Razvojna strategija općine Oriovac
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
SADRŽAJ
1. OPĆI PODATCI ............................................................................................................................................. 3
1.1. GEOPROMETNI POLOŽAJ ............................................................................................................................... 3 1.2. POVIJESNI RAZVOJ ....................................................................................................................................... 4 1.3. KLIMA I RELJEF ........................................................................................................................................... 6 1.4. STANOVNIŠTVO .......................................................................................................................................... 7 1.5. RADNA SNAGA ......................................................................................................................................... 10
1.5.1. Zaposlenost .................................................................................................................................. 10 1.5.2. Nezaposlenost............................................................................................................................... 10
1.6. GOSPODARSTVO...................................................................................................................................... 11 1.6.1. Poduzetništvo i obrtništvo ............................................................................................................. 11 1.6.2. Poduzetničke zone......................................................................................................................... 12 1.6.3. Poljoprivreda ................................................................................................................................ 13 1.6.4. Šumarstvo ..................................................................................................................................... 14 1.6.5. Lov i ribolov................................................................................................................................... 14 1.6.6. Energetske i mineralne sirovine ..................................................................................................... 16 1.6.7. Turizam ........................................................................................................................................ 16
1.7. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA .................................................................................................................... 17 1.7.1. Prometna infrastruktura ............................................................................................................... 17
DANAŠNJE GLOBALIZIRANO GOSPODARSTVO, OVISNO O ROKOVIMA I OPTEREĆENO KONSTANTNIM NAPRETKOM UVELIKE OVISI O
NESMETANOM I SIGURNOM TRANSPORTU LJUDI I ROBA. ............................................................................................ 17 1.7.2. Telekomunikacijska infrastruktura ................................................................................................. 19 1.7.3. Elektroopskrba .............................................................................................................................. 19 1.7.4. Javna rasvjeta ............................................................................................................................... 21 1.7.5. Plinoopskrba ................................................................................................................................. 21 1.7.6. Vodoopskrba ................................................................................................................................. 21 1.7.7. Odvodnja otpadnih voda ............................................................................................................... 21 1.7.8. Gospodarenje otpadom ................................................................................................................. 22 1.7.9. Groblja.......................................................................................................................................... 22
1.8. DRUŠTVENE DJELATNOSTI I INFRASTRUKTURA ................................................................................................... 23 1.8.1. Javna uprava................................................................................................................................. 23 1.8.2. Odgojno obrazovna infrastruktura................................................................................................. 24 1.8.3. Zdravstvo i socijalna zaštita ........................................................................................................... 28 1.8.4. Javni prostori ................................................................................................................................ 28 1.8.5. Sportsko rekreativni sadržaji i infrastruktura ................................................................................. 29 1.8.6. Civilno društvo .............................................................................................................................. 30 1.8.7. Manifestacije ................................................................................................................................ 32
1.9. KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA .................................................................................................................. 32 1.9.1. Kulturna baština ........................................................................................................................... 33 1.9.2. Zaštićena graditeljska baština ....................................................................................................... 37 1.9.3. Prirodna baština ........................................................................................................................... 42
2.SWOT ANALIZA ........................................................................................................................................... 43
3.VIZIJA I MISIJA OPĆINE ORIOVAC ................................................................................................................ 47
VIZIJA OPĆINE ORIOVAC ................................................................................................................................. 47
MISIJA OPĆINE ORIOVAC ................................................................................................................................ 47
4. STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE ZA RAZVOJ OPĆINE ORIOVAC DRAFT VERZIJA ............................... 48
5. PROVEDBA STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE ORIOVAC .................................................................................. 59
6. SUDJELOVANJE OPĆINE ORIOVAC U RADU LAG-A I OSTALIH RAZVOJNIH TIJELA ........................................ 66
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC 7. USKLAĐENOST STRATEGIJE SA DRUGIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA ...................................................... 68
8. KAKO OPĆINA PROVODI STRATEGIJU ......................................................................................................... 71
8.1. INFORMIRANJE ......................................................................................................................................... 71 8.2. EVALUACIJA ............................................................................................................................................. 71
9. PRILOZI ....................................................................................................................................................... 73
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
1. OPĆI PODATCI
1.1. Geoprometni položaj
Brodsko-posavska županija nalazi se u južnom dijelu Slavonske nizine, na prostoru između
planina Psunj, Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera i rijeke Save s juga koja je ujedno i državna
granica prema Bosni i Hercegovini u duljini od 163 km.
Unutar Republike Hrvatske Brodsko-posavska županija graniči na zapadu sa Sisačko-
moslavačkom županijom, na sjeveru s Požeško-slavonskom, sjeveroistoku s Osječko-
baranjskom te na istoku s Vukovarsko-srijemskom županijom. Područje županije prostire se
na 2.034 km², što čini 3,59% ukupne površine Republike Hrvatske i zauzima 14. mjesto po
površini među županijama. Brodsko-posavsku županiju obilježavaju dva osnovna cestovna
pravca. Prvim, interkontinentalnim, u pravcu zapad – istok, povezane su zemlje zapadne
Europe sa zemljama Bliskog istoka odnosno Azije. Tim pravcem, a duž cijelog područja
županije, prolazi cestovna, željeznička, riječna i telekomunikacijska mreža, te naftovod. Drugi
interregionalni pravac, od sjevera prema jugu, spaja zemlje istočne i srednje Europe s
Jadranom.
U sastavu Brodsko-posavske županije nalazi se 28 jedinica lokalne samouprave i to 2 grada i
26 općina s ukupno 184 naselja.
Slika 1. Brodsko-posavska županija. Izvor:
Općina Oriovac nalazi se zapadno od županijskog središta Slavonskog Broda te se sastoji od
naselja: Bečic, Ciglenik, Kujnik, Lužani, Malino, Oriovac, Pričac, Radovanje, Slav. Kobaš, Živike.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
Općina unutar Brodsko-posavske županije graniči s općinom Nova Kapela na zapadu,
općinama Brodski Stupnik i Bebrina na istoku te općinom Pleternica u Požeško-slavonskoj
županiji na sjeveru. S južne strane općina je omeđena Savom, državnom granicom s BiH.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Oriovac broji 5.819 stanovnika
raspoređenih u 1.907 kućanstava. Općina površinom zauzima 99,06 km², te pripada u
kategoriju relativno rijetko naseljenih općina s prosječno 50 – 200 stanovnika po km².
Slika 2. Općina Oriovac
Općina se nalazi na povoljnom prometnom položaju, te kroz nju prolaze interkontinentalni
pravci autoceste, željezničke pruge i naftovoda. Usporedno s trasom autoceste prolazi i
županijska cesta koja povezuje naselja općine.
1.2. Povijesni razvoj
Grb Općine Oriovac je štit, trokutasto - srcolikog oblika, a sastoji se od jednog polja
crvene boje. U sredini je srebrno bijeli ždral koji na jednoj nozi stoji, a u drugoj drži polu
okomito smješten orah, zlatne boje.
Grb simbolizira Općinu Oriovac na način da ističe njeno dostojanstvo, govori o njenim
osnovnim, kulturnim, ekonomskim i društvenim vrijednostima, te je utemeljen na njenoj
prošlosti. Pri odabiru simbola općine, misao vodilja bila je simbol koji će biti jednako blizak
svim žiteljima Općine Oriovac. Odgovor se krio nadohvat ruke, u našoj bogatoj povijesti.
Kako je Općina Oriovac smještena u bogatoj i plodnoj aluvijalnoj dolini rijeke Save koja je
od najstarijih vremena bila meta osvajačkih pohoda drugih naroda te je rijeka Sava oduvijek
bila prirodna granica prema drugim, politički; kulturnim; religijskim; etnološkim
područjima. Naši preci poznati su kao izuzetni vojnici i graničari koji su čuvali granicu uz
Savu od svih onih koji su je na bilo koji način ugrožavali. Simbolički, to je izraženo i kroz grb
Općine Oriovac koji prikazuje ždrala koji stoji na jednoj nozi, a u drugoj drži zlatni orah. Kada
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
zaspi, kamen mu ispadne, te se probudi, podigne kamen, te bdije dalje. Na taj način ždral
simbolizira požrtvovnost naših predaka, te njihovu neprekidnu borbu za opstanak. Povijesni
zapisi govore da je Oriovac dobio ime po velikim nasadima oraha, te iz tog razloga zlatni
orah kojega drži ždral predstavlja općinsko središte – naselje Oriovac.
Slika 3.Grb i zastava općine Oriovac
U ranom srednjem vijeku prvi je spomen Oriovca u povelji plemića Giljetića, koji su ovdje
gospodarili od početka 14. stoljeća. Kasniji vlasnici su plemići iz feudalnog roda porodice Caki
( potječu od Dubočca). Feudalni rod Giletića javlja se u drugoj polovici 13. stoljeća. Kod kraljeva
su imali visoke položaje i pripadali su krupnom plemstvu. Imali su posjede od Save do iza Nove
Gradiške, gdje i danas postoji selo Giletinci. U srednjovjekovnoj ispravi na latinskom jeziku
spominje se „Oriha Draga“, koja je geografski smještena negdje oko današnjeg Oriovca.
Gabrijel Orehovec vlasnik je utvrde oko koje se nalazi drvored oraha, a sam vlastelin utvrde
nosi po nasadima oraha pridjev Orahovec.
1691. godine osnovana župa u Oriovcu i posvećena svetom Emeriku. To je vrijeme završetka
turske okupacije. Lokacija brdskih sela se mijenja i sela se preseljavaju uz glavnu cestu u dolinu
Save. Spominje se župa u novom naselju, koja ima 52 katoličke obitelji, drvenu kapelu sv.
Marka evanđelista sa zvonom i slikom zaštitnika sv. Emerika i Blažene djevice Marije.
1748. godine gradi se nova cesta, po trasi one koju su sagradili Rimljani. Duž ove ceste grade
se nova naselja koja su do tada bila razasuta po brdima kako bi ih nova vojna vlast mogla bolje
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
držati pod kontrolom. Tako se „uz drum“ preselio i današnji Oriovac. Zato se stara lokacija u
brdima i danas naziva „Kućišta“.
31. ožujka 1887. osnovana Gospodarska podružnica, preteča poljoprivredne zadruge.
Obuhvaćala mjesta: Oriovac, Kobaš, Bebrinu, Brodski Stupnik, Sibinj i dio Nove Kapele.
1889. prošao prvi vlak kroz Oriovac, sagrađena zgrada željezničke postaje.
1923. godine na velikom predizbornom narodnom zboru 2. veljače govorio Stjepan Radić,
predsjednik HRSS, veličanstvena povorka i proslava u Oriovcu.
1928. godine gradi se dvokolosječna pruga. Pronađena zemljana posuda na temelju koje
arheolozi datiraju postojanje Oriovca u kasno brončano doba.
1990. na prvim slobodnim izborima pobijedio HDZ, te je u vijeće općina Hrvatskog sabora
izabran Antun Babić.
1993. novi ustroj Brodsko-posavske županije. Oriovac obuhvaća 10 sela 6860 stanovnika, od
kojih je 1392 zaposleno, a imaju 772 umirovljenika.
1998. godine Oriovac dobio svoj grb i zastavu
1.3. Klima i reljef
Područje općine Oriovac uz rijeku Savu ima obilježja močvarnog područja. Mali dio općinskog
teritorija je pokriven šumom te je općina uglavnom ravničarskog reljefa.
Ukupne klimatske karakteristike područja Brodsko-posavske županije, kao dijela šireg
područja Istočne Hrvatske, odlikuju osobine umjereno tople klime (prema Köppenovoj
klasifikaciji). Ovu klimu karakteriziraju srednje mjesečne temperature više od 10°C tijekom više
od četiri mjeseca u godini, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22°C, te prosječna
godišnja količina oborina od 700-800 mm. Klimatske karakteristike ovog prostora odlikuje
homogenost klimatskih osobina, a određena odstupanja javljaju se uslijed reljefnih osobina
prostora. Klimatske prilike su također određene i pripadnošću i položajem ovog područja
širem području Panonske nizine, te se može generalno konstatirati da se, u klimatskom smislu,
ovo područje nalazi na prijelazu između vlažnijih osobina kontinentalne klime na zapadu i
sušnijih područja na istoku.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
1.4. Stanovništvo
Stanovništvo i njegove značajke su vrlo značajne stavke svakog područja na način da njegova
pojedina demografska obilježja u velikoj mjeri određuju njegov gospodarski, kulturni,
društveni kao i sveopći razvoj te su pokazatelj razvojnog potencijala određene društvene
sredine.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku 2011. godine na području općine Oriovac
stanuje 5824 stanovnika u 1878 kućanstava. Udio stanovništva općine Oriovac u ukupnom
stanovništvu Brodsko – posavske županije, koje broji 158.575 stanovnika je 3,67%.
Naselje Oriovac je najveće naselje, po broju stanovnika, i ujedno je administrativno sjedište
općine Oriovac. Općina Oriovac obuhvaća u svom sastavu još dva naselja s više od 1000
stanovnika što upućuje policentričnost općine Oriovac.
Tablica 1. Prirodno kretanje stanovništva u općini Oriovac
Naselja u
sastavu
općine
Broj
stanovnika
1971. godine
Broj
stanovnika
1981. godine
Broj
stanovnika
1991. godine
Broj
stanovnika
2001. godine
Broj
stanovnika
2011. godine
Bečic 176 146 136 138 114
Ciglenik 314 239 223 189 159
Kujnk 283 333 336 345 310
Lužani 1210 1233 1275 1192 1058
Malino 681 664 653 576 485
Oriovac 1686 1992 2049 2021 1841
Pričac 178 139 152 132 103
Radovanje 415 369 348 355 288
Slavonski
Kobaš 1720 1461 1342 1303 1230
Živike 395 366 346 308 236
Ukupno 7058 6942 6860 6559 5824
Izvor: Državni zavod za statistiku, 2011. godine
Iz prethodne tablice vidljiv je u razdoblju od 1971. – 2001. godine znatniji pad broja stanovnika
od 11,20%, što je posljedica prirodne depopulacije, ali i iseljavanja, posebice mladog
stanovništva.
Prosječna gustoća naseljenosti na području općine Oriovac iznosi 58,79 stan/km2 što je
značajno ispod županijskog (78,12 stan/km2) i državnog (75,71 stan/km2) prosjeka.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
Dobno-spolna struktura temeljna je demografska struktura budući da pokazuje potencijalnu
vitalnost stanovništva te iz nje proizlaze nužni kontingenti nužni za biološku reprodukciju i
formiranje radne snage.
Tablica 2. Dobno-spolna struktura stanovništva
0-4 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34
Ukupno 288 301 375 397 407 322 363
Muški 140 162 191 203 202 160 202
Ženski 148 139 184 194 205 162 161
35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69
Ukupno 360 373 378 422 411 393 285
Muški 189 190 201 212 192 184 131
Ženski 171 183 186 210 219 209 154
70-74 75-79 80-84 85-89 90-94 95+
Ukupno 296 253 126 55 10 0 5824
Muški 121 87 32 15 0 0 2814
Ženski 175 166 94 40 10 0 3010
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, 2011. godine
Kao i ostatku Republike Hrvatske, i na području općine Oriovac uočava se regresivni ili
kontraktivni tip dobne strukture kojeg karakterizira niski udjel djece s obzirom na stanovništvo
srednje dobi, što uzrokuje nizak, opadajući prirodni porast i pokazuje proces depopulacije.
U spolnoj strukturi žene su zastupljene s 51,68%.
Tablica 3. Podjela stanovništva na mlado (0-14 godina), zrelo (15-64 godine) i staro (>65 godina)
2001. godine
0-14 15-64 >65 Nepoznato Ukupno
1267 4301 986 5 6559
2011. godine
0-14 15-64 >65 Ukupno
964 3835 1025 5824
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, 2011. godine
Podjelom stanovništva na mlado (0-14 godina), zrelo (15-64 godine) i staro (>65 godina) te
usporedbom podataka iz 2001. godine i 2011. godine razvidno je kako dominantni
demografski proces koji obilježava suvremeno društvo nije zaobišao niti područje općine
Oriovac.
U promatranom razdoblju došlo je do znatnog smanjenja udjela mladog stanovništva i
povećanja udjela starog stanovništva u ukupnom stanovništvu općine Oriovac, dok je udio
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
zrelog stanovništva ostao približno jednak. Navedeno upućuje na proces starenja
stanovništva.
Starenje stanovništva ima većinom negativne implikacije na daljnji demografski i gospodarski
razvoj. U demografskom pogledu, proces starenja stanovništva negativno utječe, kako na
ukupno kretanje, tako i na strukturu stanovništva, dok u gospodarskom smislu, starenje
stanovništva utječe na smanjenje broja stanovnika u radnoj dobi te na stupanj ukupne
aktivnosti stanovnika.
Tablica 4. Obrazovna struktura stanovništva (15 i više godina starosti)
Bez škole i nezavršena osnovna škola 317
Osnovna škola 1779
Srednja škola 2458
Visoko obrazovanje 306
Ukupan broj stanovnika u dobi od 15 i više
godina starosti 4860
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, 2011. godine
Što se tiče obrazovne strukture stanovništva, od ukupno 4860 stanovnika, starijih 15 i više
godina, 317 osoba (6,52%) je bez škole ili nije završilo osnovnu školu, 1779 osoba (36,60%) je
završilo osnovnu školu, 2458 osobe (50,57%) ima srednju stručnu spremu dok su 306 osoba
visokoobrazovane (6,29%).
