DA LI TI SE DEŠAVA DA POJEDEŠ MNOGO VIŠE

HRANE NEGO ŠTO TI JE POTREBNO?

DA LI JE TO

ZDRAVO?

Šta je

zapravo

hrana i Zašto

je ona

VAŽNA?

• ...Sva živa bića moraju se hraniti. Hrana je izvor hranljivih materija koje nas održavaju u životu.

• Hrana koju unosimo u organizam utiče na izgled tijela, na njegovu snagu i izdržljivost, a može da utiče i na misli i raspoloženje (npr. zadovoljstvo, opuštenost, pospanost).

• Ako hrana koju unosimo ne sadrži odgovarajuće sastojke, javljaju se rzl. oboljenja i organizam ima problema u održavanju vitalnih funkcija.

Zašto je hrana VAŽNA...

Problemi gladi u svijetu• "Čuj, draga majko, krik

mojega očaja.• Čuj, dragi oče, krik

mojega očaja.• Glad je došla:• Djeca i odrasli popadali

su poput jesenskog lišća.

• Svu tu patnju smo vidjeli,

• Ja i moj štap, nakon što smo napustili svoj dom.

• Pomislila sam:• Ako umrem, kako će

svijet saznati za to?"

Missay

e Hassan

...• Kada je Missaye Hassan

napisala ovu tužnu pje- smu, bila je stara 10 godina. Ona je etiopska djevojčica koja je u gladi 1984. godine izgubila čitavu porodicu. S tradicionalnim etiopskim štapom za hodanje u ruci otišla je od kuće. Putem je prosila za hranu te je na kraju, u zadnji čas stigla do kampa Međunarodnog crvenog krsta. Dok se ona borila s glađu, evropski i američki političari su samo nekoliko hiljada kilometara dalje pokušavali riješiti ogroman problem: kako zaustaviti pretjeranu proizvodnju hrane...

Proizvodnja hrane i problemi gladi u svijetu

• Zbog manjka hrane, svake godine umiru milioni ljudi. Prema podacima Organizacije ujedinjenih nacija, u svijetu gladuje oko 400 miliona djece. Kako dugotrajno gladovanje slabi odbrambeni sistem organizma, ova djeca su umorna i bezvoljna, ne razvijaju im se mišići i kosti, imaju suvu kožu; zbog slabog varenja imaju naduven stomak, zubi im rastu nepravilno i brzo se kvare. Zato veliki broj ove djece ne doživi tvoje godine!!!

• Prema podacima Agencije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), u razvijenim zemljama proizvodi se više hrane nego što je potrebno njihovom stanovništvu. Kada bi hranu ravnomjerno razdijelili po svijetu, bilo bi je dovoljno za sve stanovnike planete. Zapravo, nešto bi i preostalo. Trenutno se u svijetu proizvodi 10 % više hrane nego što je poterebno da se nahrane svi ljudi.

Hranom unosimo još i vodu...• Za optimalno funkcionisanje

organizma neophodno je pravilno uzimanje tečnosti, posebno vode. Voda u organima za varenje rastvara drugu hranu, prenosi hranljive materije, pomaže u izbacivanju štetnih sastojaka iz organizma i utiče na održavanje stalne tjelesne temperature.

DA LI MISLIŠ DA SU SOKOVI I D

RUGI

NAPICI DOBRA ZAMJENA ZA VODU???

Zablude o vodi• Pogrešno je razmišljati da je čaša

koka-kole, voćnog soka, tanjir supe i šolja mlijeka odgovarajuća zamjena za preporučeni dnevni unos vode. Ljudsko tijelo ne može da skladišti vodu i zato se ona mora redovno unositi u organizam. Zapamti-voda je neophodna tvom organizmu. Zato svakog dana uzimaj 6 – 8 čaša vode !!!

Pravilna ishrana• Pravilna ishrana

podrazumijeva da namirnice koje svakodnevno koristimo u ishrani treba dobro i pametno odabrati, pravilno iskombinovati, pripremiti ih na pravi način i unositi ih u nekoliko obroka tokom dana.

• Obično želja da se hranimo zdravo nije dovoljna, potrebni su i odlučnost, trud i istrajnost. Može se reći da je danas mnogo više ljudi koji se ne hrane pravilno. Razlozi za to su mnogobrojni.

Utiču li reklame na ishranu?• Neprestano smo

bombardovani ponudama industrijske, konzervirane i „brze hrane“ koja sadrži velike količine masti i ugljenih hidrata. Isto se odnosi i na sokove – gazirani su, puni šećera, ili sa malom količinom voća.

