DRUGI MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP KNJIGA I DRUŠTVO

SOCIJALNA, FILOLOŠKA I INTELEKTUALNA POVIJEST I SADAŠNJOST KNJIGE

29.-30. rujna 2016.Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU

Trg braće Radića 7/I, Split

Organizatori:Filozofski fakultet u Splitu – Odsjek za sociologiju i Odsjek za hrvatski jezik i književnost

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u ZagrebuKnjiževni krug Split

Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu

Sadržaj

Uvodna riječ / 4

O skupu / 5

Program / 8

Sažetci / 14

Organizacijski/Programski odbor / 71

Znanstveni odbor / 72

Impresum / 73

4 Uvodna riječ

Prema dostupnim studijama o nakladi i čitanosti, položaj knjige u Hrvatskoj nije zadovoljavajući. Na prošlogodišnjem skupu „Knjiga i društvo“, održanom u organizaciji Književnoga kruga iz Splita, zaključeno je da je nužna veća briga društva za stvaranje povoljnih uvjeta izdavanja knjiga u svim medijskim oblicima, olakšavanje dostupnosti knjiga, poticanje i povećanje čitanosti te stvaranje intelektualne atmosfere za znanstveno-teorijsku i pragmatičnu raspravu o knjizi, polazeći od njezine povijesne uloge do funkcije koju ima u aktualnom društvu.

Stoga smo odlučili da organizacijom ovog, drugog po redu, skupa i dalje propitujemo važnost i položaj knjige u suvremenom hrvatskom društvu te promjene paradigmi do kojih su doveli digitalni tekst i e-knjiga, sa željom da otvorimo kontinuirani društveni dijalog koji bi tu temu doveo u središte interesa javnosti. U svjetlu opće ocjene o padu interesa za čitanje i smanjivanju čitateljskih sposobnosti, rasprava o knjizi jedno je od najvažnijih pitanja naše sadašnjosti i budućnosti.

Ivanka Kuić

5O skupu

Radikalne promjene koje se događaju u sferi proizvodnje i distribucije knjige, ekspanzija i dominacija medija, razumijevanje specifičnosti transmedijskog čitanja te ekspanzivan razvoj nove discipline koja otvara historijsku perspektivu knjige (Povijest knjige, History of the Book, Textual Studies, Sociology of the text) potaknule su u svijetu brojne rasprave o prošlosti i sadašnjosti knjige kao generičkog medija.

Suvremena se knjiga nalazi u evolutivnoj/revolucionarnoj fazi u odnosu na tiskanu. Tehnološke i društvene promjene, digitalna tekstualnost, rađanje novog čitatelja i čitalačkih navika s jedne strane te književno-teorijska i povijesna perspektiva knjige oslonjena na „horizont“ pojedinca, njezinu komunikacijsku i društvenotvornu funkciju s druge strane, napose u Hrvatskoj, teme su koje traže znanstveni dijalog unutar sebe i između prošlosti i sadašnjosti.

S obzirom da je u rujnu 2015., u sklopu dvadesetsedme Knjige Mediterana, uspješno organiziran prvi skup pod nazivom Knjiga i društvo: dijalog o intelektualnoj povijesti Hrvatske, držimo da bi bilo vrlo korisno nastaviti s istom tematikom, odnosno ovogodišnjim skupom pod nazivom Knjiga i društvo: filološka, socijalna i intelektualna povijest i sadašnjost knjige.

P R O G R A M

8 Program29. rujna 2016.

Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU, Trg braće Radića 7, Split

16.00 – 17.00 Registracija sudionika

17.00 – 17.30 Program svečanog otvaranja

Pozdravne riječi: akademik Nenad Cambi, Književni krug Split, prof. dr. sc. Aleksandar Jakir, dekan Filozofskog fakulteta u Splitu i dr. sc. Tatijana Petrić, ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

17.30 – 19.30 Prva sesija

Voditelj: Katarina Lozić Knezović

Zlata ŽIVAKOVIĆ-KERŽE: Povjesničar prema poruci knjige i dokumenta / Historian by the Message of the Book/Document

Ana KOVAČEVIĆ: Glagoljska knjiga i srednjovjekovno društvo: početak demokratizacije pismenosti i učenosti u Hrvatskoj / The Glagolitic Book and Medieval Society: An Inception of the Democratization of Literacy and Lernedness in Croatia

Katarina LOZIĆ KNEZOVIĆ: Sinonimija kao način bogaćenja leksika u hrvatskoglagoljskom srednjovjekovlju na primjeru RitKlim I iz 1512. godine. / Synonymy as a Way of Lexis Enrichment in Croatian Glagolitic Middle Ages on the Example of RitKlim I from 1512

Milenka BUKVIĆ: Darovana zbirka Paravia kao osnova za razvoj Znanstvene knjižnice i zavičajne zbirke Dalmatica / Paravia’s Donated Book Collection as a Nucleus For the Development of the Research Library and the Regional Collection Dalmatica

9 Marina VINAJ: Osječko izdavaštvo i čitateljske navade Osječana od začetka tiskarstva do Drugog svjetskog rata / Osijek Publishing and Reading Habits of Osijek Citizens, From the Start of Printing To the Second World War

Ivanka KUIĆ: Svakodnevni život i diskurs o knjizi, književnosti i čitanju u prvoj polovici 20. st. u Splitu / Everyday Life and Discourse About the Book, Literature and Reading in the First Half of the 20th Century

Mariyana STAMOVA: Problemi zabrana i uništavanja pisanih riječi/knjiga / Problems of Prohibition and Destruction of the Written Word / Book

Zajednička večera

30. rujna 2016.

Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU, Trg braće Radića 7, Split

08.30 – 9.00 Registracija sudionika

09.00 – 10.30 Druga sesija

Voditelj: Sandi Antonac

Šime PILIĆ: Ponešto o knjizi i društvu / Something About the Book and Society

Ivana HEBRANG GRGIĆ: Organizacija i struktura znanstvenih tekstova: od tablice do tableta / Organization and Structure of Scholarly Texts: From Tablet to Tablet

Slavko HARNI: Knjiga kao simbol i Bourdieuova Sociologija simboličkih formi / The Book As a Symbol and Bourdieu’s Sociology of Symbolic Forms

Kristina SILAJ: Knjiga, književnost i društvo / Book, Literature and Society

10 Dragana MARKOVIĆ, Jelena VUJOVIĆ: Komunikacijska, spoznajna, socijalna, estetska, oblikotvorna i društvenotvorna uloga knjige i čitanja / Communication, Cognitive, Social, Sesthetic, Morphological and Social Formation of the Role of Books and Reading

Jadranka BOŽIĆ: Javno čitanje Ane Karenjine: Čitanje od vremena noćnih bdenja oko vatre do javnih čitanja romana na Guglu / Public reading of novel Anna Karenina: Reading From the Time of Night Vigils Around the Fire to Public Reading Novel on Google

Stanka

11.00 – 12.30 Treća sesija

Voditelj: Antonija Primorac

Anita DREMEL: O sociologiji književnoga ukusa i objavljivanju knjiga: primjer stoljetne popularnosti Zagorkinih romana / On the Sociology of Literary Taste and Publishing Books: an Example of a Hundred-Year-Long Popularity of Zagorka’s Novels

Mihael KOVAČ: Svijet je ravan: Bestseleri u Europi 2010.-2015. / The World is Flat: Bestsellers in Europe 2010-2015.

Dražen ŠAŠKOR: Moć knjige - tko ima pristup / The Power of Books: Who Has Access?

Albert BING: Postersko izlaganje „Knjižne zbirke u EU projektu COURAGE“ / Poster presentation: „Book Collections in the EU Project COURAGE“

Boris BADURINA, Martina DRAGIJA IVANOVIĆ: Tehnološki i etički aspekti piratiziranja e-knjige/ Ethical and Technological Aspects of e-book Piracy

11 Antonija PRIMORAC: Što čitamo kad čitamo Sherlocka Holmesa u hrvatskom prijevodu: originali, falsifikati i prijevodi popularne književnosti / What We Read When We Read Sherlock Holmes in Croatian Translation: Originals, Forgeries and Translations of Popular Literature

Zajednički ručak

15.30 – 17.15 Četvrta sesija

Voditelj: Ivanka Buzov

Dobrila ZVONAREK i Sandi ANTONAC: Model nacionalne kampanje za poticanje čitanja u Republici Hrvatskoj / Model of the national campaign to encourage reading in the Republic of Croatia

Sanja STANIĆ, Leon JELAČA: Djeca i mladi - socijalni kontekst čitanja i knjige / Children and Youth – Social Context of Reading and Book

Josip MILETIĆ, Mateja JURJEVIĆ: Lektira – muka ili nauka? / Reading - Torment or Doctrine?

Seid SERDAREVIĆ: Gimnazijalci i čitanje / High School Students and Reading

Mate JURIC i Mirko DUIĆ: Što se čita u narodnim knjižnicama? Istraživanje o najposuđivanijim knjigama / What are Users of Ppublic Libraries Reading? Study on the Most Borrowed Books.

Anita MARIN: Što se čitalo u Hrvatskoj početkom Velikog rata? – književna djela u hrvatskim novinama iz 1914. / What Was being Read in Croatia at the Beginning of the Great War? - Literary Work in Croatian Newspapers in 1914

Sonja AVALON, Marijana MIŠETIĆ, Nevia RAOS: Postaju li knjižnice posljednje utočište knjiga? / Are Libraries Becoming the Last Resort for Books?

Stanka

12 17.30 – 18.30 Peta sesija

Voditelj: Ivanka Kuić

Mirko DUIĆ: Preporuke knjiga u digitalnom okruženju: u kojoj mjeri i na koje načine knjižnične Facebook stranice povezuju čitatelje s knjigama / Book Recommendations in a Digital Environment: To What Extent and in Which Ways Library Facebook Pages are Connecting Book Readers with Books

Branka RADIĆ: Predstavljanje glazbene baštine u digitalnom okruženju / Presentation of Musical Heritage in the Digital Environment

Sanja BRBORA: Korak prema multimedijskom rječniku hrvatske kulturne baštine / A Step Towards a Multimedia Dictionary of the Croatian Cultural Heritage

Ivana BATARELO KOKIĆ: Kako koristiti digitalne slikovnice? / How to Use Digital Picture Books?

18.30 Rasprava i zaključci

S A Ž E T C I

14 Zlata Živaković-KeržeHrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije,

Srijema i BaranjeUlica A. Starčevića 8, Slavonski Brod, Hrvatska

zkerze@yahoo.com

Povjesničar prema poruci knjige/dokumentaU 21. stoljeću bavljenje povjesničara s odnosom prema vrijednosnoj

značajki knjige kao dokumentu bitnom u istraživačkom poslu nameće susret s ulogom tehnike. Naime, povjesničar se susreće s pitanjem koje ga zaokuplja (ili mora zaokupljati) što će sa svim tim pisanim otiscima stvarnosti biti s obzirom na prodor elektroničkih sustava u stvaranju dokumenata i knjiga. Prijeti li time suvremeno poništavanje sjećanja/osuda uspomene; Latini bi rekli: Damnatio memoriae. Kako reagirati na upozorenje da se u sve manje vremena u tim mrežama ne samo dopunjava nego i mijenja količina i struktura informacija? Jer – pitanje je tko tu količinu, strukturu i brzu promjenjivost podataka može razumno preuzeti, a kamoli (postupkom uma) shvatiti?! Kako pisati historiju ako povjesničare u vezi s rastom elektroničkih sustava učini čak manje sposobnim za to. U tim prilikama odnos povjesničar – knjige/pisani dokument poprima i poprimat će sve složeniju strukturu pa i zahtjevi glede pristupa povjesničara prema poruci knjige bivaju sve složenijim.