Usporedba podataka na razini općine Oriovac s podacima na državnoj razini ukazuje na lošiju
obrazovnu strukturu, posebice u kategoriji visokoobrazovanih, ali valja napomenuti kako je
broj osoba bez škole ili onih koji nisu završili osnovnu školu, kao i onih koji su završili osnovnu
školu bolji od prosjeka na državnoj razini.
Prema obrazovnim područjima stanovništva prevladavaju inženjerstvo, prerađivačka
industrija i građevinarstvo (1260 osoba) zatim usluge (503 osobe) i društvene znanosti,
poslovanje i pravo (492 osobe). Od ostalih djelatnosti zastupljene su poljoprivreda (162
osobe), zdravstvo i socijalna skrb (87 osoba) i obrazovanje (69 osoba).
188 stanovnika (3,22%) općine Oriovac se izjasnilo kao pripadnici nacionalne manjine.
U strukturi nacionalnih manjina najbrojniji su Srbi (118 osoba), Albanci (16 osoba) i Česi (10
osoba), slijede Bošnjaci, Bugari, Crnogorci, Mađari, Nijemci, Poljaci, Slovenci, Ukrajinci i ostali
sa po manje od 10 pripadnika.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
1.5. Radna snaga
1.5.1. Zaposlenost
U pogledu zaposlenosti na području općine Oriovac, sukladno podacima Hrvatskog zavoda za
mirovinsko osiguranje, na dan 31. prosinca 2014. godine ukupno je evidentirano 632
zaposlene osobe, kako slijedi:
Tablica 5. Osiguranici mirovinskog osiguranja prema osnovama osiguranja
Osnova osiguranja Osiguranici
Radnici kod pravnih osoba 384
Obrtnici 48
Poljoprivrednici 32
Samostalne profesionalne djelatnosti 5
Radnici kod fizičkih osoba 161
Osiguranici zaposleni kod međunarodnih
organizacija i u inozemstvu 0
Osiguranici – produženo osiguranje 2
Ukupno 632
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Slavonski Brod, Godišnjak 2014., travanj 2015. godine
Temeljem gore navedenih podataka vidljivo je da 60,75% zaposlenih čine radnici kod pravnih
osoba, slijede radnici zaposleni kod fizičkih osoba s 25,47%, zatim obrtnici s 7,59% i
poljoprivrednici s 5,06%.
1.5.2. Nezaposlenost
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Slavonski Brod, na dan
30. lipnja 2015. godine, na području općine Oriovac bilo je registrirano 316 nezaposlenih osoba
u evidenciji HZZ-a, od čega je 196 (62,02%) žena.
Od ukupnog broja evidentiranih, 63 (19,93%) osobe su bez radnog iskustva, a posebno je
potrebno istaknuti kako su 135 (42,72%) osoba dugotrajno nezaposlene, odnosno nalaze se u
evidenciji HZZ-a duže od 12 mjeseci. Od ukupnog broja nezaposlenih 6 (1,89%) osoba su osobe
s invaliditetom, a 39 (12,34%) nezaposlenih osoba imaju status hrvatskog branitelja.
Tablica 6. Obrazovna struktura nezaposlenih
Bez škole i
nezavršena
osnovna
škola
Osnovna
škola Srednja škola
Viša škola, I.
stupanj
fakulteta i
stručni studij
Fakultet,
akademija,
magisterij,
doktorat
Ukupno
19 73 198 19 7 316
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Slavonski Brod, lipanj 2015. godine
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
Promatrajući obrazovnu strukturu nezaposlenih, prevladavaju osobe srednje stručne spreme
(62,65%). Značajan je i broj osoba bez škole, s nezavršenom osnovnom školom i završenom
osnovnom školom (29,11%) koji su u vrlo nepovoljnom položaju na tržištu rada s malim
izgledima pronalaska zaposlenja. Najmanji broj nezaposlenih bilježi se u skupini
visokoobrazovanih (8,22%).
Tablica 7. Dobna struktura nezaposlenih
15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60 i
više Ukupno
25 59 34 17 25 36 38 27 34 21 316
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Slavonski Brod, lipanj 2015. godine
Što se tiče dobne strukture nezaposlenih, 118 (37,34%) osoba su mlade osobe do 29 godina, a 82
(25,94%) osobe spadaju u skupinu teže zapošljivih osoba koje su starije od 50 godina.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Slavonski Brod, u 2015. godini,
na području općine Oriovac je evidentirano 16 osoba korisnika mjera aktivne politike zapošljavanja
(javni rad).
Tablica 8. Kretanje broja nezaposlenih u razdoblju 2010. – lipanj 2015. godine
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. Lipanj 2015.
590 614 574 582 474 316
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Slavonski Brod, Godišnjak 2011., Godišnjak 2012.,
Godišnjak 2013., Godišnjak 2014., Mjesečni statistički bilten, Broj 6, XVI/2015.
1.6. Gospodarstvo
1.6.1. Poduzetništvo i obrtništvo
Općinu Oriovac možemo svrstati među gospodarski najrazvijenije općine na području
Brodsko-posavske županije. Prema posljednjim dostupnim podacima, na cjelokupnom
području općine registrirano je 31 poduzeće od kojih je 17 poduzeća sa sjedištem na području
općine, dok preostalih 14 djeluje kao ispostava. Promatrajući strukturu djelatnosti poduzeća
sa sjedištem na području općine, moramo naglasiti da prevladavaju poduzeća u proizvodnim i
uslužnim djelatnostima od kojih navodimo poduzeća s najdužom tradicijom na ovom
području: Oriolik d.d. iz Oriovca , Rekord-tim d.o.o., Cedrus d.o.o., Metal i Oriobeton d.o.o. iz
Oriovca , te Chromos-Svjetlost d.o.o. , Ergo d.o.o. i Đuro Đaković iz Lužana. Proizvodnja
namještaja svakako predstavlja jedan od nositelja razvoja oriovačkog kraja u nekoliko
posljednjih desetljeća u čemu je tvrtka Oriolik d.d. imala veliku ulogu. Osim navedenih
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
poduzeća, na području Općine Oriovac registrirano je 80 obrta, od kojih je 77 % u uslužnim,
dok je 23 % obrta u proizvodnim djelatnostima.
1.6.2. Poduzetničke zone
Prema podatcima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz 2013. godine, na području
općine Oriovac kod pravnih osoba zaposleno je 349 osoba, kod fizičkih osoba zaposlena je 21
osoba, te 53 u obrtima. Također je registrirano 36 poljoprivrednika1.
Izmjenama i dopunama Prostornog plana na području općine Oriovac osnovane su
gospodarske zone i to:
- gospodarska zona „Čaplja“ u Oriovcu na kojoj se trenutno nalazi tvrtka Metal Malino,
- gospodarska zona Lužani , površine cca 24.000 m2 , na kojoj se trenutno nalaze tvrtke Ergo
Lužani i Stjepan comerce,
- gospodarska zona poljoprivredne namjene Slavonski Kobaš, površine cca 35.000 m2,
zapadno od naselja Slavonski Kobaš na kojoj je izgrađena farma pilića Jozić,
- gospodarska zona Slavonski Kobaš , površine 15.700 m“ , sjeverno od naselja Slavonski Kobaš.
Poduzetnička zona „Čaplja“ smještena je na vrlo povoljnoj lokaciji, sjeverno od autoceste
Zagreb-Lipovac, na k.o. Oriovac, neposredno uz županijsku cestu Oriovac - Slavonski Kobaš. U
blizini zone smještena je tvornica „Oriolik“ te niz drugih gospodarskih subjekata. Zona se
prostire na površini od cca 50.000 m² i raspolaže s većinom potrebne infrastrukture. Na
području zone riješeni su svi imovinskopravni odnosi, dio parcela prodan je poduzetnicima.
Zona je osnovana s ciljem osiguravanja dugoročnih uvjeta za razvoj obrtništva, malog i
srednjeg poduzetništva te otvaranja novih radnih mjesta. Uloga zone u turističkom razvoju
općine vrlo je značajna budući da će kroz utjecaj na poboljšanje gospodarskog, ekonomskog i
socijalnog stanja, te kroz povećanu suradnju i učinkovitost poduzetnika te nova investicijska
ulaganja područje učiniti privlačnim za dolazak posjetitelja kao i općinu i njenu okolicu za život
mladih obitelji.
Poduzetnička zona Lužani smještena je na istočnom dijelu Lužana ispod auto- ceste , površine
cca 28000 m² , na kojoj se trenutno nalaze gospodarski subjekti: Svjetlost Lužani, Đuro Đaković
i Žito Osijek.
1 Izvor web stranica općine Oriovac
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC 1.6.3. Poljoprivreda
Na cijelom području općine rasprostranjene su poljoprivredne površine uređene otvorenom
kanalskom mrežom, osim u naseljima Pričac i Živike gdje je kanalska mreža zastarjela. Ukupna
površina poljoprivrednog zemljišta prema podacima iz katastra zemljišta iznosi 2.457,5656 ha
te je prema naseljima raspoređena na način kako je prikazano u sljedećoj tablici.
Tablica 9: Poljoprivredno zemljište Općine Oriovac
Naselja Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države
K.O. Radovanje 43,0727 ha
K.O. Oriovac 989,4267 ha
K.O. Kujnik 7,1038 ha
K.O. Malino 54,7066 ha
K.O. Lužani 131,3478 ha
K.O. Živike 288,0567 ha
K.O. Pričac 52,2335 ha
K.O. Ciglenik 81,8607 ha
K.O. Bečic 38,3293 ha
K.O. Sl. Kobaš 771,4278 ha
UKUPNO 2.457,5656 ha Izvor: Općina Oriovac, 2012.,Strategija razvoja ruralnog turizma Općine Oriovac
Poljoprivredna tla s područja općine, uz umjerenu kontinentalnu klimu te izobilje vode,
pogodna su za bavljenje ratarstvom, stočarstvom, voćarstvom i vinogradarstvom. Prema
podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na cijelom
prostoru općine registrirano je 403 obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja svojom
gospodarskom, ekološkom i socijalnom ulogom bitno pridonose održivom razvoju općine.
Djelatnost OPG-a obuhvaća bilinogojstvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti,
sukladno Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti: uzgoj jednogodišnjih i višegodišnjih usjeva i uzgoj
stoke, peradi i ostalih životinja na način kako je prikazano u sljedećoj tablici.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
Tablica 10: Poljoprivredno zemljište na području općine prema namjeni
K.O. Oranice voćnjaci vinogradi livade pašnjaci ribnjaci trstik
Ciglenik 51,4712 1,6731 6,4262 7,3344 14,9558 - -
Oriovac 140,2407 0,6727 3,4710 7,2474 14,4627 574,1817 249,1500
Radovanje 12,4987 1,9343 2,1941 8,0418 7,5329 9,6929 1,1780
Pričac 29,3584 0,2877 - 14,2600 8,3274 - -
Živike 62,5325 1,5257 0,1151 76,0587 147,8247 - -
Bečic 17,5088 0,5319 3,0250 8,3613 8,9023 - -
Lužani 118,5103 - - 12,1735 0,6640 - -
Malino 43,9892 1,6156 6,5299 0,3258 2,2461 - -
Kujnik 2,5195 0,1799 1,7424 0,7372 1,9248 - -
Sl.Kobaš 342,8380 0,4191 - 413,9412 14,2295 - -
Ukupno 821,4673 8,8400 23,5037 548,4818 221,0702 583,8746 250,3280
Ukupno zemljište za raspolaganje: 2.457,5656 ha Izvor: Općina Oriovac, 2012., Strategija razvoja ruralnog turizma Općine Oriovac
1.6.4. Šumarstvo
Na prostoru Općine Oriovac šumsko zemljište zauzima oko 1.200 ha odnosno 12,2% ukupne
površine općine. Većinski dio šuma i šumskog zemljišta u privatnom je vlasništvu, oko 66%,
dok ostali dio pripada Hrvatskim šumama.
Prema vegetacijskoj karti šuma Slavonije i Baranje na prostoru Općine Oriovac zastupljene su
šume hrasta lužnjaka s žutilovkom i šume hrasta kitnjaka i običnoga graba. U posljednje
vrijeme se na ovaj prostor unose brzorastuće četinjače (ariš, smreka i bor). Na područjima uz
rijeku Savu javlja se značajniji udio vrbe, a nove površine se pošumljavaju euroameričkom
topolom i crnom johom. Osim gorskih i nizinskih šuma, zastupljeni su i predstavnici niske
vegetacije: livadna, močvarna i vodena, a najpogodniji nizinski prostori pretvoreni su u oranice
koje se obrađuju.
1.6.5. Lov i ribolov
Područje općine po svojim prirodnim osobinama pogodno je za razvoj lovnog gospodarstva. U
njemu su dijelovi dva državna lovišta, i dva zajednička lovišta. Dijelovi Državnih lovišta
formirani na području Općine Oriovac su:
Lovište „Radinje“ smješteno je sjeverno od rijeke Save u predjelu slavonske ravnice i šuma
hrasta lužnjaka i poljskog jasena te zauzima ograđeni prostor površine 4135 ha. Poznato je po
dugoj lovnoj tradiciji te primjerenoj organizaciji lova na jelena običnog, srnu i divlju svinju.
Ostale vrste divljači koje obitavaju na prostoru lovišta su: zec obični, fazan obični, kuna, lisica,
tvor, trčka skvržulja, divlja patka, siva vrana, šojka kreštalica, šljuka bena, divlja guska, itd..
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
„Brodski ribnjaci - stari ribnjak Jelas“ - uzgajalište je nizinskog tipa, ukupne površine 1477 ha.
Nalazi se u središnjem dijelu Općine. Od divljači koja prirodno obitava ili se uzgaja značajna je
divlja patka gluhara i crna liska. Stanište omogućava uzgoj (matični proljetni fond) 1.200
komada divljih pataka i 1.560 komada crnih liski.
Udio zajedničkih lovišta u Općini je znatno veći od udjela državnih lovišta.
Lovište „Oriovac“ županijsko je zajedničko lovište koje zauzima površinu od 6279 ha. U lovištu
se gospodari sa sljedećim vrstama divljači: srna obična, divlja svinja, zec obični, fazan obični,
jelen obični, jazavac, divlja mačka, kune, lisica, tvor, trčka skvržulja, divlje patke, vrana siva,
čavka zlogodnjača, svraka, šojka kreštalica, šljuka bena, šljuka kokošica, divlja guska, prepelica
pućpura i golub grivnjaš.
„Slavonski Kobaš“ je lovište locirano u južnom dijelu Općine, južno od autoceste Zagreb –
Lipovac i Državnog lovišta br. XII/2A, a sjeverno od rijeke Save. Zapadna granica je granica
općine i na jugozapadnom dijelu granica Državnog lovišta br. XII/116 „Radinje“. Lovište
zauzima površinu od 6649 ha a vrste divljači koje obitavaju na području lovišta su: srna obična,
zec i fazan obični, jelen obični, divlja svinja, jazavac, divlja mačka, kuna, lisica, čagalj, tvor,
šljuka bena, šljuka kokošica, golub grivnjaš, divlja guska, crna liska, vrana siva, čavka
zlogodnjača, svraka, šojka kreštalica, prepelica, pućpura te divlja patka.
Ribnjačarstvo
„Ribnjaci - stari ribnjak Jelas“ - uzgajalište je nizinskog tipa, ukupne površine 1477 ha. Nalazi
se u središnjem dijelu Općine. Od divljači koja prirodno obitava ili se uzgaja značajna je divlja
patka gluhara i crna liska. Stanište omogućava uzgoj (matični proljetni fond) 1.200 komada
divljih pataka i 1.560 komada crnih liski. Ribnjacima djelomično upravlja (1219 ha) privatna
tvrtka „Ribnjačarstvo Jelas“. Područje uživa dva oblika zaštite. Jelas polje zaštićeno je u
kategoriji značajnog krajobraza (ZK) od 1995. godine u površini od 20.800 ha koja se proteže
na teritoriju grada Slavonskog Broda i općina Oriovac, Bebrina, Sibinj i Brodski Stupnik.
Sjeverna granica zaštićenog područja ide autocestom Zagreb - Lipovac, a južna rijekom Savom
od ušća rijeke Orljave do ušća Mrsunje te prati njihov tok prema sjeveru. Dio područja Jelas
polja i ribnjaka površine 125 ha zaštićen je kao posebni ornitološki rezervat (POR). Međutim
unatoč prisutnosti spomenutih oblika zaštite, vidno je zarastanje područja trskom i vrbom.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC Slika 4.Ribnjaci „Stari ribnjak Jelas“
1.6.6. Energetske i mineralne sirovine
Na području općine se nalaze naslage ugljena u brdskom dijelu (potez Ciglenik-Malino-Kujnik)
te rijeka Sava sa svojim naslagama šljunka i pijeska. Vađenja i korištenja ugljena više nema ,a
na Savi se kontinuirano vrši održavanje profila Save, u sklopu kojega se vade šljunak i pijesak
te deponiraju na pojedinim mjestima.
1.6.7. Turizam
Turizam općine Oriovac temelji se na turističkoj ponudi na obiteljskim poljoprivrednim
gospodarstvima, koja imaju bogatu ponudu kvalitetnog vina.
