Sakralna i profana arhitekturaAntička Grčka i Rim

Sakralna arhitektura

► • hram

► • grobnica

► • mauzolej

► • žrtvenik

► • ostali objekti

Profana arhitektura

► • stambena kuća

► • kazalište

► • palača

► • most

► • amfiteatar

► • stadion

► • slavoluk

► • terme

► • ostali objekti

Literatura► Povijest 3, Helenizam i rimska Republika, skupina autora, Zagreb 2007., 59-79.► Povijest 4, Rimsko carstvo, skupina autora, Zagreb 2007., 349-365► Furio Durando, Drevna Grčka, Zagreb 1999., (pojedina poglavlja vezana uz temu)► Anna Maria Liberati, Fabio Bourbon, drevni Rim, Zagreb 2000., (pojedina poglavlja vezana uz temu)

Za one koji žele više

► Mate Suić, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 2003.

► Nenad Cambi, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj. Antika, Zagreb 2002. (pojedina poglavlja vezana uz temu)

Kreta

► Kretska ili minojska kultura- 2. tisućljeće pr. Kr.

-Predindoeuropljani, razvili prvu visoku civilizaciju u Europi, s najstarijim europskim pismom.

-Ekonomska baza: pomorska trgovina. -Zahvaljujući vrlo dobrom položaju u istočnom Sredozemlju, u blizini visoko razvijenih civilizacija na Bliskom Istoku i u sjeveroistočnoj Africi, s kojima je imalo čvrste trgovačke veze, kretsko stanovništvo pod njihovim utjecajem razvija osebujnu arhitekturu, tzv. palače.

Palače► Sastoje se od mnoštva prostorija grupiranih oko nekoliko središnjih dvorišta.► Prostori: -rezidencijalni,-kultni,-proizvodni i radionički-skladišni,-za radnike i sluge,-stajski.

► Velike palače iz ‘zlatnog doba’ Krete (oko 600 godina), između 2000. i 1400. pr. Kr. na istočnom su dijelu otoka:► Knosos, Festos, Malia, Hagia Triada, Hanija, Kato Zakros.

1

► Palače su sjedišta lokalnih vladara.► Jedan od osnovnih elemenata kretske arhitekture je stup.► Tipični kretski stup je jednostavan, gladak, uži na dnu i širi pri vrhu.► Živopisan kolorit vanjskih površina i unutarnjih prostora.► Oslikavanje freskama

Prizori svakidašnjeg života i obrednih igara

Mikena

► Mikenska kultura nastaje na sjeveroistočnom Peloponezu► Cvate u vremenu između 1600. i 1100. pr. Kr.► Obuhvatila je čitav Peloponez, te istočne dijelove srednje i sjeverne Grčke.► Oko 1400. pr. Kr. proširila se na Kretu.

-Dobila je ime prema gradu Mikeni na sjeveroistočnom Peloponezu

Palače i grobnice

► Grobnice: jamski grobovi i tolos grobnice za rodovsku aristokraciju► Palače: utvrđene, na uzvišenjima, vidljiv kretski utjecajKiklopski zidovi-Jedna od značajki mikenske gradnje su golemi kameni blokovi zidani suhozidom.

Grobnice► Tolos grobnice – oblika košnice, s prilaznim hodnikom -Prekrivene zemljanim humkom -Presjek tolos grobnice: lažni svod, grobna komora

► Jamski grobovi

Palače-Primarna funkcija je obrambena

Megaron► ‘Velika dvorana’ u mikenskoj kulturi► Pravokutan tlocrt, sprijeda otvoren trijem, u sredini ognjište► Služila za svetkovine, obrede, žrtvovanja, ratna vijeća► Prototip grčkog hrama

Grčka

Hram► Razvija se iz mikenskog megarona► Najraniji oblik je templum in antis – hram u antama► Najstariji hramovi građeni su od drveta i ćerpića.► Kasnije dobivaju kamene elemente – stupove.► Od 7. stoljeća hramovi se grade od kamena.► Zadržavaju osnovnu konstrukciju drvenih hramova.

Razvitak i oblici hramova► hram u antama► dvostruki hram u antama► prostilos► amfiprostilos► peripteros► dipteros► tripteros

► Poseban oblik – odeon (okruglog tlocrta).► Osnovne prostorije: pronaos (predvorje) naos (svetište) – glavni dio hrama

2

opistodomos (riznica)

► U naosu se nalazio veliki kip božanstva kojem je hram podignut.