Ključne riječi: povjesničar, knjiga/pisani dokument, elektronički sustav

Historian by the Message of the Book / DocumentIn the 21st century work of historians dealing with the relationship

towards the value of the book as an essential document in the investigation business imposes meet with the role of technology. The historian is faced with the question which occupies him/her (or should occupy) of what will happen with all these colorful prints reality due to the penetration of electronic systems in creation of documents and books. Are modern cancel memory / judgment memories threatening; Latins would say: Damnatio memoriae. How to respond to a warning that in less and less time information in these

15networks is updated, their amount and structure changed. Because - the question is who this amount, structure and quick interchangeability of data can reasonably take in, or even alone (through mind procedures) understand! How to write history if historians are under the growth of electronic systems are made even less able to do so. In such circumstances the ratio historian - books / written document takes and will take on more complex structure and the requirements regarding access to the message of the book historians are becoming more complex.

Key words: historian, book/written document, an electronic system

Ana KovačevićStaroslavenski institut

Demetrova 11, Zagreb, Hrvatskaana.kovacevic@stin.hr

Glagoljska knjiga i srednjovjekovno društvo: početak demokratizacije pismenosti i učenosti u Hrvatskoj

Jasan je pokazatelj važnosti glagoljske knjige i njezina utjecaja na hrvatsko kulturno ozračje činjenica da je upravo jedna glagoljska knjiga uvela Hrvate u Guttenbergovu galaksiju. Hrvatski je editio princeps – Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine – zenit fenomena hrvatskoga glagoljaštva. Procvat renesansne književnosti Dalmacije i Dubrovnika koji je uslijedio bio bi nezamisliv bez baštine koju su hrvatskoj književnosti i pismenosti ostavili glagoljaši utemeljivši je u zapadnoj, tj. latinskoj kulturnoj tradiciji Slavije romane.

Predmet je ovoga izlaganja ono što je prethodilo tisku, a uslijedilo nakon epigrafike: rukopisna glagoljska knjiga i njezini učinci na širenje pismenosti i učenosti u Hrvatskoj. Neposredno su taj utjecaj osjetili glagoljaši prevoditelji koji su prevodili latinska djela na vernakularni, tj. domaći idiom. Osim prevoditelja, za širenje su (samo)pismenosti i (samo)učenosti zaslužni i

16 brojni glagoljski pisari i pisci koji su vlastoručno ispisivali i/ili prepisivali knjige. Recipijenti njihove djelatnosti nisu bili samo ugledni mecene (poput Frankapana) nego još i više te sigurno još i važnije – pučani, kmetovi i laici.

Za razliku od velikaša i svećenstva koji su uživali privilegij dostupnosti knjige i razumijevanja latinske pismenosti, srednjovjekovni je puk bio osuđen na nepismenost. Ipak, zahvaljujući popovima glagoljašima omogućen im je pristup biranoj pisanoj riječi na vernakularnom idiomu koji su razumjeli. Pisac je glagoljskoga Petrisova zbornika (1468.) zabilježio: Nam je biti meštrom i učiti i prosvječati plku tmu. S višestoljetnim odmakom valja još jednom priznati kako su glagoljaški meštri glagoljskom knjigom proveli prvu prosvjetnu djelatnost u hrvatskom društvu.

Ključne riječi: hrvatskoglagoljska knjiga, srednji vijek, pismenost, učenost, puk

The Glagolitic Book and Medieval Society: An Inception of the Democratization of Literacy and Lernedness in Croatia

The clear evidence of the importance of the glagolitic book and it’s influence in Croatian cultural enviroment is the very fact that a glagolitic book lead Croats into the Guttenberg galaxy. Croatian editio princeps – Missale Romanum Glagolitice (1483) – was the highest point of the Croatian Glagolitism. The Renaissance bloom of Dalmatia and Dubrovnik that followed would have been inconceivable without the activities of the medieval Glagolites who laid the foundation of Croatian literacy and literature in the western, i. e. Latin cultural tradition of Slavia Romana.

This presentation addresses Glagolitic production that preceded printing and followed epigraphy: Glagolitic manuscripts and the impact they had on the literacy and learnedness in Croatia. Directly, that impact was felt by Glagolites-translators who translated Latin texts into the vernacular Croatian idiom. Also, (self)literacy and (self)learning was conducted and expanded by Glagolitic writters who single-handedly inscripted books. Recipients of their activities were not only prominent patrons (like the Frankapans) but moreover and more important – commoners, peasants, laymen.

17Unlike the nobles and the clergy who had enjoyed the privilege of book accessibility and understanding Latin literacy, medieval folk was doomed to illiteracy. However, thanks to the Glagolites they were enabled to access selected written word in the vernacular idiom they could understand. The writer of the Glagolitic Petris’ miscelany (1468) noted: We are to be experts to teach and to enlighten the darkness for the folk. With the centuries long distance in mind, it is important to acknowledge once again that the Glagolites experts were the ones to implement the first educational system in Croatian society.

Key words: Croatian Glagolitic book, Middle Ages, literacy, learnedness, common people

Katarina Lozić KnezovićFilozofski fakultet u Splitu – Odsjek za hrvatski jezik i književnost

Radovanova 13, Split, Hrvatskaklozic@ffst.hr

Sinonimija kao način bogaćenja leksika u hrvatskoglagoljskom srednjovjekovlju na primjeru RitKlim I iz 1512. godine

Složenost hrvatskoglagoljskog srednjovjekovlja i u pismu i u jeziku jedna je od zanimljivijih točaka naše jezične povijesti. To se razdoblje odlikuje bilingvizmom između latinskoga u odnosu na hrvatski crkvenoslavenski jezik i ostale hrvatske idiome te triglosijom između hrvatskog crkvenoslavenskoga, čakavsko-crkvenoslavenskoga (-kajkavskoga) amalgama te čakavskoga, narodnog hrvatskoga jezika. Sinonimija je kao pojava, pri kojoj su u odnosu dva leksema različita izraza, a istoga ili sličnoga sadržaja, prisutna u hrvatskoglagoljskim tekstovima pa tako i u Zbornika fra Šimuna Klimantovića (RitKlim I), rukopisu napisanom hrvatskim tipom glagoljice prvenstveno namijenjenom puku i njegovu vjerskom obrazovanju. Sinonimija je u navedenom rukopisu prisutna s osobitom funkcijom, a to je bogaćenje leksika

18 i približavanje puku liturgijskih tekstova. U radu se analiziraju potvrđeni sinonimski parovi i nizovi izdvojeni iz RitKlim I. U izdvojenom korpusu potvrđeni su potpuni i djelomični sinonimi, nudi se njihovo značenje i uloga koju imaju unutar teksta.

Ključne riječi: hrvatskoglagoljsko srednjovjekovlje, hrvatski crkvenoslavenski jezik, lingua vernacula, čakavsko-crkvenoslavenski(-kajkavski) amalgam, sinonimija, leksik

Synonymy as a Way of Lexis Enrichment in Croatian Glagolitic Middle Ages on the Example of RitKlim I from 1512

The complexity of the Croatian Glagolitic Middle Ages in graphy as in language is one of the most interesting points of our linguistic history. This period is characterized by bilingualism between Latin and Croatian Church Slavonic language and other Croatian idioms as well by triglossia between Croatian Church Slavonic, Čakavian-Church Slavonic (-Kajkavian) amalgam and Čakavian, vernacular Croatian language. Synonymy as a phenomenon, in which are compared two lexemes of different expressions of the same or similar meaning, is present in the Croatian texts, and so in the Fr. Šimun Klimantović’s Miscellany (RitKlim I), a manuscript written in Croatian Glagolitsa, primarily for common people and their religious education. In RitKlim I synonymy has a particular function – vocabulary enrichment and acquainting people with liturgical text. This paper analyzes synonymic pairs and sequences from RitKlim I. In corpus are confirmed total and partial synonyms, and explained are their meaning and the role in the manuscript.

Key words: Croatian Glagolitic Middle Ages, Croatian Church Slavonic language, lingua vernacula, Čakavian-Church Slavonic (-Kajkavian) amalgam, synonymy, lexis

19Milenka BukvićMatica Zadrana

Špire Brusine 4, Zadar, Hrvatskamilenka.bukvic@zkzd.hr

Darovana zbirka Paravia kao osnova za razvoj Znanstvene knjižnice i Zavičajne zbirke Dalmatica

Najstarija hrvatska javna posudbena knjižnica, Znanstvena knjižnica Zadar, osnovana je 1855. godine temeljem donacije od preko 18000 knjiga koje je za njezino osnivanje darovao Pier Alessandro Paravia (Zadar, 1797. - Torino, 1857.). Ne dočekavši svog donatora da prisustvuje svečanom otvorenju, knjižnica se službeno otvara u srpnju 1857. godine pod nazivom Biblioteca comunale Paravia. Knjige su pristizale i poslije njegove smrti, a duplikati su po Paravijinoj želji prosljeđivani u Šibenik, rodni grad njegova majke Ane Zec Mišević.

Paravijina donacija sadrži ne samo knjige koje su bile u njegovu privatnom vlasništvu, već i knjige njegovih prijatelja, kolega, crkvenih velikodostojnika koje je pozvao da svojim prilogom pomognu u osnivanju javne knjižnice znanstvenog tipa u gradu iz kojega se kao šestogodišnjak otisnuo preko Jadrana da tamo stekne naobrazbu i stvori sveučilišnu karijeru. Iako je u Padovi završio studij pravnih znanosti, 1832. godine zapošljava se na torinskom Sveučilištu gdje predaje govorništvo. Stoga je sastav njegove zbirke vrlo širokog raspona, pogodan za proučavanje znanstvenicima, ali i širem čitateljskom krugu. Kao Zadranin i Dalmatinac, prikupljao je građu koja se tiče Zadra i Dalmacije kako tematikom, tako i pripadnošću autora ovom podneblju. Prvi je došao na ideju da se formira regionalna zbirka Dalmatica, a unutar nje Jadertina. Kataložni listići u toj zbirci nose pečat Storia patria, a gotovo sve knjige koje su bile u njegovu vlasništvu nose rukopisnu posvetu A cara mia Patria!

Upravo bogatstvo fonda ove knjižnice, kao i ideja o zbližavanju kultura na našim prostorima, bila je temelj za osnutak humanističkih studija u Zadru, a aktualna je i danas kada djela iz ove bogate knjižnice, a posebno ona iz Paravijine donacije, zbližavaju hrvatsku, talijansku, francusku kulturu i ostale europske kulture.

