8 9!"#$%#&'( !"# $%&'()* +,"+# !"#$%#&'( !"# $%&'()* +,"+#
S MARTINOM BOGDANI!, FITOAROMATERAPEUTKINJOM O UPOTREBI LJEKOVITIH BILJA KA
BILJEM SAM RIJE!ILA
ZDRAVSTVENE PROBLEMEIma jako puno biljaka koje su sli!ne, a koje su otrovne. Va"no je napomenuti i da svaka biljka ima neki utjecaj na tijelo. Treba dobro poznavati
svojstva te biljke. Primjerice, kopriva koja nije otrovna nije dobra za nekoga tko ima nizak tlak, jer je diuretik, pa utje!e na smanjenje tlaka
Sandy URAN BRN!I"
Snimio Petar FABIJAN
Uglavnom kad nas zdrav-
stveno stanje prisili, po!i-
njemo razmi"ljati o nekim
prirodnim ljekovitim sredstvi-
ma poput !aja, no ima i onih
koji ljekovito bilje i prirodnu
kozmetiku smatraju svojim
stilom #ivota te se slu#e svim
njihovim blagodatima. O lje-
kovitom bilju i prirodnoj pre-
parativnoj kozmetici poraz-
govarali smo s mladom trava-
ricom Martinom Bogdani$.
Martina se educirala za fitoa-
romaterapeuta i iza sebe ima
puno stru!nih !lanaka te odr-
#anih radionica na temu lje-
kovitog bilja i prirodne koz-
metike. Djeluje kroz Udrugu
za fitoaromaterapiju »Studio
Martina & Natura« u Rijeci.
Kad ste se po!eli zanima-
ti za ljekovito bilje i prirod-
nu kozmetiku?
– Kao malena, !esto sam
boravila u Slavoniji kod svoje
bake. Tamo sam nau!ila neke
osnove, jer bilo je sasvim nor-
malno da se sapun radi kod
ku$e... Baka me nau!ila ko-
ristiti list od trpuca, kako ga
izgnje!iti, sa#vakati, a onda
pljunuti. Naravno, podu!ila
me i kori"tenju drugih biljaka
u ljekovite svrhe. %ene sa se-
la kad ih ne"to boli odu u vrt i
uberu "to im treba za spra-
vljanje lijeka. Kasnije, kad
sam malo odrasla, sve "to me
baka nau!ila dobro mi je do"-
lo. Kako #ivim u prigradu, na
rubu "ume, ve$ kao dijete
sam !esto boravila u "umi,
nau!ila brati gljive, "paroge i
raznovrsno bilje. U mojim
po!ecima nije bilo interneta,
ali sam malo pomalo nado-
punjavala svoje znanje. S pet-
naest godina dobila sam jaki
neurodermatitis. Bilo je ljeto,
bila sam sva u krastama i na
prvoj pomo$i dobila sam
injekciju. Dermatitis je bio
tako jak da mi je prijetilo gu-
"enje, a ko#a cijelog tijela bila
mi je ispucana i nabrekla. Na-
kon tri dana pomo$u injekci-
je koju bih dobila stanje bi se
primirilo. Uspavali bi me,
mene i moj imunolo"ki sus-
tav. Nakon bu&enja neko bih
vrijeme dobro funkcionirala,
a onda bi se dermatitis pono-
vo pojavio. To je mene u#as -
no mu!ilo. Bilo mi je grozno.
Kako sam stalno bila u bol-
nici, jednom mi je prilikom je-
dna starija bakica, koja je sje-
dila u !ekaonici, rekla da
obratim pa#nju na to da sam
mo#da alergi!na na konzer-
vanse i da pratim "to jedem te
da si zapisujem reakcije na
odre&ene namirnice. Od 1.
travnja do 2. listopada bila bih
u dugim rukavima jer su mi di-
jagnosticirali alergiju na sun-
ce. Nisam imala "to izgubiti.
Po!ela sam zapisivati "to je-
dem i uvidjela "to ne smijem
jesti, a to su bila jela iz konzer-
vi, iz teglica. Sve "to nije svje#e
sadr#i konzervanse. Kako sam
i prije !itala o bilju, u potpu-
nosti sam se posvetila tome.