► U starije doba načinjen je od drveta i (ponekad) slonovače i obložen zlatom – hriselefantinska tehnika.

► Kip Atene Partenos u Partenonu na atenskoj Akropoli.-Djelo kipara Fidije.

Slogovi ili redovi

Dorski red► Najstariji red, nastao u prvoj polovici 7. st. pr. Kr. na Peloponezu.► Dorske proporcije izražavaju snagu i robusnost i teže strogom redu.

► Stereobat (krepidoma) s 3 stube► Stilobat – pod iz kojeg izlazi stup► Stup: stablo i kapitel stupa► Kapitel: abakus (kvadratična ploča), ehinus (zaobljena okrugla ploča)► Stablo stupa ima 16-24 -najčešće 20 kanelura► Entazis – blaga zakrivljenost► Stup se sužava prema vrhu► Arhitrav – greda iznad stupova► Iznad arhitrava je friz► Čine ga triglifi i metope – reljefne ploče► Iznad friza je vijenac, koji završava kimationom► Krov i ploča vijenca – gejzon – čine zabat ili timpanon: visina iznosi 1/8 do 1/7 njegove širineNa timpanonu se nalazi trokutasto koncipiran reljef, a na vrhu zabata je akroterij

Jonski red► Nastao početkom 6. st. r. Kr. u maloazijskom i istočnoegejskom prostoru.► Izražava vitkost i gracioznost, viši je i vitkiji od dorskog stupa.► Stup ima bazu► Entazis je blaži► Kapitel se sastoji od abakusa i voluta► Volute potječu iz Male Azije.► Friz nema triglife i metope; ukrašen je reljefima ili je gladak.

Korintski slog► Nastaje oko polovice 5. stoljeća. Bio je omiljeniji kod Rimljana nego kod Grka, kojima je bio samo alternativa jonskom slogu. Glavna razlika je u kapitelu.► Kapitel je u obliku okrugle košare od akantusovog lišća, koja se širi prema vrhu.► Najstariji korintski kapiteli utvrđeni su na Siciliji.► Prema legendi, oblikovao ga je atički kipar Kalimah u Korintu.► Inspirirala ga je košara poklopljena kamenom pločom, na jednom dječjem grobu, ostavljena na korijenu akantusa, čiji su je listovi u proljeće obavili.

Osobit oblik stupova jesu karijatide.► Primjer: Erechteion na Akropoli u Ateni.

Hramovi su bili obojani živim bojama: bijelom, crvenom, plavom i iznimno crnom

Okrugli hramovi► Ponekad su građeni hramovi okruglog tlocrta, tzv. odeoni, kao što su hram Atene Pronaios i Filipeion u Delfima.

Sveti prostor hrama i njegove okolice – temenos.Hram je božja kuća, javni obredi i žrtvovanja odvijaju se ispred hrama.

Telesterion u EleuziniNamijenjen je održavanju Eleuzinskih misterija, posvećenih božici Demetri.► 1. tzv. Solonov telesterij, podignut oko 600. g.

3

► 2. - Pizistratov tel., u 6. i 5. st. - pravokutna građevina 27 x 27 m, s 5 redova po 5 stupova► 3. – Kimonov telesterij, poslije perzijskih ratova, 27 x 44 m, s 3 reda po 7 stupova► Periklov iz 5. st., 54 x 52 m, sa 7 redova po 6 stupova (današnji ostaci).

Ruševine telesterija u gradu Eleuzini

Mauzolej

Mauzolej u Halikarnasu, Turska

► Prema karijskom kralju Mauzolu

► Grobnica-hram, građen oko 360. g.

► Širina 66 m, dužina 77 m, visina 45 m.1. kat visok 20 m: grobnica Mauzola i Artemizije, s reljefnim prizorima2. kat: 12 m visoka kolonada oko prostora za žrtvovanjaKrov, visok 7 m, u obliku stepeničaste piramide

Kazalište

► Kao arhitektonska struktura razvija se između 6. i 5. stoljeća pr. Kr..

► Ranija su bila drvena

► Uvijek su umetnuta u padinu umjetne ili prirodne uzvisine. U 4. stoljeću kodificiran je arhitektonski oblik kazališta.

Glavni dijelovi:orchestra - kružni ili polukružni prostor za korskene - pozornica s arhitektonskom pozadinomkoilon – gledalište

Kazališta u Delfima, Taormini

Etruščani• Gdje su Etruščani obitavali ?

