodik izjavio je, da je mi{ljenje
MSP o nezavisnosti Kosmeta
razo~aravaju}e, suprotno me|unarodnom
pravu i da }e ostaviti nove posledice u
svetu u podru~jima gde postoje “ani-
moziteti autonomnih jedinica i dr`ave”.
“Ovo je novo potcenjivanje i
omalova`avanje Srbije. Nova poruka
Srbima da politika sile isklju~ivo ima
uspeha i da politika pravnog nasilja mo`e
da legalizuje stvari, koje su do sada goto-
vo bile nemogu}e – da se otcepi deo ter-
itorije jedne dr`ave i da to nije protivno
me|unarodnom pravu”, rekao je premijer
RS. On je poru~io da }e RS nastaviti
svoju dosada{nju politiku i ne}e dozvoliti
da BiH prizna nezavisnost ju`ne srpske
pokrajine.
Odluku MSP, su kritikovale i sve
srpske partije u BiH. Tako je Demokratski
narodni savez saop{tio da }e dobro prou~iti
mi{ljenje ovog suda, jer u ovoj odluci vidi
dobru podlogu za otceljenje Republike
Srpske od BiH.
Predsedavaju}a Doma naroda
Parlamentarne skup{tine BiH Du{anka Majki}
smatra, da RS “ima teritoriju, stanovni{tvo i
vlast, odnosno sve elemente da, ukoliko
odlu~i, krene sli~nim putem kao Kosovo i
Metohija”. “Koliko god ta odluka bila bolna,
mo`emo je tuma~iti tako da }e i RS, ukoliko
to odlu~i, da dobije podr{ku koja je ovog
puta data Kosmetu”, rekla je Majki}eva.
PATRIJARH IRINEJ:
BRANIMO SVOJ
JERUSALIM
S
voj doprinos u i{~ekivanju odluke
Suda dala je i SPC molebanom u
svojim hramovima. Patrijarh srpski
Irinej je u besedi nakon molebana, u hramu
Svetog Save u Berogradu, pozvao one koji
sude i presu|uju, da ne u~ine nepravdu koja
}e biti ve~iti kamen spot-
icanja: “Strada jedan
narod, gde se tome naro-
du poku{ava da se uzme
ono {to mu je najsvetije,
{to mu je najdra`e i naj-
dragocenije, ~esto puta
dra`e i od samog `ivota”.
Bili smo u sli~nim
situacijama mnogo puta,
ali Gospod nas je
sa~uvao i verujem da }e
i sada sa~uvati na{e
stradalno Kosovo i
Metohiju – rekao je patri-
jarh. Pozivaju}i na mir i
spokoj, poglavar SPC je
srpskom narodu poru~io
da se koristi svim ljudskim i moralnim
vrednostima, da doka`e svoje pravo na
Kosmet. Srpskom narodu ho}e da uzmu ono
{to je za njega najdragocenije – njegov
Jerusalim, njegovu svetu zemlju, njegove
svetinje i mo{ti svetaca koji po~ivaju na
Kosmetu, upozorio je patrijarh Irinej.
Nekoliko stotina Srba sa severa
Kosmeta okupilo se, na dan progla{enja
odluke, u Kosovskoj Mitrovici, kako bi
uputili poruku da “Srbi ostaju na Kosmetu
na svome i u sastavu Srbije kao jedine
dr`ave koju priznaju”. Slu`e}i moleban za
pravedno re{enje statusa Kosova, u crkvi
manastira Gra~anica, mitropolit Amfilohije je
rekao: “Uvereni smo da }e Bo`ja pravda tri-
jumfovati nad nepravdom, dobro nad zlom,
ljubav nad mr`njom i da }e se Gospod
smilovati raspetom Kosovom i Metohiji i da
}e obnoviti i potvrditi jedinstvo na{e
otad`bine. Mi se nalazimo na svetom mestu,
raspetom vi{e od 600 godina. Kosovsko
raspe}e 1389. godine traje neprekidno do
na{ih vremena. To raspe}e se i danas nas-
tavlja. I 1999. godine kada su mo}nici ovog
sveta nastavili delo tiranina Murata sultana
bombarduju}i svetu kosovsku zemlju ponovo
ugro`avaju}i du{u i bi}e ovog svetosavskog
naroda.” Prema re~ima mitropolita
Amfilohija, “skidanje Kosova sa raspe}a” ne
treba o~ekivati u bliskoj budu}nosti.