Dobar primjer bavljenja ruralnim turizmom na autentičnom obiteljskom seoskom
gospodarstvu daje obitelj Kereković koja u tradicijskoj kući ima starina porijekla starijeg od 150
godina i pružaju turističku uslugu cjelokupnog doživljaja sela i netaknute prirode koje
zaokružuje turistička lađa koja može primiti do 50 osoba, a posjetiteljima omogućuje uživanje
u krajoliku rijeke Save u dvije rute, „Pričac – Sl. Brod – Županja“ i „ Pričac – Davor – Mačkovac
– Sisak“.
SMJEŠTAJNI KAPACITETI:
- ZEFA hotel „Orljava“ u blizini Lužana
- Pivnica Luj u Oriovcu
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
- Caffe bar i pizzeria Bonaca u Lužanima
- Opg „ Kereković“ u Živikama
Slika 5: Obiteljsko gospodarstvo Kereković
1.7. Komunalna infrastruktura
1.7.1. Prometna infrastruktura
Današnje globalizirano gospodarstvo, ovisno o rokovima i opterećeno konstantnim
napretkom uvelike ovisi o nesmetanom i sigurnom transportu ljudi i roba.
Cestovni promet
Cestovni promet ima najveći značaj u integriranju prostora i osiguravanju preduvjeta za svaki
vid razvoja pojedinog područja. Općina Oriovac vrlo je dobro povezana s većim urbanim
aglomeracijama u Brodsko-posavskoj županiji, kao i sa Zagrebom i glavnim gradovima
susjedne Bosne i Hercegovine i Republike Srbije. Najznačajniji cestovni pravac je državna cesta
D4, a iznimno važnu prometnu os na području općine predstavlja županijska cesta Ž 4202
(Lužani – Garčin – Strizivojna – St. Mikanovci (D46)) položena na spoju posavske doline i padine
Dilj gore oko koje je koncentrirana i većina stanovništva. Zbog blizine autoceste i vozila koja
koriste ovaj pravac paralelan s autocestom kako bi izbjegla naplatu cestarine, kolnik je na
mjestima oštećen. Na navedenu cestu vežu se ostale županijske i lokalne ceste koje
osiguravaju pristup do svih naseljenih mjesta u općini. Trasa autoceste Zagreb - Lipovac
izgrađena je u punom profilu, a na području općine izvedena su osim čvora Lužani i tri putna
prijelaza preko autoceste.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
Tablica 11. Osnovne prometnice na području općine
KATEGORIJA CESTE OZNAKE CESTE OPIS TRASE DULJINA NA
PODRUČJU OPĆINE
Državna cesta D4 GP Bregana - Zagreb - Slav. Brod – Bajakovo
9,3 km
Državna cesta D49
Slavina (D2) - Požega - Pleternica - Lužani
(D4)
1,5 km
Županijska cesta Ž 4202
4202 D49 - Lužani - B. Varoš -Garčin -
Strizivojna - St. Mikanovci (D46)
8,8 km
Županijska cesta Ž 4204 Oriovac (Ž 4202) - Slavonski Kobaš
9,1 km
Županijska cesta Ž 4203 Lužani (Ž 4202) - Živike
2,8 km
Lokalna cesta L 42027 Živike (Ž 4203) - Pričac
1,5 km
Lokalna cesta L 41028 Kloštar - Slavonski
Kobaš
4,6 km
Lokalna cesta L 41067 Ž 4185 - Bečic -
Ciglenik - Ž 4202
3,5 km
2
Pojedine lokalne ceste potrebno je modernizirati, a u dosta lošem stanju su, s obzirom na
širinu i stanje kolnika, pristupni putevi na području padina Dilj gore koja ima znatan turistički
potencijal.
Željeznički promet
Kroz Općinu Oriovac prolazi magistralna glavna dvokolosječna željeznička pruga MG-2 DG
(Zagreb –Tovarnik). Najveća dopuštena brzina je 160 km/h, dok joj je najveće dopušteno
opterećenje 22,5 (t/s). Službena stajališta su Oriovac i Lužani - Malino.
U općinskom središtu Oriovac nedovoljno je razvijena popratna infrastruktura oko željezničke
pruge. Krajnje je potrebna izgradnja pješačkog prijelaza preko (iznad) željezničke pruge zbog
velikog broja stanovnika koji žive u južnom dijelu Oriovca , kao i gospodarskih subjekata koji
su locirani u tom dijelu.
2Izvor: PPU Općine Oriovac, 2005.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC Riječni promet
Plovni put rijekom Savom je u rangu II i III klase plovnosti i to zbog korita rijeke koje je
uglavnom neregularno. Na plovnost rijeke Save presudnu ulogu imaju hidrološko - morfološki
čimbenici pa su tako dobri uvjeti za plovidbu pri stagnirajućim srednjim vodostajima, a
nepovoljni pri ekstremnim vodostajima. Općina Oriovac ima jedno sidrište za brodove, (od rkm
392 do 392 + 600) na rijeci Savi u zoni naselja Slavonski Kobaš.
Zračni promet
Na prostoru općine postoji jedno poljoprivredno letjelište smješteno sjeverno od Slavonskog
Kobaša, širine USS 40,0 m i dužine 600,0 m.
1.7.2. Telekomunikacijska infrastruktura
Pošta
Na području Općine poštanska mreža sadrži tri poštanska ureda (PU) s pripadajućim
dostavnim područjima. Ovi poštanski uredi su u sastavu operativne jedinice za kontrolu i
nadzor Slavonski Brod. Poštanski uredi su locirani u naseljima: Lužani, Oriovac i Slavonski
Kobaš, te pokrivaju cijelo područje Općine, dakle sva sela redovitom svakodnevnom dostavom
poštanskih pošiljki. Asortiman usluga obuhvaća poštanske, novčane i ostale usluge.
Telekomunikacijska mreža
Pri analizi i ocjeni stanja u javnim telekomunikacijama općine Oriovac može se konstatirati da
je obujam i tehnološka razina izgrađenosti dobra, te da je stvorena kvalitetna osnova za
njezinu dogradnju u skladu s novim potrebama i zahtjevima suvremenih telekomunikacija.
Izgrađene veze s okruženjem i matičnom centralom je također na visokoj razini.
Mjesna mreža je najvećim dijelom nova, a u perspektivi je predviđeno osuvremenjivanje u
skladu sa suvremenom tehnologijom u telekomunikacijama.
RTV mreža
Izgrađena mreža odašiljača i veza na području Županije od kojih su dva i na području Općine
Oriovac dobro pokrivaju cijelo područje Općine svim programima koje emitira HRT.
Na području Općine izgrađen je objekt HRT-a „Oriovac“. Izgrađeni objekt omogućava
korisnicima prijam signala HTV-1, HTV-2.
1.7.3. Elektroopskrba
Postojeća distribucijska mreža na području Općine obuhvaća samo naponske razine od 35kV,
10(20) kV i 0,4 kV te javnu rasvjetu.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
Na 35 kV naponskoj razini područjem Općine prolazi jedan nadzemni 35 kV dalekovod od TS
110/35 kV Sl. Brod 1 do TS 110/35/10 kV N. Gradiška na koji je interpolirana TS 35/10 kV
Oriovac. Ukupno instalirana snaga dva transformatora je 6,5 MVA. Na 10(20) kV naponskoj
razini mreža sadrži trafostanice 10(20)/0,4 kV te nadzemne i podzemne kabelske 10(20) kV
dalekovode.
Na 35 kV naponskoj razini postojeća elektroenergetska mreža zadovoljava sadašnje potrebe,
te omogućava razvoj. Zbog dvostranog napajanja sigurnost u opskrbi potrošača cijele Općine
je dobra i potpuno zadovoljava sadašnje, ali i buduće potrebe za energijom.
Na 10(20) kV naponskoj razini stanje transformacije je dobro jer se ugrađeni transformatori u
trafostanicama po potrebi mogu zamijeniti jačim, a time i bitno popraviti energetsko stanje.
Nadzemni 10(20) kV dalekovodi su dijelom novijeg datuma sa zadovoljavajućim kapacitetom
(presjekom).
Niskonaponska 0,4 kV mreža najvećim dijelom zadovoljava u opskrbi kvalitetnom električnom
energijom. Na mjestima s većim padom napona od dozvoljenog, naponske prilike se mogu
popraviti rekonstrukcijama, tako da se niskonaponski vodovi na tim dijelovima zamijene
vodovima većeg presjeka ili po potrebi izgradi nova trafostanica.
U sljedećoj tablici prikazani su fizički pokazatelji za postojeću elektroenergetsku mrežu na
10(20) kV i 35 kV naponskoj razini.
Tablica 12: Distribucijski elektroenergetski sustav na području općine Oriovac
Naponska razina (kV) Vrsta objekta Jedinica mjere Iznos
35
TS kom 1
ZDV km 7,85
KB km -
Energetski trafo
MVA 8,0
kom 2
10
TS kom 30
ZDV km 44,7
KB km 5,2
Energetski trafo
MVA 5,0
kom 30 Izvor: Općina Oriovac
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC 1.7.4. Javna rasvjeta
Na području općine Oriovac u većem dijelu u uporabi su ne zasjenjene svjetiljke sa živinim
žaruljama na drvenim stupovima , pročeljima kuća i visilicama.
Općina Oriovac je započela sa izgradnjom energetski učinkovite javne rasvjete te se u
narednim godinama planira pokrivenost cijele općine sa energetski učinkovitom javnom
rasvjetom.
1.7.5. Plinoopskrba
Međunarodni Jadranski naftovod (JANAF) prolazi područjem općine paralelno s južnom
stranom državne ceste D4. 2012. godine izvršen je početak procesa plinofikacije područja što
će po realizaciji znatno doprinijeti podizanju razine kvalitete života u općini. Na plinsku mrežu
priključeno je 17 kućanstava te 6 pravnih osoba tj. društvenih tvorevina. Razlog malog broja
priključenih kućanstava na plinsku mrežu su visoki troškovi priključenja.
1.7.6. Vodoopskrba
Javnim vodoopskrbnim sustavom obuhvaćeno je svih deset naselja Općine Oriovac. Vodom
opskrbljeni broj stanovnika iz javnog vodoopskrbnog sustava, prema procjeni, je više od 5.000
odnosno udio priključenih stanovnika iznosi oko 95% što je iznad županijskog prosjeka.
Stanovnici koji nisu priključeni na postojeći vodoopskrbni sustav vodom se opskrbljuju
uglavnom iz vlastitih izvorišta (bunara) što uz neriješeno ili neadekvatno riješeno odvođenje
sanitarnih i otpadnih voda predstavlja potencijalnu opasnost za ugrožavanje kvalitete pitke
vode, a time i zdravlja stanovništva.
Obzirom na malu izdašnost bunara i mali kapacitet opreme za preradu vode, problemi i
ograničenja sustava vezani su uz nedovoljni kapacitet vodozahvatnih bunara i uređaja za
preradu vode, a lokacija vodocrpilišta ne ispunjava uvjete niti zadovoljava mjere zaštite
utvrđene Pravilnikom o sanitarnoj zaštiti.
Jedan od razvojnih prioriteta općine u narednom periodu je izgradnja, odnosno proširenje
vodoopskrbnog sustava da se omogući domaćinstvima koja nisu istim pokrivena priključenje
na njega.
1.7.7. Odvodnja otpadnih voda
Na području općine nije riješen sustav odvodnje nego se isto rješava postupno, kao i na
području cijele Brodsko-posavske županije (ne odvaja se fekalna od oborinske odvodnje, a sve
vode se ispuštaju u rijeku Savu).
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
Stanovnici naselja otpadne, sanitarne i oborinske vode rješavaju pomoću septičkih, sabirnih
ili crnih jama. Oborinske vode u dijelu naselja bez sustava odvodnje, usmjeravaju se u otvorene
kanale uz prometnice i odvode do najbližeg vodotoka, lateralnog kanala ili melioracijskog
kanala, te njima do rijeka Orljave i Save.
Općina Oriovac je izradila idejno rješenje sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda za cijelu
općinu i proteklih godina je izgrađena I. etapa u dužini od 4163 m i II. Etapa u dužini od 6120
m, a cijela dužina predviđenih radova je 64 kilometra.
1.7.8. Gospodarenje otpadom
Općina Oriovac je u prosincu 2011. godine donijela Plan gospodarenja otpadom prema kojemu
je koncesionar, tvrtka „Jakob Becker“ iz Gornje Vrbe, zadužen za prikupljanje otpada jednom
tjedno na cijelom području općine i deponiranje istoga (deponiranje se vrši na odlagalište izvan
općine) . Prema Izvješću o izvršenju Plana gospodarenja otpadom iz svibnja 2012. razvidno je
kako Općina ulaže određena sredstva i napore po pitanju gospodarenja otpadom. Tako je uz
sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sanirano odlagalište otpada
„Radovanje“, „Malino“, „Slavonski Kobaš „ i „Lužani“ , te na području općine više ne postoje
odlagališta otpada. Također,na području cijele općine izgrađeni su zeleni otoci i postavljeno
je 90 kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada- za papir, staklo, plastiku i biološki
otpad,međutim još nije definirana situacija reciklažnog dvorišta kao ni pitanje primarne
reciklaže i na području općine.
Potpisivanjem Sporazuma i Društvenog ugovora za osnivanje buduće komunalne tvrtke
Šagulje d.o.o. kojim su definirani načini izvršenja zajedničke uspostave cjelovitog sustava
gospodarenja otpadom, stvoreni su preduvjeti za nastavak aktivnosti na uspostavi regionalnog
sustava gospodarenja otpadom za Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku i Sisačko-
moslavačku županiju. Regionalni centar za gospodarenje otpadom na lokaciji Šagulje, na
području Nove Gradiške, veličine 26 hektara, bit će baziran na tehnologiji mehaničko –
biološke obrade što će u konačnici rezultirati smanjenjem količine otpada na odlagalištu, a
povećanjem reciklaže.
1.7.9. Groblja
Groblja su uređena u naselju Lužani, Kujnik, Oriovac, Radovanje, Ciglenik te Slavonski Kobaš,
dok je pogrebna infrastruktura u vidu mrtvačnica izgrađena u svim navedenim naseljima.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
-Groblje u Oriovcu je popunjeno na približno 95%, tako da za buduća pokapanja ostaje oko 50
novih mjesta,
-Groblje u Cigleniku je popunjeno približno 50% tako da za buduća pokapanja ostaje oko 100
novih mjesta,
-Groblje u Kujniku je popunjeno približno 70% tako da za buduća pokapanja ostaje oko 70
novih mjesta,
-Groblje u Lužanima je popunjeno približno 60% tako da za buduća pokapanja ostaje oko 150
mjesta,
-Groblje u Radovanju je popunjeno približno 80% tako da za buduća pokapanja ostaje oko 60
novih mjesta,
-Groblje za Slavonski Kobaš je popunjeno približno 75% ,a za buduća pokapanja formirano je
novo groblje.
Kako je iz pregleda popunjenosti vidljivo, pretpostavlja se da u planskom razdoblju postoji
potreba za proširenjem ili formiranjem novih površina za groblja.
1.8. Društvene djelatnosti i infrastruktura
Zadovoljavanje javnih potreba u društvenim djelatnostima jedna je od temeljnih funkcija
lokalne samouprave, budući da društvena infrastruktura značajno utječe na podizanje
obrazovnog, zdravstvenog i kulturnog standarda te na ukupnu kvalitetu života na nekom
području.
Sadržaj društvenih djelatnosti, te izgrađenost društvene infrastrukture na području Općine
Oriovac uglavnom zadovoljava sve potrebe lokalnog stanovništva.
Većina društvenih i javnih sadržaja grupirana je u naseljima Oriovac , Lužani i Slavonski Kobaš,
a stanovništvo općine Oriovac, s obzirom na relativno ograničene društvene funkcije, gravitira
obližnjem gradu, Slavonskom Brodu.
1.8.1. Javna uprava
Općina Oriovac ustrojena je kao jedinica lokalne samouprave unutar Brodsko-posavske
županije. U administrativnom središtu Općine, naselju Oriovac, smještena je općinska uprava,
a za upravne poslove nadležan je Jedinstveni upravni odjel.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
Općinsko vijeće je predstavničko tijelo građana Općine Oriovac, koje donosi akte u okviru
svojega djelokruga, te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom Općine.
Općinsko vijeće broji 15 članova. Općinsko vijeće ima predsjednika, te 5 stalnih radnih tijela.
Izvršna tijela Općine su Načelnik i zamjenik načelnika. Načelnik zastupa općinu.Za
obavljanje poslova iz djelokruga Općine ustrojen je Jedinstveni upravni odjel općine.
Slika 6: Općinska zgrada u Općini Oriovac
Izvor: Web stranica – Općina Oriovac, 2015.
1.8.2. Odgojno obrazovna infrastruktura
U pogledu obrazovnih institucija na području Općine Oriovac djeluju 2 osnovne škole: OŠ
"Dr. Stjepan Ilijašević" iz Oriovca koju pohađa 404 učenika koji su raspoređeni u Matičnoj
školi u Oriovcu te u Područnim školama Slavonski Kobaš i Brodski Stupnik, te OŠ "Ljudevit Gaj"
u Lužanima koju pohađa 200 učenika.
Nastava u Osnovnim školama u Oriovcu i Lužanima se odvija za učenike od I. do VIII. razreda,
dok se putem područnih razrednih odjela nastava od I. do VIII. razreda odvija u naselju
Slavonski Kobaš a od I. do IV. Razreda u naseljima Živike i Ciglenik čime su zadovoljene
potrebe svih naselja Općine.
