Podrškom roditeljima
do inkluzivnog obrazovanja
Prof.dr.sc. Ljiljana Igrić Okrugli stol
Inkluzija iz perspektive roditelja i stručnjaka
Zagreb,26.travnja 2013.
Uvod
Edukacijsko uključivanje je jedan od najvažnijih izazova u
odgoju i obrazovanju 21.stoljeća.
Opredjeljenje međunarodne zajednice za inkluzivno,
zdravo društvo, „ društvo za sve“.
Međunarodni dokumenti, posebno Salamanca Statement
(UNESCO,1994) i Konvencija o pravima osoba s
invaliditetom (UN,2006) koju je ratificirao veliki broj
država, postali su obveza svakog naprednog društva.
Unatoč tome realizacija socijalne pravde i jednakosti još je uvijek u velikom raskoraku sa načelno prihvaćenim obvezama.
U Hrvatskoj je evidentirano oko 3,5% (noviji pokazatelji oko 5%) djece s teškoćama (MZOŠ)
Svjetski podaci :10 -20% djece s posebnim potrebama
40.000-80.000 djece osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj ne može se uspješno uključiti u školovanje bez specifične podrške u obitelji i školi.
Učenici s teškoćama u osnovnim školama
Ukup. učenika 346.347 ------------------------------- čl.7. (djelom.integr.) 539 čl.12.(posebne org.) 2.080 čl.10 (org.ošt.) 178 prod.tretman 897 bolnica 893 Individualiz. 6.606 Prilagođ.program 8.177
Ukupno 19.370 učenika s teškoćama -oko 5% (15.600 u redovnim razredima)
Učenici s teškoćama u srednjim školama
Učenici Učenici koji su položili razred
Učenici koji su
završili školu
ukupno
po razredima
ukupno
po razredima
I. II. III. IV I. II. III. IV.
Srednje škole ukupno 845 361 265 211 8 752 296 244 204 8 185
.
Suvremeni pristup invaliditetu usmjerava odgovornost za invaliditet s osobe na društvo,
Potiče istraživanja uže i šire okoline, kao čimbenika invaliditeta te istraživanja o učinkovitim programima djelovanja na okolinu (Lifshitz, Glaubman, Issawi,2004,Houlettei.sur.,2004).
Za uspješno edukacijsko uključivanje djece
neophodna je aktivna uloga obitelji ,kako u
zastupanju prava svoje djece na odgoj i obrazovanje
tako i u suradnji s odgojno-obrazovnim ustanovama.
Da bi se mogla uspostaviti kvalitetna suradnja
potrebno je poznavati izazove pred kojima se nalazi
obitelj djeteta s teškoćama i pružiti im potrebnu stručnu podršku (Crnic, Friedrich i Greebberg,1983).
Očekivanja od roditelja u inkluzivnom
obrazovanju
Višestrukost uloga:
uloga suradnika
aktivna uloga u planiranju odgoja i obrazovanja
uloga nositelja odgovornosti
uloga člana tima
uloga donositelja odluka
uloga samozastupnja
uloga pomagača drugim obiteljima
uloga roditelja pri prijelazu s jednog u drugi oblik školovanja
- uloga obaviještenog i educiranog entiteta
- uloga promicatelja nezavisnosti članova obitelji ( Kochhar, West, 1996.).
Očekivanja roditelja od stručnjaka
” otvoreni, iskreni i ljudski razgovor” za koji inače nemaju prilike,
“osjećaj podrške, razumijevanja i saznanja da nisu sami”.
(izjave roditelja: CIP IDEM)
Roditeljstvo i dijete s teškoćama
Rođenjem djeteta svaki roditelj dobiva novu ulogu u životu i izazov za osobni rast,
roditelji djeteta s teškoćama suočavaju još se sa nizom neočekivanih izazova,
ovisno o oštećenju djeteta i razini podrške koju će imati od uže i šire socijalne sredine.
Roditeljstvo i dijete s teškoćama Proces prilagođavanja roditelja na činjenicu o
teškoćama djeteta , odnosno dijagnozu je:
dugotrajan psihološki proces
s raznim fazama i stupnjevima prilagodbe
od opće emocionalne dezintegracije,
preko reintegracije stvaranjem obrambenih mehanizama
do zrele adaptacije i spremnosti roditelja za suočavanje sa situacijom.