6 Avgust 2010.
A K T U E L N O
Patrijarh Irinej
Republika Srpska
Me|unarodni sud pravde u Hagu
7Avgust 2010.
P R O T E K L I D O G A \ A J I
www.serbianmirror.com
U
Francuskom kulturnom centru
“The Alliance Francaise de
Chicago” odr`an je zanimljiv sus-
ret sa Emirom Kusturicom, ~iji je filmski
opus dobro poznat i vrlo interesantan
ovda{njoj publici. Razgovor sa rediteljem
vodio je poznati filmski kriti~ar Henk
Sartin, a audio zapis dogadjaja emitovan je
direktno na ovda{njoj Chicago Public
Radio Station. U prepunoj sali bili su pok-
lonici dela Emira Kusturice, Francuzi,
Amerikanci i nekolicina Srba.
Po{to je povod za gostovanje bio
koncert “Zabranjenog pu{enja” u ^ikagu,
razgovor je otvoren uvek zanimljivim i
kompleksnim pitanjem odnosa muzike i
filma.
“Ja verujem da je muzika sestra
filmu, i nadam se da }e se uskoro pojaviti
na~in da muziku pretvorimo u filmske
znakove i obrnuto. Mislim da je muzika sa
filmom najsli~nija i bli`a filmu nego bilo
kojoj drugoj umetnosti. Moj anga`man u
muzici ima politi~ku pozadinu, vezan je za
Zabranjeno pu{enje nakon Titove smrti.
Ljudi u tada{njoj Jugoslaviji, ni nakon 5
godina nisu verovali, da je on stvarno
umro. Tada je Nele Karajli} u Splitu rekao
onu ~uvenu re~enicu “Crko mar{al”, zbog
koje su kasnije u Sarajevu hteli da ga
lin~uju. Te 1986. godine, kada sam dobio
moju prvu Zlatnu palmu u Kanu, po~eo
sam sa Neletom Karajli}em da sviram bas
gitaru. Potom sam radio druge filmove, a
onda je do{la 1999. Kada nas je NATO,
vodjen Amerikom bombardovao, ponovo
sam sa Neletom re{io da izadjemo iz
Beograda i sviramo u Gr~koj i Italiji. Od
tada sviramo svuda po svetu i evo sada
prvi put u Americi. Nisam ja ozbiljan
muzi~ar, ali jesam u muzici”- rekao je
Kusturica.
Posebno je naglasio i za to dobio
aplauz iz publike, da je on izbeglica iz
Bosne u Srbiji, ali izbeglica Srbin.
“Kada ovde ka`ete da ste izbegli-
ca iz Bosne, svi odmah pomisle na musli-
mane, {to nije fer, jer u Srbiji je mnogo
Srba koji su iz Bosne izbegli. To, naravno,
nikada ne}ete ~uti na CNN-u, ali to je isti-
na. Svi smo pro{li te{ke emotivne traume,
izgubili domove, kulturu, ali ja kao umetnik
nastojim da sve to sa~uvam. Film, muzika,
sve je isprepletano i anga`ovano. Da se ne
razumemo pogre{no – ja nikada nisam bio
anga`ovan u bilo kojoj partiji, ali sam uvek
anga`ovan kao umetnik i kao ~ovek, a zah-
valjuju}i filmu mogu da ka`em i ono {to
mislim, i ono {to ose}am i `elim.”
Iznenadili ste publiku anga`ovan-
jem u bendu, kao {to su mnogi iznenadjeni
i radom na filmu o Maradoni. Odakle
interesovanje za takvu pri~u - pitao je
Sartin.
“I tu je sve isto kao i sa mojim
prethodnim temama – ako mi date {ansu da
napravim film, onda }u ga i napraviti. Ali,
ako treba da biram, da li }u da napravim
film o Maradoni ili Bekamu, uvek }u za
temu izabrati Maradonu. Zato {to je to
~ovek od krvi i mesa, za mene kao reditel-
ja ima zanimljiv karakter i zato {to on ima
{ta da ka`e, ne samo o fudbalu. Ako je to
~ovek koji je dnevno uzimao 11 grama
kokaina i onda fantasti~no igrao fudbal, to
je za mene intrigantno. Zato sam ja
napravio taj film. On nije stereotip glupog
fudbalera, koji ume da pika loptu i ni{ta
vi{e od toga.”
Kusturica je govorio i o svojim
po~etcima, Pra{koj filmskoj {koli, o tome
koliko mu danas zna~e sopstveni rani
radovi.
