2
3
Đ. Kukec, B. Hršak
Konstruiranje 3D modeliranjem
S primjerima
Bjelovar, siječanj, 2012.
4
Autor: Đuro Kukec, prof. i Božidar Hršak, dipl. ing.
Recenzenti: Dunja Srpak ,dipl. ing. i Mr.sc. Zlatko Botak
Lektor: Valentina Šinjori, prof.
Crteži: Đuro Kukec, prof. i Božidar Hršak, dipl. ing.
Udžbenik Konstruiranje 3D modeliranjem
CIP
Odluka _________
Tisak_________
Ni jedan dio udžbenika ne smije se preslikavati i umnožavati bez pismenog dopuštenja autora.
5
Sadrţaj:
1. OSNOVE TEHNOLOŠKIH PROCESA ................................................................................................................ 7
1.1 RUČNE OBRADE ........................................................................................................................................ 8 1.1.1 MJERENJE I ZACRTAVANJE .................................................................................................................... 8 1.1.2 TEORIJA REZANJA.................................................................................................................................. 9 1.1.3 TURPIJANJE ......................................................................................................................................... 10 1.1.4 RUČNO PILJENJE ................................................................................................................................. 11 1.1.5 OBILJEŽAVANJE ................................................................................................................................... 12
1.2 STROJNE OBRADE.................................................................................................................................... 13 1.2.1 BUŠENJE .............................................................................................................................................. 13 1.2.2 UPUŠTANJE ......................................................................................................................................... 15 1.2.3 TOKARENJE ......................................................................................................................................... 16 1.2.4 GLODANJE ........................................................................................................................................... 19
1.3 SPAJANJE ELEMENATA ............................................................................................................................ 20 1.3.1 UREZIVANJE NAVOJA .......................................................................................................................... 20 1.3.2 NAREZIVANJE NAVOJA ........................................................................................................................ 21 1.3.3 ZAKIVANJE .......................................................................................................................................... 22 1.3.4 LIJEPLJENJE ......................................................................................................................................... 24 1.3.5 LEMLJENJE .......................................................................................................................................... 25 1.3.6 ZAVARIVANJE ...................................................................................................................................... 26
2. PROJEKTIRANJE .......................................................................................................................................... 29
2.1 SUČELJE PROGRAMSKOG ALATA SEE ELECTRICAL ................................................................................................ 30 2.2 KNJIŽNICA SIMBOLA ...................................................................................................................................... 30 2.3 TEHNIČKA DOKUMENTACIJA ........................................................................................................................... 30 2.4 ELEKTROPROJEKT 1, POGON KLIZNIH VRATA ...................................................................................................... 31 2.5 SE ELEKTRICAL 2D CRTANJE RAČUNALOM ......................................................................................................... 39 2.6 STVARANJE MAPE SIMBOLA ZA KNJIŽNICU ......................................................................................................... 41 2.7 ELEKTROPROJEKT, STRUJNA SHEMA ................................................................................................................. 42
3. KONSTRUIRANJE 3D MODELIRANJEM ........................................................................................................ 45
3.1 SUČELJE PROGRAMSKOG ALATA SOLID EDGE ..................................................................................................... 46 3.2 MODELIRANJE PRAVOKUTNOG ELEMENTA ......................................................................................................... 47 3.3 MODELIRANJE OKRUGLOG ELEMENTA .............................................................................................................. 55 3.4 MODELIRANJE OSOVINE S KONUSOM, KANALA ZA IZLAZ ALATA I USKOČNIKA ............................................................. 58 3.5 STVARANJE SKLOPA I OZNAČAVANJE HRAPAVOSTI ............................................................................................... 63 3.6 SKLOP STVOREN UZORKOM I PRESJEK S ELEMENTIMA KOJI SE NE SIJEKU ................................................................... 78 3.7 KONSTRUKCIJA SKLOPA MODELIRANJEM PREMA PISANIM PODACIMA ...................................................................... 86 3.8 STVARANJE SKLOPA S VITKIM ELEMENTOM ........................................................................................................ 88 3.9 MODELIRANJE ZAOBLJENIH I DUGIH ELEMENATA ................................................................................................. 95 3.10 OBRADA LIMA I ZAVARIVANJE .................................................................................................................. 100
4. LITERATURA ............................................................................................................................................. 121
5. ZADACI: .................................................................................................................................................... 122
6. KAZALO POJMOVA ................................................................................................................................... 127
6
Uvod
U udžbeniku su sadržaji prilagoĊeni programu predmeta Konstruiranje 3D modeliranjem za
visoku tehniĉku školu, smjer mehatronika. Osim studenata visokih škola mogu ga koristiti i
studenti drugih škola srodnih tehniĉkih smjerova. Može se koristiti i u srednjim školama te u
obrazovanju odraslih u sklopu cjeloživotnog uĉenja.
Sadržaj udžbenika podijeljen je u tri dijela:
1. Tehnološki procesi: Ovaj dio obuhvaća osnove osnovnih ruĉnih i strojnih obrada
materijala koji se koriste za izradu dijelova proizvoda u mehatronici i strojogradnji.
ObraĊeni su postupci spajanja koji se najĉešće primjenju u mehatronici. Poznavanje
tehnoloških procesa nužno je za izradu tehniĉko-tehnološke dokumentacije pri
projektiranju i konstruiranju.
2. Projektiranje: Pod projektiranjem se ovdje podrazumijeva izrada dokumentacije za
elektrotehničke i elektroničke dijelove koji su ugraĊeni u proizvod. U ovom dijelu su
i tri vježbe, prilagoĊenee za izvedbu programskim alatom SEE Electrical.
3. Konstruiranje 3D modeliranjem: Kroz primjere u devet vježbi razraĊeni su postupci
konstruiranja dijelova iz mehatronike i strojogradnje programskim alatom Solid Ege.
Sadržaji se nadovezuju na sadržaje u udžbeniku Tehnička dokumentacija. Projektiranjem i
konstruiranjem stvara se cjelovita dokumentacija proizvoda od elektronike do mehanike i od
ideje, proizvodnje do održavanja, što sve zajedno možemo nazvati dokumentacijom za
mehatroniku.
Autori zahvaljuju Visokoj tehniĉkoj školi u Bjelovaru na razumijevanju i podršci, bez koje
ovaj udžbenik ne bi mogli izdati.
Autori
7
1. Osnove tehnoloških procesa
Poglavlje Osnove tehnoloških procesa podijeljeno je u tri dijela, a sadrži:
1. Ruĉne obrade
2. Strojne obrade
3. Spajanje elemenata
U procesima obrade materijala nabrojani su postupci obrade, alati, strojevi, sredstva za izradu
i mjere zaštite o kojima treba voditi raĉuna prigodom konstruiranja 3D modeliranjem.
Konstruiranjem se unaprijed za svaki proizvod odreĊuju sve karakteristike proizvoda:
Oblik proizvoda s dopuštenim odstupanjima od oblika
Dmenzije proizvoda s dopuštenim odstupanjima
Kvaliteta površina s odstupanjima od kvalitete površine
Položaj površina s odstupanjima od položaja
Kod konstruiranja proizvoda treba predvidjeti sve elemente koji mogu pridonijeti što većem
uĉinku, a naroĉito voditi raĉuna:
O materijalima, u mehatronici i strojogradnji je to najĉešće ĉelik i drugi profili u
šipkama, limovi, žice i odljevci
O alatima, strojevima i drugim mogućnostima raspoložive radionice
O režimu rada. U režimu rada naroĉito je važno vrijeme izrade proizvoda koje utjeĉe
na cijenu proizvoda, a važno je i za izradu planova proizvodnje. Pri raĉunanju ili
snimanju vremena izrade za ukupno vrijeme izrade, osim tehnološkog vremena u obzir
treba uzeti i pripremno-završno vrijeme, pomoćno vrijeme i dodatno vrijeme.
O zaštiti okoliša
Pouzdanost je važna karakteristika svake konstrukcije, pouzdana konstrukcija je ona koja će
bezprijekorno biti u funkciji u zadanom vremenu. Oblik, dimenzije, kvaliteta površina, režim
rada, raspoloživi strojevi i alati utjeĉu na pouzdanost i rentabilnost, zato se svaki detalj
konstrukcije prije izrade dokumentacije mora detaljno obraditi s obzirom na zahtjeve
proizvoda i mogućnosti proizvodnje.
8
1.1 RUČNE OBRADE
1.1.1 MJERENJE I ZACRTAVANJE
Mjerenjem se odreĎuje koliko mjernih jedinica sadrži neka veličina.
Zacrtavanjem se prije ručne obrade crtaju konture na predmetu obrade ili se zacrta mjesto
odrezivanja, obrade, mjesto točkanja.