20 U ovom radu analizirat će se sadržaj Paravijine donacije, tematski i jezično te uvidom u pisanje ondašnjih tiskovina pokušati saznati kakav je utjecaj njegove donacije bio na društveni, a posebno na kulturni život Zadra sredinom 19. stoljeća kada je osnovana Biblioteca Comunale Paravia.

Ključne riječi: Sadržaj zbirke Paravia, izgradnja zavičajne zbirke, razvoj Znanstvene knjižnice Zadar

Paravia’s Donated Book Collection as a Nucleus For the Development of the Research Library and the Regional Collection Dalmatica

The oldest Croatian lending public library, the Research Library Zadar, was established in 1855 on the basis of the donation of 18,000 volumes given for its foundation by Pier Alessandro Paravia ( Zadar 1797 - Turin 1857). Without the presence of its donor at the opening ceremony, the library was officially opened in July 1957 under the name of Biblioteca comunale Paravia. Books kept coming even after his death, and their copies, according to Paravia’s wish, were sent to Šibenik, the native town of his mother Ana Zec Mišević.

Paravia’s Donation did not include only the books from his own private library, but also books from his friends, colleagues and church dignitaries, whom he asked to contribute to the creation of a public research library of scientific type in the town from which, as a six- year- old, he set off across the Adriatic to receive education and make a university career. Although he graduated in law from Padua University, he took up a post at the University of Turin to teach rhetoric. His collection therefore consisted of a wide range of books which were suitable for scientific research as well as for a wider circle of readers. As a native of Zadar and Dalmatian, he collected the material related to Zadar and Dalmatia both in topics and the author’s belonging to this region. He was the first to come up with the idea to create the regional collection Dalmatica and Jadertina within it. The catalogue cards for this collection bear the stamp Storia patria, and nearly all the books he owned have a hand-written dedication A cara mia patria!

It was the wealth of the holdings of this library, as well as the idea of bringing the cultures of our region closer together, that made a nucleus for

21the establishment of the humanities in Zadar. This idea is still ongoing and the works from this rich library, especially those from Paravia’s collection, bond Croatian, Italian, French and other European cultures.

Key words: Content of Paravia’s collection, creation of a regional collection,development of the Research Library Zadar

Marina VinajMuzej Slavonije

Trg Sv. Trojstva 6, Osijek, Hrvatskamvinaj@gmail.com

Osječko izdavaštvo i čitateljske navade Osječana od začetka tiskarstva do Drugog svjetskog rata

Tiskarstvo u Osijeku zaživjelo je dolaskom franjevaca i osnutkom prve tiskare na ovom području 1735. godine. Franjevcima je bilo dozvoljeno u samostanu otvoriti malu tiskaru za potrebe provincije. Prva svjetovna tiskara obitelji Divald obilježila je stoljeće osječkoga tiskarstva.

Pojava tiskara u Osijeku povezana je umnogome s društvenim i političkim prilikama ondašnjega grada koji se nakon odlaska Turaka polako pretvara u urbano središte Slavonije.

Otvaranje škola, visokoga učilišta, kazališta u baroknoj Tvrđi, ostavilo je traga i u prvim naslovima osječkih knjižnih, ali i serijskih publikacija.

Uz najbrojnija izdanja na njemačkom jeziku, velik je broj tekstova i na latinskom i na hrvatskom, kojih je, odjekom nešto zakašnjelog ilirizma u Osijeku od sredine 19. stoljeća, sve više.

Osnutak Prve hrvatske dioničke tiskare i pojava prvih novina na hrvatskom jeziku Narodne obrane, vrhunac je ovih nacionalnih težnji.

Razdoblje između dva svjetska rata obilježila je pojava većeg broja manjih tiskara koje su svoja izdanja modelirali prema ukusima čitateljske publike,

22 ali i političkim prilikama ondašnjega Osijeka. Uz izdanja na narodnom jeziku, redovita su ona na njemačkom i nešto manje na mađarskom jeziku. Tijekom Drugog svjetskog rata tisak je, najvećim dijelom, u službi propagande ondašnje države.

Muzej Slavonije Osijek u Zavičajnoj zbirci Essekiana, Odjela knjižnice, prikuplja izdanja osječkih tiskara. Rezultat marnog prikupljanja ove iznimne knjižnične, ali i kulturno-povijesne građe objedinjen je u Osječkoj bibliografiji nekadašnje muzejske knjižničarke Marije Malbaše.

Ključne riječi: tiskarstvo, Osijek, franjevačka tiskara, Zavičajna zbirka Essekiana

Osijek Publishing and Reading Habits of Osijek Citizens, From the Start of Printing To the Second World War

Printing in Osijek has started with the arrival of the Franciscans and foundation of the first printing house in this area in 1735. Franciscans were allowed to open a small printing house in the monastery for the purposes of the province. The first secular printing house of family Divald marked the century of printing in Osijek.

The emergence of printing houses in Osijek is associated largely with social and political circumstances of that time in Osijek, that has, after the departure of the Turks, slowly turned into an urban center of Slavonia. Opening schools, faculties and theaters in the baroque Tvrđa, has left its mark on the titles of first Osijek book and serials publications.

With the largest editions in German, a large number of texts were in Latin and Croatian.The emergence of late Illyrianism in Osijek from the mid-19th century, there are more and more texts in Croatian.

The foundation of the First Croatian equity printing and the emergence of the first newspapers in Croatian language, National Defence, is the highlight of these national aspirations.

23The period between the two World Wars was characterized by a large number of small printing houses that their publications modeled according to the tastes of the reading public, but also the political circumstances in Osijek. With editions in the national language, they are regularly in German and somewhat less in Hungarian. During World War II the press is, for the most part, in the service of propaganda of the former state.

Museum of Slavonia Osijek, in the Native collection - Essekiana, Department Library, collects editions of Osijek printing houses. Result of hard – working collecting of exceptional library, but also cultural and historical material is unified in the Osijek bibliography of former museum librarian Mary Malbaša.

Key words: Printing, Osijek, Franciscan Printing House, the Native Collection Essekiana

Ivanka Kuić, Sveučilišna knjižnica u Splitu

Ruđera Boškovića 31, Split, Hrvatskaivanka@svkst.hr

Svakodnevni život i diskurs o knjizi, književnosti i čitanju u prvoj polovici 20. st. u Splitu

Što knjiga znači u našoj svakodnevici? Može li je se i kako obogaćivati i preobražavati? U kojoj mjeri knjiga, književnost i čitanje kao društvenotvorne komunikacijske i estetske forme transformiraju društvo i društvenu zbilju? Ova i druga pitanja moramo postavljati u potrazi za njihovim sadašnjim smislom, za koji se čini da u preobražavajućem naletu informacijske tehnologije izmiče jasnoći, razumijevanju i našoj sposobnosti interpretacije.

Uloga je knjige u prošloj i sadašnjoj društvenoj zbilji i svakodnevnom životu relativno malo istraživana u nas, a podaci su rasuti i teško dostupni za istraživanja. Ako je naša zbilja rezultat oblikotvornog ljudskog djelovanja, tada mnoštvo predmeta, interakcija i komunikacija unutar intersubjektivnoga

24 svijeta zbilje i praksi utječe na konstituiranje različitih sfera života i uređenih formi njezine pojavnosti. Logika je takva polazišta da je knjiga kao medij u svojoj dvostrukoj pojavnosti u središtu ljudske egzistencije kao komunikacijska, jezična i estetska izvedba. Intersubjektivni svijet koji gradimo naše je nastojanje da budemo društveni, a tu društvenost možemo oblikovati komunikacijom knjigom. Kao takva, knjiga ima posebno mjesto u procesima društvenog konstruktivizma i u relacijama svakodnevnog života. Jezik kao logičko-diskurzivni i metaforički fenomen objektivira iskustvo i produbljuje izražajne i estetske potrebe našeg duha, a književnost upućuje na narativne oblike zbilje i proizvodne mogućnosti diskursa. Knjiga također sudjeluje u kontinuumu tipizacija ljudskih odnosa, u procesu stvaranja društvene zalihe znanja te kao kulturni i simbolički kapital emanira moć i status.

Ovo izlaganja odnosi se na sva ova pitanja o funkciji knjige u svakodnevnom životu stanovnika Splita u prvoj polovici 20. st., kada književnost, knjiga, čitanje i druge kulturalne prakse značajno sudjeluju u formiranju novih obrazaca i formi svakodnevnog života, na promjene društvenih struktura i socijalnih odnosa. Osnovna teorijska polazišta za ovaj rad su stajališta P. Bergera i T. Luckmanna o kategorijama socijalne konstrukcije zbilje i društvenoga znanja, teorije P. Bourdieua i M. de Certeaua i drugih te suvremena shvaćanja čitatelja i recepcije književnoga stvaralaštva. Izvori podataka su medijski diskurs, književna djela splitskih autora i drugi dostupni dokumenti.

Ključne riječi: svakodnevni život, konstrukcija znanja, diskurs, knjiga, književnost, čitanje

Everyday Life and Discourse About the Book, Literature and Reading in the First Half of the 20th

CenturyWhat does a book mean to our daily lives? Can it and how enrich and

transform it? To which extent do books, literature and reading as socially produced communication and aesthetic forms transform society and social reality? We must ask these and other questions when looking for their contemporary meaning which, under the swift onset of information

25technology, seems to escape our clarity, comprehension and interpretation. The role of books in the past and present social reality and everyday life has been relatively little studied in our areas, and the data are scattered and are difficult to access for research. If our reality is the result of human activity, then a multitude of cases, interaction and communication within the inter-subjective world of reality and practice affects the constitution of different walks of life and its forms of appearance. The logic of such a starting point is that the book is a medium in its dual appearances at the center of human existence as communicative, language and aesthetic performance. Inter-subjective world which we build is our endeavor to be social, but that sociability can be created through communication and books. As such, the book has a special place in the processes of social constructivism and in the relations of everyday life. Language as a logical discourse and metaphorical phenomenon objectifies experience and deep expressive and aesthetic needs of our spirit, and literature suggests narrative shapes of reality and production capabilities of discourse. The book also takes part in the continuum of typologies of human relations, in the process of creating a social stock of knowledge and as a cultural and symbolic capital it emanates power and status.

This presentation refers to all of these questions about the function of books in the everyday lives of inhabitants of Split in the first half of the 20th century when literature, books, reading and other cultural practices significantly involved in the formation of new patterns and forms of everyday life, in the changes of social structures and social relations. The basic theoretical starting points for this work are those of P. Berger and Th. Luckmann about the categories of social construction of reality and social knowledge, theories of P. Bourdieu and M. de Certeau and others, as well as modern understandings of readers and reception of literary creativity. Data sources include media discourse, literary works of authors in Split and other available documents.