Rekli su mi da moram o!istiti
jetru. Oti"la sam u "umu i
ubrala bilje koje je korisno za
to. Na taj sam na!in rije"ila
svoje zdravstvene probleme.
Biljke treba poznavati
Posvetila sam se intenziv-
nom prou!avanju bilja. Sada
sam sposobna brati preko 150
vrsta ljekovitog bilja. Godi"-
nje uberem 50, 60 vrsta bilja,
odnosno koliko mi treba. Go-
dine 2006. !ula sam za Centar
Cedrus i Stribora Markovi$a i
pro"la njihov te!aj za eduka-
ciju fitoaromaterapeuta. Od
Stribora sam nau!ila jako pu-
no, pogotovo kemijski na!in
djelovanja ljekovitog bilja i
eteri!nih ulja na tijelo. U na-
rodnim knjigama o ljekovi-
tom bilju nema odgovora na
pitanje – za"to ne"to djeluje
tako kako djeluje.
"to biste savjetovali svi-
ma koji u ovom razdoblju
#ele pro!istiti organizam?
– Za proljetno !i"$enje je
mo#da malo kasno jer je pro-
lje$e pro"lo. S !i"$enjem treba
zapo!eti u velja!i, o#ujku i na
jesen, u listopadu, kad orga-
nizam sprema zalihe. Primar-
no !istiti jetru zna!i drenirati
je. Korisno je koristiti korijen
!i!ka, ki!icu, stolisnik. Ima
razli!itih biljaka koje mogu
biti korisne, njih !etrdesetak,
no, za to je bitno uo!iti "to je
u organizmu poreme$eno.
Ako netko ima povi"eni ko-
lesterol, treba uzimati pri-
pravke arti!oke, ako ima osip
na ko#i i akne na licu onda
pripravke korijena !i!ka.
Nedavno se dogodio smr-
tni slu!aj zbog pogre$ne
konzumacije biljaka.
– Ima jako puno biljaka
koje su sli!ne, a koje su otrov-
ne. Va#no je napomenuti i da
svaka biljka ima neki utjecaj
na tijelo. Treba dobro pozna-
vati svojstva te biljke. Primje-
rice, banalna kopriva koja ni-
je otrovna nije dobra za ne-
koga tko ima nizak tlak, jer s
obzirom na to da je kopriva
diuretik, utje!e na smanji-
vanje tlaka. Ljudi ponekad
previ"e olako shva$aju utjecaj
biljke na tijelo. Potrebno je
stoga dobro se educirati.
Dr#ite predavanja o
branju ljekovitog bilja.
– Da. Imamo preko 120
sati teorije prije nego krene-
mo u prirodu brati bilje. Jako
puno se radi i na kontraindi-
kacijama te drugim va#nim
faktorima. Sad je u modi biti
vikend travar. To ne zagova-
ram i smatram "tetnim. Moji
u!enici najprije dugo griju
klupu, imaju doma$e zada$e,
a potom ispite, i na teren se
ide tek kad su spremni za to.
Na kojim lokacijama be-
rete ljekovito bilje?
– U Gorskom kotaru, u
Istru, na otocima, puno sam
na Velebitu, !ista podru!ja
Slavonije... Ljudi koji vole
prirodu uvijek na&u put do
dobre lokacije. Kad se !ov-
jek prepusti intuiciji, uvijek
na&e ono "to tra#i. Svakako
da treba biti "to dalje od ci-
vilizacije, kako ne bi bilo za-
ga&enja bilo koje vrste.
Prirodna kozmetika
Smatrate li da je iznimno
korisno koristiti aromati!-
no bilje u prehrani?
– Da, svakako. Osim "to
daje aromu, djeluje i na po-
bolj"anje probave, protiv
bakterija, nadimanja. Treba
ga koristiti.
Je li ga dobro uzgajati na
balkonu ili u vrtu?
– Da, svakako je bolje uz-
gajati ga nego recimo koris-
titi ono kupovno, iako uvi-
jek preferiram samoniklo,
dakle divlje.
Ima li neka biljka za kojom
tragate s obzirom na to da ka-
#ete da postoje neke vrste ko-
je vas posebno fasciniraju?
– Da naravno, ali vam ne-
$u otkriti o kojoj se biljci ra-
di, nego samo da je rije! o
biljci za jetru.