Na području Općine Oriovac djeluje i jedna ustanova predškolskog odgoja tj. dječji vrtić
"Ivančica Oriovac" u Oriovcu. Površina zatvorenog prostora je 200 m2, a optimalni kapacitet
je 45 djece. Kapacitet zadovoljava potrebe. Vrtić ˝Ivančica Oriovac˝ u Oriovcu započeo je s
radom 1978. godine u Oriovcu. 1992. godine u svibnju vrtić prestaje raditi sve do studenog
1992. godine. Vrtić je pogođen izravno sa 6 granata. Obnovi vrtića pomogli su tvornica
˝Oriolik˝ i obitelj Đukić.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
Redoviti program predškolskog odgoja i obrazovanja odvija se kroz:
primarni program (9-10 satni);
program s ručkom (5-6 satni);
program bez ručka (5-satni).
Slika 7: Dječji vrtić Ivančica, Oriovac
Izvor: Web stranica – Dječji vrtić Ivančica, 2015.
Tablica 13: Odgojno obrazovna infrastruktura
Matična škola
Područna škola
Neto unutar.
šk. pros. (m²)
Netoučenič. prostor (m²)
Broj učenika
Učionički prostor
po učeniku
(m²)
Broj učionica
Broj razr.
odjela
Dvorana m²
Dr. Stjepan Ilijašević
2.007,2 723,9 391 2,13 13 15 575
1. Brodski Stupnik
273,9 163,8 101 2,16 3 4 -
2.
Slavonski Kobaš
980,0 522,0 169 4,28 9 8 -
3.
Lovčić 86,3 66,3 - 6,63 1 - -
Izvor: Prostorni plan Brodsko-posavske županije, pročišćeni tekst, 2008.
Centralna Osnovna škola u Oriovcu osnovana je 28. travnja 1961. godine za sela i naselja
Brodski Stupnik, Stari Slatinik, Gornji Andrijevci, Rižino Polje, Jelik i Lovčić. Tada je u svom
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
sastavu imala i područna odjeljenja Brodski Stupnik, Stari Slatinik, Gornji Andrijevci, „Rižino
polje“, „Jelik“ i Lovčić. Odluku o osnivanju donio je narodni odbor općine Oriovac.
Od 1.rujna 1968. godine PŠ Slavonski Kobaš s odjeljenjima od 1. do 8. razreda je u sastavu OŠ
Oriovac.
OŠ Oriovac preseljena je 1980. godine na novu adresu - Frankopanska 97, a od 1990. nosi ime
dr. Stjepana Ilijaševića.
Slika 8: OŠ Dr. Stjepan Ilijašević, Oriovac
Izvor: Web stranica – Oš Dr. Stjepan Ilijašević, 2015.
Slika 9: OŠ Dr. Stjepan Ilijašević, Slavonski Kobaš
Izvor: Web stranica - OŠ Dr. Stjepan Ilijašević, Slavonski Kobaš 2015.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
Slika 10: OŠ Dr. Stjepan Ilijašević, Brodski Stupnik
Izvor: Web stranica - OŠ Dr. Stjepan Ilijašević, Brodski Stupnik, 2015.
U naselju Oriovac kao administrativnom središtu općine, djeluje i "Narodna knjižnica i
čitaonica" utemeljena davne 1880. godine. U vrijeme kada je osnovana, "Narodna knjižnica
i čitaonica" bila je sjedište kulturnih zbivanja ovoga područja. Knjižnica je sa prekidima
radila do 1997. godine, kada je obnovljen njen rad, te je 2003. godine preseljena u nove
prostorije gdje i danas djeluje. "Narodna knjižnica i čitaonica" sastoji se od informativnog -
posudbenog dijela u čijem sastavu se nalazi i kutak za djecu, te čitaonica. Svrha djelovanja
knjižnice prvenstveno je formiranje knjižničkog fundusa, te sa zadovoljstvom možemo
istaknuti da "Narodna knjižnica i čitaonica" u Oriovcu danas raspolaže sa fondom od 7290
knjiga. Knjižnicom i čitaonicom koristi se lokalno stanovništvo, te se kao prioritetan
zadatak knjižnice nameće povećanje broja članova, posebice djece i mladih kojima želimo
usaditi ljubav prema pisanoj riječi.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC Tablica 14: Osnovne škole, razredni odjeli, učenici i učitelji, kraj školske godine 2012./2013.
Škole Razredni
odjel Učenici
Učenici koji su završili školu
Učitelji S punim radnim
vremenom
Svi
Učeni
ce svi Žene Svi Žene
Četverogodišnje
2 3 23 11 - 7 3 3 3
Osmogodišnje
3 29 522 244 100 57 43 39 34
Izvor: Državni zavod za statistiku, 2015.
1.8.3. Zdravstvo i socijalna zaštita
Općina Oriovac kao jedinica lokalne samouprave osigurava uvjete, očuvanje i poboljšanje
zdravlja stanovništva na svom području kroz organizaciju zdravstvene zaštite na primarnoj
razini.
Zdravstvena stanica sa dvije ordinacije opće prakse, dvije zubne ambulante i ljekarnom
smještena je u naselju Oriovac, međutim postoji opravdana potreba za liječnikom opće
prakse , koji bi radio u punom radnom vremenu , jer se zdravstvena zaštita trenutno
obavlja zamjenama i u skraćenom radnom vremenu, a što za pripadajuće pacijente nije
zadovoljavajuće.
Također postoje ambulanta i ljekarna u naselju Lužani te ambulanta u Slavonskom Kobašu.
1.8.4. Javni prostori
Na području Općine Oriovac postoje objekti koji osiguravaju uvjete za okupljanje mještana,
posjetitelja i organizacija koje djeluju na području općine. Postojeći javni prostori predstavljaju
važnu ulogu u društvenom životu lokalne zajednice.
Domovi kulture postoje u naseljima Oriovac, Kujnik, Lužani, Slavonski Kobaš, Ciglenik, Živike,
Pričac Malino i Radovanje. Hrvatski dom u Lužanima je objekt polivalentne namjene u kojemu
svoje prostorije imaju KUD Graničar, Hrvatska žena i Mjesni ured. U njima se organiziraju sva
važna događanja sa područja općine,kao i za održavanja edukacija, prezentacija i slično. Za
održavanje društvenih događanja povremeno se koriste i domovi lokalnih dobrovoljnih
vatrogasni društva te školska dvorana u školi „Dr. Stjepana Ilijašević“ u Oriovcu i Slavonskom
Kobašu.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
Središnji park u naselju Oriovac je mjesto događanja brojnih manifestacija, priredbi i
okupljanja lokalnog stanovništva.
1.8.5. Sportsko rekreativni sadržaji i infrastruktura
Objekti športa i rekreacije na području općine Oriovac zastupljeni su različitim vrstama
zatvorenih i otvorenih objekata, namijenjenih stoga i različitim korisnicima pojedinih objekata.
Zatvorene objekte čine športske dvorane pri osnovnim školama, te je stoga i njihova osnovna
namjena nastava tjelesno zdravstvene kulture, ali i zadovoljavanje drugih potreba (natjecanja,
rekreacija) kako učenika osnovnih škola tako i ostalih korisnika.
Među otvorenim športskim terenima i igralištima najbrojnija su nogometna igrališta, koje ima
5 naselja u Općini, a svako ima pripadajući moderno opremljen zatvoren objekt, dok ostale
športske terene malog nogometa, košarke, odbojke i tenisa imaju 2 naselja, Oriovac i Lužani.
Na području općine Oriovac među zatvorenim športskim objektima su dvije športske dvorane
i to u Oriovcu u okviru osnovne škole, s ukupno 575 m2 površine, a uz nju se nalaze i vanjski
tereni od 1.794 m2 ,te športska dvorana Područne škole u Slavonskom Kobašu.
Navedena dvorana u Oriovcu ne zadovoljava potrebe za kvalitetno održavanje tjelesnog
odgoja u školama , a pogotovo za bavljenje sportom različitih sportskih udruga s područja
Općine. Stoga postoji potreba za proširenjem postojeće ili izgradnjom novih sportskih dvorana
polivalentne namjene u naseljima Oriovac i Lužani.
Ostala naselja u kojima postoje športski objekti i tereni – Slavonski Kobaš, Živike, Malino,
Ciglenik, nalaze se samo nogometna igrališta.
Ostala 4 naselja na području Općine (Bečic, Kujnik, Pričac i Radovanje), nemaju nikakvih
športskih objekata i terena.
Bogatom športskom životu na području općine doprinosi nekoliko športskih klubova: NK
"Oriolik" iz Oriovca osnovan 1923. godine, NK "Svjetlost" Lužani, NK „Slavonac" iz
Slavonskog Kobaša, NK „Omladinac" iz Ciglenika, NK „Mladost" iz Malina, KKK „Oriolik" iz
Slavonskog Kobaša i KK "Rekord Tim" iz Oriovca, Taekwondo klub Škorpion, Stolnoteniski
klub Oriovac, kao i dvije škole nogometa, TK „Svjetlost „ Lužani.
Sportski rekreativni sadržaji kao i dječja igrališta zastupljeni su na području svih naselja Općine.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC 1.8.6. Civilno društvo
Kako protječu godine od osamostaljenja Republike Hrvatske, tako možemo primijetiti sve
veći porast u udruživanju građana u nevladinom sektoru koji na taj način oblikuju civ ilno
društvo. Oni čine često spominjanu kritičnu masu zaslužnu za osvješćivanje građana o
vlastitim pravima i mogućnostima, što nerijetko rezultira poboljšanjem kvalitete života
istih.
Dakle, civilno društvo predstavljaju građani koji se aktivno uključuju u sva područja
društvenog djelovanja, te ono kao takvo igra važnu ulogu osobito u zemljama mlade
demokracije. Organizacije civilnog društva zapravo surađuju s vladom i u idealnim uvjetima
postižu da ona odgovorno ispunjava svoja obećanja. No da civilno društvo nije novotarija
modernog doba, nego pravi pokazatelj razvijenosti demokracije pojedinog društva
pokazuju povijesni podatci iz stare Grčke, kolijevke demokracije kakvu danas poznajemo.
Pri spomenu suvremenog društva treba svakako objasniti možda i najvažnije načelo na
kojemu se ono temelji. Naime, radi se o načelu supsidijarnosti, a osnovno značenje toga
pojma, da se aktualni problemi trebaju rješavati tamo gdje nastaju, na najnižoj razini, i tek
ako ta niža socijalna jedinica nije u mogućnosti sa svojim resursima riješiti problem, obraća
se većoj instanci, te je upravo poveznica zbog koje ga vežemo uz pojam civilnog društva.
Dakle, pojedinac se pri rješavanju svojih problema udružuje s drugim građanima sličnih ili
istih interesa, te tako dolazimo do pojma civilnog društva ili civilne participacije u javnim
aktivnostima koje razdvajamo od političke participacije.
Danas u Republici Hrvatskoj djeluje više od 29.000 registriranih udruga, a i Općina Oriovac
se također može pohvaliti s udrugama koje svojim kontinuiranim i neumornim djelovanjem
oplemenjuju područje općine s mnoštvom kvalitetnih sadržaja, parirajući na taj način i
velikim gradovima.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC Tablica 15: Organizacije civilnog društva
Naziv udruge
Djelatnost udruge
NK ORIOLIK - Oriovac
Sportska djelatnost
NK SVJETLOST – Lužani
Sportska djelatnost
NK SLAVONAC –Slavonski Kobaš
Sportska djelatnost
NK OMLADINAC – Ciglenik
Sportska djelatnost
NK MLADOST – Malino
Sportska djelatnost
ŠN ORIOVAC –Oriovac
Sportska djelatnost – rad s mlađim uzrastima
KK REKORD TIM - Oriovac
Sportska djelatnost
KKK ORIOLIK – Slavonski Kobaš
Sportska djelatnost
Braniteljska udruga Kobaš Udruženje građana
Udruga Arteco – Malino
Udruga ekološki osviještenih umjetnika, promicanje, razvitak, unaprjeđenje i očuvanje
kulturne baštine i običaja, te amatersko stvaralaštvo
Kreativna udruga mladih – LIMES Slav.Kobaš Udruženje mladih
TK SVJETLOST – Lužani
Sportska djelatnost
TKD ŠKORPION - Oriovac
Sportska djelatnost
ŠN SVJETLOST - Lužani
Sportska djelatnost – rad s mlađim uzrastima
STOLNOTENISKI KLUB Oriovac
Sportska djelatnost
ŠRU ŠARAN – Oriovac
Udruživanje građana – sportski ribolov
ŠRU ORLJAVA – Lužani
Udruživanje građana – sportski ribolov
KUD LUKA ILIĆ ORIOVČANIN - Oriovac
Kulturna djelatnost
KUD MATIJA GUBEC- Slavonski Kobaš
Kulturna djelatnost
KUD GRANIČAR - Lužani
Kulturna djelatnost
VZ ORIOVAC
Vatrogasna djelatnost
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
DVD SLAVONSKI KOBAŠ
Vatrogasna djelatnost
DVD ORIOVAC
Vatrogasna djelatnost
DVD MALINO
Vatrogasna djelatnost
DVD ŽIVIKE
Vatrogasna djelatnost
DVD LUŽANI
Vatrogasna djelatnost
RADIOAMATERI - Oriovac
Udruživanje građana
CB RADIO KLUB ORIS -Oriovac
Udruživanje građana
UDRUGA VINOGRADARA I VOĆARA
Vinogradarska i voćarska djelatnost
UVDDR OTROVI - Oriovac
Udruženje građana
KLA JASNI VIDICI – Oriovac
Udruga liječenih alkoholičara
UDRUGA MATICE UMIROVLJANIKA
Udruženje građana
LOVAČKO DRUŠTVO - Oriovac
Lovna djelatnost
LOVAČKO DRUŠTVO ORLJAVA – Slavonski Kobaš
Lovna djelatnost
Izvor: Općina Oriovac, odjel za informiranje, 2015.
1.8.7. Manifestacije
Na području općine Orivac se održavaju brojne manifestacije od kojih su najznačajnije:
Pokladno jahanje, Fišijada, Oriovita, Oriovačke žetvene svečanosti, Tradicionalna smotra
tamburaških sastava BPŽ u Slavonskom Kobašu, Orljavske ribarske večeri, Čijalo perja u
Lužanima i dr.
Kobaško ljeto – neka od događanja su : športsko zabavna priredba „Razigrani lipicanci“,
Ribarska večer „Pod Bajerom na Savi“, „Kolo pred kapelom“, Hodočašće u Kloštar na blagdan
Velike Gospe,
Kajak-kanu regata Kobaš, Poklade u Slavonskom Kobašu.
1.9. Kulturna i prirodna baština
Prirodno i kulturno-povijesno naslijeđe sačinjava važnu sastavnicu identiteta i
prepoznatljivosti Općine Oriovac.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC 1.9.1. Kulturna baština
Malo se koja općina ili mjesto može pohvaliti da su u njemu rođena tri poznata ilirca Dr.
Stjepan Ilijašević, Luka Ilić-Oriovčanin i Fran Gundrum iz Oriovca .
Zatim, Vladimir Becić hrvatski slikar koji je često boravio u Oriovcu ,te akademski slikar
Zdravko Ćosić iz Slavonskog Kobaša , a od zaslužnih stanovnika općine svakako treba
spomenuti i akademika Stjepana Babić , poznatog hrvatskog jezikoslovca...
Slika 11: Spomenici u središnjem parku
Izvor: Općina Oriovac, 2015.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
Poznate povijesne osobe
Slika 12: Dr. Stjepan Ilijašević
Izvor: Općina Oriovac, 2015.
Dr. Stjepan Ilijašević rođen je 1. siječnja 1814. godine u Oriovcu, gdje
je završio Trivijalnu školu, dok je gimnaziju pohađao u Požegi.
Filozofiju je studirao u Zagrebu, a u Budimpešti teologiju, gdje je i
doktorirao 1836. godine. Zatim se vraća u Zagreb gdje radi u
biskupiji, a 1843. godine postaje predavač na Teološkom fakultetu.
Njegovo stvaralaštvo može se podijeliti na književno i pedagoško. Dr.
Stjepan Ilijašević je na početku svog književnog rada pisao latinskim jezikom, ali je pod
utjecajem iliraca počeo stvarati na materinjem jeziku. Pisao je liriku koju u početku
objavljuje u raznim časopisima, a kasnije samostalno. Bio je pjesnik kasnijeg preporoda koji
se u svojim pjesmama obraćao osjećajima i razumu. Prvi je u svoju književnost pokušao
unijeti vjerske motive bez mistike. Uz navedeno, bio je i pisac rodoljubne poezije. Dok su
pjesnici u početku narodnog preporoda Hrvatsku prikazivali u crnini, Ilijašević je davao
malo svjetliju sliku, te je zagovarao podizanje spomenika i drugih znamenitosti u zemlji.
Slika 13: Luka Ilić – Oriovčanin
Izvor: Općina Oriovac, 2015.
Luka Ilić rođen je 15. listopada 1817. godine u Oriovcu, gdje je završio
i osnovnu školu. Zbog ljubavi prema rodnom mjestu svom imenu je
dodao pridjev Oriovčanin.