Key words: everyday life, construction of knowledge, discourse, books, literature, reading

26 Mariyana StamovaBugarska akademija znanosti - Institut za balkanistiku

Ul. „Moskovska“ 45, Sofija, Bugarskamarianastamova@yahoo.com

Problemi zabrana i uništavanja pisane riječi/knjigaGotovo u svakom povijesnom razdoblju pisane riječi, knjige su uništavane,

spaljivane, odvajane od javnosti i zabranjivane bez obzira na to što bez pisanih riječi (dokumenta, knjiga) nema dokaza o činjenicama koje su postojale i kako su postojale u svoje vrijeme. Knjige su, dakle, neiscrpni izvor čovjeku koji misli. I odmah se susrećemo sa svim onim što se zna o knjizi, o pisanoj riječi iz kuta one poznate latinske izreke Habent sua fata libelli, tj. da i knjige imaju svoju sudbinu. U ovom će se radu ukratko govoriti o poznatim činjenicama organiziranog uništavanja knjiga u ovim ili onim društvenim sustavima i prilikama koje su stvorili, ovakvim ili onakvim nestankom knjiga u različitim rušilačkim naletima, bilo ljudskog djelovanja, bilo prirodnih katastrofa. Temelj je činjenica stoljećima primjenjivane zabrane objavljivanja, prodaje i čitanja knjiga s posebnim osvrtom na prijelaz i kraj 20. stoljeća s vodiljom kao što je Indeks Librorum prohibitorum (Kazalo zabranjenih knjiga) objavljen 1559. u vrijeme pape Pavla IV., kao i Tridentski indeks s Tridentskog koncila iz 1564. godine u vrijeme pape Pia IV.

Ključne riječi: sudbina knjige, zabrane knjiga, uništavanje, važnost knjige

Problems of Prohibition and Destruction of the Written Word / Book

Almost in every period of history the written word/ books were destroyed, burned, discharged from the public and banned even though there is no evidence of the facts that existed and how they existed in his time without written words (documents, books). Books are, therefore, an inexhaustible source of a man who thinks. We immediately encounter what is known about the book, about the written word from the aspect of the well-known Latin proverb Habent sua fata libelli, ie. books have their destiny. This topic will

27briefly address the known facts of organized destruction of books in various social systems and opportunities that have been created, this or that, the disappearance of books in a variety of destructive gusts, any human activity or natural disaster. The foundation for this work is a fact of for centuries applied prohibition of publishing, selling and reading books with particular reference to the transition and the end of the 20th century along with a guide such as Index Librorum Prohibitorum (Index of Prohibited Books) which was published in 1559 at the time of Pope Paul IV., and Trent index with the Council of Trent from 1564 to the time of Pope Pius IV.

Key words: destiny of books, prohibitions books, destruction, the importance of books

Šime PilićFilozofski fakultet u Splitu - Odsjek za sociologiju

Put iza nove bolnice 10c, Split, Hrvatskaspilic@ffst.hr

Ponešto o knjizi i društvuKnjiga se, u našoj suvremenosti, može promatrati i kao sastavni dio

induistrije informiranja i znanja. Iako je Gutenbergov pronalazak u 15. st. (sredinom) uvelike omogućio širenje knjige, knjiga je svojom cijenom, više-manje, dostupna širokoj čitalačkoj publici tek u drugoj polovici 20. stoljeća, odnosno nakon Drugog svjetskog rata.

Knjiga se uvijek javlja u društvu neovisno o tomu je li riječ o umjetničkom/književnom djelu, stručnoj knjizi, udžbeniku itd. Ne mora se polaziti od pozitivistički usmjerene sociologije književnosti i tvrditi da su pisci zavisni od društva i onda kada su uvjereni da su nezavisni i slobodni od društva. Ali knjiga se ne javlja u „vakumu“ i njena sudbina (ako ne i nastanak) umnogome ovise o društvu, razvoju kulture i procesima te fenomenima u njemu, kao što je npr. fenomen postupanja s knjigama 1990.-tih godina u hrvatskom društvu.

28 Knjiga ima humanistički i univerzalni karakter te može povezivati ljude u društvu, pa čak i narode u svijetu. Društvo je, pak, sistem odnosno skup „međusobnih odnosa koji povezuje pojedince“(Giddens). Društvo nije statično i ljudi ga svojim djelovanjem neprekidno iznova razvijaju i stvaraju.

Ključne riječi: knjiga, društvo, sociologija književnosti

Something About the Book and SocietyIn our modern times the book can be seen as an integral part of

information and knowledge industries. Although Gutenberg’s invention from the 15th century greatly facilitated the spread of the book it is more or less available with its price to a wide reading public in the second half of the 20th century and after the Second World War.

The book always occurs in the society regardless of whether it is word about artistic / literary work, the professional book, textbook, etc. It must not be a starting point for the positivist-oriented sociology of literature and argue that writers are dependent of the society when they are convinced that they are independent and free from society. But the book does not occur in “a vacuum” and its fate (if not also its formation) greatly influences by the society, culture and the development of processes and phenomena in it such as, for example, the phenomenon of handling books during 1990s in the Croatian society.

The book has a humanistic and universal character and it can connect people in the society, and even nations in the world. However, society is a system or a collection “of relationships that connects individuals” (Giddens). The society is not static and people by their actions constantly re-develop and produce it.

Key words: books, society, sociology of literature

29Ivana Hebrang GrgićFilozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Odsjek za informacijske i

komunikacijske znanostiIvana Lučića 3, Zagreb, Hrvatska

ihgrgic@ffzg.hr

Organizacija i struktura znanstvenih tekstova: od tablice do tableta

Izlaganje će se baviti organizacijom tekstova, prvenstveno znanstvenih, od najstarijih zapisa na glinenim pločicama pa do novih mogućnosti koje nudi elektronička sredina. Iako je moderna znanost definirana tek u 17. stoljeću, otkrića je bilo i ranije i ona su zapisivana na različite načine. Naglasak će biti na znanstvenim časopisima koji su u posljednjih 350 godina najvažniji komunikacijski kanal u znanosti. Prvim recenziranim znanstvenim časopisom smatra se časopis Philosophical Transactions pa će se na primjeru tog časopisa prikazati organizacija teksta u samim počecima komunikacije putem znanstvenih časopisa. Pratit će se razvoj tog časopisa, kao i razvoj strukture i opremljenosti članaka kroz stoljeća sve do današnjih dana kada časopis izlazi u elektroničkom obliku. Analizirat će se opremljenost časopisa i članaka bibliografskim podacima, objasnit će se razvoj pojma autorstva i intelektualnog vlasništva. Prelazak iz tiskane u elektroničku komunikaciju značajna je promjena medija slična onoj koja se dogodila prelaskom iz rukopisa u tisak. Na primjerima stranih i domaćih znanstvenih časopisa prikazat će se nove mogućnosti organizacije teksta i informacija u elektroničkoj sredini te će se objasniti koncept unaprijeđenog časopisa (i unaprijeđene knjige). Potaknut će se rasprava o transformaciji teksta kao nositelja informacija te rasprava o aproprijaciji novih oblika komunikacije unutar interpretativne zajednice korisnika.

Ključne riječi: organizacija teksta, znanstveni časopis, unaprijeđeni časopis, elektronička knjiga

30 Organization and Structure of Scholarly Texts: From Tablet to Tablet

The presentation will focus on organization of scholarly texts, from the oldest inscriptions on clay tablets, to the new possibilities of electronic environment. Although modern science is defined in the 17th century, discoveries and inventions had been described since the beginnings of writing. In the centre of our interest will be scholarly journals, as they have been the most important communication channel in science for the last 350 years. Philosophical Transactions is considered to be the first peer-reviewed scholarly journal. We will show the text organization in the journal and its structure, from its first issue published in 1665, to the newest issues published electronically. Bibliographic data will be analysed as well as the concept of authorship and intellectual property. The shift form printed to electronic communication is an important change, comparable with the shift from manuscripts to printed books. Examples of Croatian and foreign scholarly journals will show new possibilities of text organization and the concept of enhanced journal (and enhanced book) will be explained. Discussion about transformation of text will be initiated, as well as discussion about appropriation of new communication models within the interpretative community.

Key words: text organization, scholarly journal, enhanced journal, electronic book

31Slavko HarniNacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb, Hrvatskasharni@nsk.hr

Knjiga kao simbol i Bourdieuova sociologija simboličkih formi

Na tragu nekih socioloških uvida Pierra Bourdieua u ovom se radu nastoji istražiti status knjige kao društvenog simbola, uključujući i pitanje njezine simboličke moći i nemoći kao preduvjeta za opstanak knjige kao medija.

Simbolička forma, koja je moć duha u filozofiji Ernsta Cassirera (1874–1945), u sociologiji Pierrea Bourdieua (1930–2002) postaje moć društva. Društvo se vidi kao poprište borbi za simbolički prestiž. Govori se o simboličkom sustavu, simboličkom kapitalu, simboličkoj moći jezika pa čak i o simboličkom nasilju. Iako je knjiga u svojstvu simbola na rubu Bourdieuovih interesa, njegove simboličke forme plodno su tlo za govor o simboličnoj vrijednosti knjige zbog specifične definicije simbola, njegove univerzalnosti i velike varijabilnosti.

Stoga će se ponajprije (imajući u vidu Bourdieuve napomene o gotici kao pismu) osvrnuti na simbolički potencijal pisma i jezika kao sadržajnih gradbenih elementa svake knjige. Potom će se razmotriti neki Bourdieuovi iskazi o knjizi kao simboličkom kapitalu, imajući na umu knjigu kao proizvod. Naposljetku – kako Bourdieu svoje teorijske uvide verificira uglavnom u području umjetnosti – knjiga će se tematizirati kao simbolični motiv u slikarskim i kiparskim djelima.

Budući da je Bourdieu utjecajan, ali gdjekad i osporavan sociolog, zaključno će se kritički dotaknuti društveno integrirajuće i društveno fragmentirajuće konzekvence njegovih teza i terminologije.

Ključne riječi: knjiga kao simbolička forma, P. Bourdieau, simbolički kapitali

32 The Book As a Symbol and Bourdieu’s Sociology of Symbolic Forms

On the trail of some sociological insights of Pierre Bourdieu, this paper attempts to explore the status of books as social symbols , including the question of its symbolic power and powerlessness as a prerequisite for the survival of the book as a medium.

The symbolic form, which is the power of the spirit in the philosophy of Ernst Cassirer (1874–1945), in a sociology of Pierre Bourdieu (1930–2002) will become a social power. Society is seen as a battlefield for symbolic prestige. There is talk of a symbolic system, the symbolic capital, symbolic power of language, and even the symbolic violence. Although the book as a symbol on the edge of Bourdieu’s interest, its symbolic forms are a fertile ground for a speech about the symbolic value of the book for specific definitions of the symbol, its universality and high variability.

Therefore, we will be primarily (bearing in mind Bourdieu’s remarks on Gothic as the letter) addressing the symbolic potential of script and language as a construction element content of each book. Then we will consider some of Bourdieu’s statements about the book as symbolic capital, bearing in mind the book as a product.

Finally – as Bourdieu their theoretical insights verified mainly in the fields of art – book will be an issue either as a symbolic motif in painting and sculptural works.

Since Bourdieu was influential but sometimes contested sociologist, ending remarks will contain a critical analysis of socially integrating and socially fragmenting consequences of his thesis and terminology.