Roditeljstvo i dijete s teškoćama
(A) Kriza ili stresor-dijagnoza posebnih potreba djeteta
(B) Podrška iz različitih izvora ili/i sposobnost suočavanja sa stresom
A i B utječu na
(C) Obiteljsku percepciju događaja
Sva tri faktora uvjetuju
(x) Prilagodbu na stresor
(ABCX MODEL prilagodbe ,Winston, 1990.)
Istraživanja i obitelj
Većina istraživanja je bila su usmjerena na stavove roditelja prema djetetu i kako oštećenje utječe na funkcioniranje obitelji :
negativni stavovi roditelja prema djetetu s teškoćama
(prezaštićivanje, potcjenjivanje, precjenjivanje, stid, krivnja…)
prisutnost trajnog stresa kod obitelji,
način na koji se obitelji suočavaju s invaliditetom / teškoćom djeteta utječe na kvalitetu života obitelji.
potreba za sustavnom podrškom obiteljima
Istraživanja i obitelj
U više istraživanja u Hrvatskoj ispitivala se uloga percipirane
kompetencije roditelja za odgoj djeteta.
Fulgosi- Masnjak, Gustović-Ercegovac, Igrić (1998) su našli
usporedbom roditelja tipične djece (N= 186) i djece s
intelektualnim teškoćama (N= 86) statistički značajne razlike
u percepciji vlastite kompetencije za ulogu roditelja, u
samopoštovanju, lokusu kontrole i socijalnoj anksioznosti
roditelja u korist roditelja tipične djece.
Slični su rezultati Wagner Jakab, Igrić,Cvitković, Sekušak-
Galešev (2005) o procjeni kompetentnosti za roditeljsku ulogu
roditelja djece s teškoćama učenja.
Istraživanja i obitelj
Igrić,Cvitković,Wagner Jakab (2007) nalaze kod roditelja (81 učenika s posebnim potrebama i roditelja 231 vršnjaka) učenika iz šestih razreda osnovne škole da su njihovi stavovi statistički značajno povezani sa percipiranom kompetencijom za roditeljsku ulogu i s procjenom ponašanja vlastitog djeteta.
Važno je znati da je samoprocjena učenika s teškoćama više pod utjecajem procjene roditelja o njihovom ponašanju ,nego što je to kod tipičnih učenika. Samoprocjena tipičnih učenika je više povezana s procjenom nastavnika ( Igrić,Cvitković, Wagner Jakab,2010).
Istraživanja i obitelj
Pokazalo se da su učenici roditelja s višom razinom kompetencije bili tolerantniji i spremniji prihvatiti one koji su po nečemu različiti od njih ( Igrić, Nikolić, Lisak,2010).
S obzirom na važnost osjećaja kompetentnosti roditelja za sliku djeteta o sebi i njegovog odnosa prema drugima, roditeljima je potrebna sustavna podrška u razvoju kompetencije za ulogu roditelja
Savjetovalište Centra inkluzivne potpore IDEM tijekom 19 godina pruža individualnu i grupnu podršku roditeljima u suočavanju s teškoćama djeteta, razvoju kompetentnosti za ulogu roditelja i osnaživanju za zastupanje prava svog djeteta na edukacijsko uključivanje
Evaluirali su se učinci putem kvantitativnih i kvalitativnih istraživanja.
Program grupnog rada s roditeljima Primijenjen je Integrativni geštalt pristup Pretpostavka je da se boljim poznavanjem sebe , radom na vlastitom razvoju, suočavanjem s vlastitim sposobnostima ,stavovima ,
ograničenjima i interesima , načinom komuniciranja, razmjenom mišljenja i iskustava s
drugim roditeljima , boljim upoznavanjem svog djeteta uz poučavanje o učinkovitim
pristupima djetetu mijenja kvaliteta obiteljskog ozračja ojačavaju se unutarnji resursi i osposobljava roditelja za aktivnu ulogu u zastupanju djeteta.
Kvalitativno istraživanje savjetovanja roditelja Igrić,Fidušek (2011) su kvalitativnom analizom
sadržaja individualnih savjetovanja roditelja ispitivale :
roditeljsku percepciju teškoće djeteta,
odnos roditelja prema djetetu
podršku koju dobivaju od uže i šire sredine.
Sudionici: 10 roditelja
Što roditelji percipiraju kao uzrok problema?