-zapadna središnja Italija-750.-500. sele se na sjever (dolaze do Jadrana), Korziku te prema jugu uz zapadnu obalu

• I kada? od 8. do 4. stoljećaPokorili su ih Rimljani

Grobnice• Hypogeum grobnicePotpuno pod zemljom, ukopane ili unutar postojeće prirodne šupljine.Jedan ili više grobova povezanih uskim hodnicimaZa osobe visokog položaja, osobito političare, vojnike i svećenike

• Aedicula grobniceSagrađene na otvorenomeTeoretski u obliku hramova, zapravo poput najranijih etruščanskih kuća

• Tholos (tumulus) grobniceGrade se od 7. st. nadaljeOkruglog tlocrta, prekrivene zemljomAristokratske obiteljske grobnice za više generacija

Nekropola u CerveterijuNekropola Caere

Etruščani su oslikavali svoje grobnice

Hramovi

• Poznavanje izgleda etruščanskih hramova zahvaljujemo najviše Vitruviju (1. st. pr. Kr. – 1. st. p. Kr.) i njegovu djelu De Architectura.

4

• Nastali prema grčkom uzoru.

• Počinju se graditi potkraj 6. st., a možda već i u 7. st.

• U početku su od drveta i opeka.

• O izgledu govore keramički modeli i ostaci kamenih hramova.

• Osnovni oblik: tri paralelne cele za tri najvažnija božanstva, ulaz sprijeda, veliko i duboko predvorje s dva reda stupova, visoko postolje na kojem hram stoji.• Postoje i hramovi s jednom celom i jednim ili dva reda stupova, te njihove varijante.

• Nizak krov na dvije vode, s oslikanim terakotnim kipovima na svim rubovima.

• Izvana su uglavnom neukrašeni.

• Orijentacija sjever – jug.

• Precizna pravila – gotovo kvadratan tlocrt

Varijante:

• Hramovi s trima celama

• Hramovi s jednom celom

• Hramovi s jednom celom i otvorenim krilima

• Hramovi s jednom celom i zatvorenim krilima

Grčki hram etruščanski hram Grčki hram: Etruščanski hram:STUPOVI oko cijelog hrama samo sprijedaSTEPENICE 3 stepenice uokolo samo sprijedaTRIJEM ispred cele i sa samo ispred cele stražnje strane cele PODIJ malen, sastoji se od visok, sa stepenicama tri stepenice samo sprijedaCELLA jedna prostorija najčešće tri prostorijeZABAT zatvoren i ukrašen otvoren i neukrašen kipovimaKIPOVI na zabatu, u metopama, na krovu na frizuORIJENT. istok – zapad sjever - jug

Rimljani Sakralna arhitektura

► Hramovi

► Mauzoleji

Hramovi► Templum – izvorno, mjesto za promatranje i proricanje – auspicije.

► Kasnije naziv za sveto mjesto

► Templum/hram – građevina za religijske aktivnosti

Nastaju pod izrazitim etruščanskim utjecajem. Jedan od prvih hramova je hram posvećen Kapitolijskoj trijadi, podignut 509. godine, na Kapitoliju.

► Podignuti na visokom podiju

► Pristup stepenicama samo sprijeda

► Trijem dubok: oko 6 redova stupova; samo sprijeda

► Unutrašnjost podijeljena na više prostorija

-Bočni zidovi imali su polustupove i bili su neukrašeni.-Hram u Nimesu (Francuska) – školski primjer rimske hramske arhitekture.

-Najomiljeniji bio je korintski stup u raznim varijacijama

5

Toskanski stup -derivat grčkog dorskog stupa

-Hramovi okruglog tlocrta - češći su nego kod Grka.Primjeri:Herkulov hram na Forumu (gore)Vestin hram na Forumu

► Panteon, najveći i najočuvaniji hram kružnog tlocrta► Augustov hram na Forumu, hram s poligonalnim tlocrtom

Mauzoleji

Cilindričnog su oblika s kupolastim ili koničnim krovom, prema uzoru na etruščanske tumulus/tolos grobnice.

Hadrijanov mauzolej - današnja Anđeoska tvrđava

U kasnijem Carstvu mogu biti i poligonalnog tlocrta, kao npr. Dioklecijanov mauzolej.

