Download - Predavanja_6
PROGRAMABILNI RELEJ
PROGRAMABILNI RELEJI
SADRAJ
31SKLOPOVSKE ZNAAJKE releja easy (Moeller)
1.1Display i tipkovnica41.1.1Display41.1.2Tipkovnica42STRUKTURA PROGRAMSKIH FUNKCIJA52.1Osnovni izbornik52.1.1PROGRAM52.1.2RUN / STOP62.1.3PARAMETER62.1.4SET CLOCK62.2Programski elementi72.2.1Tipovi kontakata72.2.2Tipovi releja82.2.3Vremenski releji82.2.4Satni prekida102.2.5Brojai112.2.6Analogni komparator123PROGRAMIRANJE133.1Programsko suelje133.2Upisivanje programskog algoritma133.2.1Postavljanje i odabir elementa143.2.2Parametriranje153.2.3Povezivanje elemenata153.3Simulator163.3.1Ulazne preklopke173.3.2Potenciometri173.3.3Relejni izlazi17
PROGRAMABILNI RELEJIProgramabilni releji su ureaji zasnovani na mikroprocesoru to omoguuje programiranje i izvoenje upravljakog algoritma koji se upisuje u memoriju releja. Malih su dimenzija i zamijenjuju vie pojedinanih ureaja (signalnih releja, vremenskih releja, brojaa i sl.). Posjeduju odreen broj digitalnih i analognih ulaza te kontaktnih izlaza. Obino sadre gotove programske module (brojae, komparatore i vremenske sklopove) koji se mogu koristiti u sklopu logike strukture korisnikog programa.
1 SKLOPOVSKE ZNAAJKE releja easy (Moeller)
Istosmjerni model:EASY412-DC-R (EASY412-DC-RC)
napajanje
24 VDC(iz posebnog izvora ispravljaa)
digitalni ulazi824 VDC
analogni ulazi20-10 V (rezolucija +/- 2%)
Izmjenini model:EASY412-AC-R (EASY412-AC-RC)
napajanje
220 VAC(ugraeni ispravlja)
digitalni ulazi8220 VAC
analogni ulazinema
Oba modela posjeduju 4 relejna izlaza s radnim kontaktom za struju 8 A (250 V).
Releji sa sufiksom C posjeduju sat realnog vremena (RTC).
Dimenzije releja:
Slika 1. Programabilni relej easyNa gornjoj strani kuita nalaze se stezaljke za prikljuak napajanja (+ 24V -) i digitalnih/analognih ulaza (I1-I8).
Stezaljke za prikljuak relejnih izlaza (Q1-Q4)nalaze se s donje strane kuita.
U srednjem dijelu kuita smjeten je LCD display, namjenska tipkovnica te prikljuak za programiranje odnosno memeorijsku karticu.
Display je predvien za prikaz stanja ulaza/izlaza odnosno parametara vremenskih sklopova i komparatora te semi-grafiki prikaz programskih linija.
Namjenska tipkovnica slui za postavljanje parametara odnosno programiranje te kao komandna tipkala.
1.1 Display i tipkovnica
1.1.1 Display
Osnovno stanje (status) releja prikazuje se na display-u kao na Slici 2.
stanje ulaza ( ( dan u tjednu
stanje izlaza ( ( vrijeme
( status programa
Slika 2. Status display
1.1.2 Tipkovnica
Tipkopvnica sadri etiri komandne tipke: DEL, ALT, ESC i OK, te kursorsku tipku koju je mogue aktivirati u etiri smjera: gore/dolje/lijevo/desno kao to je to prikazano na Slici 3.
tipka DEL (
( tipka ALT
gore
kursorska tipka: ( lijevo desno
dolje
tipka ESC (
( tipka OK
Slika 3. Namjenska tipkovnica
2 STRUKTURA PROGRAMSKIH FUNKCIJA
2.1 Osnovni izbornik
Osnovni izbornik prikazan na Slici 4. aktivira se tipkom OK.