Kategorija Kod drugog reda (potkategorija)
Kod prvog reda
2. Percepcija uzroka problema
•Izostanak podrške u školi •Odnosi među supružnicima •Izostanak podrške u zajednici
2. Kategorija Kod drugog reda (potkategorija)
Kod prvog reda
2. Percepcija uzroka problema
•Izostanak podrške u školi •Odnosi među supružnicima •Izostanak podrške u zajednici
… … …
''… njih ima puno u razredu
takvih kakvih jesu… on bi
bio odlikaš kad bi bio
pristup prema njemu, znači
da se s njim malo više
pozabavi, ja znam da je
teško raditi s 20-30 djece,
u razredu ima dva ADHD-
a…
2.
Odgovor na istraživačko pitanje:
Roditelji percipiraju višestruke uzroke problema od nedostatka podrške u obitelji,u školi do šire zajednice.
Kategorija Kod drugog reda (potkategorija)
Kod prvog reda
2. Percepcija uzroka problema
•Izostanak podrške u školi •Odnosi među supružnicima •Izostanak podrške u zajednici
… …
On ide kod logopeda u
ustanovu X i
dalje,jedanput u dva
tjedna ,to je malo. S
ustanovom Y sam
prekinula, jer nisam
mogla doći na red... …
''… njih ima puno u razredu
takvih kakvih jesu… on bi
bio odlikaš kad bi bio
pristup prema njemu, znači
da se s njim malo više
pozabavi, ja znam da je
teško raditi s 20-30 djece,
u razredu ima dva ADHD-
a…
Kakav je odnos roditelja prema djetetu? Kategorija Kod drugog reda
(potkategorija) Kod prvog reda
4. Stavovi roditelja prema djetetu
•Prihvaćanje/ odbijanje invaliditeta •Zaštitnički odnos •Strah roditelja •Osjećaj krivnje •Osjećaj nemoći
•Kako opisuju svoje dijete u školskom okružju •Kako opisuju svoje dijete u obiteljskom okružju
Kakav je odnos roditelja prema djetetu? Kategorija Kod drugog reda
(potkategorija) Kod prvog reda
4. Stavovi roditelja prema djetetu
•Prihvaćanje/ odbijanje invaliditeta •Zaštitnički odnos •Strah roditelja •Osjećaj krivnje •Osjećaj nemoći
•Kako opisuju svoje dijete u školskom okružju •Kako opisuju svoje dijete u obiteljskom okružju
“On općenito nema
neki interes za
ništa,treba mu
vremena da uopće
shvati što pričate i
tražite od njega”.
Kakav je odnos roditelja prema djetetu Kategorija Kod drugog reda
(potkategorija) Kod prvog reda
4. Stavovi roditelja prema djetetu
•Prihvaćanje/ odbijanje invaliditeta •Zaštitnički odnos •Strah roditelja •Osjećaj krivnje •Osjećaj nemoći
•Kako opisuju svoje dijete u školskom okružju •Kako opisuju svoje dijete u obiteljskom okružju
“Ne može se usporediti s drugom
djecom, jer ja vidim da je ona drugačija “, ''…ona može samo
ponoviti ono što vidi od drugih, ona nikad
neće biti lider…''
“On općenito nema neki interes za ništa,treba mu
vremena da uopće shvati što pričate i
tražite od njega”
4. Kod drugog reda (potkategorija)
•Prihvaćanje/ odbijanje invaliditeta •Zaštitnički odnos •Strah roditelja •Osjećaj krivnje •Osjećaj nemoći
Kategorija Kod drugog reda (potkategorija)
Kod prvog reda
4. Stavovi roditelja prema djetetu
•Prihvaćanje/ odbijanje invaliditeta •Zaštitnički odnos •Strah roditelja •Osjećaj krivnje •Osjećaj nemoći
•Kako opisuju svoje dijete u školskom okružju •Kako opisuju svoje dijete u obiteljskom okružju
“Nitko se s njom u školi ne druži, vidjeli su napade par puta”… “djeca su jednostavno takva kakva su .Čak ispada da su oni u šoku i da to
njih jako pogodi, da oni ne znaju baratati s tim.”