Pri konstrukciji proizvoda treba voditi raĉuna o naĉinu mjerenja. Modeliranjem se proizvodu
daje oblik, a kotiranjem mjere. Pri kotiranju treba paziti da se na crtež ne unese pogrešna
mjera, a zatim da se naĉinom kotiranja onemogući zbrajanje odstupanja, jedno i drugo dovodi
do škarta.
Alati za mjerenje koji se najčešće koriste u ručnim i strojnim obradama:
1. Ĉe. metar, ravnala.
2. Univerzalno pomiĉno mjerilo, dubinomjer
3. Mikrometri, komparatori
4. Kalibri, mjerila za kutove
Alati za zacrtavanje:
1. Kutnik
2. Ĉeliĉno ravnalo
3. Crtaća igla obiĉna
4. Crtaća igla na stalku
5. Šestar
Postupak zacrtavanja:
1. Ĉišćenje: prije zacrtavanja treba krpom, ĉeliĉnom ĉetkom ili brusnim papirom oĉistiti
površinu na kojoj će se zacrtavati.
2. Bojanje: temeljnom bojom obojiti površinu.
3. Sjenĉanje: manja se površina može kredom posjenĉati prije zacrtavanja.
4. Iglu za zacrtavanje voditi neprekinuto, sam vrh postaviti uz stranicu kutnika ili
ravnalo.
Rad na siguran način:
1. Crtaću iglu ne nositi u džepovima, može doći do ubodne rane kod prigibanja.
2. Mjerila odlagati na glatku i ĉistu podlogu (od platna, filca ili drva).
Sredstva za zacrtavanje:
1. Crtaća igla
2. Ĉeliĉno ravnalo
3. Kutnik
4. Metar
5. Pomiĉno mjerilo
Radne operacije:
1. Mjerenje.
2. Zacrtavanje.
9
1.1.2 TEORIJA REZANJA
Djelovanje oštrice
a) I. faza: u poĉetnoj fazi djelovanja oštrica sabija-stisne materijal.
b) II. faza: sila F savladava kohezijsku silu koja drži kristale na okupu, oštrica reže-lomi
materijal.
c) III. faza: daljnjim djelovanjem sile F materijal se razdvaja.
Geometrija oštrice
Uspješnost obrade odvajanjem ĉestica u velikoj mjeri ovisi o tome su oštrice reznih alata
pravilno nabrušene. Pravilno nabrušena oštrica mora biti oštra, s tim da su plohe pod
odreĊenim kutom, moraju imati odreĊenu geometriju. Osnovni kutovi su α, β, i γ.
10
1.1.3 TURPIJANJE
Turpijanje je ručna obrada odvajanjem čestica pomoću alata s puno oštrica – turpije.
Vrste turpija:
a) Prema nasjeku:
a. Turpije s jednostrukim nasjekom
b. Turpije s dvostrukim nasjekom
c. Turpije s luĉnim nasjekom
b) Prema obliku:
a. Plosnate turpije
b. Kvadratne turpije
c. Poluokrugle turpije
d. Okrugle turpije
e. Trokutaste turpije
f. Specijalne turpije
Postupak rada s turpijom:
1. Predmet stegnuti u škrip, što bliže ĉeljustima škripa.
2. Radni hod je naprijed, treba pritiskom djelovati na turpiju tijekom kretanja.
3. Kontrolu obraĊivane površine vršiti kutnikom, pomiĉnim mjerilom i ĉeliĉnim
ravnalom.
Rad na siguran način:
1. Ruĉka turpije mora biti pravilno nasaĊena.
2. Ne koristiti turpije bez ruĉke.
Sredstva za izradu:
1. Paralelni škrip
2. Kutnik
3. Pomiĉno mjerilo
4. Crtaća igla
Radne operacije:
1. Mjerenje
2. Zacrtavanje
3. Turpijanje
4. Kontrolno mjerenje
11
1.1.4 RUČNO PILJENJE
Ručno piljenje izvodi se ručnom pilom, a to je operacija ručne obrade odvajanja materijala
ili razdvajanja materijala.
Alati za ručno piljenje su ruĉne pile koje se sastoje:
1. Od okvira koji ima jedan nepomiĉni držaĉ lista pile na kojem je s druge strane držaĉ
ruĉke i jedan pomiĉni držaĉ lista pile na kojem je s druge strane navoj te podložna
ploĉica i leptir matica za pritezanje.
2. Rezni dio je list pile koji ima valoviti razvod zubi za stvaranja propilka šireg od lista,
radi smanjenja trenja i time sprjeĉavanje zagrijavanja lista i obraĊivanog materijala.
Postupak rada ručnom pilom:
1. Predmet stegnuti što bliže ĉeljusti škripa.
2. Dobro zategnuti list pile.
3. Zube lista pile okrenuti prema naprijed.
4. Radni hod je prema naprijed, u tom smjeru lagano, po potrebi, pritisnuti pilu.
5. Koristiti cijelu dužinu lista pile.
Rad na siguran način:
1. Ne piliti predmete tanje od 3 mm jer se javljaju vibracije koje mogu prouzroĉiti
oštećenje lista i materijala te povredu.
2. Drška mora biti pravilno nasaĊena.
3. Ne koristiti pilu bez drške.
Sredstva za izradu:
5. Paralelni škrip
6. Kutnik
7. Pomiĉno mjerilo
8. Crtaća igla
Radne operacije:
5. Mjerenje
6. Zacrtavanje
7. Ruĉno piljenje
8. Kontrolno mjerenje
12
1.1.5 OBILJEŢAVANJE
Obilježavanje je operacija kojom se obilježe mjesta središta rupa prije bušenja, mogu se
obilježiti i središta kružnica i kružnih lukova te zacrtane konture.
Obilježavanje treba izvesti vrlo precizno jer se pogreška nastavlja u narednim operacijama, a
to može dovesti do škarta. Postupak obilježavanja majstori u radionici još nazivaju i toĉkanje
jer se obilježeno mjesto vidi kao toĉka, iako nije toĉka, nego stožasto udubljenje.
Alati za obilježavanje:
1. Obilježaĉ (toĉkalo)
2. Ĉekić
Postupak rada:
1. Utvrditi mjesto obilježavanja.
2. Obilježavanje izvesti u tri zahvata:
a. Obilježaĉ postsviti koso, vrh obilježaĉa postaviti toĉno na križić crta.
b. Uspraviti obilježaĉ.
c. Snažno i precizno udariti ĉekićem.
Rad na siguran način:
1. Vrh obilježaĉa mora biti pravilno nabrušen.
2. Glava obilježaĉa ne smije biti raskovana.
3. Pri brušenju na brusilici koristiti predviĊene zaštitne naprave i osobna zaštitna
sredstva.
4. Ĉekić mora biti pravilno nasaĊen.
Sredstva za izradu:
1. Obilježaĉ
2. Ĉekić
3. Odgovarajuća mjerila: metar, pomiĉno mjerilo, kutnik, ĉeliĉno ravnalo i sl.
Radne operacije:
1. Obilježavanje
2. Kontrolno mjerenje
13
1.2 STROJNE OBRADE
1.2.1 BUŠENJE
Bušenje je postupak obrade odvajanjem čestica kojim se izraĎuju provrti u predmetu obrade
različitih dimenzija.
Alati za bušenje:
1. Spiralna svrdla
Alati za pridržavanje i pritezanje:
1. Odgovarajuća kliješta, za male predmete
2. Ruĉni škrip
3. Strojni škrip
4. Za velike elemente podmetaĉi i T vijci s polugom
Vrste bušilica:
a) Ruĉno upravljane bušilice
1. Ruĉne i ruĉne elektriĉne bušilice
2. Pneumatske bušilice
3. Stolne bušilice
4. Stupne bušilice
b) Obradni centri
1. Horizontalni
2. Vertikalni
c) Fleksibilni obradni sustavi
Ako se obradnom centru doda transportni sustav, dobije se fleksibilni obradni sustav.
Režim rada:
Za pravilan rad važno je odrediti odgovarajući broj okretaja i posmak.
Brzina rezanja v izraĉuna se prema jednadžbi:
Broj okretaja n koji se podešava na bušilici, može se odrediti iz jednadžbe brzine rezanja.
Posmak s se uzima iz tablica, a ovisi o materijalu alata i materijalu predmeta obrade.