Augustov mauzolej u Rimu sagrađen 28. god. na Marsovom polju, danas Piazza Augusto Imperatore. Okruglog je tlocrta s koničnim krovom. ------Činilo ga je nekoliko koncentričnih prstena od opeke i zemlje, na kojima su rasli čempresi.-Na vrhu krova nalazio se Augustov kip.-Visina: 42 metra-Promjer: 90 metara-Bio je bogato ukrašen kipovima i reljefima.-Ispred ulaza bila su dva obeliska od ružičastog granita (danas dislocirani). -Od ulaza je išao hodnik do pogrebne komore s trima nišama u kojima su bile zlatne urne carske obitelji.-Osim Augusta, pokopano je još 14 osoba. Posljednji je car Nerva. -410. Goti su opljačkali grobove, no nisu oštetili građevinu.-U srednjem vijeku pretvoren je u tvrđavu. 1167. napušten je i razrušen.-U 19. st. tu su se održavale borbe s bikovima!-Kasnije je mauzolej služio kao prostor za održavanje koncerata.

Profana arhitektura

► Kazališta

► Amfiteatri

► Cirkusi

► Mostovi

► Terme

► Slavoluci

► Stambene zgrade

► Palače itd.

Kazalište

► Preuzeto od Grka.► Često se koriste padom terena, a na ravnom tlu gledalište grade na kosim svodovima.► U početku privremena – drvena; prvo kameno izgrađeno 55. g.

-Sastoji se od polukružne bine i gledališta, koji ima trijem što natkriva najgornje redove sjedala.-Vitruvije je dao pravila za gradnju teatra, temeljena na grčkim iskustvima.-Svaki veći grad imao je teatar. U Rimu su najpoznatiji Marcelusov i Pompejev.-Dobro sačuvana kazališta nalaze se još u Ostiji, Pompejima, Herkulanumu, Orangeu, Timgadu, Pergamonu, Guelmi

Amfiteatar

-Nastali pod utjecajem teatra.-Podignuti su na ravnom terenu.-Sastoje se od dva glavna dijela: gledališta (cavea) i arene.-Gledalište leži na nagnutim svodovima koji se oslanjaju na radijalno postavljene zidove ili stupove.-Arena se nalazi u sredini ovalnog gledališta. Prostorije arene su pod zemljom. Između arene i gledališta nalazio se visoki zid kao zaštita gledatelja.

6

-Služili su održavanju gladijatorskih borbi.-Prve održane 264. g. pri pogrebu Junija Bruta.-Do Cezarovog vremena borbe su u gradu Rimu održavane na Forumu.-U nekim amfiteatrima su održavane i pomorske bitke – naumahije.

Koloseum u Rimu-Najpoznatiji i najveći rimski amfiteatar.-Colosseum ili Flavijev amfiteatar, nazvan po ogromnom kipu cara Nerona koji se nalazio ispred ulaza.-Gradnja početa između 70. i 72. godine, za cara Vespazijana, završena 80. god. za njegova sina Tita. Kasnije je Domicijan radio neke preinake.-U 6. st. unutar Koloseuma podignuta je mala crkva, a arena je pretvorena u groblje.-Oko 1200. g. pretvoren je u tvrđavu.-1349. g. potres je srušio dio ziđa.-U 14. st. postao je ‘sveto mjesto’ i boravište jednog crkvenog reda sve do 19. st.-Ovalna arena (od lat. riječi za pijesak – harena), veličine 83 x 48 m.-Ispod arene je hipogeum (= podzemlje) u dvije razine, s mnogim prostorijama.-Tu su se nalazile dizalice za dizanje i spuštanje scene i mehanizam za punjenje arene vodom.-Ukupna visina Koloseuma je 48 m, a dijametri su 189 x 156 m.-Opseg mu je iznosio više od 500 metara.-Imao je 80 000 sjedećih i 10 000 stajaćih mjesta.-Oko 500 000 ljudi i više od milijun životinja izgubilo je život u igrama i borbama u Koloseumu!

Grad Lucca u Toscani – jedan od glavnih gradskih trgova čuva oblik nekadašnjeg amfiteatra.

Cirkus

-Cirkusi su služili za utrke dvokolica. -Sastojali su se od vrlo izdužene arene i nagnutog gledališta.-Uzduž arene nalazio se niski zid spina, ukrašen kipovima.-Ulaz je bio bogato ukrašen stupovima i kipovima, pa čak i kulama.-Na oba kraja nalazili su se stupovi za razgraničenje (meta).-Na jednom kraju cirkusa bile su štale i ostale pomoćne prostorije (carceres).-Najstariji cirkus postojao je u Rimu još u vrijeme etruščanskih kraljeva.-Na mjestu današnje bazilike Sv. Petra nalazio se Neronov cirkus.