Pretpostavljam da ste se
upu$tali u jednodnevno
pre#ivljavanje u $umi?
– Da, samo "to nisam sa-
ma spavala u "atoru, nego u
planinskoj ku$ici. Ipak je ne-
zgodno spavati sam u "umi.
Dovoljno je sa sobom poni-
jeti dovoljno vode, dobar
kruh, sol i gro#dice, za "e$er.
I da ne poznajete teren, s
tim u vre$i $ete pre#ivjeti.
Ima li neka lokacija koju
biste voljeli istra#iti?
– Ima ih jo" nekoliko, po
susjednim zemljama, jer
sam fokusirana na europsko
bilje.
Bavite se i izradom priro-
dne kozmetike.
– Da. Kori"tenje prirodne
kozmetike samo je jedan od
na!ina prirodnijeg na!ina
#ivota. Prednost je ta "to u
njoj nema konzervansa, adi-
tiva i zaista je ljekovita za
ko#u. Izra&ujem zaista puno
toga od preparativne priro-
dne kozmetike, odr#avam i
radionice izrade prirodne
kozmetike.
Maska od gline
Maska od gline mo!e se napraviti i u ku"-
noj radinosti. Dovoljno je kupiti zelenu glinu,
nju je naime najjednostavnije nabaviti. Uz-
mete 1 do 2 male !lice nekog kvalitetnog
baznog ulja (ulje ko#tica marelice, jojoba,
badem, lje#njak) i u njega ukapate eteri$na
ulja koja se tope samo u baznim uljima ili u
$istom alkoholu. Izbor eteri$nog ulja ovisi o
stanju va#e ko!e i o onome #to !elite posti"i.
U prolje"e primjerice bit "e korisno ulje sje-
mena mrkve koje "e djelovati na br!e tam-
njenje ko!e, protiv bora i podignuti imunitet
ko!e. Drugi izbor je ru!marin kemotip verbe-
non koji djeluje izrazito dobro na tonus ko!e
i poja$ava cirkulaciju. Mo!e se koristiti i ulje
ru!e, nerolija, smilja i kamilice. Glinu i sve #to
radimo s njom radimo isklju$ivo plasti$nom,
drvenom ili staklenom !licom zato jer ona u
dodiru s metalom mijenja kemijska svojstva i
takva maska onda mo!e izazvati te#ki osip
na licu. Lagano mije#amo i dodajemo malo
po malo hidrolat koji opet zavisi o potrebama
»doti$ne« ko!e. Hidrolat od ru!e i nerolija bi
bio univerzalan za !ensko lice i du#u, a ako
!elimo antiage efekt, ne mo!emo pobje"i od
hidrolata smilja i bu#ina. Ko!a koju treba
umiriti tra!it "e hidrolat kamilice, a pomo"i "e
i hidrolat lavande. Dakle, dodajemo hidrolat i
mije#amo dok ne dobijemo gusto"u paste
za zube i na kraju dodamo pola male !li$ice
biljnog glicerola. Pripremljenu masku treba 1
do 2 puta tjedno nanijeti na lice u sloju od
2,3 mm na cijelo lice izbjegavaju"i podru$je
oko o$iju i usana. Masku treba ostaviti da se
potpuno osu#i te vi#ekratno potom lice do-
bro isprati mlakom vodom i nje!nim prirod-
nim sredstvom za $i#"enje. Nakon toga na
ko!u treba nanijeti potpuno prirodnu kremu.
Martina u akciji
Sve #to nije svje$e
sadr$i konzervanse
– Martina Bogdani%
Prona"ite svoj stari hula-hop i spremni do#ekajte ljeto
SAVJET
Davnih pedesetih godina pro#log stolje"a u
SAD-u je izumljena jedna od najpopularnijih
igra$aka, koja je postala dio djetinjstva velikog
broja djece #irom svijeta. Rije$ je o hula-hopu, ko-
jeg su vrtili na svakom igrali#tu oko vrata, na ruka-
ma, oko struka ili nogama. Pobolj#ava tonus mi#i-
"a trbuha, le%a, nogu i ruku, ovisno o tome gdje se
vrti. Iako je danas pomalo zaboravljena igra$ka ili
rekvizit za igranje, kao uostalom i mnoge druge
koje zahtijevaju fizi$ku aktivnost, body tehnika ga
je izvukla iz ormara na veselje djece i mama koje
su s njime odrasle i uvela ga kao rekvizit koji "e vje-
!banje u$initi jo# zabavnijim, raznovrsnijim i u$in-
kovitijim. Njime mo!ete istezati i sna!iti svoje mi#i-
"e, pobolj#ati ravnote!u i pove"ati pokretljivost va-
#ih zglobova. Igrajte se novim rekvizitom ako ga
imate u ku"i i neka vje!banje bude jo# zabavnije.