Slika 4. Osnovni izbornik
U osnovnom izborniku mogue je odabrati pomou kursorske tipke (gore/dolje) slijedee funkcije:
PROGRAM
programske funkcije
RUN
pokretanje programa
PARAMETER
podeavanje parametara
SET CLOCK
podeavanje sata realnog vremena (opcija C)
Odabrana funkcija javlja se treptajuim prikazom, a aktivira se tipkom OK.
2.1.1 PROGRAM
Aktiviranjem funkcije PROGRAM na display-u se pojavljuje podizbornik kao to prikazuje Slika 5.
Slika 5. Podizbornik PROGRAM
Podizbornik nudi odabir funkcija:
PROGRAM
programiranje
DELETE PROG
brisanje programa
CARD
podizbornik memorijske kartice
Memorijska kartica slui za prijenos programa iz kartice u relej i obratno te brisanje kartice to se odabire u podizborniku prikazanom na slici 6.
Slika 6. Podizbornik CARD
2.1.2 RUN / STOP
Funkcija RUN / STOP u osnovnom izborniku slui za pokretanje odnosno zaustavljanaje programa koji je upisan u relej.
2.1.3 PARAMETER
Funkcija PARAMETER slui za podeavanje pojedinih parametara u programskim modulima (vremenski moduli i komparatori) kao npr. odabir vrste vremenskog modula i postavljanje vremena odnosno postavljnje komparatorske granice (Slika 7.).
Slika 7. Parametriranje vremenskog modula T1
2.1.4 SET CLOCK
U podizborniku SET CLOCK(Slika 8) odabiru se funkcije:
SET CLOCK
postavljanje sata realnog vremena
WINTER/SUMMER TIMEljetni/zimski pomaka sata
Slika 8. Podizbornik SET CLOCK
Ljetno/zimsko vrijeme odabire se funkcijom SUMMER TIME odnosno WINTER TIME.
Postavljanje kalendara/sata obavlja se aktiviranjem funkcije SET CLOCK koja omoguuje:
DAY:
postavljanje dana u tjednu
TIME:
postavljanje vremena (hh:mm)
kao na Slici 9.
Slika 9. Postavljanje kalendara/sata
2.2 Programski elementi
2.2.1 Tipovi kontakata
Radni
Mirni
Opseg
Opis
[ 1 8 ]ulazni kontakt
[ 1 4 ]izlazni kontakt
[ 1 16 ]memorijski kontakt
[ 1 8 ]kontakt analognog komparatora
[ 1 4 ]satni kontakt
[ 1 8 ]brojaki kontakt
[ 1 8 ]vremenski kontakt
[ 1 4 ]kontakt kursorskog tipkala
2.2.2 Tipovi releja
Qizlazni relej s radnim kontaktom
-[svitak
Sset
Rreset
_|impuls
Mmemorijski relej
-[svitak
Sset
Rreset
_|impuls
Cbrojaki relej
Csvitak
Dsmjer
Rreset
Tvremenski relej
Ttrigger
Rreset
2.2.3 Vremenski releji
2.2.3.1 Relej s kanjenjem uklopa
oznaka:
X
simbol:
vremenski dijagram:
t = vrijeme
S
00.00 to 99.99vrijeme u sekundama
rezolucija:10 ms
M:S
00:00 to 99:59vrijeme u minutama:sekundamarezolucija: 1 s
H:M
00:00 to 99:59vrijeme u satima:minutama
rezolucija: 1 min
2.2.3.2 Vremenski relej s kanjenjem isklopa
oznaka:
(
simbol:
vremenski dijagram:
t = vrijeme
S
00.00 to 99.99vrijeme u sekundama
rezolucija:10 ms
M:S
00:00 to 99:59vrijeme u minutama:sekundamarezolucija: 1 s
H:M
00:00 to 99:59vrijeme u satima:minutama
rezolucija: 1 min
2.2.3.3 Vremenski relej s impulsnim izlazom (1impuls)
oznaka:
(
simbol:
vremenski dijagram:
t = vrijeme
S