Vrijeme t bušenja izraĉuna se prema jednadžbi:
t = l / n s min
14
Rad na siguran način:
1. Koristiti osobna zaštitna sredstva:
a) Radno odijelo, zakopĉano
b) Zaštitne cipele s ĉeliĉnom kapicom
c) Zaštitne rukavice
d) Zaštitne naoĉale
2. Zaštita pri radu na bušilici:
a) Elementi za prijenos gibanja moraju biti zaštićeni ĉvrstom zaštitnom napravom.
b) Primijeniti pravilan režim rada.
c) Predmet obrade i alat odlagati pravilno.
d) Namještanje alata i predmeta obrade obaviti dok stroj miruje.
e) Kljuĉ izvaditi iz stezne glave.
f) Strugotinu odvajati polugom ili ĉetkom.
Elementi režima rada
1. v = brzina rezanja, obodna brzina najvećeg promjera oštrice ( m/min )
2. d = promjer svrdla ( mm )
3. n = broj okretaja ( okr/min )
4. s = posmak, pravocrtni pomak svrdla u jednom okretaju ( mm/okr )
5. t = vrijeme bušenja ( min )
Postupak rada pri ručnom bušenju
1. Mjerenje
2. Zacrtavanje
3. Obilježavanje ( toĉkanje ), ovom operacijom se obilježaĉem utisne materijal pod
stožastom oštricom. Dobiveno stožasto udubljenje služi za centriranje vrha svrdla radi
bušenja na toĉno odreĊenom mjestu.
4. Bušenje
Bušenje provrta velikih promjera
Provrti velikih promjera uspješno se buše na velikim strojevima koji imaju veliku krutost.
Mogu se pojaviti poteškoće ako treba na manjem stroju bušiti provrte većih promjera.
Preciznost i sigurnost pri radu osigurat će se ako se bušenje obavi u više zahvata. Npr. bušenje
provrta promjera 40 mm:
1. Zahvat, bušenje svrdlom promjera 10 mm
2. Zahvat, bušenje svrdlom promjera 25 mm
3. Zahvat, bušenje svrdlom promjera 40 mm
15
1.2.2 UPUŠTANJE
Upuštanje je dorada krajeva provrta radi izrade sjedišta za glave vijaka raznih oblika te
drugih elemenata, koji nasjedaju u upušteni dio provrta, upuštačima ili svrdlima.
Upuštanje može biti:
1. Konusno
2. Cilindriĉno
U upuštanje se ubraja i poravnavanje manjih površina oko provrta na odljevcima i sliĉnim
proizvodima radi stvaranja ravne površine i kutnosti. Kutnost oko provrta naroĉito je potrebna
radi stvaranja pravilnog posrednog spoja vijcima.
Vrste upuštača:
1. Konusni
2. Cilindriĉni
3. Ĉelni-ravni
Postupak rada s upuštačima:
1. Izbušiti provrte prema nacrtu.
2. Prema promjeru provrta odrediti veliĉinu upuštaĉa.
a. Ako se upušta ĉelnim ili valjkastim upuštaĉem, promjer vodilice upuštaĉa treba
uskladiti s promjerom provrta.
b. Kod konusnih upuštaĉa vodilice nema pa treba odrediti promjer.
3. Podesiti broj okretaja.
4. Mjerenje obraĊivane površine vršiti šablonom ili upuštenom glavom zakovice.
Rad na siguran način:
Primijeniti iste mjere zaštite kao i kod bušenja.
Sredstva za izradu:
1. Konusni upuštaĉ
2. Šablona za kontrolu
Radne operacije:
1. Bušenje
2. Upuštanje
16
1.2.3 TOKARENJE
Tokarenje je postupak strojne obrade odvajanjem čestica, primjenjuje se u obradi predmeta
kružnih oblika.
Osnovne operacije tokarenja:
Uzdužno tokareno Popreĉno tokareno
Tokareno ukošeno Tokareno zaobljeno
Konusno tokarenje Profilno tokarenje
17
Tokarenje kugle Odsijecanje
Ravnine i površine obrade:
Da bi se tokarenjem izradio proizvod, na tokarilici se mora osigurati pogon i odgovarajuća
gibanja predmeta obrade i alata. Geometrija alata je ista kod svih tokarskih noževa bez obzira
na oblik i složenost alata.
Gibanja pri tokarenju:
1. Glavno gibanje ( v ), kružno je i izvodi ga predmet obrade.
2. Posmiĉno gibanje ( vs ), pravocrtno je i izvodi ga alat, tokarski nož.
3. Dostavno gibanje ( dg), pravocrtno je, za uzimanje dubine rezanja.
18
Koordinatne ravnine obratka:
1. Ravnina obrade je ravnina paralelna s površinom obrade.
2. Osnovna ravnina je ravnina usporedna s donjom ravninom alata.
Površine obrade:
1. ObraĊivana površina je površina s koje se odvajaju ĉestice materijala.
2. Površina obrade je površina koja nastaje na obraĊivanoj površini ispod alata.
3. ObraĊena površina je površina iza alata nakon obrade.
Predmeti kružnih oblika obraĊuju se na tokarilicama, a prema tehnološkoj usavršenosti se
mogu podijeliti u tri skupine:
a) Ruĉno upravljane tokarilice
Stolne
Univerzalne
Vertikalne
Ĉelne
Kopirne
Revolverske
b) Programirane tokarilice NC, za automatsku izradu proizvoda jednostavijih
geometrijskih oblika.
c) Tokarski centri CNC, za cjelovitu obradu proizvoda na jednom mjestu, jednim
stezanjem.
19
1.2.4 GLODANJE
Glodanje je složen postupak strojne obrade odvajanjem čestica pomoću alata s više oštrica.
Gibanja pri glodanju: Glavno gibanje ( v ) 1, kružno je i izvodi ga alat.
Pomoćno gibanje ( s ) 2, pravocrtno je i izvodi ga predmet obrade.
Dostavno gibanje ( dg ) 3, pravocrtno je i izvodi ga alat.
Glodanje se izvodi:
a) Na ruĉno upravljanim glodalicama
b) Obradnim centrima
c) Fleksibilnim obradnim sustavima
20
1.3 SPAJANJE ELEMENATA
1.3.1 UREZIVANJE NAVOJA
Urezivanjem se izraĎuju navoji na matici, unutarnji navoji, pomoću ureznica.
1. Za unutarnji navoj, navoj u matici, koriste se urezna svrdla.
Mogu se primijeniti duge ureznice ili kratke trodjelne ureznice.
1. Ureznica koja je oznaĉena jednom crticom I
2. Ureznica koja je oznaĉena dvjema crticama II
3. Ureznica koja je oznaĉena trima crticama III
Postupak urezivanja navoja:
1. Ureznicu postaviti okomito
2. Osigurati podmazivanje ureznice i obraĊivanih površina
3. Na ureznicu postaviti držaĉ i zakretati ureznicu pola kruga naprijed i natrag toliko da
se odvoji strugotina.
4. Urezivanje navoja poĉinje prvom ureznicom, zatim drugom te trećom ureznicom koja
ima puni profil navoja.
Rad na siguran način:
1. Držaĉ mora biti ispravan.
2. Ako se prorezi ureznice napune strugotinom, kretanjem natrag–naprijed ureznicu
izvaditi i oĉistiti strugotinu.
3. Ako ureznica pukne, krhotine pažljivo izvaditi uz prisustvo nastavnika.
Sredstva za izradu:
1. Paralelni škrip za pridržavanje
2. Ureznice prema nazivnim promjerima iz nacrta
3. Držaĉ
Radne operacije:
1. Bušenje
2. Urezivanje navoja
21
1.3.2 NAREZIVANJE NAVOJA
Narezivanjem navoja izraĎuju se navoji na vijku, vanjski navoji, pomoću nareznice.
Vijci se ne izraĊuju u radionicama ruĉno nego strojno u velikim serijama. Pojedinaĉno ili u
malim serijama izraĊuju se samo specijalni vijci na koje su narezuju navoji ruĉno ili strojno.
Vanjski navoji narezuju se nareznicama.
Slika prikazuje navoj na usadnom vijku.
Vrste navoja:
1. Metriĉki
2. Whithworthov
3. Obli
4. Kvadratni, trapezni, obli, za lim, za drvo
Alat za narezivanje navoja
1. Nareznice
Okrugle
Kvadratne
Podesive glave za narezivanje cijevnih navoja
Postupak narezivanja navoja
1. Izraditi ukošenje na vrhu
2. Nareznicu postaviti okomito
3. Za svaki okret naprijed zakrenuti nareznicu natrag toliko da se odvoji strugotina
4. Vršiti podmazivanje
22
1.3.3 ZAKIVANJE
Zakivanje je operacija spajanja elemenata od istih ili različitih materijala u nerazdruživi
spoj.
Prednost spajanja zakivanjem je u tome što se mogu spajati razliĉiti materijali, npr. drvo-
metali, metali-plastika i sl..