Godine 1836. odlazi u Zagreb na studij teologije, te se u rodni Oriovac
vraća služiti prvu misu 1843. godine. Nakon toga službovao je u
Ruševu kraj Požege, u Velikoj, Lipovljanima i Gaju. 1852. godine
postaje vojni duhovnik Gradiške pukovnije s kojom je boravio u Italiji. Umro je 4. veljače
1878. Godine u Novskoj.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
Luka Ilić Oriovčanin jedan je od naših najvrjednijih pisaca. Osim književnog stvaralaštva
bavio se i skupljanjem narodnih umotvorina, arheologijom, te je proučavao prošlost Vojne
krajine. U književnom i sakupljačkom radu često se potpisivao pseudonimom Slavončević,
te je svoje radove objavljivao u brojnim ondašnjim časopisima, ponajviše u „Nevenu”.
Značajan je i Ilićev etnografski rad. S velikom preciznošću je bilježio narodne običaje koje
je izdao u knjizi „Slavonski narodni običaji” koja je podijeljena u dva dijela. U prvom dijelu
je prikazao narodne običaje i navade, dok drugi dio sadrži igre i plesove. Shvaćajući
pravilno poziv Maksimilijana Vrhovca upućen svećenstvu, Luka Ilić Oriovčanin izvršio je
svoju dužnost. Aktivno je sudjelovao u pokretu koji je u Hrvatskoj probudio svijest zaspale
nacionalnosti.
Slika 14: Dr. Fran Gundrum
Izvor: Općina Oriovac, 2015.
Dr. Fran Gundrum liječnik i publicist, rodio se 9. listopada 1856.
godine u veoma imućnoj posjedničkoj obitelji. Osnovnu školu
pohađao je u Oriovcu, a gimnaziju u Osijeku, Zagrebu i Požegi, gdje
je i maturirao. Studirao je medicinu u Beču, te se nakon završetka
studija zaposlio kao sekundarni liječnik u Slavonskom Brodu. Bio je
nemirna duha, te je od 1889. do 1894. boravio u Bugarskoj, gdje je
radio u Trnavi, Jamboli i Varni. Kraće vrijeme je radio u manjim mjestima u Hrvatskoj, dok
nije postao gradski fizik u Križevcima. Posebno mjesto u njegovom radu zauzima zbirka
djela namijenjenih školi i zdravstvu koja predstavlja pionirski rad naših liječnika na tom
području.
Vladimir Becić
Rođen je u Slavonskom Brodu 1. lipnja 1886. godine, ali porijeklom potječe iz Oriovca.
Osnovnu školu pohađao je u Slavonskom Brodu, dok je gimnaziju pohađao u Osijeku, gdje
je bio pomoćnik nastavniku crtanja.
U Zagrebu kao student prava posjećuje slikarski tečaj, ali se u njemu razlikuje od svih
polaznika, jer ne traži pitoreskne i egzotične motive nego crta domaćeg čovjeka, te se tada
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
u njemu budi umjetnička duša. Prekida studij prava i potpuno se posvećuje slikarstvu.
Nakon izložbe u Zagrebu 1910. godine životni put ga opet dovodi u Oriovac da u njemu
tako dragom krajobrazu nađe ponovno inspiraciju nakon životno burne bavarske
metropole. Tražeći posao, u predratnim i ratnim godinama, našao se u Beogradu i Bitolju,
Osijeku, Rimu i Nici da bi se napokon smirio u Blažuju kod Sarajeva. To je bilo najplodnije
razdoblje njegova slikarskog života.
Najveći dio njegovih platna je nestao, no ono što je ostalo svjedoči o njegovom slikarskom
geniju koji je sretno spojio starije i novije razdoblje hrvatskog modernog slikarstva. Umro
je u Zagrebu 24. svibnja 1954. godine.
Na području Općine Oriovac se organiziraju manifestacije zajednički sa stanovnicima,
udrugama i lokalnim dionicima.
Slika 15.: Zdravko Ćosić Izvor: Općina Oriovac, 2015.
Zdravko Ćosić, (Slavonski Kobaš, 15. XII. 1941. - Slavonski Kobaš, 23.
II. 2006.), hrvatski slikar. Diplomirao na Akademiji likovnih
umjetnosti u Zagrebu 1965. godine u klasi prof. Vjekoslava Paraća.
Ekspresivnim izrazom i koloritom, u akvarelu i ulju, slika portrete,
interijere i pejzaže, poglavito okolicu Slavonskoga Kobaša (Portret moje bake; Stara kovačnica;
Suton nad vodama; Zima u Kobašu; Orljava).
. Od rane mladosti Zdravko je uronjen u slavonski pejzaž, u njegove tajne skrivene u savskim
rukavcima, u strujanje života, boja i mijena, od jutarnjih izmaglica do večernjih odbljesaka
sunca iznad natopljenih oranica, dvorišta, blatnih šorova i šikara. U četrnaestoj godini stvara
svoje prve slike: "Pogled iz Bosne na Kobaš", "Motajica", "Pejzaž s kućom", "Požar u noći"...
Mjesečnik školske mladeži "Polet" iz Zagreba objavljuje mu 1958. godine šest crteža. Poslije
završetka prvog razreda Gimnazije u Slavonskom Brodu napušta školu, da bi se potpuno
posvetio slikanju. Izlagao je na više od stotinu samostalnih i skupnih izložaba u zemlji i
inozemstvu. U stalnom propitivanju svoga trajanja i slikarskoga postojanja, odbljescima
svjetlosti u zrcalnom krajoliku svoje rudne grude, nataloženim mislima u dubini krhke duše,
znao je reći: "Osjećaj stvaranja - uvijek je novo rađanje, neopisivo i lijepo". Njegova su djela
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
izuzetan i nezaobilazan likovni doprinos suvremenoj modernoj hrvatskoj umjetnosti, te ga
svrstavaju među najveće hrvatske pejzažiste druge polovice 20. stoljeća. Dobitnik je
odlikovanja Republike Hrvatske „Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića“ (1996.).
Posljednju veliku samostalnu izložbu imao je 2002. godine u Izložbenom prostoru Porezne
uprave u Zagrebu. Na prvoj posthumnoj izložbi naziva "Jesenji hommage" održanoj u
Slavonskom Brodu u Galeriji Ružić 2006. godine bilo je izloženo 20-ak ulja na platnu iz privatnih
zbirki. Povodom desete obljetnice smrti Zdravka Ćosića, slavonskobrodska Galerija umjetnina
u izložbenom je salonu Vladimir Becić 2016. godine predstavila izabrane radove iz fundusa
Spomen-muzeja biskupa Josipa Jurja Strossmayera.
1.9.2. Zaštićena graditeljska baština
Tablica 16: Popis kulturnih dobara
Z-
1711
Oriovac Arheološko nalazište "Ulica braće
Radića"
Nepokretno kulturno dobro -
pojedinačno
Z-
1289
Oriovac Crkva sv. Emerika Nepokretno kulturno dobro -
pojedinačno
Z-
1290
Oriovac Turska česma Nepokretno kulturno dobro -
pojedinačno
Z-
1716
Slavonski Kobaš Arheološko nalazište "Kremenice
- Brežani"
Nepokretno kulturno dobro -
pojedinačno
Z-
1280
Slavonski Kobaš Crkva Blažene Djevice Marije Nepokretno kulturno dobro -
pojedinačno
Z-
1682
Slavonski Kobaš Crkva sv. Ivana Krstitelja Nepokretno kulturno dobro -
pojedinačno
Z-
1361
Slavonski Kobaš Inventar crkve sv. Ivana Krstitelja Pokretno kulturno dobro - zbirka
Z-
1362
Slavonski Kobaš Inventar kapele sv. Marije na
groblju
Pokretno kulturno dobro - zbirka
Izvor: Ministarstvo kulture, 2015.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC Crkva Sv. Emerika u Oriovcu
Crkva je jednobrodna građevina s poligonalnom apsidom, katnom sakristijom uz zapadnu
stranu svetišta i zvonikom ukomponiranim u glavno pročelje. Građena je opekom, pokrivena
dvostrešnim krovom i biber crijepom. Sakristija je pokrivena limom. Lađa i svetište zasvođeni
su baldahinskim svodom. Crkva je građena 1815. godine i nosi sve odlike kasnog baroka koji
se osobito očituje u tlocrtu. U obradi pročelja vidljivi su klasicistički elementi.
Slika 16: Crkva sv. Emerika, Oriovac
Izvor: Ministarstvo kulture, 2015.
Arheološko nalazište "Ulica braće Radića"
Kasno - brončano - dobna nekropola s paljevinskim ukopom, prema nalazima datira se
približno od 1300 do 1050 g. prije Krista te pripada razdoblju kasnog brončanog doba – grupi
Gređani. U grobnim jamama su pronađene posude – urne ispod kojih su spaljene kosti, bez
grobnih priloga.
Slika 17: Nekropola s paljevinskim ukopom
Izvor: Ministarstvo kulture, 2015.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
Turska česma
Turska česma je zidana u obliku kule na četvrtastoj bazi, nakošenih zidova, s kruništem na
vrhu. Prema istoku i zapadu okrenuti su izljevi s ovalnim koritima. Izljevi su uokvireni plitko
usječenim nišama, koje su završene lomljenim šiljatim lukom. S južne strane je identična niša
bez izljeva, a sa sjevera je ulaz u prostoriju u kojoj je razvod vodovodne instalacije. Stijene su
dekorativno podijeljene fugama tako da imitiraju zid od kamena, a ispod kruništa je
dekorativni kordon.
Slika 17: Turska česma
Izvor: Ministarstvo kulture, 2015.
Arheološko nalazište „Kremenice“ - Brežani
Nalazi se zapadno od Slavonskog Kobaša, u blizini ušća Orljave u Savu, uz mjesno groblje i
srednjovjekovnu crkvu sv. Marije. Analiza otkrivenog materijala (keramike, kućnog ljepa, glinenih
utega i kamenih artefakata) pokazala je da se ovdje radi o nalazištu sopotske kulture tj. sopotskog
naselja čiji su se stanovnici bavili lovom, ribolovom i poljoprivredom.
Slavonski Kobaš, Crkva Blažene Djevice Marije
Crkva na utoku rijeke Orljave u Savu, ostatak je svetišta veće gotičke crkve s potpornjacima,
koja je izvorno najvjerojatnije dio cistercitskog ili franjevačkog samostana. Trijumfalni luk
zapadnog pročelja, pred kojim je 1702. godine dodano predvorje, sugerira da je crkva bila
dvobrodna. Toranj crkve na sjevernom pročelju zidan opekom, pokriva piramidalna kapa.
Druga pročelja rastvorena su prozorima u skošenim nišama. Iz doba gotike sačuvana je šiljata
kustodija te nedavno otkrivena sedilija.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
Slika 18: Crkva Blažene Djevice Marije, Slavonski Kobaš
Izvor: Ministarstvo kulture, 2015.
Slavonski Kobaš, Crkva sv. Ivana Krstitelja
Crkva je kasnobarokna-klasicistička građevina s zabatnim zvonikom, izgrađena 1780. godine.
Ograđena je cinktorom. Suženo svetište polukružno je zaključeno, a s južne strane prigrađena
je katna sakristija. Kapa zvonika ima lukovicu s lanternom. Fasadni plašt rastvoren je lučno
zaključenim prozorskim otvorima i podijeljen je pilastrima koji nose lomljeni grednik s bogato
profiliranim potkrovnim vijencem. Atika ima okulus, a zvonik u visini lože za zvona ima dekor
sličan kao i fasadni plašt. Iznad broda su dva, a iznad svetišta jedan travej. Svodovisu u obliku
češke kape, a iznad apside je polukalota. Osnovni materijali od kojih je crkva građena su cigla
i drvena građa.
Slika 19: Crkva sv. Ivana Krstitelja
Izvor: Ministarstvo kulture, 2015.
Inventar župne crkve sv. Ivana Krstitelja
Inventar župne crkve sv. Ivana Krstitelja nastao je u razdoblju između druge polovice 18. st. i
prve polovice 19. st. U pogledu oblikovanja inventar posjeduje stilske značajke baroknog
klasicizma. Od crkvenog inventara posebno se ističu oltarna pala sv. Barbare s tabernaklom,
oltarna pala sv. Petra s tabernaklom, slika sv. Ivana Nepomuka, slika sv. Obitelji, slika sv.
Antuna Padovanskog. Vrlo vrijedan crkveni mobilijar je propovjedaonica, krstionica, sakristijski
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
ormar (2 kom.) uključujući i manje prenosive elemente inventara kao što je raspelo, relikvijar,
pokaznica i ciborij.
Slika 20: Crkva sv. Ivana Krstitelja
Izvor: Ministarstvo kulture, 2015.
Slavonski Kobaš, Inventar kapele sv. Marije na groblju
Inventar grobljanske proštenjarske kapele Blažene Djevice Marije u Kloštru pokraj Sl. Kobaša
potječe iz druge polovice 18. st. Od crkvenog inventara posebno se ističe barokna oltarna pala
Uznesenja Marijina, zatim slika s prikazom Krunjenja Marijinog, te zavjetna slika s obostranom
slikanom kompozicijom koja se nosi u procesiji za blagdan Velike Gospe. Na prednjoj strani te
slike prikazana je po tematici jedinstvena kompozicija s temom sv. Obitelji, ispod koje je
predočena realistična scena s prikazom vjernika u vrijeme hodočašća u Kloštru. Na začeljnoj
strani zavjetne slike nalazi se ikonografska kompozicija koja prikazuje sv. Sebastijana i sv. Roka.
Slika 21: Kapela sv. Marije
Izvor: Ministarstvo kulture, 2015.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC 1.9.3. Prirodna baština
a) Zaštićeni krajolik (krajobraz)
Od zaštićenih dijelova prirode u području općine Oriovac nalazi se dio šireg područja Jelas
polja, koji je zaštićen u kategoriji zaštićeni krajolik (ZK).
Jelas polje značajan je jer se nastavlja na dijelove aluvijalnih staništa rijeke Save (Park prirode
Lonjsko polje) i predstavlja spoj između zapadnih i istočnih dijelova rijeke Save. Jednim svojim
dijelom ono se prostire u općini Oriovac.
b) Posebni ornitološki rezervat
Vodena površina ribnjaka Jelas posebnog je ornitološkog značaja. U kategoriji posebni
ornitološki rezervat (POR) su njegovi dijelovi: tabla 21 površine 104 ha i br. 2 dio površine 21
ha, stavljene su pod posebnu zaštitu odlukom Skupštine Brodsko-posavske županije od 15.