00.00 to 99.99vrijeme u sekundama
rezolucija:10 ms
M:S
00:00 to 99:59vrijeme u minutama:sekundamarezolucija: 1 s
H:M
00:00 to 99:59vrijeme u satima:minutama
rezolucija: 1 min
2.2.3.4 Generator impulsa
oznaka:
||
simbol:
vremenski dijagram:
t = 1/2 periodeodnos impuls/pauza: 1/1
S
00.00 to 99.99vrijeme u sekundama
rezolucija:10 ms
M:S
00:00 to 99:59vrijeme u minutama:sekundamarezolucija: 1 s
H:M
00:00 to 99:59vrijeme u satima:minutama
rezolucija: 1 min
2.2.4 Satni prekida
oznaka:
simbol:
vremenski dijagram:
Broj prekidaa:4[1-4]
Broj kanala:
4 po prekidau[A, B, C, D]
Rezolucija:
7 dana u tjednu, sati, minute, sat realnog vremena (24 h)
2.2.5 Brojai
oznaka:
C
simbol:
dijagram stanja:
naprijednatrag
svitak
smjer
ponitenje
postavna
vrijednost
kontakt
Parametri:
C1
oznaka brojaa
ukupno 8 brojaa (C1 - C8)
postavna vrijednost:
0000 do 9999
CNT
brojaki ulaz (svitak) C
DIR
ulaz za smjer brojanja D
D = (0): brojabnje unaprijed
D = (1): brojanje unatrag
RES
ulaz za ponitenje R
Parametriranje brojaa obavlja se odabirom iz izbornika PARAMETER.
postavna vrijednost
smjer
brojanje
oznaka brojaa
ponitenje
Slika 10. Parametriranje brojaa
2.2.6 Analogni komparator
oznaka:
Adijagram stanja:
I7=trenutna vrijednost
1=postavna vrijednost ukljuenje 7.1 V (analogni komparator A1)
2=postavna vrijednost iskljuenje 7.5 V (analogni komparator A2)
3=podruje "ukljuenja"
4=podruje "iskljuenja"
Kao analogni ulazi (samo kod istosmjernog tipa releja) koriste se digitalni ulazi I7 i I8 u podruju:
0 - 10 VDC mjereni napon
10 - 24 VDC registracija prekoraenja = 10.0 (overflow)
Rezolucija:
0 .. 9.9 V u koracima 0.1 V DC
Postavna vrijednost:0.1 to 9.9
Ukupno je na raspolaganju 8 programskih modula analognih komparatora (A1-A8).
Komparirati se mogu analogni ulazi meusobno odnosno pojedini ulaz s odreenom konstantom (postavna vrijednost):
I 7
( I 8
I 7
( I 8
I 7
( postavna vrijednost
I 7
( postavna vrijednost
I 8
( postavna vrijednost
I 8
( postavna vrijednost
3 PROGRAMIRANJE
3.1 Programsko suelje
Programiranje upravljakog algoritma u programabilni relej moe se obaviti na dva naina:
izravno putem namjenske tipkovnice na releju
posredno upotrebom EasySoft programa za PC raunalo
Prednost upotrebe EasySoft programa je u komfornijem nainu rada i mogunosti simulacije rada programiranog algoritma bez upotrebe stvarnog sklopopvlja.
Testirani se program prenosi u relej putem posebnog spojnog kabela putem serijskog komunikacijskog kanala PC raunala.
Radi jednostavnijeg koritenja releja PC program koristi isto programsko suelje na monitoru PC raunala kao i stvarni relej - rad je identian radu s display-em i namjenskom tipkovnicom na releju samo to se na PC-u umjesto prsta koristi mi !
3.2 Upisivanje programskog algoritma
Za unosi ispravljanje programa koristi se display releja u programskoj funkciji koja se odabire u izborniku PROGRAM.