Slika prikazuje posredni zakoviĉni spoj (spoj zakovicom).
Elementi zakovice:
1. D – promjer glave zakovice
2. L – duljina tijela zakovice
3. s – debljina elemenata (limova)
4. l – duljina za završnu glavu
5. d – promjer zakovice
6. h – visina glave zakovice
Duljina tijela zakovice
1. Za upuštenu završnu glavu L = s + d
2. Za poluokruglu završnu glavu L = s x 1,2 + d
23
Vrste zakovica:
1. Pune zakovice, sitne zakovice do 10 mm, normalne, promjera iznad 10 mm
2. Šuplje s trnom
3. Zakovice s eksplozivnim punjenjem
Vrste zakovičnih spojeva:
1. Posredni spoj (spoj zakovicom)
2. Neposredni spoj (spoj s jednim od dijelova)
3. Preklopni, jednostiĉni, dvostiĉni (prema položaju spojnih dijelova)
4. Jednoredni, višeredni (prema broju redova)
Postupak zakivanja:
1. Ruĉno
2. Strojno
3. Automatizirano
Zakivanje se izvodi pomoću specijalnih alata prilagoĊenih vrsti i veliĉini zakovice. Za
zakivanje punom zakovicom potrebni su alati: podmetaĉ-oblikaĉ, izvlakaĉ, ruĉni ili strojni
ĉekić i oblikaĉ.
Slika prikazuje neposredni zakoviĉni spoj.
24
1.3.4 LIJEPLJENJE
Lijepljenje je postupak spajanja istih i različitih materijala ljepilom.
Lijepljenje je vrlo ekonomiĉan postupak spajanja materijala jer se mogu spojiti i najrazliĉitiji
materijali. Kod zalijepljenih spojeva treba voditi raĉuna o njihovim prednostima- lagana
konstrukcija, nema deformacija, djeluju izolacijski, i o nedostacima- mala ĉvrstoća koja opada
starenjem, osjetljivost na temperaturu, pri radu potrebna zaštita.
Slika prikazuje preklopni spoj.
Dimenzioniranje zalijepljenog spoja.
Postupak lijepljenja:
1. Odabir najprikladnijeg ljepila
2. Priprema površine, odmašćivanjem, mehaniĉkim i kemijskim ĉišćenjem
3. Nanošenje tankog sloja ljepila
4. Sušenje
5. Sastavljanje pod pritiskom
25
1.3.5 LEMLJENJE
Lemljenjem se metalni dijelovi spajaju u nerastavljiv spoj pomoću dodatnog metala lema.
Lemljenje je najvažniji postupak spajanja dijelova i elemenata u elektronici, elektrotehnici i
finomehanici.
Podjela :
1. Meko lemljenje do 450°C
2. Tvrdo lemljenje preko 450°C
Najčešće primjenjivani spojevi:
1. ĉeoni ravni spoj
2. ĉeoni kosi spoj
3. preklopni spoj
4. spoj u elektrotehnici
Postupak lemljenja:
1. Ĉišćenje površina, odmašćivanjem, mehaniĉkim i kemijskim ĉišćenjem
2. Zagrijavanje lemilom lema i materijala na mjestu spoja
3. Dodavanje lema
26
1.3.6 ZAVARIVANJE
Zavarivanje je postupak spajanja metalnih dijelova zagrijavanjem do temperature taljenja i
dodavanja rastaljenog materijala ili do gnjecavog stanja i spajanja pod pritiskom.
Slika prikazuje kutni zavar kojim je spojena kvadratna cijev s ovalnom ploĉicom.
Zavarivanjem se dobiju nerazdruživi spojevi istovrsnih metala djelovanjem topline uz
dodavanje materijala.
Osnovne vrste zavarenih spojeva
1. Kutni zavar
2. Preklopni kutni zavar
3. V zavar
4. X zavar
5. I zavar
27
Izmjere zavara na crtežu
1. z = a * 1,41
2. Zavar je na crtežu posjenĉan.
3. Oznaĉen strelicom, kosom pomoćnom crtom koja prelazi u vodoravnu crtu.
4. Prva oznaka na vodoravnoj crti a oznaĉava debljinu vrata vara.
5. Druga oznaka brojkom (pr. 3 ) oznaĉava dimenziju debljine vrata.
6. Grafiĉki simbol oznaĉava oblik vara.
7. Brojka iza grafiĉkog znaka oznaĉava (pr. 10 ) duljinu vara.
8. Ako je potrebno duboko prodiranje vara u materijal, ispred svih oznaka dodaje se
oznaka s, a iza oznake brojka (pr. 1 ) koja oznaĉava dubinu u mm na koju var mora
prodrijeti u materijal.
Postupci zavarivanja
1. Taljenjem:
elektroluĉno zavarivanje
plinsko zavarivanje.
2. Pritiskom:
kovaĉko zavarivanje
elektrootporno
Zaštitna sredstva: Zaštitna maska, radno odijelo, kožna pregaĉa, kožne rukavice, zaštitne
cipele.
28
29
2. Projektiranje
Elektronika je uz mehaniku temeljno podruĉje mehatronike. U ovom su poglavlju obraĊeni
osnovni postupci elektroprojektiranja.
Za crtanje raĉunalom u podruĉju elektronike i elektrotehnike primijenjen je programski alat
SEE Electrical.
Poglavlje projektiranje sadrži:
1. Kratak prikaz suĉelja programskog alata SEE Electrical i knjižnice simbola
2. Primjer dokumentacije elektroprojekta
3. Tri uvodne vježbe elektroprojektiranja i to:
2D crtanje raĉunalom u programskom alatu SEE Electrical
Stvaranje mape simbola za knjižnicu
Elektroprojekt
30
2.1 Sučelje programskog alata SEE Electrical
2.2 Knjiţnica simbola
Simboli su elementi koji se ĉesto ponavljaju u crtanju strujnih shema. U stablu simbola
prikazana je knjižnica simbola EN61346-2CRO.
2.3 Tehnička dokumentacija
Ovo poglavlje sadrži projekt u kojem je prikazana dokumentacija i naĉin izrade te
dokumentacije. Crteži i sheme razraĊeni su koliko je potrebno da se objasni njihovo stvaranje
i formiranje crtežnog dijela projekta programskim alatom SEE Electrical.
31
Napomena:
Ovdje je izraĊen crtežni dio dokumentacije. Kad je rijeĉ o cjelovitom elektroprojektu, o
glavnom, izvedbenom i o dokumentaciji izvedenog stanja, treba dodati tehniĉki opis i ostale
zakonom propisane dijelove projekta.
Nazivi projekta:
1. Elektroprojekt, pogon kliznih vrata
2.4 Elektroprojekt 1, pogon kliznih vrata
Projektni zadatak: Nacrtati strujnu shemu pogona kliznih vrata, stvoriti popis elemenata,
listu ožiĉenja, popis kabela te prikljuĉne planove za prikljuĉne letve X, X2 i X3.
01
23
45
67
89
A B C D E F
A B C D E F
-Logo-
Strujna
shema
Project:
Date:
Function:
Drawing
no.:
Školovanje
25.1.2012
Location:
Rev.:
Init.:
4Sheet:
Nextsheet:
Totalsheets:
4
L12.9
L1
L21.9
L2
L31.9
L3
N2.9
N
PE2.9
PE
Q
1 2
3 4
5 6
4K6
4.6
1 2
3 4
5 6
4K7
4.7
1 2
3 4
5 6
4F3
1 2
3 4
5 6
X
112
3
4
5
X
6
7
8
9
X2
1
X2
2
X3
1
X3
2
4S6
4S7
4K7
4.7
4K6
4.6
4K6
4K7
4K6
4.6
13 14
4K7
4.7
13 14
4P8
4P9
NAPAJANJEL1
NAPAJANJEL2
NAPAJANJEL3
NAPAJANJEN
NAPAJANJEPE
4M4
U1
V1
W1
PE
W2 MPP-Y
1 s
2 c
3 p
4 zz
W1 PP-Y
1 s
2 c
3 p
4 p
5 zz
NONC
4.8
4.7
4.4M
NONC
4.9
4.6
4.5M
NONC
NONC
NONC
39
2.5 SE Elektrical 2D crtanje računalom
U 2D crtanju mogu se izraditi grafiĉki prikazi simbola i crtežni dijelovi strujnih shema kako
bi se mogli nacrtati simboli kojih nema u knjižnici simbola. Simboli se mogu pohraniti u
knjižnicu. Mogu se konstruirati osnovni geometrijski elementi i osnovni elementi iz mehanike
i finomehanike. Alat je prvenstveno namijenjen za projektiranje strujnih shema, ormara i
kućnih instalacija.