• Nema sumnje da i reklamiranje nezdrave hrane utiče na gojaznost, posebno kod djece.

ŠTA SU PROBIOTICI?

PROBIOTICI-DOBRE BAKTERIJE

• PROBIOTICI SU BAKTERIJE KOJE VODE PORIJEKLO IZ CRIJEVA ČOVJEKA. NAZIVAMO IH DOBRIM BAKTERIJAMA JER ŠTITE SLUZOKOŽU CRIJEVA I ZAUSTAVLJAJU RAST ,,LOŠIH,, BAKTERIJA.

• PROBIOTICI TAKOĐE:- JAČAJU ODBRAMBENI SISTEM,- UČESTVUJU U UKLANJANJU OTROVA IZ

ORGANIZMA,- SNIŽAVAJU NIVO LOŠEG HOLESTEROLA,- OBNAVLJAJU SLUZOKOŽU CRIJEVA POSLIJE

KORIŠĆENJA ANTIBIOTIKA,- UBRZAVAJU OPORAVAK OD ALERGIJA...• ZATO SE PROBIOTICI DEFINIŠU KAO „ŽIVI

ORGANIZMI“ KOJI KONZUMIRANI U ODREĐENOM BROJU UZROKUJU ZDRAVSTVENI BOLJITAK IZNAD GRANICE NORMALNE PREHRANE.

PRINCIPI PRAVILNE ISHRANE

• DA BI MOGAO PRAVILNO DA SE HRANIŠ, NEOPHODNO JE DA POZNAJEŠ I RAZUMIJEŠ OSNOVNE PRINCIPE PRAVILNE ISHRANE.

PRAVILO

• Pravilo je da vodiš računa o količini hrane koju svakodnevno unosiš u organizam,tj. treba da postoji ravnoteža između količine hrane koju unosiš i količine hrane koju tvoj organizam utroši za različite procese. Odstupanje od ove ravnote-že dovodi do preobilne ishrane (gojaznost), ili do nedovoljne ishrane (neuhranjenost).

PRAVILO

Pravilo je da tvoj dnevni jelovnik treba da predstavlja kombinaciju optimalne količine različitih hranljivih materija ( Princip uravnotežene ishrane ). Ukoliko su neke namirnice u tvom jelovniku zastupljene u velikoj, a neke u nedovljnoj količini, možes ugroziti svoje zdravlje.

PRAVILOPravilo je da tvoj dnevni jelovnik treba da se sastoji od raznovrsnih namirnica. Tada govorimo o principu raznovrsne ishrane koji obuhvata dva pojma: grupe namirnica i vrstu jela. Da bi bio zdrav, potrebno je da konzumiraš razne vrste namirnica.

Pravilo• Pravilo je da u toku dana

uzimaš više obroka ( najbolje 5 ), sa manjom količinom hrane (princip ravnomjernosti obroka).

• Nepreporučljivo je da se cjelokupna hrana za jedan dan uzima u obliku jednog obroka, jer se na taj način opterećuje cio organizam.

Jedite šareno!Model tanjira: -1/4 tanjira-skrobna hrana

(krompir, pirinač, hljeb) -1/4 tanjira-hrana bogata

bjelančevinama (meso, riba, sir, mahunarke)

-1/2 tanjira-povrće (kao što su:kupus, brokoli, spanać, zelena salata, paradajz...,jer ono ima manje skroba).

Šta misliš, od kojih čula zavisi da li će nam se neka hrana dopasti?Da li na to utiče:a) Čulo vidab) Čulo sluhac) Čulo dodirad) Čulo ukusae) Čulo mirisa ...?

Miris i ukus• Na odabir onoga što će se naći na našem stolu

utiču i naša čula. Dok jedemo, naučnici tvrde da pravi osjećaj dobijamo čulom mirisa. Ali pogrešno je misliti da su miris i ukus jedina čula koja utiču na odabir hrane. I ostala čula imaju značajnu ulogu: kakve je boje neko jelo, kakav zvuk proizvodi dok ga žvaćemo, kakav je osjećaj kada ga dodirnemo...Tako da od svih čula zavisi da li će nam se neka hrana dopasti ili ne!

Šta misliš koji je

najvažniji obrok?

a) Doručak b) Ručak c) Večera

ŠTA TI NAJČEŠĆE JEDEŠE JEDEŠ ZA DORUČAK?