Najveći i najbogatiji bio je Circus maximus na Via Apia u Rimu.-Podignut je u 1.st.-Imao je površinu 645 x 124 m i mogao je primiti 150 000 gledatelja.-Više puta je obnavljan, preuređivan i proširivan, sve do Trajanovog vremena (2. st.).-Na spini su se nalazili Augustov i Konstantinov obelisk, dopremljeni iz Egipta.

Piazza navona - jedno od najomiljenijih odredišta u Rimu, nekoć je bila Domicijanov cirkus

Mostovi

-U početku drveni, kasnije građeni od kamena i betona, ali i od drveta.-Temeljna struktura je luk koji se oslanja na masivne stupove.-Uglavnom su bili širi od 5 metara.-Većina ih je blago nagnuta, tj. ukošena prema sredini.-Najstariji kameni most je Pons Aemilius sagrađen 142. g. pr. Kr. u Rimu. Kasnije je nazvan Ponte Rotto (Slomljeni most).

Najveći rimski most – Trajanov most podignut u 2. stoljeću, na donjem Dunavu, kod Željeznih vrata (Đerdap).-dužina: 1.135 m-širina: 15 m-visina: 19 m od razine vode-Konstruirao ga je Apolodor iz Damaska.-Uništio ga Aurelije nakon što su Rimljani izgubili Daciju.

Rimljani su gradili i jednostavne drvene mostove za prebacivanje vojske preko rijeka.

Zahvaljujući izvrsnoj konstrukciji i dobrim materijalima, mnogi rimski mostovi u uporabi su i danas.-Primjer: most u Trieru, Njemačka.

Akvedukt

-Akvedukti su vodili vodu u gradove ili u proizvodne pogone i rudnike.-Osnovna konstrukcija kao kod mostova: luk i stup.

7

-Ponekad su bili dugački i po nekoliko desetaka kilometara.Kako bi savladali visinske razlike Rimljani su gradili vijadukte od po nekoliko etaža, visoke i po nekoliko desetaka metara.-Primjer: Maro u Španjolskoj-Neki rimski akvedukti i danas su u uporabi, kao npr. akvedukt u Segoviji, u Španjolskoj.

Slavoluk

-Gradnja slavoluka počela je u vrijeme Republike, no ne zna se točno kada.-Tada su to bili privremeni objekti od opeke ili kamena. -Trajni slavoluci grade se od Augustovog vremena, tj. 1. st.-Za Carstva, u gradu Rimu bilo je 36 slavoluka. Ostalo ih je 5.

-Jezgra objekta je masivan zid, svod i luk. -Preko toga je dekorativna fasada s elementima nekog stilskog reda.-Građeni su od mramora i bogato ukrašeni.-Na vrhu je brončani kip, često kvadriga-Slavoluk je izvorna rimska građevina.-U početku su bili privremeni i jednostavni, a predstavljali su simbolična sveta vrata – fornix - nad čijim su lukom visjeli trofeji, kroz koja su prolazili ratnici nakon bojnog pohoda -> očišćenje od razorne snage borbe.-Kasnije se grade slavoluci s jednim ili trima lukovima, od kojih je onaj srednji najveći.

Terme

Terme su također izvorna rimska građevina.-To su javna kupališta, koja se u vrijeme Carstva grade u svim gradovima.-Prije toga terme su samo u sastavu velikih ladanjskih vila.

Terme su imale slijedeće prostorije:- ulazni dio – vestibul- svlačionicu - apoditerium - prostoriju s hladnim bazenom – frigidarium- prostoriju s mlakim bazenom - tepidarium- prostoriju s toplim bazenom – caldarium; - prostoriju za znojenje – laconicum; uređaj za grijanje vode – prefurnium i prostoriju s pećima – fornaks.

-U termama su se nalazile i ženske prostorije.-Hipokaust (podno grijanje) i tepidarium (mlaka voda)-Unutar termi bili su razni sadržaji, osim prostorija za kupanje.-Bile su tu palestre i druge prostorije obično u sastavu grčkog gimnaziona, prostorije za vođenje rasprava i razgovora, prostorije za igre, bazilike, biblioteke.-Terme su bila javna okupljališta i ogledala javnog života.-Najveće su Dioklecijanove terme u Rimu, no Karakaline su bolje očuvane. Zauzimaju 14 hektara, a jednim dijelom se danas koriste kao velika otvorena pozornica.-U dijelu Dioklecijanovih termi u Rimu napravljena je kapelica Santa Maria degli Angeli.-Velike terme predstavljaju najviši domet rimske arhitekture. -Zidane od opeka, izvana obložene mramorom s elementima stilskih redova.-Masivna jezgra nosi ogromne svodove i kupole, i ima pečat orijentalne gradnje.-Višebojna mramorna obloga rimska je interpretacija grčke arhitekture.

