Download - Vinca Omega

Vinčanska kultura

Vinčanska kultura - uvod

Ime, mjesto i vrijeme radnje…

• Belo Brdo – 15 km nizvodno od Beograda• praporna, desna obala Dunava, podno

Avale• 5300. – 3500. BC


• kronološki se neposredno nastavlja na starčevačku kulturu

• tehnološki naprednija od prethodne• integralni dio balkansko-anadolskog

kompleksa glačane keramike• marker je početka kraja neolitika

središnjeg Balkana• suvremenica je otkrića i razvoja

metalurgije• jedinstvena po rasprostiranju, kulturi,

identitetu, homogenosti i standardizaciji velikog broja tipova materijalne kulture


Šuplja stena, Avala


12 m10,5 m


Bapska

Vinča


VinVinčča a CultureCulture


• 1875. – prva istraživanja u Turdaşu u Transilvaniji


►►1901. 1901. –– JablanicaJablanica, , prviprvi srpskisrpski lokalitetlokalitet


povijest istraživanja eponimnog lokaliteta

• 1906. objava slučajnih nalaza -M. M. Vasić

• 1908. – početak istraživanja naeponimu

• 1911-13, 1924, • 1929-31, 1933/34 – Sir Charles

Hyde• Praistoriska Vinča I-IV


• Metoda iskopavanja: bilježena po stratigrafiji, ali uglavnom bez cjelina

• temelj “difuzije”, Childe: temelj kulturalnog prioriteta JI Europe.

• Uspostava “apsolutne kronologije sa dunavske regije sa Egejom” – tzv. komparativno-povijesni pristup


ožujak, 1900. god


Vasićeva datacija• Problematična datacija: 6. st. PK • Utjecaj grčke arheologije – Evans, Knossos

1900.god., kikladske figure, pticolike glave (kasna vinča) - udaljavanje od ispravne datacje

• “Nordijska” teza – uklapanje u fašističke okvire

• Kritike: Grbić 1933, Fewkes 1936, Holste 1936, Milojčić 1949. i Garašanin 1951.


Excavations on the Neolithic Site at Vinca, on the Danube, 1930

Miloje M. VassitsMan, Vol. 30, Nov., 1930 (Nov., 1930),

pp. 197-200

http://links.jstor.org/sici?sici=0025-1496%28193011%291%3A30%3C197%3A1EOTNS%3E2.0.CO%3B2-Y&size=SMALL


1908.god


1912. god

Vinčanska kultura - uvod1929


1978


2004


Milojčić 1949. i Garašanin 1951.

• M. Garašanin

Vinča-Tordoš I

Vinča-Tordoš II

Gradačka faza

Vinča-Pločnik I

Vinča-Pločnik IIa

Vinča-Pločnik IIb

• V. Milojčić

Vinča A1-2

Vinča B1 (do 7m)

Vinča B2

Vinča B2/C

Vinča C/D

Vinča D1/2

met

alur

gija

?pojava m

etalurgije


Vinča A1-2

Vinča B1B1--22

Vinča C

Vinča D

Starčevo


Vasić – Garašanin - Milojčić


Holste


Vinča – Belo brdo


• Nastanak vinčanske kulture- dva glavna modela:

• Migracijska teza – Anatolia• Autohtona teza – razvoj na bazi

starčevačke kulture• “Miješovita” teza – kombinacija gore

navedenih (najnovija)


Najvažniji lokaliteti vinčanske kulture

• Turdaş, Parţa, Tartaria, Vinča, Iđoš, Jakovo-Kormadin, Obrež (Beletinci), Gomolava, Varoš, Gornja Tuzla, Grivac, Divostin, Drenovac, Supska, Predionica, “Fafos”, Pavlovac, Anzabegovo

• Bapska


Nekropole

• Vinča (8,75m, 1+ dislocirani), Parţa (Coliba Scheletului), Botoš, Gomolava (23 + Cu narukvica), Tartaria

• (Novi Sad, 2007)


Regionalni tipovi vinčanske kulture

• Srbijanski (klasični, šumadijski) - sred. i zap. Srbija, do gornjeg toka Morave (Supska). Ovo područje ima sve faze osim gradačke

• Transilvanijska slična klasičnoj varijanti, relativno brzo nestaje po naletom “metalnih” kultura, poglavito Petreşti

• Oltenijska je osiromašena klasična s lokalnim varijantama. Nedovljno definirana...