Key words: book as a symbolic form, P. Bourdieau, symbolic capital

33Kristina SilajNacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb, Hrvatskaksilaj@nsk.hr

Knjiga, književnost i društvoMogu li knjiga i književnost odigrati vodeću ulogu u svjetskim društvenim

promjenama i reformama? Svjetski društveni aspekt nije ohrabrujući. Terorizam i nasilje moraju imati neki važan uzrok koji je potrebno u korijenu uništiti. Može li knjiga naći svoj put na putu do socijalnog mira u svijetu? Mogu li poruke knjiga i književnosti dotaknuti mlade osobe i vratiti ih na put općedruštvenih interesa i kvalitetnog života? Mogu li pozitivne poruke književnosti kao što su tolerancija, prijateljstvo, ljubav i nenasilje doprijeti do ljudi preko medija? Književnost i mediji s ciljem prenošenja humanih poruka, mogli bi postati izravna pomoć društvu kako bi društvo pronašlo put do potrebne stabilnosti, mira i tolerancije. Potraga za lijepim i humanim u književnosti preko knjižnica, škola i medija trebala bi biti usmjerena prema djeci i mladima, ali i prema svim dobnim skupinama u društvu kako bi se uništilo i reduciralo nasilje. Cijelo društvo oskudijeva humanim porukama, pa bi pažljivo biranje sadržaja iz knjiga moglo postati duhovna i književna „hrana” za društvo. Poticanje kulture čitanja važan je čimbenik u društvu. Knjiga i čitanje zauzimaju u zapadnoj Europi važno mjesto. Pokušajmo oplemeniti stvarnost, unijeti pozitivne emocije i poruke iz knjiga u surovu realnost i svijet će postati humaniji. Prihvaćanje knjiga i književnosti znači prihvaćanje ideja koje u životu traže ljepšu stranu, ali ne bježe od stvarnosti. Možda knjiga i društvo mogu pronaći put do važnih promjena u društvu. Ako razumijemo emocionalne i intelektualne poruke iz knjiga, možda će se na društvo moći djelovati mirom i tolerancijom. I tako može nastati novi svijet stvoren na međusobnom prepoznavanju i razumijevanju.

Ključne riječi: knjige, književnost, društvo, mediji, humane poruke

34 Book, Literature and SocietyWould it be possible for books and literature to have a leading role in the

world’s social changes? Unfortunately, world’s social aspect is not brave. Terrorism and violence must have an important cause which has to be destroyed. Would it be possible for the book to find its role in the path to social and political peace in the world? Would it be possible for messages from books and literature to touch young people and bring them to the right path of the social integration and quality life?

Could media help spread positive messages found in literature, like tolerance, friendship, love and non-violence? With a goal of disseminating humane messages, literature and media could become a direct help in transforming society, therefore leading to stability, peace and tolerance. To prevent and reduce violence, the search for the kind and humane in literature with the help of libraries, schools and media, should be especially focused, among others, on children and young adults.

Society is unfortunately lacking enough humane messages, so carefully chosen book content can become spiritual and literature “food“ for society. Avocation for reading has an important social role in Western Europe. We have to try to introduce positive emotions and messages from books into our brutal reality and the world may become more humane. Acceptance of books and literature means acceptance of the ideas which find the beautiful side of life but do not escape from the reality. Maybe there is a role for books to be played in the transformation to a more peaceful and tolerant society?

Key words: books, literature, society, media, humane messages

35Dragana MarkovićNacionalna biblioteka Crne Gore „Djurdje Crnojević”

Bulevar crnogorskih junaka br. 163, Cetinje, Crna Goradragana.marković@nb-cg.me

Jelena VujovićOsnovna škola „Njegoš“

Ivana Crnojevića bb., Cetinjevujovicj@hotmail.com

Komunikacijska, spoznajna, socijalna, estetska, oblikotvorna i društvenotvorna uloga knjige i čitanja

Knjiga, kao i čovjek, ima svoju sudbinu i svoju povijest. Za nju se kaže da je memorija čovječanstva i pojedinih naroda, memorija osjećaja, misli, tendencija, svjetonazora. Knjiga povezuje čitatelja i pisca, a osim estetskog užitka, ona je i neprocjenjivi izvor znanja – ona proširuje naše horizonte, obogaćuje naš emocionalni svijet, utječe na naše stavove i na naš pogled na život.

Čitanje i pisanje su još uvijek najčešći oblici prijenosa informacija. Čitanje je preduvjet svakog učenja te ima odgojno i obrazovno značenje. S jedne strane nudi informacije koje su u tom trenutku potrebne, a s druge potiče na istraživanje novog i nepoznatog. Čitanje mladog čovjeka priprema za život – ono nam pomaže da se razvijemo u slobodnu, samosvjesnu ličnost.

Pravo na čitanje jedno je od osnovnih ljudskih prava i temelj je ostvarivanja intelektualnih sloboda – slobode izražavanja i slobodnog pristupa informacijama. Pismenost i sposobnost čitanja i razumijevanje punog značenja obavijesti i na tome zasnovanog mišljenja, ključni je čimbenik u aktivnom sudjelovanju pojedinca u društvu. Bez sposobnosti vještog pisanja i čitanja danas nije više moguće biti aktivno uključen u život te nije moguće samostalno odlučivanje o pitanjima od osobnog ili društvenog interesa. Osoba koja nije savladala dobro čitanje, društveno je isključena i kulturno i ekonomski deprivirana.

36 Čitanje pripada u najsloženije procese učenja, a nužno je u doslovnom smislu riječi – ono je temelj za većinu školskih područja učenja, ali i za svaki oblik samostalnog učenja tijekom cijeloga života. Čitanje čovjeka oplemenjuje i čini ga kreativnijim. Ono što čitamo odražava se na nas, na naš život i na našu svijest. Čitanje ima i spoznajnu i odgojnu ulogu, a u stvaranju interesa za knjigu i čitanje velika je uloga obiteljske sredine – pozitivan stav prema čitanju usvojen u najranijoj dobi je zapravo pretpostavka za usvajanje čitateljskih navika u odrasloj dobi.

Čitanje uz pisanje i računanje pripada onim tehnikama kulture čija su važnost i vrijednost općepriznate. Tko njima ne vlada društveno je i profesionalno zakinut, a i ne može se uklopiti normalno u život.

Tko naprotiv sigurno vlada sposobnošću čitanja i vještinom čitanja, neprestano ih razvija i u svako ih doba može upotrijebiti, tome se otvara čudesan, zanimljiv i poticajan svijet te pristup novim znanjima i bogatstvu informacija.

Čitati treba zbog umjetničkog užitka, zbog potrebe za znanjem, zbog radosti otkrivanja lijepe riječi i emocija koje će ta riječ probuditi u nama. Čitamo da bismo bili obrazovaniji i mislili „svojom glavom“. Teško je ne čitatelju objasniti čitateljevu glad za knjigom, njemu je smiješna čitateljeva strast za čitanjem. Ono što čitatelja najviše veseli jest kada u knjizi otkrije i pronađe potvrdu za vlastita razmišljanja, ali i za nova životna otkrića.

„Knjiga je vrjednija od svih spomenika i od svih grobnica, urešenih oslikanim stupovima, jer ona sama gradi spomenike u srcu onoga koji je čita”

Egipatski natpis iz vremena Novog Carstva

Ključne riječi: uloga knjiga, čitanje, učenje, komunikacija

Communication, Cognitive, Social, Sesthetic, Morphological and Social Formation of the Role of Books and Reading

The book, as well as a man, has its own destiny and its history. It is said that the book is the memory of mankind and of individual nations, the

37memory of feelings, thoughts, tendencies, world views. The book connects the reader and writer, and besides aesthetic pleasure, it is also an invaluable source of knowledge - it expands our horizons, enriches our emotional world, affects our attitudes and our outlook on life. Reading and writing are still CsCl form of information transfer. Reading is a prerequisite for any learning and has an educational and educational significance. On the one hand it provides the information needed at the time, but on the other hand encourages the exploration of the new and unknown. By reading young people prepare for life - reading helps us to develop a free, self-conscious person.

The right to read is one of the basic human rights and the foundation of the exercise of intellectual freedom - freedom of expression and free access to information. Literacy and the ability to read and understand the full meaning of the notification and the fact-based thinking, a key factor in the active participation of the individual in society. Without the ability of skilled reading and writing today it is not possible to be actively involved in life and to independently decide on issues of personal or social interest. A person who has not mastered reading well, is socially excluded and culturally and economically deprived. Reading belongs to the most complex processes of learning, but it is necessary in the literal sense of the word - it is the foundation for most school districts learning, but also for any form of independent learning throughout life. Reading refines and makes you more creative. What we read is reflected on us, on our lives and on our consciousness. Reading has a cognitive and educational role, and to create interest in the book and reading if the great role of the family environment - a positive attitude towards reading adopted at an early age is actually a prerequisite for the adoption of reading habits in adulthood. Reading is, in addition to writing and arithmetic, a skill whose importance and value is widely recognized. A person who has not mastered these skills is socially and professionally disadvantaged. A person who possesses good reading skills will continue to develop them throughout life and thus be open to an array of amazing, interesting and stimulating elements in the world around us, new knowledge and a wealth of information.

Reading provides artistic pleasure, because of the need for knowledge, for the joy of discovering the beautiful words and emotions that will wake up the

38 word in us. We read in order to be more educated and think for ourselves. It’s hard to explain to a non-reader the passion with which readers emerge in a good book. What makes the readers most happy is when he or she is on the same page with the book’s content, when his or her thoughts coincide with what is found on the page.

“The book is more valuable than all the monuments and graves of all, adorned with painted columns, because she herself is building monuments in the hearts of one who has read”

Egyptian inscription from the time of the New Empire

Key words: the role of books, reading, learning, communication

Jadranka BožićNarodna biblioteka Srbije

Skerlićeva 1, Beograd, Srbijajadranka.bozic@nb.rs

Javno čitanje Ane Karenjine: Čitanje od vremena noćnih bdenja oko vatre do javnih čitanja romana na Guglu

Čitanje ne može nestati, čak ni u slučaju nestanka pisma. Šta je bilo, ako ne čitanje, slušanje o mitskim doživljajima junaka i bogova za vreme noćnih bdenja oko vatre u preistorijsko doba? Čitati je moguće i slušanjem pročitanog ili izgovorenog. Glasno čitanje je zapravo dominiralo istorijom čitanja sve do novijih vremena. Ono je povremeno imalo i eskapističku ulogu u uslovima konc-logora i tortura; naime, logoraši su noću u barakama naizust (ali šapatom!) recitovali stihove i tako krepili posrnuli duh.

Živa reč. Preneta po svaku cenu, na svaki način. Tako je internet gigant Gugl pre dve godine organizovao javno čitanje Ane Karenjine: sedam stotina ljudi je u direktnom prenosu pročitalo za 30 sati ovaj roman, a to je onda objedinjeno u prezentaciji na Jutjubu. Cilj projekta je obnavljanje tradicije

39porodičnog čitanja prilagođeno savremenom čoveku i tehnologiji. Ovom je prethodilo čitanje Don Kihota 2010. godine. Sve ovo je, dakle, rezultiralo interaktivnom video-knjigom koja je dostupna čitaocima širom sveta.