“Najbolje }u to objasniti anegdo-
tom koju sam imao sa ~uvenim Markesom,
pre dvadesetak godina, kada smo razgovar-
ali o njegovom delu i ja mu ispri~ao svoju
fascinaciju jedne scene iz njegove pri~e, o
devojci koja je zbog velike ljubavi pro{la
kroz zid, da bi stigla do onoga koga je
volela. @eleo sam da o toj fascinaciji
napravim film. On je tada rekao – ja to
nisam napisao. Ja sam ga ubedjivao, ali
nije bilo vajde. Pa toliko je toga napisao,
nije se setio, niti je mogao da se seti jedne
takve scene. On je imao 75, ja 36 godina,
tada mi je rekao – Dao bih sve, sve {to
imam, za tvoje godine. Naravno da ja to
tada nisam ba{ najbolje razumeo, ali danas
znam da sam i ja izgubio tu nevinost,
mladala~ku radoznalost, iskrenu i duboku.
Naravno, dobio sam iskustvo, znam mnogo
i o filmu i o `ivotu, iako nisam ba{ sigu-
ran da bih dao sve {to imam za ne~ije
mlade godine. Makar ne jo{.”
Kusturica je objasnio da danas ne
brine o tome kakav je `ivot njegovih fil-
mova od trenutka kada ih zavr{i.
“Danas ja imam moju muziku,
imam Drvengrad i Kustendorf, po{to sam
kada sam iza{ao iz Sarajeva re{io da sebi
napravim grad i to u~inio, pa ne
razmi{ljam o tome kako film prolazi na
blagajni ili za{to ga negde ne prikazuju ili
ne iznajmljuju. Kada pravi{ film u Srbiji,
mora{ da se bori{ protiv hiljadu prepreka,
izmedju ostalog, tamo vi{e nema dobrih
bioskopa. Danas je dobro ako 1000 ljudi
vidi neki film. Zapadna masovna kultura
danas nam daje najbolje i najgore od
svega. A da bismo usvojili ne{to dobro,
moramo dobiti i ne{to lo{e. Zato sam ja
protiv dana{njeg Holivuda i `alim za
Holivudom iz tridesetih godina, kada je
film bio oli~enje idealizma. Danas
tehnologija ubija svaku kreativnost, a
zarade na kasi odredjuju `ivot filma.
Reditelji i scenaristi vi{e nisu va`ni, va`ni
su producenti i agenti, va`na je ma{ina
pravljenja novca. U Evropi je, sre}om,
situacija jo{ uvek druga~ija. “
Mila Filipovi}
ANGA@OVAN KAO UMETNIK I ^OVEK
8 Avgust 2010.
I N T E R V J U
N
edavno ste promovisali dve nove
knjige “CIA u Srbiji” i “Srbi u
Americi”. Smatrate li da je leto
pravo vreme za i{~itavanje ove vrste knji-
ga?
- Nisam dve godine ni{ta objavlji-
vao, jer sam imao probleme sa knji`arima
koji ne pla}aju prodate knjige, tako da se
slu~ajno dogodilo da su oba dela {tampana
usred leta. To je dobro, jer na{i ljudi
mnogo ~itaju kada su na odmoru. U tur-
isti~kim centrima knjige su tra`ena roba,
tako da su prodavci iz Budve i Kotora,
zatim sa Ohrida i iz Banjaluke kupili po
200 primeraka knjige “CIA u Srbiji”.
Istoriju Srbi u Americi kupuju na{i dosel-
jenici, koji letos sti`u u obilazak zavi~aja i
svoje rodbine.
O - Izdajete skoro svake godine
novi naslov. Da li je to veliki poduhvat i
da li vi birate teme ili one vas?
- Neke teme planiram godinama,
a neke se same name}u. U pripremi je knji-
ga “Masoni u Srbiji”, koja je bila plod mog
novinarskog interesovanja za Bratstvo slo-
bodnih zidara. Kako sam doa{o do
zaklju~ka da je srpska masonerija na izdis-
aju, da je mu~e unutra{nje svadje i raskoli,
vreme je da mladjim ~itaocima ponudim
jednu celovitu pri~u o tome ko su srpski
majstori u keceljama. I kako je glumac
Miki Manojlovi} postao Veliki majstor lo`e
u Beogradu?
O - Gde je granica izmedju nov-
inarstva i publicistike? Da li nam u
svakoj knjizi otkrijete sve ili ne{to i
pre}utite?