… …
“On općenito nema neki interes za ništa,treba mu
vremena da uopće shvati što pričate i
tražite od njega”
“Ne može se usporediti s drugom
djecom, jer ja vidim da je ona drugačija
,…ona može samo ponoviti ono što vidi od drugih, ona nikad
neće biti lider…”
Kategorija Kod drugog reda (potkategorija)
Kod prvog reda
5. Postupci roditelja prema djetetu
•Rad s djetetom •Angažman majke •Angažman oca
Preopterećenost majke Prihvaćanje djeteta Autoritet
Kategorija Kod drugog reda (potkategorija)
Kod prvog reda
5. Postupci roditelja prema djetetu
•Rad s djetetom •Angažman majke •Angažman oca
Preopterećenost majke Prihvaćanje djeteta Autoritet
“Ja i muž redovno svaki dan radimo s njom, po sat i pol, dva sata…'',
Kategorija Kod drugog reda (potkategorija)
Kod prvog reda
5. Postupci roditelja prema djetetu
•Rad s djetetom •Angažman majke •Angažman oca
Preopterećenost majke Prihvaćanje djeteta Autoritet
Kategorija Kod drugog reda (potkategorija)
Kod prvog reda
5. Postupci roditelja prema djetetu
•Rad s djetetom •Angažman majke •Angažman oca
Preopterećenost majke Prihvaćanje djeteta Autoritet
''… I tako ja sve to što treba odrađujem, s njim sama i to je
postalo katastrofa. Ja to još uvijek mogu, ali bojim se da neću moći…'', ''… Jer kuhala sam sve u sebi. Više
nemam snage…'‘.
“Ja i muž redovno svaki dan radimo s njom, po sat i pol, dva sata…'‘.
Kategorija Kod drugog reda (potkategorija)
Kod prvog reda
6. Aktivnosti roditelja u traženju podrške
•Aktivnosti traženja asistenta •Zastupanje prava svog djeteta
” Bila sam sad na testiranju za školu, rekla sam učiteljici i pedagogici da sam ja pokrenula zahtjev za
financiranje asistenta..”.
Kategorija Kod drugog reda (potkategorija)
Kod prvog reda
6. Aktivnosti roditelja u traženju podrške
•Aktivnosti traženja asistenta •Zastupanje prava svog djeteta
” Bila sam sad na testiranju za školu, rekla sam učiteljici i pedagogici da sam ja pokrenula zahtjev za
financiranje asistenta..”.
''… evo jučer joj je bilo loše, ne dozvoljavam nikome, ni ravnateljici ni ikom da ona nešto mora.Ili kad mi netko veli da mora ponoviti to kaj fali, nakon 12 tableta na dan i takvog napada …”
Ovo kvalitativno istraživanje je potvrdilo dosadašnje studije s kvantitativnim pristupom istraživanju da se roditelji djece s teškoćama nose sa brojnim problemima.
U procesu prilagodbe oštećenju ili poremećaju kod djeteta često se osjećaju sami bez dovoljno podrške u obitelji,uključujući bračnog partnera.Majke su daleko više angažirane od očeva u traženju najboljih rješenja za dijete.
Kasno stječu prve informacije o pravima svoje djece na inkluzivno obrazovanje i o lošim posljedicama prezaštićivanja djeteta na njegovo uključivanje u društvo.
Nedostatak stručne pomoći se osjeća u percepciji teškoća svoje djece i stavovima prema djetetu koji otežavaju njihovu prilagodbu na situaciju i doprinose narušenim obiteljskim odnosima.
Kroz percepciju roditelja pokazao se nedostatak inkluzivne kulture u školama.Još je uvijek mali broj škola koje imaju kompetentan stručni tim i učitelje koji nemaju dilemu poučavati ili ne učenika s teškoćama
Umjesto zaključka:
Što treba znati inkluzivni učitelj? Roditeljima ne treba govoriti samo o lošim stvarima kod djeteta – čak i ako je to točno, ni jedan roditelj se ne može osjećati dobro – neki će postati ljuti i agresivni. Treba reći i pozitivne stvari o djetetu – roditelj će tada lakše prihvatiti i neugodne informacije.
Naučite slušati. Uzrok mnogih nesporazuma s roditeljima leži u njihovom osjećaju kako ih se zapravo uopće ne čuje. Učitelj se počinje braniti prije nego što je uopće čuo što roditelja zapravo muči.
O problemu razmišljajte i govorite u terminima situacije i akcija koje će se povodom toga poduzeti, a ne u terminima nepoželjnih osobina djeteta.
Nakon što ste jedan problem riješili, nemojte se na njega vraćati prvom sljedećom prilikom, nemojte dopustiti da na rješavanje novog problema djeluju “stari grijesi”.