Za pomoć pri crtanju koristite udžbenik Tehnička dokumentacija:
1. Stvaranje projekta
2. Stablo projekta
3. Alatne trake
4. Projekti
5. 2D alati za crtanje
6. Šrafiranje i sjenĉanje
7. Tekst, tehniĉko pismo
8. Krivulje
Upute za stvaranje novog projekta:
1. Pritisnuti na:
Datoteka
Novi
2. U prozor upisati naziv novog projekta
3. Spremi
4. Odabrati predložak CRO
5. Upisati ime projekta
6. Upisati naziv stranice projekta
01
23
45
67
89
A B C D E F
A B C D E F
-Logo-
2Dcrtanje
Project:
Date:
Function:
Drawing
no.:
Školovanje
25.1.2012
Location:
Rev.:
Init.:
3Sheet:
4Nextsheet:
Totalsheets:
4
1.Crte
2.Izm
jeritiinacrtati
3.Nacrtatiiupisatiurazlicitimbojam
a.4.Izm
jeritiinacrtatisim
bole
TEHNICKO
PISM
OTehnickopismo
TEHNICKOPISMOTehnickopismo
TEHNICKO
PISM
OTehnickopismo
TEHN
ICKOP
ISMO
Tehni
ckopis
mo
K3F5
3F7
5.Konstruiratielipsuurombustranicea=50mm
6.Izmjeritiinacrtatipremaslici
NONC
41
2.6 Stvaranje mape simbola za knjiţnicu
Ako u knjižnici nema simbola za element koji nam treba u shemi, simbol se može nacrtati i
pohraniti u knjižnicu Moji simboli. Kada je simbol pravilno pohranjen u knjižnicu simbola,
on ulazi u bazu i ponaša se kao i svi ostali simboli.
Na slici su prikazani standardni simboli koji se nalaze u knjižnici simbola programskog alata
SEE Electrical. Za vježbu stvaranja simbola dobro je uzeti ove standardne simbole, nacrtati
ih, pohraniti u knjižnicu i provjeriti na jednoj strujnoj shemi.
Za pomoć pri stvaranju simbola koristite udžbenik Tehnička dokumentacija..
Stvoriti simbole:
Naroĉito je važno da su svi prikljuĉci simbola u razmaku od 5 mm.
Za crtanje u elektrotehnici koristite papir formata A4 postavljen vodoravno.
42
2.7 Elektroprojekt, strujna shema
Uz primjer strujne sheme koji prikazuje raspored elemenata, na shemi su upisani nazivi
simbola i naziv mape radi lakšeg pronalaženja simbola. Primjer je izraĊen na dvije stranice,
zato se na potencijalima koji prelaze na drugu stranicu pojavljuju dodatne brojĉane oznake,
poveznice.
Shema na prvoj stranici sadrži dovodni vod, a na drugoj ispravljaĉ 220/12V.
Za pomoć pri crtanju koristite udžbenik Tehnička dokumentacija.
Nakon toĉno nacrtane sheme u grafiĉkim popisima možete stvoriti dokumente i priložiti ih
elektroprojektu i to:
1. Popis dokumenata
2. Popis elemenata
3. Popis stezaljki
4. Ožiĉenje
5. Popis kablova
6. Prikljuĉni plan s grafikom i dr.
Nakon pravilno izraĊene sheme ostalu elektroprojektnu dokumentaciju stvara program.
Treba samo oznaĉiti Grafički popisi, zatim dokument koji treba stvoriti oznaĉiti pritiskom na
desnu tipku te oznaĉiti Stvaraj ( generiraj ).
01
23
45
67
89
A B C D E F
A B C D E F
-Logo-
Upr.iregulacija1
Project:
Date:
Function:
Drawing
no.:
Školovanje
25.1.2012
Location:
Rev.:
Init.:
1Sheet:
2Nextsheet:
Totalsheets:
4
L1L1
2.0
L2L2
4.0
L3L3
4.0
PEPE
2.0
NN
2.0
1M2
U1
V1
W1
PE
1F2.2
1 2
3 4
5 6
1K6
1.6
1 2
3 4
5 6
1F2.1
1
3
5
2
4
6
W 3x1.5
1 b2 c
3 s4 z
1 b2 c
W1
M 3x2.5
PP-Y
3 s
Osiguraci:3-polni
Kontaktireleja,glavni:3-polniNC
Zaštitniuredaj:3-polni,term.over.
Oznakakabelaižica
Stezaljke:4
stezaljke90vert.
Motoriigen.:Trofazni+PE
Gornjipotencijal-F11
Donji
F12
Koristitiknjižnicu
simbola
EN61346-2CR
O
X1
1
2
3
4
1K6
A1 A2
1S6
1F6
Svicireleja:1polni
Sklopnici,jednopolni
NOsazadrškom
Osigurac:1polni
1.2M
NONC
01
23
45
67
89
A B C D E F
A B C D E F
-Logo-
Upr.iregulacija2
Project:
Date:
Function:
Drawing
no.:
Školovanje
25.1.2012
Location:
Rev.:
Init.:
2Sheet:
3Nextsheet:
Totalsheets:
4
L11.9
L14.0
12V
12V
PE1.9
PE4.0
N1.9
N4.0
MM
W2
M 3x1.5
PP-Y
1 b2 c
3 s
220AC
12DC
2G4
ABC
L N PE
1 2
X2
1
2
3
X3
1
2
3
2F4
45
3. Konstruiranje 3D modeliranjem
Mehanika je temeljno podruĉje mehatronike. U ovom su poglavlju primjeri konstruiranja
mehaniĉkih i finomehaniĉkih elemenata 3D modeliranjem. Za modeliranje i stvaranje
tehniĉko-tehnološke dokumentacije primijenjen je programski alat Solid Edge.
Poglavlje konstruiranje 3D modeliranjem sadrži:
1. Prikaz suĉelja programskog alata Solid Edge i detaljne upute za konstruiranje
modeliranjem tehnoloških postupaka koji nisu obraĊeni u udžbeniku Tehniĉka
dokumentacija
2. Tri vježbe konstruiranja modeliranjem pravokutnih i kružnih elemenata
3. Stvaranje sklopa
4. Stvaranje sklopa s elementima koji se ne sijeku
5. Modeliranje vitkih elemenata
6. Obrada lima i zavarivanje
46
3.1 Sučelje programskog alata Solid Edge
Za uspješno konstruiranje 3D modeliranjem treba savladati vježbe iz udžbenika Tehnička
dokumentacija.
47
3.2 Modeliranje pravokutnog elementa
Modeliranje proizvoda s uglavnom ravnim i zaobljenim plohama i izrada tehniĉke
dokumentacije prikazano je na postolju elektromotora i sabirnici.
Upute u prilogu prikazuju stvaranje rupa za vijke s upuštenom glavom, postupak je isti za
izradu rupa za vijke s cilindriĉnom glavom.
Bušenje je postupak obrade odvajanjem ĉestica kojim se izraĊuju provrti okruglog presjeka
reznim alatom svrdlom, najĉešće na alatnom stroju bušilici.
Osim bušenja na bušilicama se još izvode tehnološki postupci:
1. Profilno bušenje
2. Izrada navoja
3. Upuštanje
Upuštanje se izvodi alatima – upuštaĉima.
Radioniĉki crtež crta se na papiru odabranog standardnog formata s okvirom i zaglavljem.
Sastavni crtež osim okvira i zaglavlja ima i sastavnicu s toliko redova koliko ima pozicija.
48
Upute za upuštanje:
U postolju treba izbušiti rupe za vijke s upuštenom glavom .
1. Alatima Provrt i Opcije provrta otvoriti prozor Podošenja. U prozor
upisati dimenzije provrta.
2. U redu.
Postaviti skicu na mjesto provrta
3. Return
4. Završi
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
Broj crtezaMaterijalNaziv i dimenzijePoz.. Kom.
Zavarivanje
51
Model postolja elektromotora
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
1:2
A
A
PRESJEK A-A
B
DETALJ B
R 36
25
822
22
8
49,5
7,5
657,
5
10
2015 15
R8
100
8060
15
10,5
8,5
R58
KukecPostolje elektromotora
Al.00-03-0111 : 1 20.03.2010.
711
,715
53
Model sabirnice
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
90
ADETALJ A
5M
B DETALJ B
6
5,55,5
10
15
1 : 1 12.03.2010.