- Granica izmedju novinarstva i
publicistike skrivena je u vremenskom
trenutku, koji kao mera~ vrednosti nekog
dogadjaja ili li~nosti, ponajbolje ocenjuje
da li je neka pri~a trenutni ili trajniji mater-
ijal za knjigu. Nemogu}e je naravno otkri-
ti sve, jer kona~ne istine ne postoje, tako
da objavljujem ono {to sam ja kao
istra`iva~ saznao. Ne objavljujem
neproverene, la`ne i uvredljive ~injenice,
ali i tajne koje su mi poverene, a mogu da
naru{e ne~ije dostojanstvo ili mu ugroze
`ivot.
O – Da li su Srbi skloni
politi~kim misterijama?
- U zemlji u kojoj vlada haos,
kako to re~e na{ predsednik dr`ave, i u
sredini gde je politika iznad svega, nemi-
novno je da nam sudbinu odredjuju i mis-
terije. Jedna od tih misterija je politi~ka
pozadina ubistva premijera Zorana
Djindji}a. Dr`ava i sud nisu razjasnili
motiv atentata i poru~ioce, tako da nama
gradjanima ostaje da nagadjamo i da
slu{amo ~ak pet misterioznih verzija poli-
ti~ke pozadine tog zlo~ina. Ja verujem u
jednu od tih verzija, a to je ona da je
atentat po~inio zemunski klan po nared-
jenju iz vrha biv{eg re`ima.
Jeste li mi{ljenja da Srbi zaista
haraju svetom, kako ka`e naslov jedne
va{e knjige?
- Ako smo mi zemlja sa 11,5
miliona Srba na planeti, i ako imamo u
svakoj vidjenijoj dr`avi po desetak na{ih
ljudi po zatvorima i jo{ toliko u
podzemlju, onda se name}e zaklju~ak da
makar malo haramo svetom. Grupe Pink
panter, Amerika i Balkanski ratnik su
dokazale da su na{i mafija{i uspeli da se
pomenu visoko na lestvici zna~ajnih i
tra`enih kriminalaca u svetu. Trenutno se
u Stokholmu sudi grupi Helikopter, koja je
napala magacin sa milionima evra. BIA je
o tom napadu Srba obavestila [vedjane,
ali oni nisu verovali da su na{i toliko
mo}ni, iako su Skandinavijom harali i
Arkan, Joksa, Pera Gica, Ratko, Kotur,
Milan i mnogi drugi srpski mangupi.
O – Ko su najzagonetnije srpske
ubice?
- Mnogi zlo~ini po~injeni na srp-
skim prostorima nisu razja{njeni, pa tako
nismo uspeli da identifikujemo i
najzagonetnije ubice koje su likvidirale
Dadu Vuja{inovi}, Milana Pani}a, Slavka
]uruviju i mnoge druge ljude. Analizirao
sam ubistva od 1900. godine do danas i
mislim da je najzagonetniji ubica bio Jovan
Stanisavljevi} ^aruga, Srbin iz Hrvatske,
{umski bandit i slavonski Robin Hud, koji
je plja~kao bogate, delio sirotinji i svojoj
dru`ini. Maskirao se, ulazio gde niko nije
smeo i harao ovim prostorima. Osudjen je
na smrt ve{anjem o direk, ali bi sigurno za
par godina umro od sifilisa, jer je bio i
veliki {valer. Drugi veliki ubica
je [efka Hod`i}, koja je
usmrtila svoju {kolsku
drugu da bi joj ukrala
bebu iz stomaka. To je
u~inila sa sau~esnikom
kog nikad nije otkrila.
Bilo je to ubistvo svet-
skih razmera. Tako ne{to
u~inila je jo{ samo jedna
Crnkinja u SAD pre tri
godine. [efka je odle`ala
robiju, promenila ime i
danas `ivi negde u
Vojvodini.
O - A {pijuni?
- Najzagonetniji
{pijun na{ih prostora je
Du{an Popov, Beogradjanin
po kome je nastao lik tajnog
agenta 007 D`ejmsa Bonda.
On je radio za Britance, a
bio je i tajni agent nema~kih
fa{ista, kao i FBI.