DORUČAK-NAJVAŽNIJI OBROKTINEJDŽERI UGLAVNOM PRESKAČU DORUČAK. NAJNOVIJA ISTRAŽIVANJA TREBA DA TE OPOMENU I PODSTAKNU DA POSEBNU PAŽNJU POSVETIŠ UPRAVO TOM OBROKU! PREMA NEKIM STUDIJAMA, PRVI JUTARNJI OBROK OSIGURAVA BOLJE REZULTATE U ŠKOLI,DJECA KOJA DORU- ČKUJU BOLJE ZNAJU MATEMATIKU, MANJE SU UMORNA...DA BI SE TO POSTIGLO, DORUČAK TREBA DA OBEZBIJEDI 1/3 DO ¼ DNEVNIH ENERGETSKIH POTREBA. ZAPAMTI: ČIPS I KOKA-KOLA KOJE POJEDEŠ NA VELIKOM ODMORU NE SPADAJU U DORUČAK!!!

FAO

FAO je agencija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivre-du. Cilj joj je podizanje kvaliteta ishrane, da svi ljudi imaju dovoljno kvalitetne hrane, da zdravo i aktivno žive, posebno ljudi u seoskim područjima.

Piramida ishrane• Piramida ishrane prikazuje koje

vrste namirnica i u kojoj količini treba svakodnevno jesti.

1)Žitarice

2)Povrće i voće

3)Mlijeko; meso, riba i drugi proteini

4)Masti, ulja i slatkiši

U nekim pira

midama ishrane,

ispod žitaric

a nalazi se jo

š jedna

kolona.

Šta misliš

, šta je

u njoj

označeno?

ŽitariceNajveći dio piramide ishrane zauzimaju žitarice i njihovi proizvodi (hljeb, tjestenina, pirinač). Žitarice predstavljaju glavni izvor ugljenih hidrata, biljnih vlakana, vitamina, minerala. Ova grupa namirnica treba da bude osnova naše ishrane.

Šta misliš, koji je hljeb zdraviji:a) BIJELIb) CRNI

Integralne i rafinirane žitarice

Žitarice dijelimo na integralne i rafinirane. Integralne su one sa cijelim zrnom tj. Zrnom sa opnom, bogatom vlaknima, mineralima, vitaminima B grupe, vitaminom E. U ovu grupu spadaju: integra-lno pšenično i kukuruzno brašno, integralna i druga brašna, žuti pirinač...Rafinirane žitarice prolaze proces prerade u kojem se uklanja opna zrna. Ovdje ubrajamo bijelo pšenično brašno, bijeli hljeb, polirani pirinač...

VOĆE I POVRĆE• Svjetska zdravstvena organizacija

preporučuje najmanje 400g svježeg voća i povrća dnevno. Voće i povrće je važno zbog njihovog sastava: obiluju vitaminima, mineralnim materijama, organskim kiselinama, enzimima i biljnim vlaknima. Prednost treba dati zelenom i narandžastom povrću i to sirovom, kao i mahunarkama (pasulj, grašak).

Mlijeko i mlječni proizvodiSljedeći dio piramide čine mlijeko i mlječni proizvodi (ne i maslac) koji, pored bjelančevina, sadrže i kalcijum, fosfor i magnezijum. Ovi minerali neophodni su u mladosti za pravilan rast i razvoj kostiju a u kasnijim godinama štite od osteoporoze. Treba koristiti obrano mlijeko i mliječne proizvode sa malo masti ( 1% m.m.).

Meso, riba i ostali proteini...

Sastavni dio piramide čini raznolika grupa: meso, riba, suve mahunarke, jaja, sjemenke. Namirnice iz ove grupe su izvor proteina, vitamina B kompleksa, vitamina E, gvožđa, cinka, magnezijuma. Riba, koštunjavo voće i sjemenke sadrže korisna i zdrava ulja, pa ih treba koristiti u većoj količini od mesa. Prednost dajte nemasnom mesu (piletina, ćuretina, riba). Količinu jaja ograničite na 2-3 nedeljno, zbog visokog sadržaja holesterola.

Masti, ulja i slatkišiPosljednju, njamanju grupu čine masti, ulja i slatkiši. Iako masnoće treba procentualno najmanje koristiti, to ne znači da ih se treba u potpunosti lišiti.

• RADILI:• Vešković Jelena• Dašić Andrea• Ivanović Ivana• Vlahović Jakša• Bukilić Miloš• Vuković Sandra

• Hvala na Pažnji !!!