SabirnicaKukec
8,5
9 x
8,5
9 x
00-02-01
55
3.3 Modeliranje okruglog elementa
Za primjer modeliranja okruglog elementa uzeta je osovina s utorom. U prilogu su upute kako
izraditi utor za klin kojem dno nije na osnovnoj ravnini. Upute prikazuju paralelno pomicanje
ravnine za odreĊenu vrijednost na jednu ili drugu stranu od osnovne ravnine. Postupak je isti
za konstruiranje razliĉitih oblika elemenata kada im baza nije na osnovnoj ravnini.
Utori se izraĊuju glodanjem. Glodanje je visokoproduktivan postupak obrade odvajanjem
ĉestica kojim se izraĊuju razliĉiti oblici pomoću alata s više oštrica – glodala.
Osovina ima s jedne strane navoj kojim se može ostvariri neposredan vijĉani spoj u sklopu.
56
Upute za pomicanje Paralelne ravnine
1. Modelirati okruglo tijelo
2. Pomaknuti Paralelnu ravninu prema nacrtu
3. Na pomaknutoj ravnini nacrtati utor za klin i glodanjem izraditi utor
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
8913 R 3
1428
42110
25
12M x 1,5
1,5 X 45°
16O h8
0,1-0
,2
bruš
eno
Ra 1
,6
0,1-0,2
brušenoRa 1,6
25
Osovina s utoromKukec
4
58
3.4 Modeliranje osovine s konusom, kanala za izlaz alata i uskočnika
Tokarenjem se izraĊuju konusni elementi, ali i razni kružni utori. Tokarenje je postupak
strojne obrade odvajanjem ĉestica kojim se izraĊuju proizvodi okruglog presjeka reznim
alatom tokarskim nožem.
Primjeri u prilogu prikazuju stvaranje konusa i kružnih utora.
Na radioniĉkom crtežu Osovina za ogr. vrata primijenjeno je više operacija:
a) Tokarenje
b) Glodanje utora
c) Tokarenje konusa
d) Tokarenje kanala za izlaz alata-tokarskog noža
e) Narezivanje navoja
59
Upute za izradu konusa:
1. Modelirati okruglo tijelo.
2. Alatom Skošenje tokariti konus. U prozoru Svojstva skošenja odabrati
2kosine.
3. U redu.
4. Upisati mjere prema crtežu i tokariti.
60
Postupak izrade kanala za izlaz alata, uskočnika i sl.
1. Modelirati okruglo tijelo.
2. Alatom Zaokrenuti isječak kostruirati kanal.
3. Ukljuĉiti os rotacije . Oznaĉiti os oko koje predmet rotira.
4. Return
5. Upisati 360°
61
6. Tokariti kanal. Završi
7. Za urezivanje-tokarenje postupak je isti bez obzira na oblik. Oblik kanala konstruirati
prema tehniĉko-tehnološkoj dokumentaciji.
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
Osovina za ogr. vrataKukec
8215
97
1527
4235
8
10
4
2 X 45°
2 X 45°
9°
R 2
22O25O
20M x 1,5
30
139
63
3.5 Stvaranje sklopa i označavanje hrapavosti
Za stvaranje sklopa koristi se modul Sklop, upute za stvaranje sklopa su u prilogu. U prilogu
je dokumentacija za sklop vratilo s remenicom.
Postupak konstruiranja sklopa vratilo s remenicom modeliranjem.
a) Modelirati vratilo
b) Modelirati remenicu
c) Modelirati klin
d) Pozicije sastaviti u sklop
Remenica i vratilo su spojeni klinom. IzmeĊu provrta remenice i rukavca vratila ĉvrst je spoj.
Površine koje su u dodiru moraju biti kvalitetno obraĊene, što se mora oznaĉiti na tehniĉkim
dokumentima. Upute za oznaĉavanje hrapavosti površine su u prilogu.
64
Upute za stvaranje sklopa
Stvaranje sklopa prikazano je na montaži vratila s remenicom. Sklop ima 3 pozicije:
a. POZ. 1 vratilo
b. POZ. 2 remenicu
c. POZ. 3 klin
1. Pokrenuti Sklop.
2. Otvara se prozor, Popis dijelova .
65
3. U prozoru Popis dijelova odabrati POZ.1 vratilo
4. U prozoru Popis dijelova odabrati POZ. klin i postaviti iznad ili lijevo od vratila
66
5. POZ. 3 klin sataviti s POZ.2
6. Za montažu se koriste alati .
Najĉešće korišteni alati za sastavljanje sklopa:
- za spariti plohe, sastaviti jednu do druge
- plošno poravnati, poravnati ĉela dviju ploha
- koncentriĉno poravnati, npr. rukavac i provrt
- za poravnati ili spojiti osnosimetriĉne dijelove
- za spojiti dijelove s dvjema dodirnim toĉkama koje su u sklopu
Montaža klina
7. Alatom Spojiti oznaĉiti kljuĉnu toĉku na vratilu
8. Istim alatom oznaĉiti kljuĉnu toĉku na klinu
67
9. Nakon oznaĉavanja kljuĉne toĉke na klinu, vratilo i klin će se sastaviti u sklop.
Montaža remenice
10. U prozoru Popis dijelova odabrati POZ. 3 i postaviti iznad vratila
68
Remenica nije modelirana na istoj ravnini kao i utor za klin. Da bi se mogla montirati,
potrebna je rotacija za 90°.
11. Alatom Pomaknuti dio otvara se prozor Podešenja analize. Slika prikazuje samo
dio prozora koji se odnosi na pomicanje.
12. U redu.
13. Na vodoravnoj alatnoj traci su alati:
- Pomicanje
- Rotiranje
- Slobodno pomicanje
14. Odabrati alat Rotiranje . Oznaĉiti remenicu i os oko koje treba zakrenuti
remenicu i to u ovom primjeru za 90°.
14. Upisati u mali prozor na vodoravnoj traci 90° .
69
15. Remenica je zakrenuta u položaj za montažu.
16. Prije montaže rukavac i provrt treba osno poravnati.
17. Osno poravnati alatom Osno poravnanje , oznaĉiti rukavac i provrt.
70
18. Prije montaže oznaĉiti kljuĉnu toĉku na rukavcu i na remenici.
19. Sklopu vratila i klina dodana je remenica, sklop je sastavljen.
Prikazano stvaranje sklopa nije jedini naĉin, montaža se može napraviti i drugim alatima što
ovisi o izboru konstruktora.
71
Eksplozivni prikaz
20. U prozoru Aplikacije (Applications) pritisnite na Rastavljeni (eksplozivni) prikaz
(Exploded View). Otvara se okomita alatna traka s alatima za rastavljanje i
sastavljanje sklopa slika lijevo od sklopa. Desno dolje je stablo konstrukcije sklopa.
72
Upute za označavanje hrapavosti:
1. Na okomitoj alatnoj traci pokrenuti alat , otvara se mali prozor
, pritisnite na , otvara se prozor Svojstva.
2. U prozor unijeti potrebne podatke.
3. Dodatne se oznake otvaraju pritiskom na tipku iza tip simbola i plan.
4. Ako su u tablicu prozora upisane vrijednosti kao na slici, dobije se znak s oznakom
hrapavosti kao na crtežu ispod.
73
Model sklopa vratilo s remenicom
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
1:2
43,5
POZ 1
POZ 2
POZ 3
Kukec
1 : 1 15.03.2010.
Broj crtezaMaterijalNaziv i dimenzijePoz.. Kom.
1.2.3.
Vratilo 120 x 0 26 1Remenica 0 52 x 12Klin 5 x 5 x 17 1
1
00-01-00
Vratila s remenicom
E 295E 295E 295
00-01-0100-01-0200-01-03
Sklop 01-
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
1:2
182 20
2
360
15
5
172
ADETALJ A
2,5
16O
22O
26O
24O
14O k6
14O k6
1,5 X 45°
ISO- TOL.
0 14 k6+ 0,012+0,001
Kukec
1 :1 15.03.2010. 1
Vratilo
120
E 29500-01-01
N80,10-0,15
brušenoN8
/
N80,1
0-0,1
5
bruš
eno
N80,1
0-0,1
5
bruš
eno
26
TD
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
1:2
52O12
8RE
MEN
18,55
2 : 1
Kukec
15.03.2010. 2
Remenica
16G7
ISO- TOL.
0 14 G7+0,006+0,024
00-01-02E 295
N8
32
4
TD
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
17
5
R2,5
15.03.2010.
Klin
3
Kukec
2 : 1
N7
E 29500-01-03
78
3.6 Sklop stvoren uzorkom i presjek s elementima koji se ne sijeku
Na primjeru zakoviĉnog spoja prikazan je postupak konstruiranja uzorkom i prikazivanje
elemenata koji se prema tehniĉkim normama ne sijeku. Alat uzorak ubrzava izradu i
sastavljanje većeg broja jednakih elemenata, umjesto izrade i montaže pojedinaĉno, sve
obavlja u jednom koraku.