Amerikanci mu nisu mnogo
verovali. Drugi veliki {pijun
je fratar Krunoslav Draganovi},
tvorac “pacovskih kanala”, kojima su
usta{e be`ale iz Evrope u Ju`nu Ameriku,
tajni agent Vatikana, Moskve ali i Tita i
Beograda. Radio je za Jugoslaviju, koja
ga je spasla smrti po~etkom sedamdesetih,
kada je Vatikan hteo da ubije
Draganovi}a. Tito je naredio da ga Udba
kidnapuje, dovede u Beograd, odakle je
posle fingiranog sudjenja poslat da `ivi
inkognito u Sarajevu.
O - Koliko nam je zaista CIA
kriva za neda}e ili u pri~i o njenom uti-
caju na doma}u politi~ku scenu ima malo
preterivanja?
- Da, SAD i CIA, kao glavna od
16 ameri~kih agentura, su krivi za
sada{nje stradanje srpskog naroda i na{e
dr`ave. Nismo mi Srbi ni{ta gori od
drugih naroda, ali je Amerika po~etkom
devedesetih krenula u tajni rat protiv
Evropske Unije. Va{ington ne `eli da se
posle ru{enje Var{avskog pakta i SSSR-a
stvori novi jaki blok dr`ava, kao {to je
EU. I SAD potajno vode rat protiv ujed-
injene Evrope preko Balkana, odnosno
izazivanjem haosa u Jugoslaviji i posebno
u Srbiji. Na taj na~in SAD uvode musli-
mane na Balkan,
daju im dr`avu u
BiH i na
K o s m e t u ,
p o d r i v a j u
Evropu, pla{e
Nema~ku i
Francusku, koje
imaju oko 20
miliona islamista.
Posledica je
da svi mrze Srbiju i Srbe, jer Amerika
tako ka`e, a svi odjednom vole albansko
Kosovo, tu Va{ingtonsku koloniju, za koju
ih je do ju~e bilo ba{ briga. Srbi imaju
ku}u na drumu, o koju se o~e{e svaka
velika sila i zato trenutno stradamo, jer
SAD i CIA `ele tu da prave haos kojim
}e da pla{e Evropljane.
O - Odbranili ste Cecu pred
sudom u Australiji. Odakle to da stanete
u njenu odbranu?
- Kao biograf Svetlane Ra`na-
tovi}, koji je objavio knjigu o Ceci dobio
sam poziv od njenih advokata da napi{em
studiju o opravdanosti da dobije vizu i
peva u Australiji. Uradio sam studiju na
22 strane, u kojoj sam pobio la`i
Bo{njaka koji su prijavili Cecu kao nacis-
tu australijskom sudu i dokazao da je
fotografija na kojoj navodno Svetlana
Ra`natovi} 1991. dr`i pu{ku u Vukovaru
– la`. Zbog toga me sud u Sidneju poz-
vao da svedo~im u telefonskoj konferen-
ciji 5. maja u korist Cece. Rekao sam da
nije nacista, da peva ljubavne pesme,
koje obo`avaju i Bo{njaci i Srbi i Hrvati,
da nije pevala Slobodanu Milo{evi}u i
podr`avala rat. I {to je najva`nije, da je
Ceca svoju karijeru sa uspehom zapo~ela
u Sarajevu, da su kompozitori njenih
hitova i Bo{njaci i organizator koncerata
u Australiji je musliman. Presudjeno je
da je ministar za emigraciju pogre{no
doneo odluku da se Ceci zabrani ulazak
i ovih dana o~ekujemo da }e joj odobri-
ti vizu.
O - Da li se ponekad umorite od
razotkrivanja i demistifikacije obave-
{tajnih slu`bi, iseljenika, mafije i zapitate
se, {ta mi ovo treba?
- Ne, jer `iveti u imaginarnom i
stvarnom svetu ljudi za koje malo ko
zna je stra{no intrigantno i zanimljivo.
To vam je kao da re{avate veliku enig-
mu, pa vam uvek nedostaje jo{ jedna
re~ ili jedno slovo i za njim tragate
do iznemoglosti. I kada popunite
ukr{tenicu, onda ste zadovoljni.
Imam ja jo{ mnogo tih enigmi da
re{im, jer, na primer, upravo se spre-
mam da istra`ujem Srbe u celoj
Africi.
O - Da li se pla{ite za sebe?
Kako regujete kada vas po nekim
forumima prozivaju?