Bazilika

-Ime im potječe od grčke Stoe Basileus u Ateni.-Prva rimska bazilika sagrađena je 180. godine u Rimu.-Bazilike su imale razne namjene: bile su burze, tržnice, sudnice, prostori za političke skupove.-Nije jasno porijeklo bazilike kao građevine. Vjerojatno potječu s istoka (egipatske hipostilne dvorane s visokim centralnim svodovima!).-Vitruvije opisuje bazilike kao građevine s tri broda: srednjim i dva bočna na dvije etaže.-Brodovi su međusobno odijeljeni redovima stupova.-Ukupna širina svih triju brodova je, prema Vitruviju, 1/3 do ½ dužine.-Glavna svrha bazilike je formiranje velikog natkrivenog prostora, koji će moći primiti velik broj ljudi.-Bazilike su svojom osnovnom arhitekturom poslužile kao model ranokršćanskim bazilikama.

Maksencijeva bazilika ili basilica ConstantinaBasilica IuliaBasilica AemiliaKonstantinova bazilika u Trieru (Njemačka), rimskoj Augusti Treverorum, jedna je od najbolje očuvanih uopće.

Stambena arhitektura

8

-Uzori su etruščanske i grčke kuće. -Glavna značajka je unutarnje dvorište – atrij i bočno postavljene prostorije – alae, bez zida prema atriju.Tlocrt tipične rimske gradske kuće.Javlja se u dvjema varijantama:

- s nenatkrivenim atrijem

- s natkrivenim atrijem (rjeđe).Natkriveni atrij kući daje bazilikalni izgled.

Kuće su imale točno određene prostorije za različite svrhe:Vestibulum-Hodnik od ulice do atrija.-Ukrašavan podnim mozaicima.Atrium-Veliki prozračni prostor za primanje gostiju i klijenata, za obiteljska događanja.-Na krovu je imao otvor – compluvium, ispod kojeg se u podu nalazio plitki bazenčić – impluvium za skupljanje kišnice.Cubiculum-Cubicula su male prostorije za različite svrhe.-Ako su u unutrašnjosti kuće, obično su spavaonice.-Ako su uz atrij, onda su knjižnice, prostorije za privatno druženje obitelji.Culina-Kuhinja, obično mala, tamna i zagušljiva prostorija (moglo ih je u kući biti i nekoliko) u kojoj su radili kućni robovi.Exedra-Velika, otmjena prostorija, često iza peristila.-Služila je za formalnu zabavu i za bogate gozbe.-Pod je raskošno ukrašen mozaicima.Peristilum-Unutarnji vrt, okružen stupovima. Ponekad je sadržavao fontanu, kipove ili lararij (kućno svetište lara).-Okolni zidovi bili su oslikani freskama.Tablinum-Iza atrija je tablinum – prostorija otvorena na dvjema stranama, koje su se mogle po potrebi zatvoriti zastorom ili paravanom.-Tu su bile obiteljske financije i mjesto gdje je kućevlasnik primao klijente.Triclinium-Blagovaoica gornje klase rimskih građana, s trima ležaljkama – lectus, na kojima se ležalo za vrijeme objeda.-Žene su sjedile na stolicama s naslonom – chatedrama.Tabernae-Čak su i imućni građani često iznajmljivali prednje prostorije, do ulice, kao trgovine.-Oni koji su se bavili nekim obrtom, (npr. pekari) tu su prodavali svoje proizvode.

Zidovi većine prostorija u kući bili su oslikani freskama u živahnim bojama.

Fortifikacijska arhitektura

-Castrum je ‘vojni grad’, tj. mjesto gdje je boravila vojska.-Obično je podignut za jednu legiju, no u velikim kastrumima, mogle su biti i dvije legije. -Castrum je uobičajeno pravokutan i glavnim ulicama podijeljen na 4 dijela. ► Principium► Via Praetoria► Via Principalis► Porta Principalis Dextra► Porta Praetoria► Porta Principalis Sinistra► Porta Decumana

Via Praetoria: glavna cesta od Porta Decumana do Porta Praetoria, u smjeru istok-zapad. Unutar logora naziva se ‘decumanus’.Via Principalis: cesta koja vodi od Porta Principalis Sinistra do Porta Principalis Dextra. Unutar castruma naziva se ‘cardo’.Praetorium: sjedište glavnog zapovjednika logora – Praefectus Castrorum.Principia: ‘trg’ u sredini logora, okružen zgradama u kojima je glavni stožer. Tu su se čuvale insignia u malom svetištu.

9

-Nasuprot Praetoriuma bio je Questorium prostorije za kvestore, t.j ostale, po rangu niže časnike.-Svaki castrum imao je i mali Forum, po uzoru na gradske forume.

-Logor je opasan bedemima i opkopima, a ulazi su ojačani kulama.-Ulaza je moglo biti od 2 do 6.-Bedeme su imali i rimski gradovi.-Kasnije su mnogi od njih uklopljeni u srednjovjekovne fortifikacije.-Još kasnije, mnogi su porušeni kako ne bi ometali širenje gradova.-Gradski bedemi imali su osobito monumentalna gradska vrata-U blizini logora često su se nalazile promatračnice Speculae.-Privremeni logori su umjesto zidanih imali kule načinjene od drveta.-Većinu zgrada u logoru činile su barake, tj. nastambe za vojsku, zidane ili načinjene od drveta.-U svakoj baraci obitavao je jedan odred.-Dio unutrašnjosti određen je za spremanje oružja, a dio je bio svojevrsni zajednički prostor, gdje su vojnici provodili slobodno vrijeme.-Vojnici su mogli sami kuhati, a namirnice su nabavljali u kantini.-Postojale su i zajedničke sanitarne prostorije

-Kastrumi su mogli biti trajni – Castra stativa ili privremeni.Privremeni: -ljetni logori – Castra aestiva u kojima se obitavalo u šatorima-zimski logori – Castra hiberna u kojima se obitavalo u čvršćim objektima, zidanima od opeke ili drveta, ponekad i kamena.- Castra navalia/nauticaTrajniji logori imali su skladišta hrane, razne radionice, pa čak i vodovod i centralno grijanje u prostorijama za časnike.

Uz granične obrambene zidove, nalazili su se manji logori, castella (mali castrumi), kao što je bio ovaj uz Hadrijanov zid u Škotskoj. -Velik broj kastruma evoluirao je u civilni grad nakon što bi prestala neposredna vojna opasnost ili se pomakla granica.

Mnogi europski gradovi razvili su se iz rimskih vojnih logora, zadržavši u svome nazivu tradiciju kastruma.-To je osobito primjetno u Britaniji, gdje mnogi takvi gradovi u svom nazivu imaju sufiks ‘-caster’ ili ‘-chester’ kao npr. Lancaster, Chester, Manchester, Tadcaster…

Gradnja i graditeljske tehnike

-Rimski graditelji oslanjali su se na grčke i, osobito, etruščanske tehnike gradnje, koje su dalje razvijali i unapređivali. -Glavno etruščansko naslijeđe bili su:- luk- svod- kupola

-Rimski lukovi u pravilu su polukružni.-Oblikuju se poput arhivolte, najčešće s profilima korintskog arhitrava.-Naglašena je peta luka – horizontala iz koje počinje krivina luka, a tjeme luka naglašeno je oblikovanim završnim kamenom.

-Najčešći tip svoda je bačvasti svod, zidan kamenom ili tehnikom cementicium.-U kasnom Carstvu grade se svodovi s nosivim dijelovima ojačavajućih lukova zidani bipedalnim opekama, a sam svod je od opeka ili lijevan.-Građeni su i križni svodovi, u pravilu iznad kvadratnih polja, vrlo rijetko pravokutnih.

-Kupole su Rimljani gradili iznad osmokutnog i okruglog tlocrta, a samo iznimno rijetko iznad kvadratnog (Djerasha u Siriji).-Oktogon su prekrivali tzv. ’’kriškastom’’ ili ’’samostanskom’’ kupolom, a krug jajolikom ili poluloptastom (kalotastom) kupolom.

-Pod grčkim i etruščanskim utjecajem upotrebljavan je stup. Za razliku od Grka kojima je stup konstruktivni dio građevine, Rimljanima je često bio dekorativni element. -Ako je kameni, najčešće je monolitan i gladak.-U kasnijem Carstvu – stupovi od kamena i opeke ili samo od opeke osobite opeke za stupove.