Ključne riječi: čitanje, javno čitanje, istorija čitanja, knjiga, video-knjiga, Gugl

Public reading of novel Anna Karenina: Reading From the Time of Night Vigils Around the Fire to Public Reading Novel on Google

Even if written word one day goes out of existence, reading would still remain. Was it not the case that even our prehistoric ancestors, while listening to stories being told around the fire at night, engaged in actual reading? Reading is possible through listening of read or pronounced texts. Reading aloud is actually dominated in the history of reading until recent times. It has occasionally had the escapist role, as in the case of concentration camps and tortures; namely, inmates recited verses by heart (but whispering!) in the barracks at night, to strengten and encourage the battered spirit.

A living word, transferred in many different ways. Two years ago Google organized a public reading of Anna Karenina: seven hundred people read this novel in a live broadcast for thirty hours, which was later combined in a single reading presentation on. The project aimed at restoring the tradition of family reading while in the setting of contemporary society and via the means of technology. The project’s output i san interactive video-book, available to readers around the world.

Key words: reading, public reading, history of reading, book, video-book, Google

40 Anita DremelHrvatski studiji – Odjel za sociologiju

Borongajska cesta 83d, Zagreb, Hrvatskaadremel@hrstud.hr

O sociologiji književnog ukusa i objavljivanju knjiga: primjer stoljetne popularnosti Zagorkinih romana

Položaj je knjiga koje je pisala Marija Jurić Zagorka na svojevrstan način poseban u povijesti hrvatske književnosti, ali i u ukupnoj hrvatskoj kulturnoj povijesti s obzirom na fluktuacije u simboličkome kapitalu tih knjiga. Na taj položaj utječe mnogo čimbenika, neki od kojih su uvjeti stvaranja i distribucije (objavljivanje u sveščićima, kolportaža, kiosci), recepcija (ženska publika), činjenica da im je autorica žena, kritički sud o statusu šunda ovakvog tipa literature uz istovremeno obožavanje publike, angažiranost i borba perom o pitanju nacionalnog i ženskog pitanja itd. Kao već primijećena i talentirana novinarka, Zagorka je počela pisati povijesne romane na nagovor biskupa Strossmayera, sa zadaćom da prisili hrvatske čitaoce da dobrovoljno napuste to pogubno njemačko štivo. Zagorkine su knjige štivo na kojem su žene u našem kontekstu naučile čitati, a u koje su fundacijski snažno upisani momenti opozicije između društvenih slojeva. Zagorka je autorica vjerojatno najduljeg ikada napisanog romana kako naša analiza pokazuje (Gordana) te joj se djela strastveno čitaju i uživaju popularnost već cijelo stoljeće, kako pokazuje naše istraživanje. Istovremeno i začudno, s obzirom na popularnost i čitanost postoje tisuće stranica koje nisu bile objavljene kao knjige za njezina života (Crveni ocean, Tozuki, Vragoljanka s Trešnjevke, Pustolovine novorođenog Petrice Kerempuha...), već ih tek odnedavno možemo naći, u izdanju EPH. S obzirom na navedeno, naša analiza smjera ponuditi društvenu kritiku različitih sudova o ukusima o pitanju različitih tipova književne produkcije na tragu teorije Pierrea Boudieua, posebno se osvrćući na rodni podtekst pejorativnih pogleda na popularnu književnost koju su pisale žene (za žene).

Ključne riječi: ukus, popularna književnost, knjiga, sociologija, Zagorka

41On the Sociology of Literary Taste and Publishing Books: an Example of a Hundred-Year-Long Popularity of Zagorka’s Novels

The position of the books written by Marija Jurić Zagorka is special in the history of Croatian literature, but also in the entire Croatian cultural history, considering fluctuation in the symbolic capital of these books. Their position is under the influence of many factors, including the conditions of creation and distribution (serial publications, colportage, newsstands), reception (female audience; simultaneous adoration and disgust), the fact that the author is a woman, critical stand on the triviality of this type of literature, political engagement and fighting with a pen in hands regarding national and gender issue etc. As an already well-known and esteemed journalist, Zagorka started writing historical novels on bishop Strossmayers’s persuasion, with the task to force Croatian readers to voluntarily abandon literature in German. Zagorka’s books educated Croatian female readers and there is a strong class opposition inscribed in them. Zagorka authored probably the longest ever written novel in the world (Gordana) and her novels are passionately read for over a century, according to our analysis. At the same time, there are thousands of pages that had not been published in her lifetime (Crveni ocean, Tozuki, Vragoljanka s Trešnjevke, Pustolovine novorođenog Petrice Kerempuha...), but can only since recently be found in EPH edition. Considering all this, our analysis aims to offer a social critique of various judgements of taste regarding different types of literary production, following the theory of Pierre Boudieu, with a special emphasis on the gendered subtext of pejorative views of popular literature written by women (and for women).

Key words: taste, popular literature, book, sociology, Zagorka

42 Mihael KovačFilozofska fakulteta v Ljubljani – Oddelek za bibliotekarstvo, informacijsko

znanost in knjigarstvoAškerčeva 2, Ljubljana, Slovenija

mihael.kovac@ff.uni-lj.si

Svijet je ravan: Bestseleri u Europi 2010.-2015.U radu će se analizirati bestseleri na pet glavnih europskih tržišta knjiga

prema jeziku nastanka i obliku u kojem su objavljene. Pokazat će se da su u razdoblju 2010.-2015., u Europi i SAD-u, nastali ekosustavi dviju knjiga: mješoviti, u kojem zajedno koegzistiraju različitost prodajnih kanala i formata knjiga i digitalni gdje se proizvode i prodaju samo e-knjige. Potonjim dominira Amazon, dominantan jezik je engleski, a samo-objavljeni naslovi brojno nadmašuju naslove u izdanju izdavača; iako su značajno ovisni o digitalnoj tehnologiji, drugim još uvijek dominiraju nakladnici i knjižare koje proizvode i distribuiraju knjige na različitim jezicima i u različitim formatima. Pokazat ćemo da u digitalnim samo-eknjiga ekosustavima, mašta, ljubav i fikcija dominiraju, a imena autora su uglavnom anglosaksonska. U ekosustavu mješovitih knjiga, bestseler liste na glavnim europskim tržištima znatno se razlikuju, više je žanrova koji iskaču, a u periodu 2010.-2015. autori koji pišu na engleskom izgubili su vodeću ulogu s obzirom na uspjehe autora koji pišu na nordijskim jezicima. Ipak, pregled najboljih dvadeset europskih autora u periodu 2010.-2015. otkriti će da bez obzira na to što oni pišu različitim jezicima kontinentalne Europe, ogromna većina njih su dvojezični tako da tečno govore engleski i uronjeni su u anglosaksonsku književnu kulturu. U radu će se stoga predložiti hipoteza da engleski jezik i književna kultura počinju formirati univerzalni okvir koji u višim prodajnim razinama određuju sadržaj i strukturu najprodavanijih proizvoda, čak i na ne-engleskom jeziku.

Ključne riječi: europsko tržište knjiga, ekosustavi knjiga, mješoviti, digitalni, književna kultura

43The World is Flat: Bestsellers in Europe 2010-2015The paper will analyse bestsellers in five main European book markets

by language of origination and by format in which they were published. It will be shown that in 2010-2015, in Europe and USA, two book ecosystems were formed: a mixed one in which a diversity of sales channels and book formats coexist, and a pure digital one where only ebooks are being produced and sold. The latter is dominated by Amazon, the dominant language is English and self-published titles outnumber the titles published by publishers; although being heavily dependent on digital technology, the former is still dominated by publishers and booksellers that produce and distribute books in different languages and formats. We will show that in the digital-only ebook ecosystem, fantasy, romance and crime fiction dominate and the names of the authors are predominantly Anglo-Saxon. In the mixed book ecosystem, bestseller lists in main European markets differ significantly, more genres pop out on them, and in 2010-2015 authors writing in English lost their leading role due to the successes of authors writing in Nordic languages. Nevertheless, an overview of top twenty European authors in 2010-2015 will reveal that regardless they write in a variety of languages of continental Europe, huge majority of them are bilingual in a way that they are fluent in English and immersed in the Anglo-Saxon book culture. The paper will therefore propose a hypothesis that English language and book culture started to form an universal framework that in upper-sale segment determines the content and structure of best-selling products even in non-English languages.

Key words: European book markets, book ecosystems, mixed, pure digital, literary culture

44 Dražen ŠaškorGradska knjižnica Marka Marulića

Ulica slobode 2, Split, Hrvatskaravnatelj@gkmm

Moć knjige – tko ima pristupKnjige su nekoć bile dragocjeni predmeti dostupni samo odabranima.

One su u sebi čuvale informacije i znanja do kojih se nije moglo doći ni na jednom drugom mjestu. Imale su velik utjecaj i predstavljale su ratni plijen od izuzetne važnosti, radije su bivale spaljivane i zauvijek uništene nego da se neprijatelj okoristi njihovom neprocjenjivom moći. Danas je pisana riječ u raznim ‘pakiranjima’ svima na raspolaganju i paradigma svijeta se značajno promijenila. Informacije više nisu hrana samo za društvenu elitu i ne nalaze se jedino u knjigama. U današnje doba brzih promjena pitamo se je li možda druga krajnost (previše dostupnih informacija u svim oblicima) dovela do nove vrste elitizma, u ovom slučaju ne po rođenju, već po osobnom izboru. Zbog gomile iskrivljenih, nepotpunih i nepotrebnih informacija dostupnih svima, čak je u današnje doba i teže doći do pravih saznanja nego davno prije kad se „glava gubila“ zbog posjedovanja prave knjige u pogrešno vrijeme. Moć knjige danas nije upitna. Jedino je pitanje kako doći do izvora te moći?

Ključne riječi: moć knjige, pristup knjizi, informacijsko bogatstvo

The Power of Books: Who Has Access?Books were once precious items available only to the chosen ones. They

also preserved information and knowledge which was impossible to obtain from any other source. They had great influence, treasured spoils of war that were rather burned or destroyed than given to the enemy who might take advantage of its inestimable power. The importance of the book in the past was such that lives were at stake if the right book was discovered in one’s possession at the wrong time. Today the written word is available in various ‘packages’ and paradigm of the world has changed significantly. Information is no longer ‘food’ for the social elite and is no longer only in the books. In our

45time of rapid changes we wonder if perhaps the other extreme (too much information available in all forms) led to a new kind of elitism; in this case not by birth, but by personal choice. Due to the pile of distorted, incomplete and unnecessary information available to everyone, today more than ever before it is harder to get hold of the right knowledge. The power of the book has not been questioned; the only question is how to get to the source of that power?