- Bojao sam se kad su mi
Arkan i ^ume pretili, ali nisam kad mi
je Legija stavljao pi{tolj na ~elo. U biti
nisam pla{ljiv, jer pisanjem ne
ugro`avam `ivotno druge ljude, ne
ose}am krivicu za ono {to radim i nema
razloga da mi se neko sveti ili da me
povredi. To {to razni ljudi pi{u gomilu
gluposti na forumima mene ne doti~e, jer
me uvek neko od mojih obo`avala-
Marko Lopu{ina, intervju
SRBI IMAJU KU]U NA DRUMU
O KOJU SE O^E[E SVAKA VELIKA SILA
Na{ stalni saradnik iz Beograda Marko Lopu{ina, ekskluzivno za Ogledalo o svojim novim knjigama, koje su upravo iza{le iz {tampe.
O poznatim {pijunima i ubicama iz podzemlja o kojima ~esto pi{e, o tome koliko uticaj CIE odredjuje na{u doma}u politi~ku situaci-
ju, kao i o nedavnom svedo~enju pred Australijskim sudom u korist Cece Ra`natovi}.
Marko Lopu{ina
9www.serbianmirror.comAvgust 2010.
Pi{e: Darko Spasi}
K
ad je Laza Kosti} dobio odgovor i
kako mu je Tesla odgovorio, ne
mo`emo ta~no znati, jer pismo nije
sa~uvano. Me|utim, sa~uvano je pismo
Laze Kosti}a od 4. septembra 1895. godine
na osnovu kojeg je jasan i Teslin odgovor.
Evo tog pisma upu}enog opet iz Kru{edola:
„Dragi Prijatelju, ako ho}ete da
Vam re~em po du{i, ja se drugom odgovoru
nisam ni nadao. A kad ve} govorim o du{i
i kad se dobro promislim, valja mi priznati:
na va{em mestu ne bih ni ja drugoja~ije.
Najkrupniji razlog za va{u `enid-
bu bio bi, da se ne satre seme koje ra|a
takove djeti}e. Ali ne mo`e se niko sasvim
pouzdati da }e imati dece, ni kad bi se
o`enio u najboljoj snazi, ni kad bi uzeo
najzdraviju devojku.
Zato nemojte misliti ni sa kakvim
bolom na to da ste vi zadnji svoga roda…
Jer napokon, va{e pleme, pa da je i
Nemanjino ne bi se moglo lep{e zavr{iti
nego takvim egzemplarom…
Napokon vam javljam da }u se ja,
ako Bog da, u nedelju posle Male
Gospodje (22/10. septembra) ven~ati sa
mojom verenicom Julijom Palana~kom u
Somboru. Sad je dvanaesta godina, kako
sam je bio isprosio… Ako niste verovali u
sudbinu, to je prilika da poverujete…”
Smrt Lenke Dun|erski
Devojka kojom je Laza Kosti}
nameravao da o`eni Nikolu Teslu bila je
~uvena lepotica Lenka Dun|erski, koja je
poticala iz ugledne i bogate porodice
zemljoposednika u Ba~koj. Ono {to se,
me|utim, iz prepiske ne vidi, to je ~injenica
da je Laza zapravo bio do u{iju zaljubljen u
Lenku. Sve je mogao da prebrodi i premosti,
sve da natpeva i da nadgovori, ali samo jedno
nije: njoj je bilo 24, a njemu 54 godine.
U tre}em pismu koje upu}uje
Tesli iste godine, opet iz manastira, Laza
Kosti} je samo mogao da obavesti svog pri-
jatelja o iznenadnoj smrti Lenke Dun|erski.
Dugo je odlagao da mu javi, ali je to ipak
u~inio 31/19. decembra 1895. godine:
„Dragi prijatelju, eto, to je Va{a
nesu|enica!
Vidite, koliko sam se lomio dok
nijesam prekinuo, da vam ipak po{aljem
onaj crni list. Kao {to vidite, ne}e ni va{a
biografija ostati bez romantike, najlep{e al
i naj`alosnije.
A ja sam ostavio `enu – jo{ prije
Lenkine smrti – upravo utekao sam od
punica; imam ih dvije. Sad sam opet u
manastiru Kru{edolu. @ena me zove ku}i.
Sad se poga|amo. I to je romantika, je li?
Sretan vam Bo`i} i da Bog da, da
u novoj godini postignete sve {to ste nau-
mili. Navek va{ prijatelj Laza Kosti}.”
Tako Lazi Kosti}u nije uspelo, uz
sav trud, da o`eni Nikolu Teslu.
Ali, sve dok Vinaver nije objavio
ovu prepisku, pa, mo`e se mirne du{e re}i,
i posle toga, uz Teslino ime jedva da je
bila pomena i Lazinog i Lenkinog. Naime,
uz ime Nikole Tesle postoji i do danas
ne{to {to je gotovo stereotip. Na osnovu
toga veruje se da je, kao dosledni ne`enja,
`iveo samotnim `ivotom osobenjaka, ispun-
jenim velikim fobijama i mno{tvom kapri-
ca, da je svoj dvadeseto~asovni radni dan
provodio uz strogu askezu u posve}enosti
bo`anstvu nauke i novih pronalazaka,
klone}i se i mu{kog dru{tva, a `ensko
sasvim zanemaruju}i. Da je cepao ugovore
vredne milione dolara i da je do kraja
`ivota ostao bez imetka, bez porodice, pa i
bez igde ikog svog…
Sve je to, ipak, samo deo legende.
Ispod nje je stajao uzvi{eni Teslin
pronalaza~ki genij. Malo je ko zavirivao
ispod povr{ine. Ni mnogobrojni novinari, ni
njegovi biografi nisu ba{ posve}ivali neku
naro~itu pa`nju njegovoj privatnoj li~nosti.
^ak ni on sam, u svojoj autobiografiji, koju
je jednostavno i skromno nazvao „Moji
pronalasci” – nije nalazio da je i{ta drugo,
li~no ili privatno, va`nije od njegovih
pronalazaka.
Zbog svega toga se
i do danas malo zna koliko je
Tesla bio privr`en, na primer,
svojoj majci @uki i da je, iz
Amerike, vodio brigu o njoj
do kraja njenoga `ivota.
Nedovoljno je poznato,
tako|e, da je i tri svoje
ro|ene sestre – Angelinu
Trbojevi}, Milku Glumi~i} i
Maricu Kosanovi} – kao i
njihove porodice, neprestano
nov~ano pomagao, ~ak i onda
kad je i sam bivao u nemal-
im oskudicama.
Prema knjizi „Nikola Tesla,
prepiska sa rodbinom”, koju su umno i
znala~ki pripremile Dubravka Smiljani} i
Zorica Civri}, otkriva se dosad sasvim nepoz-
nati Tesla. Iz te obimne prepiske nije te{ko
doku~iti, s kolikom su mu se ljubavlju i
po{tovanjem obra}ale, na primer, njegove
tetke, ili pak sestre i bra}a od ujaka, pa nje-
govi sestri}i, a na koncu ~ak i unuci njegov-
ih sestara.
Gospodin iz
„Valdorf Astorije”
Nije toliko neobi~no {to je mnogi-
ma i odgovarao na pisma, ve} {to gotovo
nikog nije zaboravio i {to je ~e{}e ~ekom
ili nov~anom pomo}i re{avao mnogima
{kolarinu i knjige, drugima zimski kaput i
cipele, ponekad je slao novac i za le~enje
ili oporavak u banji.
Takvog Teslu, iz onda{nje njegove
patrijarhalne Like, te{ko da bismo mogli i
zamisliti, a ne kamoli i da upoznamo. Istini
za volju, iz njegovog zavi~aja nije se u ono
vreme moglo nikako druga~ije pobe}i od
sirotinje nego se posvetiti ili vojni~kom ili
sve{teni~kom pozivu. Desetak ljudi, iz
najbli`eg Teslinog rodja~kog kruga, po~ev
od oca, bili su sve{tenici. Njegov ujak, Petar,
u mona{tvu nazvan Nikolaj, bio je mitropol-
it dabrobosanski. Njegov sestri}, od najstari-
je sestre Angeline, igumanfru{kogorskog
manastira [i{atovac, bio je na{ prvi doktor
teologije. Nikola Tesla je rano otkrio svet
duhovnosti i knjiga, svet posve}enosti i
li{avanja. Posle mnogo godina u Americi
~udio se, kako je pisao, {to je u tom svetu
te{ko na}i ~oveka kod koga bi se u isti mah
moglo na}i: znanje, pravi~nost i nesebi~nost.
Preko Okeana, otkriva nam se jo{
jedno Teslino lice. A da bi se ono sagleda-
lo u punom sjaju, bilo je potrebno svratiti
ta~no u dvadeset sati u „Salu palmi” hotela
„Valdorf Astorija”.
Taman u taj ~as pojavljivao se u
sali za ve~eru markantni gospodin visok
{est stopa. Nosio je uobi~ajeno „princ
Albert” kaput, sa polucilindrom na glavi.