U prilogu su upute za montažu uzorkom i za crtanje elemenata koji se ne sijeku. Sklopnom
crtežu treba dodati sastavnicu.
79
Upute za montažu uzorkom:
1. Montirajte jednu zakovicu.
2. Uzorkom montirajte sve ostale zakovice u jednom koraku. Osim pravokutnog
uzorka postoji okrugli i po zadanoj krivulji.
3. Postupak montaže:
a. Oznaĉiti dio
b. Oznaĉiti uzorak
c. Oznaĉiti element u koji se montira
d. Oznaĉiti provrt
e. Onaĉiti provrt u koji je montiran dio
f. Završi
80
Upute za crtanje punog presjeka sklopa s elementima koji se ne sijeku:
1. Stvorite puni presjek
2. Pritisnite desnu tipku na puni presjek
3. Pritisnite u prozoru Svojstva.
4. Otvara se tablica
81
5. U tablici oznaĉite elemente koji se ne sijeku i pobrišite .
Zakovice nisu šrafirane, nisu u presjeku jer su zakovice u grupi elemenata koji se
prema tehniĉkim propisima ne sijeku.
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
1:5
A
A
PRESJEK A-A
Mapa: Zakovicni spoj presjek
Sklop
Kukec
30.12.2010.1:2
POZ 1
POZ 2
POZ 3
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
1:5
120
8
150
1033
,3310
0
10 50
27
37
90°
30 X
45°
24,5
11
1:2
10O
2
Mapa:
KukecSpojkaZakovicni spoj
00-01-01
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
1:1
15
10O
R 83 X 45°
16
Kukec
D. Zakovicni spoj 2
31:1
22
Mapa:Zakovica
00-01-01
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
D. Zakovicni spoj
Kukec
1:5
33,33
100
50 3010
O
A
DETALJ A
3 X
45°
11:2
49
198
100
100
10R5
Mapa :Kutni profil
00-01-01
23.12.2010.
86
3.7 Konstrukcija sklopa modeliranjem prema pisanim podacima
Konstrukcija sklopa modeliranjem, kada su podaci o sklopu samo u pisanom obliku.
Dimenzije i oblik konstruktor odreĊuje prema zadanim podacima i dimenzijama standardnih
dijelova.
a) POZ. 1, prirubnica I, dimenzija 80/34x10 mm, sa 6 rupa promjera 9 mm razmještenih
na promjeru 56 mm
b) POZ. 2, prirubnica II, istih dimenzija s navojem u rupama M8
c) POZ. 3, brtva, dimenzija 44/34x3 mm
d) POZ. 4, podložna ploĉica, dimenzija 16/9x2,5 mm
e) POZ 5, vijak M8
Sklop je opisan i prikazan u rastavljenom prikazu. Prema navedenim dimenzijama, oblicima
iz rastavljenog prikaza i normiranim elementima modeliranjem se konstruira sklop.
Za crtežni dio tehniĉke dokumentacije koja se lansira u proizvodnju, izraĊuju se:
a) Radioniĉki crtež
b) Sklopni crtež
88
3.8 Stvaranje sklopa s vitkim elementom
Na sklopu crtaća igla uz ostale pozicije prikazana je konstrukcija igle dobivena
modeliranjem. Igla-vitki element. S obzirom na mali presjek i veliku dužinu, za modeliranje
se primjenjuje poseban postupak i to crtanjem jednog brida i presjeka.
Upute za izradu vitkog elementa su u prilogu.
89
Upute za izradu vitkog elementa:
1. Alatom otvorite prozor.
2. Ukljuĉite opciju za jednaki presjek po cijeloj dužini U redu.
3. Oznaĉite ravninu
4. Nacrtajte jedan brid crtom
5. Return
6. Završi
7. Oznaĉite poĉetak brida
90
8. Ucrtajte presjek elementa
9. Return
10. Ponovo oznaĉite poĉetak brida
11. Završi
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
1:2
10M 10M
70
2012
20
20
110
15
27
Crt. igla t.Kukec
Mapa:
29.12.2010.1:1
00-06-01
1
Tijelo
105
100
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
1:2
5035
100
20
205
R 20
R 5
10q
0,5O
Crtaca igla 1Kukec
Mapa:Igla
29.12.2010.
00-06-02
21:2
A
DETALJ A
6M
22
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
1:2
4018
6M
20O
/ R2
15
1,25 X
45°
Crtaca iglaKukec
95
3.9 Modeliranje zaobljenih i dugih elemenata
Za primjer je odabrano konstruiranje laboratorijskog stalka koji ima zaobljene površine i
potrebna je posebna konstrukcija stupa koji je malog presjeka. Proizvod je sastavljen od 4
pozicije:
a) Postolje, POZ.1 izraditi lijevanjem, a odvajanjem ĉestica urezati navoj i glodati utor
b) Klizaĉ, POZ. 2 izraditi odvajanjem ĉestica
c) Stup, POZ. 3 izraditi plastiĉnom deformacijom specijalnim alatom za savijanje
d) Vijak, POZ. 4 izraditi odvajanjem ĉestica, a okruglu glavu rovašiti
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
1:2
A
A PRESJEK A-A
B B
PRESJEK B-B
R 10
R40
R 37
12
20
178
10M
8M
51,283
25
100
Stalak 1
KukecPostolje
00-05-01128.12.2010.1:1
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
Kukec
1:2
10M
10M10
60
R 10
A
DETALJ A
R 2
20
20
klizacMapa: Stalak drzac
00-05-02
29.12.2010. 21:1
27125
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
Stalak stupKukec
1:5
5044
120
214
R 10
R 22
20
56
12
Mapa:Stup
00-05-03
329.12.2010.1:2
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
Kukec
1:1
25
A
DETALJ A
R 0,5
30 x
10M
1520
1,5 X 45°
1,5 X 45°
35
Stalak vijakMapa:Vijak
00-05-05
29.12.2010.2:1 4
100
3.10 Obrada lima i zavarivanje
Kod finomehaniĉkih elemenata ĉesto su u primjeni elementi izraĊeni od lima. Plastiĉnom
deformacijom mogu se oblikovati u razliĉite oblike. Kako su u finomehaniĉkoj tehnici
opterećenja mala, a mogućnosti plastiĉne obrade limova velike, limeni elementi mogu biti
dijelovi razliĉitih sklopova . Isto su tako limovi ĉesto u primjeni i u strojogradnji.
Sklop vodilica okvira
Poz. 1, vijak je od konstuktivnog ĉelika s negarantiranim sastavom, izraĊuje se tokarenjem
jer nije standardnih dimenzija.
Poz. 4, osiguraĉ u obliku usadnog vijka izraĊuje se tokarenjem i glodanjem.
Poz. 5, ploĉica i Poz. 6, matica, standardnih su dimenzija, nabavljaju se iz serijske
proizvodnje.
Poz. 3, nosaĉ je od lima, izraĊuje se savijanjem standardnom savijaĉicom za lim ili
specijalnim alatom za savijanje. Utori se izraĊuju glodanjem.
Poz. 2, valjak je od PVC materijala izraĊuje se tokarenjem.
Sklop podupirač
Sklop podupiraĉ sastavljen je od podsklopa postolje i klin, pozicija stup i klizaĉ. Postolje, stup
i klizaĉ su od lima i to postolje od lima debljine 5 mm, a stup i klizaĉ od lima 3 mm.
Postolje i stup su meĊusobno spojeni zavarivanjem.
Klin koji služi za pridržavanje i regulaciju visine klizaĉa izraĊen je tokarenjem i savijanjem.
Cilindriĉni dio klina i okrugla ruĉka spojeni su zavarivanjem.
Zavarivanje
Na sklopu od dviju limenih ploĉica prikazano je zavarivanje sa i bez prekida zavara.
Svim sklopnim crtežima treba dodati sastavnice.
101
Upute za izradu limenih elemenata:
1. Limene elemente modelirajte u modulu .
2. Alati za oblikovanje i obradu lima
3. Osnovna alatna traka .
4. Postupak:
a. Crtom nacrtajte oblik.
b. U podešenja upišite željene karakteristike savijanja ili koristite već definirane
standardne veliĉine.
102
c. Pokazati stranu na koju se dodaje materijal.
d. Dodati širinu.
e. Model limenog elementa je gotov.
f. Završi.
103
Razvijeni pogled:
g. Aplikacija ( Aplications)
h. Izravnati model (Flatten Model)
i. Odabrati savijeno
j. Oznaĉiti savijeno
k. Prethodnim dvjema naredbama dobije se razvijeni pogled elementa
Vratiti natrag u model
a. Aplikacija ( Aplications)
b. Saviti Model (Design Model)
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
POZ 1
POZ 2
POZ 3
Kukec
Mapa: Vodilica okv.03-00-00
Sklop02.02.2011.1:1
POZ 4
POZ 5
POZ 6
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
VijakMapa: Vodilica okvira vijak
03-00-01
1
Kukec
1:1 02.02.2011. E 295
A A
PRESJEK A-A
B
DETALJ B5:1
5M
16M
6
3
19,526 1080
116
25O
20O
3 X 45°1,5 X 45°
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
30
20
78
1 X 45°
Kukec
Mapa: Vodilica okvira valjak03-00-02
21:1 02.02.2011.
Valjak
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
2012
5
145
6
R 30
44
R 2
R2
Mapa: Vodilica okvira nosacNosac
03-00-03302.02.2011.1:1
60
2082
A
DETALJ A
5
6,38
14,5
5
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
5M
75
2
5
12
5:1
KukecOsigurac
Mapa: Vodilica okvira osigurac03-00-04404.02.2011.
1,5
E 295
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
17
30
2,5
2:1
KukecPlocica
E 295
Mapa: Vodilica okvira plocica03-00-05
504.02.2011.
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
16M
1:1
Kukec MaticaMapa: Vodilica okvira matica
03-00-06
602.04.2011.
113
Upute za zavarivanje
1. Za zavarivanje koristite modul Varenje , pozicije izradite u
modulu Dio ili Lim.
2. Dijelove prije varenja sastavite u sklop.
3. Aplikacija (Aplications)
4. Zavariti sklop (Weldment Assembly)
5. Oznaĉiti .
6. U redu
114
7. Na okomitoj alatnoj traci meĊu alatima odaberite kutni var.
8. Otvara se veliki prozor s opcijama zavara.
9. U donjem lijevom kutu a izaberite debljinu vrata vara, npr. 3mm.
10. U redu 11.Oznaĉiti donju plohu koja se zavaruje i potvrditi kvaĉicom, ploha promijeni boju.
11. Oznaĉite okomitu plohu i potvrdite kvaĉicom.
115
12. Pregled
Rebro je zavareno varom debljine vrata a 3 mm, koliko je zadano u ranijim koracima.
Sljedeća slika prikazuje radioniĉki crtež. Var može biti po cijeloj dužini ili s prekidima kao na
crtežu.
Za izradu zavara s prekidima koristite naredbu , a razmak upišite u tablicu Opcije
zavara.
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
118
538
100
10 X 45°
5 5
95
1.2
Kukec
15.01.2012.
Postolje
PS. 0100-01-00
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
80
60
R6
3
180
1020
2020
Mapa: Podupirac stup00-00-01
011:2 15.01.2012.
Kukec
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
1520
100
15
R6 3
66
86 3
Mapa: Podupirac klizac
Ime i prezime: Potpis:Crtao:Pregledao:
Tvrtka:
Naziv:
Mjerilo: Datum: Grupa: Materijal: Br.
Poz.
1:2
106
60
10O
4 X 45
°
R 1,5
385
2015
25
Podupirac klinMapa:00-07-05
Kukec
30.12.2010. 51:2
Klin
s3a2
121
4. Literatura
1. Westermann : Elektrotehniĉki priruĉnik, Tehnička knjiga Zagreb, prevedeno na
hrvatski, Zagreb, 1991.
2. Koludrović, Ć. : Tehniĉko crtanje u slici s kompjutprskim aplikacijama, autorska
naklada, Udžbenici sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2001.
3. Padovan, L. : Inženjerska grafika i dokumentiranje s odabranim primjerima, Udžbenici
sveučilišta u Zagrebu, Graphis Zagreb, Zagreb,1999.
4. Opalić, M. : Tehniĉko crtanje, Sveučilišni udžbenik, Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište
Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, nakladnik Zrinski Čakovec, Ĉakovec, 2003.
5. CADdy++ SEE Electrical, Moj prvi elektroprojekt, IB CADdy Ljubljana, Ljubljana,
2006.
6. Programski alat SEE Electrical
7. Programski alat Solid Edge
8. Kukec, Đ. : Tehniĉka dokumentacija, Visoka tehnička škola Bjelovar, 2011.
122
5. Zadaci:
1. Stvorite mapu simbola pod nazivom Novi simboli.
2. Stvoriti simbole i unijeti u mapu.
3. Prema strujnoj shemi u povezanom prikazu nacrtajte principnu spojnu shemu.
4. Prema principnoj spojnoj shemi nacrtajte strujnu shemu u povezanom prikazu.
5. Izradite shemu u skupnom prikazu:
- pogon trofaznim elektromtorom s oba smjera vrtnje
- spojen PPOO energetskim kabelom 3x2,5 mm
- u upravljaĉkom ormaru predvidjeti osiguraĉe( F) za zaštitu
- predvidjeti i termalnu zaštitu(F)
- posebno predvidjeti zaštitu upravljaĉkog kruga osiguraĉem (F)
- kod promjene vrtnje koristiti sklopnike (K) za napajanje
- za ukljuĉivanje, iskljuĉivanje i promjenu smjera vrtnje ugraditi tipkala (S)
- na ormaru ugraditi signalna svijetla za signalizaciju kvara i oba smjera vrtnje(P)
- Izradite :
- a) popis elemenata
- b) prikljuĉni plan
- c) popis dokumenata
6. Izradite zadatak 5.
- a) prikljuĉni plan s grafikom
- b) popis stezaljki
- c) popis dokumenata.
7. Nacrtajte shemu ispravljaĉa 220/12 V.
123
8. Nacrtajte tijelo u kosoj projekciji, razmak izmeĊu toĉkica je 5mm.
9. Nacrtajte tijelo u izometriji. Razmak izmeĊu toĉkica je 5mm.
10. Nacrtajte glavne pravokutne projekcije prema modelu. Razmak izmeĊu toĉkica je 5
mm, a na bridovima pod kutom razmak toĉkica je 7,5mm.
124
11. Konstruirajte: klin za utore u provrtima 12 i 18 mm, rukavce l=40 mm.
Dimenzionirajte nekotirane elemente. Sastavite sklop.
12. Konstruirajte pozicije: prirubnicu, brtvu, vijak.
Konstruirajte sklop spoja prirubnicama.
125
13. Konstruirajte pozicije: rukavac koji ulazi u udubljenje, vijak s rovašenom okruglom
glavom za ruĉno okretanje. Konstruirajte sklop.
14. Konstruirajte, pripašite vilicu prema polugi s provrtom 18 mm i osigurajte zatikom s
uskoĉnicima s obje strane.
126
15. Konstruirajte, pripašite klizaĉ dužine 60 mm.
Dimenzionirajte nekotirane elemente.
Sastavite postolje i klizaĉ u sklop.
127
6. Kazalo pojmova
B
Bušenje 13
Brzina rezanja 13
Broj okretaja 13
E
Elementi režima rada 14
Elektroprojekt 31, 42
Eksplozivni prikaz 71
G
Geometrija oštrice 9
Gibanja pri tokarenju 17
Glodanje 19
K Koordinatne ravnine obratka 18
Knjižnica simbola 30
Konstruiranje 3D modeliranjem 45
Konstrukcija sklopa 86
Kazalo pojmova 127
L
Lijepljenje 24
Lemljenje 25
Literatura 121
M
Mjenje 8
Modeliranje pravokutnog elementa 47
Model sabirnice 53
Modeliranje okruglog elementa 55
Modeliranje konusa 58
Model sklopa 73
Modeliranje zaobljenih i dugih elemenata 95
128
N
Narezivanje navoja 21
O
Obilježavanje 12
Oznaĉavanje hrapavosti 72
Obrada lima 100
P
Posmak 13
Površine obrade 18
Projektiranje 29
Postolje elektromotora 51
Paralelna ravnina 56
R
Ruĉna obrada 7
Ruĉno piljenje 10
S
Strojna obrada 7
Spajanje elemenata 7
Režim rada 13
Ravnine i površine obrade 17
Suĉelje SEE 30
Stvaranje mape simbola 41
Suĉelje Solid Edge 46
Stvaranje sklopa 63
Sklop stvoren uzorkom 78
Stvaranje sklopa s vitkim elementom 88
T
Teorija rezanja 9
Turpijanje 10
Tokarenje 16
Tehniĉka dokumentacija 30
U
Upuštanje 15,48
Urezivanje navoja 20
Upute za izradu konusa 59
129
V
Vratilo s utorom 57
Z
Zacrtavanje 8
Zakivanje 22
Zavarivanje 26,100
Zadaci 123