Ove vje!be mali su putokaz kako mo!ete vje!-
bati s hula-hopom. Budite kreativni i osmislite ne#-
to novo ili prepustite djetetu da bude va# trener jer
to je jo# jedan siguran na$in da zavolite vje!banje.
Vje$ba pobjednika
Jako veliki broj djece i odraslih ima problema sa
spu#tenim stopalima i gr$evima. Ova vje!ba "e
vam pomo"i da probudite zapostavljene mi#i"e ta-
bana. Polo!ite hula-hop na pod. Stanite jedno na-
suprot drugome i no!nim prstima $vrsto uhvatite
hula-hop. Svatko poku#ava vu"i hula-hop prema
sebi no!nim prstima dok ne nabrojite do deset ili
dvadeset. Pobjednik je onaj koji ne bude imao gr-
$eve u stopalima. Nakon faze vu$enja, oslonite se
na pete i sna!no ra#irite sve no!ne prste kako biste
istegnuli male mi#i"e tabana. Ponovite $etiri puta.
&abica
Oboje u%ite unutar hula-hopa. Podignite ga malo
iznad koljena i otvaranjem koljena u $u$nju zadr!ite
hula-hop na toj poziciji. Ruke isprepletite iza glave.
Udisajem se isprsite, uvucite trbuh, zarotirajte zdjeli-
cu prema naprijed ili tako da izbacite guzu van. Pazi-
te da vam ne padne rekvizit. Izdisajem podvucite gu-
zu dok hula-hop nogama poku#avate ra#iriti u stra-
nu. Istovremeno trupom oboje radite rotaciju u lijevo
i spojite svoje laktove. Ponovite naizmjeni$no deset
puta. Vje!bom utje$ete na pokretljivost lumbalne
kralje!nice, sna!ite trbuh i vanjske bedrene mi#i"e.
Naklon
Okrenite se le%ima jedno drugom. Hula-hop
dr!ite ispru!enim rukama iza tijela i malo ga ras-
tegnite. Udisajem se isprsite, uvucite trbuh, akti-
virajte mi#i"e nogu i le%a te se podignite do pola
podignite na prste. Testirajte svoju ravnote!u. Iz-
disajem zadr!avaju"i ravna le%a i opru!ene noge
spu#tajte trup prema podu. Osjetite sna!enje le-
%a dok istovremeno iste!ete stra!nje mi#i"e no-
gu. Ponovite vje!bu #est puta.
Obla'enje hula-hopa
Kleknite licem #to bli!e partneru i uhvatite rek-
vizit s vanjske strane. Udisajem podi!ite hula-
hop iznad glave sti#"u"i ga prema unutra dok
uspravljate trup. Izdisajem spu#tajte hula-hop do
visine ramena savijaju"i laktove. Vi ste unutar hu-
la-hopa i rukama ga povla$ite prema van. Vje!bu
ponovite osam puta i osjetite mi#i"e ruku, rame-
na i gornjeg dijela le%a. Hula-hop mo!ete stiskati
prema unutra ili povla$iti na van te na taj na$in
proizvesti silu i sna!iti mi#i"e.
Bo'no istezanje
Kleknite licem prema partneru od kojeg ste
udaljeni za veli$inu rekvizita. Udisajem uspravite
trup i rastegnite hula-hop rukama u visini trupa.
Osjetite sna!enje mi#i"a ruku, ramena i le%a. Iz-
disajem savijte trup na jednu stranu dok suprot-
nom rukom podi!ete jednu stranu rekvizita pre-
ko glave. Na jednoj strani mi#i"a trupa i ruke os-
jetit "ete istezanje, a na drugoj sna!enje istih.
Ponovite naizmjeni$no osam puta. (G. I.)
Za sva pitanja Martini se mo#ete obratiti na e-mail:
