-
STVARANJE:1. MOJSIJEVA KAO OSNOVA—2. DEO
30. maj2020.
-
1. Mojsijeva i paganizam:
Stvaranje u drugim kulturama.
Stvaranje i idoli.
1. Mojsijeva i Zemlja:
Ravna ploča?
Mlada planeta?
1. Mojsijeva i Biblija:
Stvaranje i ostatak Biblije.
1. Knjiga Mojsijeva je postavila temelj za celokupno Sveto Pismo.
Na primer, Biblija govori o događajima koji će se zbivati u poslednje vreme jer Stvoritelj je još uvek vladar nad svojim delom.
Hajde da proučimo osnovni koncept prvogpoglavlja 1. Mojsijeve da vidimo kako to utiče na ostatak Biblije pa i na samu istoriju.
-
1. Knjiga Mojsijeva 1-2 nije jedini izveštaj o stvaranju čovečanstva. Ima i drugih izveštajakao Atra-Hazi ep, koji govori o akadskom konceptu stvaranja. Takođe postoje egipatski i grčki izveštaji koji opisuju priče o stvaranju.
Svi ovi izveštaji imaju neke zajedničke elemen-te sa stvaranjem iz 1. Mojsijeve (na primer ko-rištenje gline), ali tu su i ogromne razlike.
U ne biblijskim pričama čovečenstvo je bilo stvoreno iz sebičnog akta, ili iz razloga nadme-tanja među bogovima. To je idolatrijska per-verzna istina. .
Jedino 1. Mojsijeva uvodi stvaranje čovečanstva kaorezultat ljubavi svemogućeg Boga, bez i jedne trunke sebičnosti u celom tom činu.
-
U mnogim kulturama, sunce i mesec su bili bogovi koji su stvarali Zemlju i čovečenstvo na njoj. Na primer, Egipčani veruju da je sunce (bog Ra) stvorilo sve forme života na Zemlji. Zato su ta nebeska tela obožavale go-tovo sve kulture u drevnim vremenima.
Zašto sunce i mesec nisu navedeni po imenu?
1. Mojsijeva je sasvim jasna: Bog je ova nebeska tela stvorio sa određenim razlogom. Njihova je funkcija bila da daju svetlo.
U biblijskom stvaranju nema nekih bogova koje trebamo obožavati. Tu nema slučajnosti niti sukoba. Sve jeimalo svoj smisao (Isaija 45,5.18). Samo je naš Bog Stvoritelj dostojan da Ga obožavamo i slavimo.
-
“On kreće zemlju s mesta njezina da joj se stupovi drmaju.” (Jov 9,6)
Neki ljudi veruju da je Zemlja ravna ploča nakon čitanja nekih sti-hova kao što je doslovno ovaj u Jovu, gde izgleda da je zemlja podr-žavana stubovima i četvoricom doslovnih anđela (vidi Otk. 7,1).
Međutim, Knjiga o Jovu takođe objašnjava da Zemlja visiobešena ni o čem (Jov 26,7). Treba da uzmemo u obzir dase mnogi od ovih izraza koriste u poetskom govoru.
Iako znamo da je Zemlja okrugla a ne ravna ploča(Priče 8,27; Isaija 40,22), mi i dalje upotrebljavamo izraze četiri ugla sveta.
Mi takođe govorimo da sunce izlazi i zalazi, iako znamo da se Zemlja okreće oko sunca.Ne izražavamo se naučno. Isto tako, i u Bibliji postoje opisivanja koja koriste opšte prihva-ćene nazive umesto onih naučnih.
-
U Bibliji ima nekoliko genealoških izveštaja koji pokrivaju vremenski period između Adama i Avrama: 1. Mojsijeva 5 i 11, 1. Dnevnika 1,1-27 i Luka 3,23-38.
Izveštaj navodi imena i godine, tako da možemo izračunati koliko je vremena prošloizmeđu Adama i Avraaama.
X godina
Y godina
Z godina
Ako zbrojimo te godine, dobijamao koliko je godina poživeo Avraam.
Prema jevrejskoj tradiciji, stvaranje se zbilo 3760.godina pre Hrista. Na osnovu toga, 2020. godina u gregorijanskom kalendaru je po jevrejskom 5780. kalendasrska godina. Ovo nije 100% realno vreme, ali tako od prilike možemo znati starost Zemlje.
“‘A’ požive ‘X’ godina, i rodi ‘B’. Rodiv ‘B’, ‘A’ požive ‘Y’ godina, rađajući sinove i kćeri. Tako požive ‘A’ svega ‘Z’ godina; i umre.” (vidi 1. Mojsijeva 5,6-8).
-
U Novom zavetu su Isus i apostoli više puta naveli izveštaj prvih 11 poglavlja 1. Moj. (Mat. 19,4.5; Marko 10,6-9; Luka 11,50.51; Jovan 1,1-3; Dela 14,15; Rim. 1:20; 2. Cor.
4,6; Ef. 3,9; 1. Tim. 2,12-15; Jakov. 3,9; Juda 11.14; Otk. 2,7; 3,14; 22,2.3).
U Starom zavetu se Božja stvaralačka sila često spominje.Na primer, u Knjizi proroka Isaije imamo 10 izveštaja o Bogu Stvoritelju (Is. 42,5; 43,1.7.15.21; 45,8; 54,16, 56,7; 57,16; 65,17.18).
Stvaranje se takođe spominje kao važan deo temelja doktrine o pitanju greha ili spasenja(Rimljanima 5,12-19).
Da nema temelja 1. Mojsijeve, Biblija bi izgu-bila svoju snagu povezanosti i pouzdanosti.
-
“Mi ovisimo o Bibliji za znanje rane istorijenašeg sveta, za stvaranje čoveka, i njegov pad ugreh. Odstranite Božju Reč, i onda možemo daočekujemo da će ostati bajke i pretpostavkeoslabljenog intelekta koji je siguran rezultatzabavljačke pogreške.
Potrebna nam je autentična istorija poreklaZemlje, pad Lucifera, i uvođenje greha u svet.Bez Biblije ostali bi zbunjeni lažnim teorijama.Um bi bio podvrgnut, tiraniji praznoverja iprevara. Ali, budući da posedujemo autentičnuistoriju početka sveta, ne dozvolimo da nasometaju ljudske pretpostavke i nepouzdaneteorije.”
Elen Vajt, Um, karakter, i osobnost, vol. 2, str. 742.