Programski editor ogranien je na ukupno 41 liniju programa. Na display-u su vidljive 4 programske linije, dok se pomak (scroll) prema naprijed/natrag obavlja kursorkom tipkom gore/dolje.
Ukoliko u relej nije upisan program, pri aktiviranju funkcije programiranja display je prazan i kursor se nalazi na poetnom poloaju kao to prikazuje Slika 11.
kursor (Slika 11. Programski editor
Kursor uvijek treperi na trenutnoj poziciji. Prilikom programiranja pojavljuju se tri oblika kursora:
puni kursor
(- na slobodnoj poziciji
prazni kursor
(- na poziciji elementa
kursor u obliku strelice
(- pri spajanju elemenata
Jedna programska linija sadri 4 pozicije za postavljanje elemenata. Prve tri pozicije rezervirane su za ulazne/izlazne elemente, dok se na etvrtoj poziciji postavljaju iskljuivo izlazni (rezultantni) elementi (trenutna pozicija kursora automatski odreuje ponuene elemente pri programiranju).
3.2.1 Postavljanje i odabir elementa
Pozicija elementa odabire se pomou kursorske tipke kojom se kursor pomie u sva etiri smjera:
gore
dolje
ijevo
desno
Slika 12. Pozicioniranje kursora
Kad je kursor pozicioniran pritiskom na tipku OK postavlja se na odabrano mjesto odgovarajui element.
Program uvijek na praznoj poziciji 1-3 ponudi isti ulazni element: digitalni ulaz I1, a na praznoj poziciji 4 izlazni element: svitak releja -[Q1, kao to prikazuje Slika 13.
linija 1
linija 2
linija 3
linija 4
pozicija: 1 2 3 4
Slika 13. Postavljanje elemenata
Trenutno postavljeni element prikazan je treptavo te se pomou kursorske tipke gore/dolje odabire tip elementa iz ponuenog izbornika: I, P, T, C, A, M, Q.
Invertiranje elemeta postie se tipkom ALT.
Pomakom kursora u desno omoguuje se odabir broja prethodno odabranog elementa (broj se prikazuje treptavo).
Pomou kursorske tipke gore/dolje poveava/smanjuje se broj elementa iz ponuenog opsega: 1- 4 (1- 8) ovisno o tipu odabranog elementa.
Tipkom OK zavrava se odabir elementa.
3.2.2 Parametriranje
Izlazni elementi posjeduju dodatni parametar koji se odabire pozicioniranjem kursora lijevo od oznake tipa elementa. Parametar koji se odabire prikazan je treptavo. Mogu je odabir slijedeih parametara za pojedine tipove elemenata:
element
parametar
Q, M
-[svitak
Sset
Rreset
_|impuls
T
Ttriger
Rreset
C
Csvitak
Dsmjer
Rreset
Vremenski, brojaki i komparatorski elementi parametriraju se putem pomonog izbornika koji se automatski prikazuje nakon pritiska tipke OK na odabranom elementu, kao to je opisano u toki 2.
3.2.3 Povezivanje elemenata
Postavljeni elementi povezuju se pomou kursora nakon aktiviranja tipke ALT ime se editor prebacuje u tzv. povezni nain rada. U poveznom nainu rada kursor mijenja oblik u strelicu (.
Elementi se mogu povezivati horizontalno i vertikalno kao na Slici 14. im kursor dotakne pojedini element pojavljuje se povezna linija koja se kursorom dovodi do drugog spojnog elementa. Povezne se linije mogu meusobno vertikalno spajati.
Slika 14. Povezivanje elemenata
Pogrene veze briu se tipkom DEL nakon pozicioniranja kursora na vezu koju treba obrisati.
Iz poveznog naina rada izlazi se ponovnim pritiskom na tipku ALT.
3.3 Simulator
Provjera ispravnosti programiranog algoritma obavlja se pomou simulatora na PC raunalu.
Nakon parametriranja i povezivanja elemenata pritiskom na tipku ESC relej se iz programskog naina rada postavlja u komandni nain rada pri emu se na display-u pojavljuje osnovni izbornik (Slika 4.)