lipnja 1995. godine.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
2. SWOT ANALIZA SWOT analiza daje ocjenu snaga i slabosti te prilika i prijetnji bitnih za razvoj svakog od ključnih
društveno-gospodarskih područja Općine, kao i Općine u cjelini. Izrađena je na temelju analize
stanja i konzultacija s relevantnim dionicima općine Oriovac gdje su identificiran SNAGE koje
predstavljaju područja, resurse i sposobnosti unutar Općine na koje se ona može osloniti u
razvoju, s najvećim mogućnostima za uspjeh. Identificirane SLABOSTI ukazuju koja područja,
resursi i sposobnosti unutar općine ograničavaju ili onemogućuju njezin razvoj. PRILIKE
ukazuju na područja, resurse i sposobnosti koje su izvan kontrole Općine, a koje bi mogla
iskoristiti za svoj razvoj (povećati snage i/ili smanjiti slabosti). PRIJETNJE predstavljaju
područja, resurse i sposobnosti izvan kontrole Općine koje mogu ugroziti njezin razvoj
(smanjiti snage i/ili povećati slabosti. U procesu izrade SWOT analize općine identificirani su
ključni čimbenici gospodarskog razvoja općine: ljudski resursi, gospodarstvo, infrastruktura te
opća kvaliteta života.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
SNAGE KVALITETA ŽIVOTA
- Očuvan okoliš i netaknute zaštićene prirodne vrijednosti (ornitološki rezervat)
- Postojanje prostorno planske dokumentacije
- Bogatstvo vodnih površina :rijeke Orljava , Sava i jezero Čaplja , Jelas ribnjaci
- Organiziran sustav prikupljanja i selektiranja otpada
- Povoljna horizontalna i vertikalna suradnja – poticanje suradnje i partnerstva između JLS i civilnih organizacija
- Članstvo Općine u LAG-u Posavina - Velik broj aktivnih udruga za očuvanje i
promociju kulturne i prirodne baštine - Bogata povijesna i sakralna baština
(Hodočasničko odredište-svetište Majke Božje u Sl.Kobašu, sakralni objekti, povijesne lokacije)
- Postojanje mreže javno-zdravstvenih ustanova te dostatne usluge primarne zdravstvene zaštite
- Postojanje staračkog doma - Postojanje vrtića - Manifestacije i događanja
INFRASTRUKTURA - Povoljan geoprometni položaj - Iskustvo u provedbi infrastrukturnih
projekata - Dobra prometna povezanost – željeznica,
ceste, autobusne linije - Blizina većih urbanih središta 3 županije
(Slavonski Brod, Osijek, Požega) - Prometna povezanost naselja unutar
općine - Razvijena ekološka svijest (Postavljeni
zeleni otoci, uvođenje mjera energetske učinkovitosti u dio naselja: u javnu rasvjetu i obnovljive izvore energije)
- Uređenost javnih prostora - Postojanje razvijene kanalske mreže u
naseljima općine STANOVNIŠTVO, LJUDSKI RESURSI, DRUŠTVENE DJELATNOSTI
- Pozitivan prirodni prirast kao nositelj društvenog i ekonomskog razvoja općine
- Ulaganje u obrazovanje i poboljšavanje demografske slike općine (stipendiranje studenata)
- Prepoznavanje lokalnih resursa i kapaciteta u svrhu poticanja vlastitog razvojnog potencijala
- Postojanje društvene infrastrukture (društveni domovi)
SLABOSTI KVALITETA ŽIVOTA
- Neiskorišteni prirodni resursi (potencijali) za obnovljive izvore energije
- Nedovoljno iskorišteni prirodni resursi za razvoj turizma osobito Jelas polje, rijeka Orljava i Sava,
- Nedovoljno razvijeni i ne promovirani prirodni potencijali u rekreativne svrhe (pješačke i biciklističke brdske staze)
- Nedostatak sportsko-rekreacijskih sadržaja - Nedovoljna kadrovska popunjenost
zdravstvenih institucija na području općine (doktor opće prakse)
INFRASTRUKTURA - nejednako razvijena te neodržavana lokalna
prometna infrastruktura unutar naselja općine - Neizgrađenost reciklažnog dvorišta - Nejednaka razvijenost komunalne
infrastrukture na području općine STANOVNIŠTVO, LJUDSKI RESURSI, DRUŠTVENE DJELATNOSTI
- Nepovoljna obrazovna struktura - Slabo poznavanje i interes za tradiciju kod
mladih (zbog blizine grada) - Relativno slab interes stanovništva za
uključivanje i/ili poticanje novih aktivnosti u zajednici
- Starenje stanovništva - Neravnomjerna zastupljenost/uključenost
žena u aktivnostima zajednice - Nerazvijene socijalne usluge i nedostatak
popratne infrastrukture (neadekvatni prostori, nedostatak ljudskih resursa i opreme)
- Nedovoljni kapaciteti za upravljanje razvojem GOSPODARSTVO
- Nepostojanje ciljanog i direktnog marketinga - Nedovoljno educirano stanovništvo o
mogućnostima ruralnog turizma - Generacijski jaz među poljoprivrednicima - Stagnacija razvoja gospodarstva - Mali broj i slabo razvijeni tradicionalni
poljoprivredni sektori- nedovoljno iskorišteni prirodni potencijali i resursi (drvoprerađivačka industrija, voćarstvo, vinogradarstvo,)
- Radna snaga – nedostatna s neadekvatnim kvalifikacijama
- Proizvodnja osnovnih poljoprivrednih proizvoda – izostajanje prerade i produžavanje životnog vijeka proizvoda
- Mali OPG-ovi s neorganiziranom proizvodnjom - Nepovezanost poljoprivrednih proizvođača i
pružatelja usluga - Rascjepkanost posjeda i neriješeni imovinsko-
pravni odnosi
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
- Postojanje sustava protupožarne zaštite GOSPODARSTVO
- Značajan broj aktivnih poduzetnika i obrtnika
- Povoljni agro-klimatski i agro-okolišni uvjeti za razvoj voćarstva i vinogradarstva, ekološku poljoprivredu
- Tradicija bavljenja vinarstvom te osnova za razvoj vinskog turizma (vinske staze i objekti za prijem i boravak gostiju uz veliku ponudu kvalitetnih vina)
- Postojanje resursa za razvoj kulturnog turizma – Bogata kulturna građa (rodne kuće Hrvatskih velikana i spomenici kulture)
- Pogodne površine za razvoj stočarstva - Postojanje poduzetničke infrastrukture i
stalno ulaganje u njeno unapređenje ( poduzetnička zona Čaplja)
- Institucionalna i financijska podrška gospodarskim subjektima od strane JLS
- Iskustvo u radu s poduzetnicima i povlačenju sredstava iz EU fondova
MOGUĆNOSTI KVALITETA ŽIVOTA
- Osiguravanje više razine socijalne usluge kroz programe EU (ESF) i nacionalne programe
INFRASTRUKTURA - Korištenje financijskih sredstava iz EU
fonda za realizaciju infrastrukturnih projekata
- Daljnji razvoj prometne, komunalne i društvene infrastrukture korištenjem fondova EU (Strukturni i investicijski fondovi – EFRR, EPFRR)
- Povećanje trendova korištenja energije iz obnovljivih izvora
STANOVNIŠTVO, LJUDSKI RESURSI, DRUŠTVENE DJELATNOSTI
- Usklađivanje zemljišnih i katastarskih knjiga
- Dostupnost Strukturnih i investicijskih fondova za stvaranje novih radnih mjesta, ekonomskog rasta, poboljšanje kvalitete života i održivog razvoja
- Podizanje svijesti o potrebi cjeloživotnog obrazovanja
- Podizanje kapaciteta JLS za sudjelovanje na razvojnim programima namijenjenih općinama
GOSPODARSTVO - Rastući trendovi u povezivanju
poljoprivrede, turizma i nepoljoprivrednih
- Nezainteresiranost i nepovjerenje u umrežavanje, udruživanje i zajednički nastup na tržištu
- Primjena zastarjele tehnologije i procesa u poljoprivrednoj proizvodnji
- Mali broj novootvorenih radnih mjesta - Izostanak inicijativa za pokretanje
poduzetničkih aktivnosti obrtništva - Ne postojanje smještajnih kapaciteta i
nerazvijena popratna turistička infrastruktura - Nedovoljna promocija i nedovoljno iskorištena
kulturna baština u turističke svrhe (kulturni turizam) te nedostatak financijskih sredstava za njihovo očuvanje
- Nedovoljno praćenje novih trendova vezanih uz mogućnost financiranja
PRIJETNJE KVALITETA ŽIVOTA
- Iseljavanje stanovništva INFRASTRUKTURA
- Daljnje propadanje prometne i društvene (obrazovne) infrastrukture u slučaju nedovršenosti ulaganja
- Usporenost i dug vremenski period državne administracije u ishođenju potrebnih dozvola i suglasnosti za infrastrukturne projekte
- Klimatske promjene - Ne riješeni imovinsko pravni odnosi i dugi
periodi procesa za njihovo rješenje STANOVNIŠTVO, LJUDSKI RESURSI, DRUŠTVENE DJELATNOSTI
- Dodatna i kontinuirana financijska i administrativna opterećenja JLS s nacionalne razine
- Ukidanje JLS - Usporenost državne administracije u ishođenju
potrebnih dozvola i suglasnosti za infrastrukturne projekte
- Učestale promjene zakonske regulative - Nezainteresiranost građana za jače
uključivanje u procese odlučivanja - Iseljavanje visokoobrazovne radne snage - Gubitak identiteta zbog blizine grada
GOSPODARSTVO
- Destimulirajuće stanje u poljoprivredi i gospodarstvu
- Crno tržište i siva ekonomija - Neatraktivno investicijsko okruženje - Birokratske prepreke, nameti i obveze za razvoj
gospodarstva - Stalne zakonske promjene koje priječe
ulagače
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
djelatnosti, ekološki proizvedene i zdrave hrane
- Unapređenje ruralne infrastrukture, poljoprivrednih djelatnosti i kvalitete života kroz Program ruralnog razvoja
- Praćenje ekoloških trendova u poljoprivrednoj proizvodnji
- Stvaranje povoljne klima za privlačenje stranih investitora
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
3.VIZIJA I MISIJA OPĆINE ORIOVAC
Vizija općine Oriovac
Općina Oriovac će zadržati svoju poziciju gospodarski najjače općine u Brodsko-posavskoj
županiji, koja životni standard svojih stanovnika približava europskim standardima a svoj
gospodarski razvoj temelji na održivom i odgovornom iskorištavanju dostupnih resursa,
prirodnih i ljudskih te tradiciji, kulturnoj i sakralnoj baštini koja svim svojim građanima jamči
visoku razinu kvalitete života po načelima održivog razvoja.
Misija općine Oriovac
Općina Oriovac je mjesto očuvane prirodne i kulturne baštine , razvijene infrastrukture i usluga, sa
vodstvom općine koje će u suradnji sa gospodarstvenicima i civilnim sektorom s područja općine,
korištenjem svih raspoloživih resursa do 2020. godine kontinuirano unapređivati kvalitetu života i rada
na području cijele općine.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
4. STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE ZA RAZVOJ OPĆINE ORIOVAC
DRAFT VERZIJA Strateški ciljevi i prioriteti određuju poželjnu sliku budućnosti područja za koje se izrađuju. Oni
određuju smjer kretanja razvoja strateških polja kao što su poduzetništvo, infrastruktura te
kvaliteta života stanovništva ciljanog područja u periodu provedbe strateškog dokumenta.
Ciljevi i prioriteti pomažu nam u ispunjavanju misije i vizije koje određuju „kamo želimo ići“ i
„što želimo biti u budućnosti“. Prioriteti omogućuju detaljno određivanje potreba za
zaokretima i oporavkom pojedinih područja značaja, potreba za promjenama organizacijske
kulture, kreativnosti u kreiranju istih te nadzorom nad budućnosti institucija. Ciljevi i mjere
općine Oriovac kreirani su uz pomoć komunikacije sa interesno-utjecajnim skupinama
(stanovnicima općine) te daju pogled na odmak od sadašnjeg stanja koji bi općina trebala
ostvariti kako bi se unaprijedio životni standard stanovnika općine.
Strateški ciljevi sadrže konzistentan i sažeti opis namjeravanih ishoda s jasno izraženim i
mjerljivim postignućima koji proizlaze iz vizije.
Ciljevi razvoja određeni su na način da su:
o Mjerljivi – kako bi se mogla procijeniti njihova ostvarivost;
o Ostvarivi – definiran je minimum prihvatljive razine izvodivosti;
o Jasno formulirani – maksimalno su izbjegavane općenite formulacije;
o S određenim rokom ostvarenja;
o Međusobno sukladni – ne preklapaju se niti pobijaju;
o Sveobuhvatni;
o Društveno i okolišno prihvatljivi;
o Takvi da pridonose razvoju županije u cijelosti;
o Sukladni ciljevima Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske, statističke regije.
Temeljem provedene analize stanja u Općini, zaključaka SWOT analize Općine Oriovac te
razvojne vizije općine Oriovac, postavljeni su razvojni ciljevi kojima se očekuje zadana razvojna
vizija Općine.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
Strateški ciljevi općine Oriovac su:
CILJ 1. RAZVOJ I PODRŠKA PODUZETNIŠTVU NA PODRUČJU OPĆINE ORIOVAC
Prioritet 1.1. Jačanje poslovanja malih i srednjih poduzeća
Prioritet 1.2. Razvoj širokopojasnog interneta na području općine
Prioritet 1.3. Općina prepoznatljiva kao turistička destinacija za ruralni i rekreacijski
turizam te razvoj tradicijskih obrta u turističke svrhe
Prioritet 1.4. Razvoj poljoprivredne proizvodnje s naglaskom na ekološki uzgoj i
preradu poljoprivrednih kultura
Prioritet 1.5. Energetski učinkovitija općina
CILJ 2. OKOLIŠNO SVJESNA I INFRASTRUKTURNO RAZVIJENA OPĆINA
Prioritet 2.1. Razvoj i unapređenje prometne infrastrukture
Prioritet 2.2. Unapređenje i razvoj komunalne infrastrukture
Prioritet 2.3. Izrada i dopuna prostorno-planske dokumentacije
Prioritet 2.4. Izgradnja i rekonstrukcija pogrebne infrastrukture
CILJ 3. RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA I UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVOTA
Prioritet 3.1. Razvoj i izgradnja odgojno obrazvone infrastrukture
Prioritet 3.2. Zaštita okoliša, prirodnih i kulturnih vrijednosti
Prioritet 3.3. Poboljšanje kvalitete života kroz razvoj sportske i društvene
infrastrukture
Prioritet 3.4. Edukacije i jednake prilike za usavršavanje svim stanovnicima općine
Prioritet 3.5. Osnaživanje kapaciteta jls i ostalih civilnih organizacija s područja općine
Oriovac
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
CILJ 1. RAZVOJ I PODRŠKA PODUZETNIŠTVU NA PODRUČJU OPĆINE ORIOVAC
PRIORITET 1.1. JAČANJE POSLOVANJA MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA
SVRHA PRIORITETA
Svrha prioriteta je pomoć poslovanju postojećih poslovnih subjekata na
području općine Oriovac kroz pomoć i potporu u udruživanju i poboljšanju
poslovanja srodnih grana industrije, praćenje i potpora svim realiziranim
investicijama na području općine te unapređenje i proširenje infrastrukture
u poslovnim zonama.
MJERA 1.1.1. Izgradnja i razvoj poduzetničkih zona i privlačenje poduzeća
AKTIVNOSTI/PROJEKTI
Infrastrukturno unapređenje poslovnih zona i njihovo proširenje
Subvencioniranje izdataka ili smanjenje nameta za poduzetnike koji
posluju s područja općine
Poticanje poduzetnika na korištenje obnovljivih izvora energije u
poslovanju
MJERA 1.1.2. Podizanje konkurentnosti poduzetnika
AKTIVNOSTI/PROJEKTI
Unapređenje dostupnosti financijskih sredstava poduzećima i
obrtima te privlačenje ulaganja korištenjem EU sredstava
Savjetodavne i konzultantske usluge poduzetnicima
Podrška poduzetnicima kroz oslobađanje ili olakšavanje nameta od
strane općine
CILJNE SKUPINE
Postojeći poslovni subjekti na području općine i potencijalni investitori
NOSITELJI PRIORITETA Općina Oriovac – javna uprava, tvrtke u vlasništvu općine, Brodsko-posavska
županija
INDIKATORI
Produktivnost poduzetnika koji djeluju na području općine Oriovac, broj
održanih edukacija za poduzetnike i broj sudionika na njima, broj
poduzetnika koji koristi obnovljive izvore energije, broj poduzetnika koji
koriste olakšice.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
PRIORITET 1.2. RAZVOJ ŠIROKOPOJASNOG INTERNETA NA PODRUČJU OPĆINE
SVRHA PRIORITETA
Svrha prioriteta je pružiti poduzetnicima na području općine naj moderniju,
naj sigurniju i cijenom naj prihvatljiviju opciju komunikacije i poslovanja koja
ispunjava sve potrebe koje su poslodavcima potrebne.
MJERA 1.2.1. Izgradnja mreže za korištenje širokopojasnog interneta na području općine
AKTIVNOSTI/PROJEKTI
Izrada studije za izgradnju mreže širokopojasnog interneta na
području općine
Izgradnja mreže širokopojasnog interneta na području općine
CILJNE SKUPINE Poduzetnici na području općine Oriovac, stanovnici općine Oriovac
NOSITELJI PRIORITETA Općina Oriovac, ponuđači usluge širokopojasnog interneta
INDIKATORI
Izrađena studija razvoja širokopojasne infrastrukture, izgrađena mreža
širokopojasne infrastrukture na području općine, broj korisnika
širokopojasnog interneta
PRIORITET 1.3.
OPĆINA PREPOZNATLJIVA KAO TURISTIČKA DESTINACIJA ZA RURALNI I
REKREACIJSKI TURIZAM TE RAZVOJ TRADICIJSKIH OBRTA U TURISTIČKE
SVRHE
SVRHA PRIORITETA
Svrha prioriteta je unapređenje i rast turističke ponude na području općine
temeljene na cjelogodišnjoj turističkoj ponudi temeljenoj na lokalnim
posebnostima
MJERA 1.3.1. Podrška razvoju turističkih proizvoda selektivnih oblika turizma
AKTIVNOSTI/PROJEKTI
Razvoj turizma u ornitološkom rezervatu Jelas
Izgradnja vinskih cesta sa pješačkim i biciklističkim stazama na
području općine
Promicanje i izgradnja potrebne infrastrukture za lovački turizma na
području općine
Podrška turističkoj promociji i brendiranju subjekata u turizmu s
područja općine
Potpora razvoju smještajnih kapaciteta i unapređenje sustava
praćenja turističkih tokova i potreba
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
CILJNE SKUPINE Institucije općine Oriovac, stanovnici općine, turisti
NOSITELJI PRIORITETA Općina Oriovac, ponuditelji turističkih usluga i sadržaja s područja općine
INDIKATORI
Broj posjetitelja ornitološkog rezervata, duljina izgrađenih vinskih cesta i
staza, izgrađen lovački dom i ostala lovna infrastruktura, broj novih
turističkih brandova s područja općine
PRIORITET 1.4. RAZVOJ POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE S NAGLASKOM NA EKOLOŠKI
UZGOJ I PRERADU POLJOPRIVREDNIH KULTURA
SVRHA PRIORITETA
Svrha prioriteta je podizanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje s
područja općine kroz poticanje ekološkog uzgoja poljoprivrednih proizvoda,
produženje životnog vijeka proizvoda i povezivanje poljoprivrede i industrije.
Potrebno je uložiti napore kako bi se promijenio način razmišljanja
poljoprivrednika kao i promijenila dobna struktura poljoprivrednika.