-Temelj etruščanske gradnje bili su pečena opeka i kamen kojim se zidalo bez žbuke.-Te su materijale preuzeli i Rimljani.-Zidanje kamenjem nepravilna oblika – opus siliceum. Zidanje kamenjem pravilna oblika – opus quadratum-Kamenje se povezivalo klinovima i kukama ili ih je spajala vlastita težina.-Taj se način gradnje počeo primjenjivati krajem Republike.-Primjeri:Saturnov hram na Forumu Romanumu u Rimu,Marcelov teatar u Rimu

Opus caementicium-Osobiti zamah graditeljstvu dao je tehnički pronalazak koji se razvio i upotrebljavao od 2. stoljeća.-To je opus caementicium ili lijevani zid.-U daščanu oblogu stavlja se žbuka te naizmjenično slojevi kamena i lomljenog kamena (ekonomična metoda -> otpadni kamen).-Na kraju se zid oblagao opekama ili manjim kamenom na različite načine, od kojih svaki ima svoj naziv.

10

-Ova tehnika omogućavala je podizanje zidova, svodova i lukova velike nosivosti

Opus incertumSastoji se od malenih (veličine šake) nepravilnih lomljenih komada kamena koji se slažu jedan pored drugoga. Ova tehnika se pojavila približno krajem 3. stoljeća.

Opus reticulatum-Sastoji se od omanjih romboidnih kamenih blokova koji tvore mrežu.-Pojavio se sredinom 1. stoljeća, a najviše je upotrebljavan u vrijeme cara Augusta.

Opus quasi reticulatum-Prethodi pravoj tehnici opus reticulatum, kojoj je vrlo sličan, iako nešto ‘neurednije’ izvedbe. -Pojavljuje se također u 1. stoljeću.

Opus latericium-Zid od opeke koju treba lagano obraditi i na koju se lako mogu nanositi različiti slojevi žbuke i ukrasne plastike.-Pojavljuje se sredinom 1. stoljeća poslije Krista i prevladava u vrijeme Carstva.

Opus mixtum-Mješavina obloga od kamena (reticulatum) i opeke (latericium).-Pojavljuje se sredinom 1. stoljeća poslije Krista i raširena je u cijelom razdoblju Carstva.

Opus spicatum-Čine ga opeke, pločice ili klesani kamen složeni u uzorak riblje kosti.-Općenito je imao dekorativnu svrhu.-Često je služio za popločenje javnih površina i tada je u pravilu bio načinjen od opeka.

Opus africanum-Tehnika zidanja opekom ili kamenom, pri kojoj se izmjenjuju okomiti i vodoravni blokovi s međuprostorom popunjenim manjim blokovima. -Ime je dobila prema provinciji Africi gdje je bila najuobičajenija, no upotrebljavana je i na Siciliji i u južnoj Italiji.

Opus craticium-Jeftina građevinska tehnika pri kojoj se u drveni okvir stavlja kamene ispuna ili bilo kakav materijal koji je na raspolaganju: otpadni kamen, neobrađeni kamen, razbijene opeke i sl.-Često je upotrebljavana pri gradnji insula.

Opus isodomum i opus pseudoisodomum-Tehnika zidanja pravilnim kamenim blokovima, složenima tako da se spoj blokova u sljedećem redu nalazi na sredini bloka u prethodnom redu.-Varijanta – različita veličina blokova u svakom drugom redu.

-U 2. stoljeću uvodi se žbuka, što je omogućilo masovnu gradnju opekama, osobito u vrijeme Carstva.-Opeke su bile različite veličine; uobičajena veličina: 38x15x10 cm. -Najčešći omjer: 1.5 : 1 stopa (rimska stopa/paedium = 29.6 cm).-Opeke su bile i različitih oblika za različite svrhe: okrugle, poligonalne, lučne.-Oko sredine 1. stoljeća uvode se žigovi kao oznaka radionice ili legije/kohorte koja ih je izradila.-Otisci psećih i/ili mačjih šapa i svinjskih papaka => vjerojatno apotropejsko značenje.

-Kombinacijom različitih materijala i različitih tehnika postizali su se dojmljivi dekorativni efekti ( raznobojni mramor).

-Krovovi su pokrivani tegulama i imbriksima (tegula/tegulae, imbrix/imbrices).-Otvori imbriksa na krajevima prekrivani su antefiksima, u obliku palmeta, maski ili fantastičnih životinja.

-Pri gradnji Rimljani su koristili različite naprave i pomagala, kao što su skele, jednostavna koloturna dizala ili veliki kranovi složene konstrukcije.

11

12