NJegove su maramice bile od bele svile,
kravate ozbiljne, takodje od svile, okovrat-
nik beo i ~vrst. Bacao je sav svoj pribor,
uklju~uju}i i rukavice, posle samo nekoliko
no{enja.
Sedao je uvek za isti, unapred rez-
ervisan sto. Prilazi mu prijatelj. Gospodin sa
bradicom i cvikerom ne{to mu blagonaklono
poverava. Ime mu je Robert Adervud
D`onson. Urednik je u ~asopisu „Sen~uri
magazin”. Takode je i pesnik. To je isti onaj
prijatelj Amerikanac koji je, zbog odanosti i
ljubavi prema prijatelju pronalaza~u, po~eo
da u~i srpski jezik i koji je medju ostalim
svojim pseudonimima imao i jedan srpski.
Zbog Tesle se prozvao Luka FIlipov.
Tesla je ina~e, za stolom u hotelu,
uvek obedovao sam. Oko njega je bilo
uvek samo njegovih osamnaest salveta koje
je odlagao uokolo posle upotrebe.
Slede}eg momenta mu je pri{ao
glasnik. Predao mu je poruku. ^im ju je
otvorio, ugledao je karakteristi~an {vrakopis.
Pisao mu je knji`evnik Mark Tven. I on je
bio Teslin odan i prisan prijatelj.
NASTAVI]E SE
F E L J T O N
LEP PAMETAN I ZAGONETNO
NASME[EN
Feljton Nikola Tesla 2. deo
Manje poznati detalji iz privatnog `ivota… Volele su ga mnoge `ene, pa ~ak i jedna Sara Bernar.
ca uljudno brani. Ne me{am se u te
rasprave, jer kad Srbina neko pljune,
nijedna reka ne mo`e da ga opere, tako
da se ja ne umivam…
O - Da li vas sin Du{an,
muzi~ar i budu}i novinar, koji vam je
saradnik na nekim projektima
nagove{tava da i nova generacija
Lopu{ina ima hrabrosti da se bavi
temama o kojima drugi pri~aju za
kafanskim stolom, a ne i javno?
- Du{an je mlad intelektualac
kog, koliko ja shvatam, interesuje kultura
u svim njenim oblicima. Ne voli zakulisne
radnje i tajnovite pri~e, tako da nema
afinitet prema terorijama zavera i misteri-
jama. Voli muziku, putovanja, sve vrste
knjiga i najvi{e, koliko sam shvatio, kos-
mopolitizam svoje generacije. Kao i mnogi
mladi ljudi danas i Du{an Lopu{ina je dete
planete, a ne samo malog srpskog prosto-
ra na Balkanu.
O - Koliko vam je va`na
podr{ka i mi{ljenje supruge Jelene?
- Kod ku}e Jelena meni nikada
nije dala glasno podr{ku za moj rad. Uvek
me kritikuje, ali od njenih prijatelja ~ujem
da me van ku}e stra{no hvali – kako sam
vredan, uporan i po{ten. Verujte da moja
supruga nije pro~itala nijednu moju
knjigu, kao {to ja ne ~itam njene kon-
struktorske radova, jer je Jelena ma{inac.
Dovoljno je da verujemo da ono {to
~inimo samostalno radimo najbolje {to
mo`emo i to bez lo{ih namera. Tako smo
vaspitani, a to poverenje samo po sebi je
najva`nija podr{ka.
O - Kako se ose}a srpski nov-
inar, koji se nadje u ameri~kom izdanju
publikacije „Who is who”?
- U Srbiji kao priznata li~nost, u
SAD i Kanadi ose}am se obi~no, jer to
ovde niko ne ceni. Nisam ~lan nijednog
velegradskog klana, koji naokolo {iri fame
o svojim ~lanovima, tako da kod ku}e ne
radim na svojoj promociji. Dela govore
umesto mene, a primetio sam da to nekim
ljudima u Beogradu i smeta. Ali, zato
kada odem u Ameriku za mene su sva
vrata otvorena. Samo u Kongresnoj bib-
lioteci SAD u Va{ingtonu, koja je jedna
od najve}ih na svetu, na primer, postoji
~ovek koji redovno za ovu ustanovu kupu-
je moje knjige. I u registru te svetske bib-
lioteke imam preko 30 naslova. Posledica
te ~injenice je da me Amerikanci poziva-
ju na predavanja, da imam ponudu da na
engleski prevedu knjigu “Srbi u Americi”
i da mnogi smatraju da sam ja ameri~ki
publicista.
10
B I Z N I S
Avgust 2010.