MJERA 1.4.1. Razvoj poljoprivredne proizvodnje
AKTIVNOSTI/PROJEKTI
Restrukturiranje i modernizacija poljoprivredne infrastrukture i
mehanizacije
Poticanje dodavanja vrijednosti i produžavanja životnog vijeka
proizvodima
Potpora mladim poljoprivrednicima za pokretanje proizvodnje
Podrška poljoprivrednim gospodarstvima u pokretanju
nepoljoprivredne djelatnosti
Umrežavanje poljoprivrednih proizvođača i poticanje osnivanja
klastera
Unapređenje sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina
Rješavanje pitanja vlasništva nad poljoprivrednim površinama i
davanje državnih zemljišta u zakup i korištenje
Izgradnja infrastrukture za otkup i plasiranje poljoprivrednih
proizvoda (tržnica, vinogradsko-voćarski centar)
MJERA 1.4.2. Educiranje i osposobljavanje poljoprivrednika
AKTIVNOSTI/PROJEKTI Omogućavanje stručnih edukacija i osposobljavanja za mlade
poljoprivrednike
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
Educiranje poljoprivrednika o mogućnostima financiranja iz EU
fondova
Edukacija poljoprivrednika o mogućnostima dodavanja vrijednosti
proizvodima kao i potrebama na tržištu prehrambenih proizvoda
Edukacija poljoprivrednika o prednostima udruživanja i organizaciji
zajedničkog poslovanja
CILJNE SKUPINE Poljoprivrednici s područja općine Oriovac
NOSITELJI PRIORITETA Općina Oriovac, Brodsko-posavska županija na čelu s županijskom razvojnom
agencijom CTR.
INDIKATORI
Površina obrađenog zemljišta, broj grla stoke, broj novih PG-a, Broj
sudionika edukacija za ruralni razvoj, broj projekata PG-a financiranih kroz
programe sufinanciranja
PRIORITET 1.5. PROIZVODNJA ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA
SVRHA PRIORITETA
Iskorištavanje neplodnog zemljišta koje nije u drugoj upotrebi za izgradnju
infrastrukture za proizvodnju energije iz alternativnih izvora (sunce, vjetar,
itd.). Provedbom ovog prioriteta omogućilo bi se povećanje prihoda općine,
budući bi se proizvedena energija koristila u općinskim zgradama a višak bi
se prodavao distributerima na ostalim područjima.
MJERA 1.5.1. Izgradnja infrastrukture za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora
AKTIVNOSTI/PROJEKTI
Izgradnja infrastrukture za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora
Izgradnja infrastrukture za transfer i skladištenje energije iz
obnovljivih izvora
MJERA 1.5.2. Poticanje korištenja energetske obnove i energije iz obnovljivih izvora
AKTIVNOSTI/PROJEKTI Podizanje svijesti stanovništva o prednostima korištenja mjera
energetske učinkovitosti i korištenja energije iz obnovljivih izvora
CILJANE SKUPINE Općina Oriovac, stanovnici općine
NOSITELJI PRIORITETA Općina Oriovac, Brodsko-posavska županija
INDIKATORI
Količina izgrađene infrastrukture za proizvodnju energije iz obnovljivih
izvora, broj sudionika na edukacijama, broj energetski izgrađenih i
obnovljenih objekata
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC CILJ 2. OKOLIŠNO SVJESNA I INFRASTRUKTURNO RAZVIJENA OPĆINA
PRIORITET 2.1. RAZVOJ I UNAPREĐENJE PROMETNE INFRASTRUKTURE
SVRHA PRIORITETA
Izgradnja i rekonstrukcija cestovne infrastrukture na području općine
Oriovac kako bi se omogućio ujednačen razvoj svih naselja i njihovih dijelova
kroz nesmetan protok ljudi i roba. Iako se najrazvijenija naselja nalaze na
magistralnim pravcima i dobro su povezana međusobno kao i sa županijskim
središtima i dalje postoje sela ili dijelovi u selima koji su teže dostupni te je
potrebna rekonstrukcija ili izgradnja cestovne infrastrukture u tim
dijelovima.
MJERA 2.1.1. Poboljšanje kvalitete prometnica i prometne povezanosti
AKTIVNOSTI/PROJEKTI
Izrada i nabava potrebne dokumentacije za izgradnju i rekonstrukciju
cestovne infrastrukture na području općine
Izgradnja nerazvrstanih cesta na području općine
Rekonstrukcija cesta na području općine
Izgradnja pješačke infrastrukture na području općine
Sanacija klizišta i nestabilnih terena na području općine
CILJNE SKUPINE Stanovnici općine Oriovac, putnici i turisti
NOSITELJI PRIORITETA Općina Oriovac, Brodsko-posavska županija, Hrvatske ceste
INDIKATORI Dužina novoizgrađenih cesta i pješačke infrastrukture na području općine
Oriovac
PRIORITET 2.2. UNAPREĐENJE I RAZVOJ KOMUNALNE INFRASTRUKTURE
SVRHA PRIORITETA
Ovim prioritetom predviđena je izgradnja i modernizacija sustava vodovoda i
odvodnje, unapređenje sustava gospodarenja otpadom kroz omogućavanje
selekcije otpada u kućanstvima te izgradnja i modernizacija sustava javne
rasvjete.
MJERA 2.2.1. Poboljšati vodovodni sustav na području općine
AKTIVNOSTI/PROJEKTI
Izgradnja, dogradnja i modernizacija vodovodnog sustava
Uključenje svih kućanstava u vodovodnu mrežu
Modernizacija sustava u svrhu smanjenja propusta
Podrška integraciji lokalnih vodoopskrbnih sustava u regionalni
sustav Istočna Slavonija
MJERA 2.2.2. Unapređenje sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
AKTIVNOSTI/PROJEKTI
Izgradnja, dogradnja i modernizacija sustava kanalizacijske mreže
Izgradnja i priključenje sustava na pročistač otpadnih voda
Renovacija kanalizacijskih cijevi u svrhu smanjenja propusnosti
Uključenje svih kućanstava općine na kanalizacijsku mrežu
MJERA 2.2.3. Plinifikacija općine
AKTIVNOSTI/PROJEKTI Izgradnja plinovodne mreže do svih naselja i spajanje novih
korisnika
MJERA 2.2.4. Jačanje sustava cjelovitog gospodarenja otpadom
AKTIVNOSTI/PROJEKTI
Omogućavanje odvojenog prikupljanja otpada na adresi korisnika
Sanacija prekapacitiranih i divljih odlagališta otpada na području
općine
Promocija obzirnog gospodarenja otpadom
CILJNE SKUPINE Općina Oriovac, stanovništvo općine, pružatelji komunalnih usluga
NOSITELJ PRIORITETA Općina Oriovac, komunalne tvrtke s područja županije
INDIKATORI
Količina obrađenog i separiranog otpada s područja općine, broj novih
priključaka na vodovodnu, kanalizacijsku i plinsku mrežu, broj novih
rasvjetnih tijela javne rasvjete
PRIORITET 2.3. IZRADA I DOPUNA PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE
SVRHA PRIORITETA
Svrha prioriteta je uvođenje izmjena i dopuna u prostorne planove općine
Oriovac kako bi se omogućili svi potrebnu uvjeti za provedbu projekata
predviđenih u strategiji razvoja općine.
MJERA 2.3.1. Izrada i dopuna prostorno planske dokumentacije općine
AKTIVNOSTI/PROJEKTI
Donošenje i prihvaćanje promjena u prostorno planskoj
dokumentaciji općine Oriovac na općinskom vijeću te izrada novih
prostornih planova.
CILJNE SKUPINE Općina Oriovac, stanovnici općine Oriovac, komunalna poduzeća
NOSITELJ PRIORITETA Općina Oriovac
INDIKATORI Izrađeni i dopunjeni prostorno planski dokumenti općine
PRIORITET 2.4. IZGRADNJA I REKONSTRUKCIJA POGREBNE INFRASTRUKTURE
SVRHA PRIORITETA
Rekonstruirati i proširiti groblja na području općine Oriovac. Budući da je
popunjenost groblja u većini mjesta u općini vrlo visoka, postoji potreba za
proširenjem postojećih ili izgradnjom novih groblja u pojedinim mjestima
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
općine. Također, postoji potreba za unapređenjem i rekonstrukcijom
pojedinih groblja kako bi se unaprijedilo izgled i uslugu (pješačke staze,
mrtvačnice)
MJERA 2.4.1. Rekonstrukcija i izgradnja groblja
AKTIVNOSTI/PROJEKTI Rekonstrukcija i izgradnja groblja na području općine
CILJNE SKUPINE Stanovnici općine Oriovac
NOSITELJI PROJEKTA Općina Oriovac
INDIKATORI Rekonstruirana i izgrađena groblja na području općine
CILJ 3. RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA I UNAPREĐENJ KVALITETE ŽIVOTA
PRIORITET 3.1. RAZVOJ I IZGRADNJA ODGOJNO OBRAZVONE INFRASTRUKTURE
SVRHA PRIORITETA
Svrha prioriteta je poboljšati uvjete obrazovanja na području općine kako bi
se poboljšali uvjeti školovanja vrtićke i osnovnoškolske dobi, poboljšalo
zapošljivost stanovništva i pozitivno utjecalo na kritične migracijske trendove
u ovom dijelu zemlje.
MJERA 3.1.1. Unapređenje odgojno obrazovne infrastrukture
AKTIVNOSTI/PROJEKTI Obnova dječjeg vrtića
Uređenje i obnova osnovne škole
CILJNE SKUPINE Stanovnici općine Oriovac
NOSITELJI PROJEKTA Općina Oriovac, Brodsko-posavska županija
INDIKATORI Obnovljene i rekonstruirane obrazovne ustanove s područja općine
PRIORITET 3.2. ZAŠTITA OKOLIŠA, PRIRODNIH I KULTURNIH VRIJEDNOSTI
SVRHA PRIORITETA
Svrha prioriteta je zaštititi i očuvati prirodna i kulturna bogatstva općine u
svrhu održivog razvoja i iskorištavanja. Cilj mjere je očuvanje prirodnog i
kulturnog nasljeđa (šume, samoniklog i ljekovitog bilja, divljači, spomenika
kulture) s ciljem njihove racionalne eksploatacije.
MJERA 3.2.1. Očuvanje ekološkog područja
AKTIVNOSTI/PROJEKTI
Zaštita prirodnih vrijednosti, očuvanje biološke raznolikosti i briga za
biljni i životinjski fond na području općine
Edukacija stanovništva o nužnosti očuvanja okoliša
Potpora programima udruga u području ekologije
Zaštita okoliša i održavanje ekološke mreže (NATURA 2000)
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
CILJNE SKUPINE Stanovnici općine Oriovac, turisti
NOSITELJI PROJEKTA Općina Oriovac, Brodsko-posavska županija-javna ustanova Natura Slavonica
INDIKATORI Broj projekata u sektoru zaštite okoliša, indeks kvalitete zraka, briga o
područjima ekološke mreže NATURA 2000
PRIORITET 3.3. POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVOTA KROZ RAZVOJ SPORTSKE I DRUŠTVENE
INFRASTRUKTURE
SVRHA PRIORITETA
Nadopuna i izgradnja nove ponude sportsko-rekreacijske infrastrukture na
području općine a za kojom postoji velika potražnja. Planirano je proširenje
postojećih školskih sportskih dvorana kao i izgradnja novih. Također,
predviđena je izgradnja novih društvenih sadržaja na području općine
(društveni dom, dom DVD-a Oriovac, dječja igrališta) koja će doprinijeti
poboljšanje negativnih migracijskih trendova i povećanju kvalitete života u
općini.
MJERA 3.3.1. Povećanje ponude sportsko-rekreacijskih sadržaja
AKTIVNOSTI/PROJEKTI Izgradnja višenamjenske sportske dvorane u mjestu Lužani
Proširenje postojeće sportske dvorane u mjestu Oriovac
MJERA 3.3.2. Unapređenje ponude društvenih sadržaja na području općine
AKTIVNOSTI/PROJEKTI
Izgradnja društvenog doma u mjestu Bečicu
Rekonstrukcija i dogradnja doma DVD-a Oriovac
Izgradnja i uređenje dječjih igrališta u naseljima općine
CILJNE SKUPINE Stanovnici općine Oriovac
NOSITELJI PROJEKTA Općina Oriovac
INDIKATORI Broj izgrađenih i obnovljenih društvenih objekata
PRIORITET 3.4. EDUKACIJE I JEDNAKE PRILIKE ZA USAVRŠAVANJE SVIM STANOVNICIMA
OPĆINE
SVRHA PRIORITETA
Prioritet će pridonijeti podizanju konkurentnosti stanovništva općine Oriovac
na tržištu rada. Provedbom ove aktivnosti, zainteresirani stanovnici općine
steći će relevantna znanja koja će biti u odnosu sa trenutnim potrebama
tržišta rada te će im pomoći u pronalaženju zaposlenja.
MJERA 3.4.1. PODIZANJE KAPACITETA STANOVNIKA OPĆINE NA TRŽIŠTU RADA
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
AKTIVNOSTI/PROJEKTI Održavanje različitih edukacija u svrhu podizanja konkurentnosti
stanovnika općine na tržištu rada
CIILJNE SKUPINE Stanovnici općine Oriovac
NOSITELJ PROJEKTA Općina Oriovac, Brodsko-posavska županija
INDIKATORI Broj polaznika različitih edukacija, broj novo osnovanih tvrtki i OPG-a
PRIORITET 3.5. OSNAŽIVANJE KAPACITETA JLS I OSTALIH CIVILNIH ORGANIZACIJA S
PODRUČJA OPĆINE ORIOVAC
SVRHA PRIORITETA
Osnaživanje kapaciteta jedinice lokalne samouprave i ostalih civilnih
organizacija kako bi što kvalitetnije odgovorili na potrebe stanovnika općine i
postali nositelj razvoja korištenjem svih dostupnih izvora financiranja
planiranih projekata.
MJERA 3.5.1. Osnaživanje kapaciteta jls-a i civilnih organizacija
AKTIVNOSTI/PROJEKTI
Provedba različitih edukacija s polja pripreme i provedbe projekata
financiranih iz EU fondova, udruživanja te privlačenja investitora na
područje općine.
CILJNE SKUPINE JLS Oriovac, civilne organizacije s područja općine
NOSITELJ PROJEKTA Općina Oriovac, Brodsko-posavska županija
INDIKATORI Broj sudionika edukacija, broj novih projekata koji se provode na području
općine
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
5. PROVEDBA STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE ORIOVAC Razvojna strategija općine Oriovac usmjerena je na slijedeće indikatore:
CILJ PRIORITET INDIKATOR JEDINICA
MJERE
IZVOR
PODATAKA
TRENUTNA
VRIJEDNOST
(2015.)
CILJANA
VRIJEDNOST
(2020.)