Simulator se automatski pokree odabirom funkcije RUN pomou kursorske tipke i aktiviranjem programa pritiskom na tipku OK na releju ili iz izbornika EasySoft programa "Simulation > Strat/Stop". Suimulator se moe aktivirati i funkcijskom tipkom F5 na tipkovnici PC raunala.
Pri tom se na monitoru PC raunala pojavljuje simulatorski panel kao na Slici 15.
digitalni ulazi: 1 2 3 4 5 6 7 8
analogni ulazi
digitalni izlazi:12 3 4
Slika 15. Simulatorski panel
Simulator omoguuje simuliranje digitalnih (I1-I8) odnosno analognih ulaza (I7, I8) pomou ulaznih preklopki odnosno potenciometara, a stanje digitalnih (relejnih) izlaza prikazuje se pomou sijalica spojenih na izlaze (Q1-Q4).
3.3.1 Ulazne preklopke
Preklopke za simuliranje digitalnih ulaza posjeduju radne kontakte koji se aktiviraju (zatvaraju) pomou mia (left-click). Iskljuivanje (otvaranje) kontakta postie se ponovnim djelovanjem mia.
Otvorena (I1) odnosno zatvorena (I2) ulazna preklopka prikazana je na Slici 16.
1 2 3 4 5 6
Slika 17. Ulazne preklopke
3.3.2 Potenciometri
Digitalni ulazi I7 i I8 mogu se koristiti kao analogni ulazi s mjernim opsegom 0-10 V.
Simuliranje ulaznog napona u opsegu 0-10 V postie se pomou kliznih potenciometara Analog 1 i Analog 2 u koracima po 0.1 V kao na Slici 18.
Slika 18. Potenciometri
Ukoliko se ulazi I7 i I8 ele koristiti kao digitalni ulazi, logika 1 postie se na tim ulazima postavljanjem klizaa potenciometra u krajnji desni poloaj (10.0 V).
3.3.3 Relejni izlazi
Stanje relejnih izlaza prikazuje se pomou sijalica. Sijalica aktiviranog relejnog izlaza svijetli zelenim svjetlom kao na Slici 19
Q1=1 Q2=0 Q3=0 Q4=0
Slika 19. Izlazne sijalice
3.4 Arhiviranje, ispis i prijenos programa
3.4.1 Arhiviranje programa
S obzirom da program EasySoft radi na Windows platformi, omogueno je koritenje svih pomonih windows funkcija kao npr. spremanje i uitavanje datoteka s podacima za programabilne releje.
Programska struktura sa svim parametrima sprema se u datoteku posebnog formata koja nosi ekstenziju ".eas".
Ime datoteke moe se dati proizvoljno.
3.4.2 Ispis dijagrama
Za potrebe odravanja povoljno je posjedovati shematski prikaz (strujne sheme) programiranog algoritma u releju. Takav se ispis moe dobiti na tampau prikljuenom na PC raunalo.
Mogue je odabrati tri formata ispisa: EASY, DIN ili ANSY kao na Slici 20.
EASY
ANSY/CSA
Slika 20. Ispisi dijagrama
Primjer:
Logika jednadba
Q1 = I7
DIN/IEC
3.4.3 Prijenos programa
Program spremljen na disk PC raunala mogue je pomou programa EasySoft prebaciti u memoriju programabilnog releja i obratno.
Za to je potreban posebni kabel kojim se povezuje serijski komunikacijski kanal PC raunala i programski ulaz releja.
Funkcija upisa/itanja programa aktivira se u izborniku:
"Online > Download circuit diagram
> Upload circuit diagram"
Prebacivanje programa mogue je i pomou memorijske kartice koja se takoer prikljuuje na programski ulaz releja.
Pri tome nije potrebno PC raunalo ve se koristi tipkovnica releja i funkcije iz CARD... izbornika.
EMBED Word.Picture.8
EMBED Word.Picture.8
_1050050644.doc
_1050074332.doc