• Istočnobosanska je također varijanta klasične sa napadno lošom produkcijom plastike i pretezanjem grubljih posuda


Regionalni tipovi vinčanske kulture

• Južnomoravska i kosovska su vrlo slične. Moravska se gasi početkom pločničke faze. Za vrijeme trajanja pločničke faze imaju plastiku visoke kvalitete, osobito kosovska (“kentauri”)

• Jezgra kulture: uža Srbija sa Kosovom, veći dio Vojvodne


• starčevačka kultura• vinčanska kultura

EN LN


starčevo - vinča• kuglasti oblici• gruba faktura• pretežito crveni tonovi i

njihove varijante• plastični ukras• slikanje (HQ keramika)

• bikonični oblici• fina faktura• tamni do crni tonovi• Politurmuster• urezivanje, ubadanje


Starčevo

Vinča

starčevo-vinča contact areashrinking of the starčevo area (Late phase)


Cultural exchange

““borderborder”” zone (Srijem)zone (Srijem)

exchangeexchange ofof shapesshapesexchangeexchange ofof motifsmotifsexchangeexchange ofof technologytechnology


Starčevo Culture exchangingshape, motif, technology

with Vinča Culture=

Sopot Culture of E Croatia


Sopot

VinčaD

Foeni

Bubanj-Salcuta-Krivodol

sopot II – lengyel complex


SopotVinča

D2

Tiszapolgar, Bodrogkeresztur

BSK

BSK


Vinča A


Vinča B1 (Tordoš II)

Faza B Faza B -- apsolutni procvat apsolutni procvat umjetnosti, potpuna umjetnosti, potpuna konsolidacija kulturekonsolidacija kulturenapušta se plošnost napušta se plošnost prikaza, zaobljenost, 3Dprikaza, zaobljenost, 3Ddetalji: kosa, prsti, kičma, detalji: kosa, prsti, kičma, realizam, prikaz kretnjerealizam, prikaz kretnjeB2 B2 –– peterokutno lice peterokutno lice ––prostor za nos prostor za nos –– širenje širenje trokuta u peterokut. trokuta u peterokut. Ostatak glave Ostatak glave preplastičanpreplastičan= ritualna maska= ritualna maskaprosopprosop. poklopci i . poklopci i menadarmenadaru keramiciu keramici


Vinča B2 - Gradačka faza


Rekonstrukcija vinčanske kuće u Parţi (ROM)


Parţa


Pločnik

Vinčanska kultura - uvodPločnik 2007


• otkriće minerala – metala na Rudnoj Glavi i Boru...

• s “druge strane” Ai Bunar – iniciranje eneolitika

• formiranje BSK kompleksa oko Karpatsko-balkanskog luka – pritisak

• nomadi, visoka akumulacija, mobilitet• raspad periferije• primarni prodor Timokom i Moravom


vinčanska maska


• preduvjet razvoja umjetnosti?• Dubina 8-9 m A2 – tradicionalni vinčanski

idol• napuštanje stupaste forme (u % najveća),

širenje lica, anthro izgled. Početak naglaska očiju – tipika za nadolazeće vrijeme...


Lady of Vinča


• lokaliteti kasne vinče u južnom Pomoravljugore...

• pločnička faza je doba povišenih i lakše branjivih naselja (ne isključivo)

• BSK na jugu preživjele vinče iz Oltenije daje zadnji udarac integritetu kulture...

• Sjeverni susjedi vinčanaca, “Tiszapolgarci” se Tisom spuštaju na jug i zaposjedaju cijeli Alföld, formira se Bodrogkeresztur...

• nestanak vinčanskog kulturnog identiteta oko 3500 p. Krista


SopotVinča

D2

Tiszapolgar, Bodrogkeresztur

BSK

BSK


Vinčanska kultura u Hrvatskoj

• Vinkovci – Hotel, grob 3

• Berendijev vinograd (Vukovar)• Gradac (Bapska)


Vukovar – Berendijev vinograd

Vinčanska kultura - uvodBerendi’s vineyard


• 1870-e, M. Epner

• 1897. - 1902. Josip Brunšmid (AMZ) –surveying along Slavonija and Srijem(Eastern Croatia)

• 1902. – 1911. finds bought off from villagers by AMZ & NHMW

• Schmidt witnessed personally on “piles of pottery besides wine yards” on Gradac


• R.R. Schmidt (Tübingen)1938. two test trenches 3x3m cca 3m depth

• 1939./40. 10x5m 5m depth• 1964. – Stojan Dimitrijević trench 12x6m

(4x5m)• 2006. – trench 20x20m (2006. 10x20m)


• excavations by S. Dimitrijević 1964.


1938.-1939.1964.

2006.


stratigrafija Gradca u Bapskoj

starčevo ?

sopot

vinča vinča

vinča

baden

vinča importsvinča imports

vinča imports

sopot imports sopot imports


Bapska

Vinča


VinVinčča D a D findsfinds fromfrom VinVinččaa

unpublished material. Courtesy of N.N. Tasić, Uni Belgrade, Srebia


• starčevačka kultura• sopotska kultura

EN LNutjecaj vinčanske kulture (početak kasnog neolitika)

Download - Vinca Omega

Top Related