Key words: power of books, access to book, information riches

Albert BingHrvatski institut za povijest

Opatička 10, Zagreb, Hrvatskaalbert1.bing@gmail.com

Poster-prezentacija: „Knjižne zbirke u EU projektu COURAGE”

Ovo poster-izlaganje prikazat će osnovne informacije o projektu „COURAGE: Kulturna opozicija – razumijevanje kulturne baštine neslaganja u bivšim socijalističkim državama”, s posebnim naglaskom na knjižne zbirke koje ovaj projekt nastoje detektirati i opisati. COURAGE je trogodišnji međunarodni istraživački projekt koji financira Europska unija preko okvirnog programa Obzor 2020, u kojem sudjeluje 12 znanstvenih institucija iz 10 europskih zemalja. Projekt namjerava stvoriti prvu digitalnu bazu podataka i mrežnih i izvanmrežnih, i privatnih i javnih zbirki u Europi koje svjedoče o preživljavanju različitih oblika kulturne opozicije u bivšim socijalističkim državama srednjoistočne Europe od uspona komunističkih režima do pada Željezne zavjese. Ovaj je projekt inovativan prvenstveno na dva načina. Prvo, izradit će opširan elektronički registar postojećih, ali raspršenih zbirki o povijesti i oblicima kulturne opozicije u bivšim socijalističkim državama. Drugo, analizirat će ove zbirke u njihovom širem društvenom, političkom i kulturnom kontekstu. Svrha projekta jest povećati vidljivost i društveni utjecaj samih zbirki na nacionalnoj i na široj europskoj razini te doprinijeti očuvanju kulturne baštine. Na ovoj prezentaciji poseban naglasak stavit će se na značaj

46 kulturne i društvene uloge knjižnih zbirki za povijest kulturne opozicije iz doba socijalizma, što je ujedno i jedan od glavnih ciljeva projekta.

Ključne riječi: knjižne zbirke, EU projekt COURAGE, kulturna opozicija, socijalizam, kulturna baština

Poster presentation: „Book Collections in the EU Project COURAGE“

This poster presentation will show the basic information on project „COURAGE: Cultural Opposition – Understanding the Cultural Heritage of Dissent in the Former Socialist Countries”. COURAGE is a three-year international research project financed by the European Union through the Horizon2020 Framework Programme, which includes 12 research institutions from 10 European countries. The project aims to create the first digital database of both online and offline private and public collections in Europe which testify to the survival of various forms of cultural opposition in the former socialist countries of East-Central Europe from the rise of communist regimes in the region to the fall of the Iron Curtain. This project breaks new ground in two primary ways. First, it will create a comprehensive electronic registry of existing but scattered collections on the histories and forms of cultural opposition in the former socialist countries. Second, it will analyse these collections in their broader social, political, and cultural contexts. The purpose of the project is to increase the visibility and social influence of these collections on a national and European level and to contribute to the preservation of cultural heritage. For this presentation, special emphasis will be placed on the importance of cultural and social role of book collections in the history of cultural opposition from the socialist era, which is also one of the main objectives of the project.

Key words: book collections; EU project COURAGE; cultural opposition; socialism; cultural heritage

47Boris BadurinaOdsjek za informacijske znanosti

Filozofski fakultet u OsijekuLorenza Jägera 9, Osijek, Hrvatska

boris.badurina@ffos.hr

Martina Dragija IvanovićOdjel za informacijske znanosti

Sveučilište u ZadruUl. dr. Franje Tuđmana 24i, Zadar, Hrvatska

mdragija@unizd.hr

Tehnološki i etički aspekti piratiziranja e-knjigeBez obzira na nepostojanja jake izdavačke scene e-knjige u Hrvatskoj,

studentska populacija koristi e-knjige. Postotak korištenja još uvijek nije na razini europskog prosjeka, a kao razlog navodi se njezina nedostatna dostupnost, hardverski problemi, problemi s upravljanjem vlasničkim pravima i slično. Potaknuti dosadašnjim istraživanjima o e-knjizi u Hrvatskoj koja su bila usmjerena na analizu tržišta elektroničkih knjiga u Hrvatskoj (Velagić, Pehar), na korištenje i nabavu e-knjige u narodnim knjižnicama (Petr Balog; Feldvari) te na istraživanje percepcije e-knjige među studentskom populacijom (Badurina, Serdarušić), autori su se usmjerili na jedan od fenomena povezanog s e-knjigom, a to je korištenje piratiziranih e-knjiga. U radu su predstavljeni rezultati istraživanja o tehnološkim i etičkim aspektima piratiziranja knjige i utjecaju standardnih piratskih trendova na elektroničke knjige. Istraživanje je provedeno metodom ankete na studentskoj populaciji u Osijeku i Zadru. Cilj istraživanja bio je prikupiti informacije o stavovima studentske populacije o korištenju piratskih izvora i inačica e-knjige. Istraživačka su pitanja: utječe li dostupnost piratiziranih e-knjiga i cijena originalnih izdanja na povećan interes studentske populacije za piratiziranu e-knjigu, jesu li vještine korištenja računala i pretraživanja interneta u korelaciji s pojačanim korištenjem piratiziranih e-knjiga i stavovima o piratstvu općenito, koriste li studenti piratske izvore na temelju uvjerenja o slobodi dijeljenja sadržaja ili iz drugih razloga?

Ključne riječi: e-knjiga, piratizacija e-knjige, etički aspekti

48 Ethical and Technological Aspects of e-book PiracyIn spite of almost non-existent e-book market in Croatia, e-books are widely used among student population. The degree of e-book use is still below the European average but it’s expected to rise and the reported reasons are mostly lack of access, lack of experience with readers, with digital rights management and such which are all expected to diminish in future. So far e-book research in Croatia covered Croatian e-book market issues (Velagić; Pehar), procurement and use of e-books in public libraries (Petr Balog; Feldvari) and perception of e-book among the student population (Badurina; Serdarušić). With this research authors tried to analyze yet another phenomena, e-book piracy. This paper will present the results of research conducted by an online survey among the student population of Osijek and Zadar. The survey focused on ethical and technological aspects of e-book piracy as well as it’s relation to piracy in general. The main research goal was to gain an insight into students’ attitudes toward e-book piracy and several research questions were formulated. How much does ease of access and price of legal e-books impact students’ interest in pirate e-books; are students’ computer skills correlated with pirate e-book use and attitudes toward piracy in general; are students’ use of pirate sources and pirate books result of their positive attitudes toward freedom of sharing or other reasons.

Key words: e-book, e-book piracy, ethical aspects

49Antonija PrimoracOdsjek za engleski jezik i književnost

Filozofski fakultet u SplituRadovanova 13, Split, Hrvatska

primorac@ffst.hr

Što čitamo kad čitamo Sherlocka Holmesa u hrvatskom prijevodu: originali, falsifikati i prijevodi popularne književnosti

Godine 2008. i 2009. u izdanju Centruma iz Zagreba objavljen je niz prijevoda pripovijedaka o Sherlocku Holmesu kojima je kao autor naveden Arthur Conan Doyle. Knjige su uredno zavedene u UNESCO-ov Index Translationum te katalog NSK kao prijevodi djela A.C. Doylea i otkupljene u knjižnicama diljem Hrvatske. Iako naslovi prijevoda rijetko kada jasno zrcale naslove originala, poznavateljima Doyleova opusa naslovi poput Kako su uhvatili Jacka Rasparača daju signal da se ne može raditi o prijevodu originala. Pitanje odnosa originala i prijevoda postaje dodatno složeno zahvaljujući nedostatku pouzdanih podataka o stvarnim izvornicima ovih izdanja. Analiza teksta prijevoda, kataloga NSK i arhiva A. C. Doylea u Portsmouthu, Velika Britanija, upućuje na zaključak da se radi o preradbama popularnih njemačkih falsifikata iz serije ‘Detektiv Sherlock Holmes und seine weltberühmten’ kasnije preimenovane – zbog copyrighta – u ‘Aus dem Geheimakten des Welt-Detektivs’. Objavljivani u pristupačnim svescima širom Europe, ovi tekstovi tiskani su i u Zagrebu od 1907.-1933 u slovenskom, hrvatskom i srpskom prijevodu. S obzirom na navedeno te na činjenicu postojećih prijevoda pripovijedaka i novela A.C. Doylea, rad analizira utjecaj „lažnih Sherlocka“ na recepciju kanona A. C. Doyla u Hrvatskoj i naglašava važnost povijesti knjige kao discipline. Razmatrajući potencijal koji digitalizacija građe iz zatvorenih spremišta donosi proučavanju povijesti prijevoda u Hrvatskoj, rad upućuje na šire implikacije koje digitalizacija građe i proučavanje distribucije ovih prijevoda popularne književnosti u Europi ranog dvadesetog stoljeća imaju za teoriju proizvodnje i distribucije svjetske književnosti kako je definira Franco Moretti.

Ključne riječi: adaptacija/preradba, falsifikat, original, prijevod, Sherlock Holmes

50 What We Read When We Read Sherlock Holmes in Croatian Translation: Originals, Forgeries and Translations of Popular LiteratureIn 2008 and 2009 a number of short stories about Sherlock Holmes attributed to A. C. Doyle got published by Centrum, a Zagreb-based publishing house. The books were duly registered in UNESCO’s Index Translationum and the Croatian National and University Library catalogue as translations of A. C. Doyle’s works and purchased by libraries across Croatia. Although translation titles rarely mirror the original titles word for word, titles such as How they caught Jack the Ripper immediately signal to Doyle fans and experts that these cannot be translations of original stories. The question of the relationship between originals and translations becomes even more complex due to the lack of reliable information on the real sources for these publications. Through an analysis of translations themselves, as well as of the National and University Library’s catalogue and the A.C.Doyle’s archive in Portsmouth, UK, it becomes clear that the texts translated were in fact German-produced stories from the series ‘Detektiv Sherlock Holmes und seine weltberühmten’ later renamed – for copyright reasons – as ‘Aus dem Geheimakten des Welt-Detektivs’. Published in affordable editions across Europe, these texts were also printed in Zagreb in Slovenia, Croatian, and Serbian translation between 1907 and 1933. Bearing this in mind, and considering the fact of the existing translations of A. C. Doyle’s short stories and novels, this paper analises the influence of ‘fake Sherlocks’ on the reception of A.C. Doyle’s canon in Croatia and stresses the importance of the history of the book as a discipline in general. Stressing the potential that the digitisation of archival materials has for the study the history of translation in Croatia, the paper points to the wider implications that digitisation and the study of popular literature’s distribution and translation in early twentieth-century Europe have for the theories of production and distribution of world literature as defined by Franco Moretti.

Key words: adaptation, fake, original, translation, Sherlock Holmes

51Dobrila ZvonarekSandi Antonac

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u ZagrebuHrvatske bratske zajednice 4, Zagreb, Hrvatska

dzvonarek@nsk.hrsantonac@nsk.hr

Model nacionalne kampanje za poticanje čitanja u Republici Hrvatskoj

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 23. travnja 2015. godine, ukratko je predstavljen Prijedlog nacionalne strategije poticanja čitanja (2015. – 2020.), dokument koji je trebao biti početak sustavnog i strateškog pristupa kulturi čitanja i pismenosti u Hrvatskoj. O značenju koji mu se pripisivao, mnogo govori i sastav povjerenstva koji je sudjelovao u njegovoj izradi, a uključuje 31 člana, pripadnika uglednih domaćih kulturnih i znanstvenih ustanova, udruženja i nakladnika. Nakon predstavljanja koncepta i provedene javne rasprave, Nacionalna strategija poticanja čitanja do danas nije donesena dok u njoj predviđeni strateški ciljevi vape za svojom realizacijom.

Na nužnost strateškog pristupa knjizi i čitanju u našem društvu pokazuje i petogodišnje istraživanje (2011. – 2016.), koje je na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika provela tvrtka Gfk – Centar za istraživanje tržišta d.o.o. za organizatore manifestacije Noć knjige. Prikupljeni podaci o čitanosti i tržištu knjiga u Republici Hrvatskoj pokazuju na zaostajanje u „konzumaciji” knjige u odnosu na zemlje Europske unije i okruženja.