RA
ZVO
J I P
OD
RŠK
A P
OD
UZE
TNIŠ
TVU
NA
PO
DR
UČ
JU O
PĆ
INE
OR
IOV
AC
JAČANJE
POSLOVANJA
MALIH I SREDNJIH
PODUZEĆA
Broj održanih
edukacija za
poduzetnike
Broj Općina Oriovac,
BPŽ
Broj sudionika
na
edukacijama za
poduzetnike
Broj Općina Oriovac,
BPŽ
Broj
poduzetnika
koji koristi
obnovljive
izvore energije
Broj Općina Oriovac,
poduzetnici
Broj
poduzetnika
koji koriste
olakšice
Broj Općina Oriovac,
Poduzetnici
RAZVOJ
ŠIROKOPOJASNOG
INTERNETA NA
PODRUČJU
OPĆINE
Izrađena
studija razvoja Broj
Općina Oriovac,
ponuđači usluga
Broj korisnika
širokopojasnog
interneta
Broj Općina Oriovac,
ponuđači usluga
OPĆINA
PREPOZNATLJIVA
KAO TURISTIČKA
DESTINACIJA ZA
RURALNI I
REKREACIJSKI
TURIZAM TE
RAZVOJ
TRADICIJSKIH
OBRTA U
TURISTIČKE SVRHE
Broj
posjetitelja
ornitološkog
rezervata
Broj Općina Oriovac
Duljina
izgrađenih
vinskih cesta i
staza
Metara Općina Oriovac
Izgrađen
lovački dom i
ostala lovna
infrastruktura
Metara
kvadratnih,
broj
Općina Oriovac
Broj novih
turističkih
brandova s
područja
općine
Broj
Općina Oriovac,
županijska
turistička
zajednica
RAZVOJ
POLJOPRIVREDNE
PROIZVODNJE S
Površina
obrađenog
zemljišta
Metara
kvadratnih
Općina Oriovac,
poljoprivrednici
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
NAGLASKOM NA
EKOLOŠKI UZGOJ I
PRERADU
POLJOPRIVREDNIH
KULTURA
Broj grla stoke Broj Općina Oriovac,
poljoprivrednici
Broj novih PG-
a Broj
Općina Oriovac,
poljoprivrednici
Broj sudionika
edukacija za
ruralni razvoj
Broj
Općina Oriovac,
poljoprivrednici,
BPŽ
Broj projekata
OPG-a
financiranih
kroz programe
sufinanciranja
Broj Općina Oriovac,
poljoprivrednici
PROIZVODNJA
ENERGIJE IZ
OBNOVLJIVIH
IZVORA
Količina
izgrađene
infrastrukture
za proizvodnju
energije iz
obnovljivih
izvora
Broj Općina Oriovac
Broj sudionika
na
edukacijama
Broj Općina Oriovac,
BPŽ
Broj energetski
izgrađenih i
obnovljenih
objekata
Broj Općina Oriovac,
BPŽ
OK
OLI
ŠNO
SV
JESN
A I
INFR
AST
RU
KT
UR
NO
RA
ZVIJ
ENA
OP
ĆIN
A
RAZVOJ I
UNAPREĐENJE
PROMETNE
INFRASTRUKTURE
Dužina
novoizgrađenih
cesta i
pješačke
infrastrukture
na području
općine Oriovac
Metara Općina Oriovac,
BPŽ
UNAPREĐENJE
SUSTAVA ZA
ODVODNJU I
PROČIŠĆAVANJE
OTPADNIH VODA
Količina
obrađenog i
separiranog
otpada s
područja
općine
Tona
Općina Oriovac,
komunalno
poduzeće
Broj novih
priključaka na
vodovodnu
mrežu
Broj
Općina Oriovac,
komunalno
poduzeće
Broj novih
priključaka na
kanalizacijsku
mrežu
Broj
Općina Oriovac,
komunalno
poduzeće
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
Broj novih
priključaka na
plinsku mrežu
Broj
Općina Oriovac,
komunalno
poduzeće
Broj novih
rasvjetnih tijela
javne rasvjete
Broj Općina Oriovac
IZRADA I DOPUNA
PROSTORNO-
PLANSKE
DOKUMENTACIJE
Izrađeni i
dopunjeni
prostorno
planski
dokumenti
općine
Broj Općina Oriovac
IZGRADNJA I
REKONSTRUKCIJA
POGREBNE
INFRASTRUKTURE
Rekonstruirana
i izgrađena
groblja na
području
općine
Broj
Općina Oriovac,
komunalno
poduzeće
RA
ZVO
J LJ
UD
SKIH
PO
TEN
CIJ
ALA
I U
NA
PR
EĐEN
J K
VA
LITE
TE Ž
IVO
TA
RAZVOJ I
IZGRADNJA
ODGOJNO
OBRAZVONE
INFRASTRUKTURE
Obnovljene i
rekonstruirane
obrazovne
ustanove s
područja
općine
Broj Općina Oriovac,
BPŽ
ZAŠTITA OKOLIŠA,
PRIRODNIH I
KULTURNIH
VRIJEDNOSTI
Broj projekata
u sektoru
zaštite okoliša
Broj Općina Oriovac,
BPŽ
Indeks
kvalitete zraka Broj
Općina Oriovac,
BPŽ
POBOLJŠANJE
KVALITETE ŽIVOTA
KROZ RAZVOJ
SPORTSKE I
DRUŠTVENE
INFRASTRUKTURE
NA PODRUČJU
OPĆINE
Novoizgrađeni
sportski objekti Broj
Općina Oriovac,
BPŽ
Unaprijeđeni
sportski objekti Broj
Općina Oriovac,
BPŽ
Izgrađena i
opremljena
dječja igrališta
Broj Općina Oriovac,
BPŽ
Izgrađeno
društvenih
domova
Broj/m² Općina Oriovac,
BPŽ
Unaprijeđen
dom DVD-a
Oriovac
m² Općina Oriovac
EDUKACIJE I
JEDNAKE PRILIKE
ZA
USAVRŠAVANJE
SVIM
Broj polaznika
različitih
edukacija
Broj Općina Oriovac,
BPŽ
Broj novo
osnovanih
tvrtki
Broj Općina Oriovac,
BPŽ
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
STANOVNICIMA
OPĆINE
Broj novo
osnovanih
OPG-a
Broj Općina Oriovac,
BPŽ
OSNAŽIVANJE
KAPACITETA JLS I
OSTALIH CIVILNIH
ORGANIZACIJA S
PODRUČJA
OPĆINE ORIOVAC
Broj sudionika
edukacija Broj
Općina Oriovac,
BPŽ
Broj novih
projekata koji
se provode na
području
općine
Broj Općina Oriovac,
BPŽ
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
Izvori i postotak financiranja po prioritetima:
Cilj Prioritet 2016. godina 2017. godina 2018. godina 2019.godina 2020. godina
Ukupno
Lokalni proračun
Ostali izvori
Lokalni proračun
Ostali izvori
Lokalni proračun
Ostali izvori
Lokalni proračun
Ostali izvori
Lokalni proračun
Ostali izvori
1.
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
1.5.
2.
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
3.
3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
3.5.
Ukupno
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
Cilj Prioritet
Program/aktivnosti Financijska sredstva Pokazatelj rezultata
Šifra
aktivnosti/program
a
Naziv Plan
2016.
Projekcij
a 2017.
Projekcij
a 2017. Naziv
Jed.
Mjer
e
Trenutna
vrijednos
t 2015
Ciljana
vrijednos
t 2016.
Ciljana
vrijednos
t 2017.
Ciljana
vrijednos
t 2018.
1.
1.1. 1.1.1.
IZGRADNJA I RAZVOJ PODUZETNIČKIH ZONA I
PRIVLAČENJE PODUZEĆA
1.1.2. PODIZENJE KONKURENTNOSTI PODUZETNIKA
1.2. 1.2.1. IZGRADNJA MREŽE ZA KORIŠTENJE ŠIROKOPOJASNOG
INTERNETA NA PODRUČJU OPĆINE
1.3. 1.3.1. PODRŠKA RAZVOJU TURISTIČKIH PROIZVODA
SELEKTIVNIH OBLIKA TURIZMA
1.4. 1.4.1. RAZVOJ POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE
1.4.2. EDUCIRANJE I OSPOSOBLJAVANJE POLJOPRIVREDNIKA
1.5.
1.5.1. IZGRADNJA INFRASTRUKTURE ZA PROIZVODNJU
ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA
1.5.2. POTICANJE KORIŠTENJA ENERGETSKE OBNOVE I
ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA
2.
2.1. 2.1.1. POBOLJŠANJE KVALITETE PROMETNICA I PROMETNE
POVEZANOSTI
2.2.
2.2.1. POBOLJŠATI VODOVODNI SUSTAV NA PODRUČJU
OPĆINE
2.2.2. UNAPREĐENJE SUSTAVA ZA ODVODNJU I
PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA
2.2.3. PLINIFIKACIJA OPĆINE
2.2.4. JAČANJE SUSTAVA CJELOVITOG GOSPODARENJA
OTPADOM
2.3. 2.3.1. IZRADA I DOPUNA PROSTORNO PLANSKE
DOKUMENTACIJE OPĆINE
2.4. 2.4.1. REKONSTRUKCIJA I IZGRADNJA GROBLJA
3.
3.1. 3.1.1. UNAPREĐENJE ODGOJNO OBRAZOVNE
INFRASRUKTURE
3.2. 3.2.1. OČUVANJE EKOLOŠKOG PODRUČJA
3.3. 3.3.1. POVEĆANJE PONUDE SPORTSKO-REKREACIJSKIH
SADRŽAJA
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
3.3.2. UNAPREĐENJE PONUDE DRUŠTVENIH SADRŽAJA NA
PODRUČJU OPĆINE
3.4. 3.4.1. PODIZANJE KAPACITETA STANOVNIKA OPĆINE NA
TRŽIŠTU RADA
3.5. 3.5.1. OSNAŽIVANJE KAPACITETA JLS-a I CIVILNIH
ORGANIZACIJA
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
6. SUDJELOVANJE OPĆINE ORIOVAC U RADU LAG-A I OSTALIH
RAZVOJNIH TIJELA Općina Oriovac članica je lokalne akcijske grupe (LAG) Posavina nastale na inicijativu pet općina
zapadno od grada Slavonskog Broda, sjedišta Brodsko-posavske županije, s ciljem primjene LEADER
programa za ruralni razvoj sukladno načelima Europske unije.
LAG Posavina nalazi se u središnjem dijelu Brodsko-posavske županije, odnosno u najjužnijem dijelu
Slavonske nizine, i svojim istočnim položajem graniči s gradom Slavonskim Brodom, a na zapadu s
općinom Staro Petrovo Selo. Na sjeveru se prostire padinama Požeške i Dilj gore, a južna granica mu je
rijeka Sava koja je ujedno i granica između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
LAG Posavina čini prostor 7 jedinica lokalne samouprave: općina Bebrina, Brodski Stupnik, Nova
Kapela, Čaglin, Podcrkavlje, Oriovac i Sibinj. Prostor LAG-a pripada statističkoj regiji Kontinentalna
Hrvatska. Područje LAG-a prostire se na 759,49 km².
LAG Posavina svojim prostorom koji se nalazi na prostoru Brodsko-posavske županije i dijela Požeško-
slavonske županije gravitira prema administrativnom središtu BPŽ, gradu Slavonskom Brodu dok su
naselja općine Nova Kapela tradicionalno više usmjerena prema gradu Novoj Gradišci a naselja općine
Čaglin prema Požegi.
Kroz prepoznavanje lokalnih resursa i kapaciteta, među kojima se na prvom mjestu potiče inicijativa i
inovativnost ljudskih resursa, posebice među mladima i ženama, nastoji se stvoriti vlastiti razvojni
potencijal kroz međusobno povezivanje i suradnju. Kroz ovakve aktivnosti na području LAG-a Posavina
cilj je stvoriti perspektivnu lokalnu zajednicu za kvalitetan život ovdašnjeg stanovništva kao i za sve
brojnije goste ovog područja.
Općina Oriovac shvaća važnost postojanja i djelovanja LAG-a, te svojim radom i sudjelovanjem u
aktivnostima koje LAG provodi predana njegovom očuvanju i daljnjem napretku.
Na području Brodsko-posavske županije još djeluju:
o Županijsko partnersko vijeće - uz županijsku je skupštinu najvažnije tijelo sustava za provedbu
ŽRS. Županijsko partnersko vijeće je tijelo osnovano tijekom procesa pripreme ŽRS, a sastoji
se od članova koji su nositelji interesa, odnosno dionici razvoja županije. Županijsko
partnersko vijeće predstavlja savjetodavnu skupinu koja se redovito sastaje i preporučuje ili
odbacuje prijedloge pripremljene unutar ŽRS te predlaže preporuke županijskoj skupštini radi
osiguravanja većeg i kvalitetnijeg uključivanja zainteresiranih strana.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
o Lokalno partnerstvo za zapošljavanje (LPZ) u čiji su rad uključeni predstavnici gospodarskog
sektora, obrazovnog sektora, javnog sektora, civilnog društva i drugi čimbenici bitni za razvoj
ljudskih potencijala Brodsko-posavske županije. Svrha lokalnog partnerstva za zapošljavanje
je izgradnja lokalnog socijalnog kapitala za budući razvoj Županije, uključujući stvaranje
pretpostavki za prijavu projekata Europskih strukturnih fondova. Sjednice LPZ-a se redovito
održavaju i na njima se raspravlja o pitanjima lokalnog tržišta rada, predstavljaju se projekti u
provedbi i budući projekti i aktivnosti te mogućnosti suradnje među članovima LPZ-a.
Općina Oriovac prati rad i po potrebi sudjeluje u radu ovih tijela, kontaktira s institucijama i
organizacijama koje djeluju na području općine te ih upućuje i potiče njihovo sudjelovanje u radu
Vijeća. Također, sudjeluje u edukacijama, pomaže u obavještavanju ciljanih skupina, te se i sama
promovira i sprečava izoliranost i nedostatan pristup informacijama stanovnika općine.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
7. USKLAĐENOST STRATEGIJE SA DRUGIM STRATEŠKIM
DOKUMENTIMA Općina Oriovac dio je Brodsko-posavske županije, regije Slavonija, Republike Hrvatske i Europe te
samim time svoje razvojne ciljeve mora uskladiti sa razvojnim dokumentima viših razina.
Krovna strategija u koju se moraju uklopiti razvojni ciljevi strategije općine Podcrkavlje je strategija
Europe 2020 koja je krovna strategija rasta koja se temelji na slijedećim ciljevima:
1. Zapošljavanje
2. Istraživanje i razvoj
3. Klimatske promjene i energetska održivost
4. Obrazovanje
5. Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti
Slijedeća razina strateškog dokumenta Program ruralnog razvoja 2014.-2020. Republike Hrvatske
usvojen od strane Europske Komisije.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC Ovaj program predviđa slijedeće mjere i alokacije sredstava za njihovo provođenje:
Mjera Alocirano sredstava
(EUR)
M1. – Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja 13.333.333,33
M2. – Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim
gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima 21.176.470,59
M3. – Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu 7.058.823,53
M4. – Ulaganje u fizičku imovinu 667.058.823,53
M5. – Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala
narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima
te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti
118.117.647,06
M6. – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja 262.928.104,58
M7. – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnom području 265.882.352,94
M8. – Ulaganje u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti
šuma 92.941.176,47
M9. – Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija 8.888.888,89
M10. – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene 138.830.280,00
M11. – Ekološki uzgoj 128.309.623,50
M13. – Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim
posebnim ograničenjima 321.600.000,00
M16. – Suradnja 8.333.333,33
M17. – Upravljanje rizicima 56.673.373,50
M18. – Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaćanja u
Hrvatsku 139.875.000,00
M19. – LEADER (CLLD) 67.540.725,00
M20. – Tehnička pomoć 64.746.543,59
UKUPNO 2014-2020 2.383.294.499,84
Regionalni strateški dokumenti s kojima se projekti općine moraju slagati su slijedeći:
o Razvojna strategija Brodsko-posavske županije 2011.-2013. čije je trajanje produženo i za
2014. i 2015. godinu.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
o Strategija razvoja ljudskih potencijala Brodsko-posavske županije je imala period zahvata
2011.-2013. te još nije razvijena za trenutno razdoblje.
o Razvojna strategija Lokalne akcijska grupe Posavina za razdoblje 2015.-2020. koja je trenutno
u izradi.
Budući da je većina regionalnih strateških dokumenata u pripremi ili u procesu izrade, općinska
razvojna strategija općine Oriovac sa svojim ciljevima pridonijeti će izradi istih uvrštavanjem razvojnih
projekata općine u razvojne strategije županije.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
8. KAKO OPĆINA PROVODI STRATEGIJU Kako bi strategija razvoja općine bila što uspješnije provedena, uz sudjelovanje svih zaposlenika općine
Oriovac na čelu s načelnikom i njezinih partnera potrebno je i sudjelovanje svih stanovnika općine kako
bi se što bolje prepoznale potrebe svih segmenata društva u općini.
Odgovornost za provedbu i upravljanje strategijom je na općini Oriovac i njezinom načelniku u skladu
sa slijedećim načelima:
1. Uspješno dostizanje prioriteta i ostvarivanje prepoznatih mjera strategije
2. Osigurati sve potrebne uvjete za provedbu strategije
3. Vršiti vrednovanje provedbe strategije na godišnjoj razini
4. Izvještavanje općinskog vijeća o provedbi strategije
5. Izvještavati i konzultirati se sa stanovništvom općine
Po potrebi općina će organizirati vanjsku pomoć u obliku besplatne pomoći javnih institucija, agencija
i ustanova budući da nije realno očekivati da će općina imati sve potrebne kapacitete za provedbu
ovako sveobuhvatnog razvojnog dokumenta. Po potrebi biti će moguće i angažirati i vanjske stručnjake
u skladu s financijskim mogućnostima.
8.1. Informiranje Općina Oriovac kao provedbeno tijelo razvojne strategije redovno će informirati sve relevantne
čimbenike za provedbu strategije i one na koje će strategija imati utjecaja.
U okviru provedbenog tima općine Oriovac biti će osoba koja će obavještavati stanovništvo općine o
otvorenim natječajima i onima u pripremi što nacionalnih što programima Europske Unije,
edukacijama za nezaposlene ali i podizanje konkurentnosti zaposlenih s područja općine.
Posebice će se pratiti informacije bitne za provedbu projekata koji se nalaze u razvojnoj strategiji te će
se nositelje istih posebno obavještavati.
8.2. Evaluacija Budući je razvojna strategija općine Oriovac dio nekoliko strateških dokumenata više razine, njena
evaluacija je vrlo bitan dio cijelog procesa provedbe. Evaluacija koristi završne rezultate ovisno o
vremenskim periodima evaluacije provedbe dok praćenje konstantno ocjenjuje dinamiku i učinke
provedbe strategije.
Evaluacija je posebno korisna u toliko što se ocjenom određenog provedenog segmenta mogu
modificirati određene mjere koje tek slijede kako bi se omogućio njihov što veći učinak na zajednicu.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC Evaluacija omogućuje: bolju povezanost sa strateškim dokumentima više instance, opravdanost
ostvarenih troškova te sveukupni utjecaj provedenih mjera na ciljane skupine.
Procesi evaluacije biti će rađeni prema slijedećim kriterijima:
1. utjecaj ostvarenih mjera na ciljane skupine
2. koliko su mjere učinkovite u odnosu na nastale troškove za njihovu provedbu
3. koliko su mjere održive nakon završetka provedbe pojedinog projekta
Evaluaciju provedbe strategije provoditi će općina Oriovac u suradnji s CTR – Razvojnom agencijom
Brodsko-posavske županije d.o.o.
Evaluacija se dijeli na unutarnju i vanjsku. Unutarnja evaluacija se provodi nakon završetka svake
pojedine mjere kako bi se ocijenio njen učinak te se njeni rezultati prenose svim dionicima uključenim
u njenu provedbu. Nakon prezentacije rezultata mjere provest će se konzultacija sa svim uključenim
dionicima kako bi se dobio objektivni rezultat učinka mjera.
Vanjsku evaluaciju provodi vanjski stručnjak kako bi utvrdili utjecaj mjera na zadane prioritete te će se
po završetku njihove evaluacije izraditi će se konačno izvješće za načelnika koje će objedinjavati
izvješća i vanjske i unutarnje evaluacije te će isto biti dostupno i za javnost.
RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC
9. PRILOZI
Analiza ankete provedene na području općine Oriovac o potrebama stanovništva
općine