Oslanjajući se na Prijedlog nacionalne strategije poticanja čitanja, osobito na u njoj provedenu SWOT analizu čitanja u Hrvatskoj te na rezultate spomenutog istraživanja agencije Gfk – Centar za istraživanje tržišta d.o.o., autori ovoga rada izradit će model prve opće nacionalne kampanje za poticanje čitanja u Republici Hrvatskoj. Pritom će se uzeti u obzir iskustva i rezultati postojećih programa za poticanje i popularizaciju čitanja u našem društvu te primjeri i pokazatelji uspješnih kampanja iz inozemstva.

S obzirom na to da je provođenje nacionalne kampanje za poticanje čitanja jedan od zacrtanih specifičnih ciljeva Prijedloga nacionalne strategije poticanja

52 čitanja, vjeruje se da će u radu predstavljeni model biti od koristi i za praktičnu primjenu, daljnja istraživanja i nadgradnju, kao i izgradnju odgovarajućega društvenog okvira za podršku čitanju u Republici Hrvatskoj.

Ključne riječi: čitanje, poticanje čitanja, nacionalna kampanja

Model of the national campaign to encourage reading in the Republic of Croatia

The Draft of the 2015-2020 National Strategy on the Promotion of Reading was briefly presented to the public at the National and University Library in Zagreb on 23 April 2015. The preparation of this document was seen as the first step in the establishment and implementation of a systematic and strategic approach towards the development of a strong culture of reading and literacy in Croatia. Given its importance, it was produced by a special commission consisting of 31 representatives of major national cultural and scientific institutions, associations and publishing companies. Still, after more than a year after its successful public presentation and a public debate that followed it, the strategy that this document should have resulted in has not yet been brought to life.

The necessity of developing and adopting a well-defined national strategy on reading in Croatia has also been proved by the findings of a five-year survey (2011-2016) conducted by the GfK market research agency. The survey, carried out for the organisers of the Book Night programme on a representative sample of 1,000 respondents, revealed that “book consumption” in Croatia is below the European standard.

Relying on the Draft of the National Strategy on the Promotion of Reading, and especially on a SWOT analysis of reading in Croatia, as well as the abovementioned GfK survey, the authors of this paper will present the guidelines for the development of an efficient model for the first Croatian national campaign aimed at the promotion of reading. An overview of the results of the already existing reading promotion and popularisation programmes in Croatia as well as of the indicators of successful campaigns of this kind from other countries will also be given.

53A well thought-out national campaign aimed at the promotion of reading is a vital element of every national reading promotion strategy and also one of the goals included in the Draft of the National Strategy on the Promotion of Reading. Knowing that, we will try to present the guidelines for developing an underlying model that it would be possible to apply as part of the implementation of the overall strategy, for purposes of further research, the introduction of necessary improvements, as well as the means for the creation of a wider social context facilitating the strengthening of the culture of reading in Croatia.

Key words: reading, encourage reading, national campaign

Sanja StanićLeon Jelača

Filozofski fakultet u Splitu - Odsjek za sociologijuPut iza nove bolnice 10c, Split, Hrvatska

sstanic@ffst.hrleojel@ffst.hr

Djeca i mladi – socijalni kontekst čitanja i knjigeIstraživanja čitateljskih interesa djece i mladih intenziviraju se od 60-

ih godina prošlog stoljeća. Krajem 1980-ih i početkom 1990-ih godina istraživanja vezana uz čitanje počinju u sve većoj mjeri uključivati sociološke koncepte, poput slobodnog vremena, utjecaja masovnih medija i računalne tehnologije. Pored toga, suvremena istraživanja usmjerena su i na razlike djece i mladih s obzirom na njihovo obrazovno usmjerenje, socioekonomski status te obiteljske prilike. Uvođenje društvene dimenzije predstavlja značajni pomak u istraživanju ovog fenomena. Dosadašnja istraživanja pokazala su kako današnje generacije djece i mladih u pravilu čitaju manje nego njihovi prethodnici. Suvremena tehnologija, primarno televizija, internet i računalne igrice, zauzimaju sve veći dio njihovih života te samim time potiskuju razvoj interesa prema knjizi i održavanje navika čitanja.

54 U radu su predstavljeni rezultati istraživanja koje je provedeno s ciljevima ispitivanja (1) čitateljskih interesa i navika kod mladih, (2) odnosa prema knjizi te (3) značenja koja mladi pridaju knjizi. Postignuti nalazi promotreni su u zavisnosti od (4) demografskih, socioekonomskih i obiteljskih obilježja ispitanika. Statistička značajnost među varijablama provjerena je statističkim testovima. U prikupljanju podataka primijenjena je metoda ankete sa strukturiranim upitnikom kao mjernim instrumentom. Istraživanje je provedeno tijekom svibnja 2016. godine u Splitu. Ukupan uzorak iznosio je 262 ispitanika; raspodijeljen je na poduzorak učenika završnih razreda osnovne škole (N = 125) i završnih razreda gimnazije (N = 137). Određenje uzoraka motivirano je istraživačkim ciljem (5) praćenja promjena uvjetovanih dobi u čitalačkim interesima i navikama, odnosa prema knjizi i značenju knjige. Rezultati ovog istraživanja predstavljaju osnovni uvid u problematiku te mogu poslužiti kao dobro polazište budućim istraživanjima.

Ključne riječi: učenici, osnovna škola, srednja škola, grad Split, čitanje, značenje knjige

Children and Youth – Social Context of Reading and Books

Scientific study of reading among children and youth became more prominent from the 1960’s. Research of reading started to include more contemporary sociological concepts in the late 1980’s and early 1990’s, such as the concept of free/leisure time, mass-media influence and computer technology. Also, contemporary research concepts are focused on differences between children and youth including educational level, socioeconomic status, and family situation. Introducing a social dimension represents an important step ahead in exploring this phenomenon. Earlier research findings show that today’s children and youth are reading less than previous generations. Modern technology, predominantly television media, internet and computer games, are occupying more and more time in their lives and suppressing the development of their interest towards books and maintenance of reading habits.

55This paper presents research findings based on the following aims: (1) reading interests and habits among children and youth, (2) their relationship towards books and (3) meaning which they give to books. Obtained results are analyzed in dependence of (4) participant’s demographic, socioeconomic and family-based characteristics. Statistical tests were used to validate the possible significant differences between variables. A survey method, which included a structured questionnaire as a measuring instrument, was used in collecting the data. The research was conducted in Split during May 2016. Total sample included 262 participants, divided into subsamples of final grade students of elementary-school (N=125) and final grade students of gymnasium (N=137). Determining the subsamples was motivated by the research aim of (5) tracking the age-related changes in reading interests and habits, relationship towards books and meaning of the books. The findings of this study represent a basic insight into the problem and may also serve as an adequate start for future researches.

Key words: students, elementary school, secondary school, the town of Split, reading, meaning of books

Josip MiletićMateja Jurjević

Sveučilište u Zadru – Odsjek za hrvatski jezik i književnostUlica dr. Franje Tuđmana 24i, Zadar, Hrvatska

jmiletic@unizd.hr

Lektira – muka ili nauka?U radu se donose rezultati terenskoga istraživanja provedenoga s ciljem

utvrđivanja stavova srednjoškolaca i njihovih nastavnika hrvatskoga jezika o problematici školske lektire. Uzorak od 351 ispitanika činili su učenici od prvog do četvrtog razreda srednjih škola (N = 276) te nastavnici hrvatskoga jezika iz brojnih hrvatskih regija (N = 75). Problematiziraju se pitanja zanimljivosti lektire, broju djela koja se trebaju pročitati i obraditi na satu, učeničkoj zainteresiranosti za lektiru, njihovim čitalačkim navikama, zamjerkama

56 aktualnom programu te mogućim promjenama koje bi poboljšale učeničke čitalačke navike i kvalitetu nastave književnosti.

Ključne riječi: lektira, nastava hrvatskoga jezika, nastavnici hrvatskoga jezika, čitalačke navike učenika, reforma lektire

Reading - Torment or Doctrine?This paper presents the results of field research conducted with the aim

of determining the attitudes of high school students and their teachers of the Croatian language on the issue of reading. A sample of 351 respondents consisted of students from first to fourth grade secondary school (N = 276) and teachers of Croatian language from various Croatian regions (N = 75). Paper deals with various issues like interesting reading, the number of works that are to be read and processed in class, the students ‘interest in reading, their reading habits, objections to the current program and possible changes that would improve students’ reading habits and the quality of teaching literature.

Key words: reading, Croatian language teaching, Croatian language teachers, students reading habits, reading reform.

Seid SerdarevićNakladnička kuća Fractura

Zagreb, Hrvatskaseid@fraktura.hr

Gimnazijalci i čitanjeNa primjeru Festivala svjetske književnosti govorit će se o načinu na koji

današnji gimnazijalci i srednjoškolci pristupaju čitanju. Koji su njihovi interesi, kako potaknuti skupinu kod koje je zamijećen najveći broj onih koji odustaju od čitanja lijepe književnosti da (p)ostanu čitatelji? Zašto je skupina od 14 do 25 godina najvažnija za razvoj čitateljskih navika, koji su problemi koje učenici vide i koja je uloga nakladnika u tome?

Ključne riječi: čitanje, čitateljske navike gimnazijalaca, čitanje i mladi,

57High School Students and ReadingTaking the Festival of World Literature as an example, I will speak about

the way today’s high school students and other secondary school students approach reading. What are their interests? How to encourage the group in which we observed the largest number of those who give up reading fine literature to remain readers? Why is the age group of 14-25 most important for the development of reading habits? Which problems do students perceive? What is the role of the publisher in all of the above?

Key words: reading, reading habits of high school students, reading and youth

Mate JuricMirko Duić

Sveučilište u Zadru – Odjel za informacijske znanostiUlica dr. Franje Tuđmana 24i, Zadar, Hrvatska

mjuric@unizd.hrmiduic@unizd.hr

Što se čita u narodnim knjižnicama? Istraživanje o najposuđivanijim knjigama

U Hrvatskoj nema puno istraživanja o tome koje tipove knjiga posuđuju korisnici knjižnica. Analiza posudbe knjiga u knjižnicama omogućila bi važne uvide u čitateljske interese stanovništva. Takva analiza posebno je značajna u situaciji koja već duži niz godina postoji u Hrvatskoj, a to je da čitatelji do knjiga u znatnoj mjeri dolaze posudbom u knjižnicama, a ne kupovinom u knjižarama i drugdje. Stoga su uvidi u vrste knjiga koje se posuđuju u knjižnicama još značajniji za upoznavanje čitateljskih interesa.

U radu će se istražiti koje su nelektirne knjige u posljednjih godinu dana najposuđivanije u narodnim knjižnicama u četiri sljedeća grada: Zagreb, Rijeka, Split i Pula. Knjižnice u ovim gradovima su odabrane jer su u većim gradovima u različitim dijelovima Hrvatske te zato što imaju kataloge putem kojih je

58 moguće utvrditi broj posudbi. Istraživanje će se ograničiti na nelektirne knjige iz razloga što su lektirne knjige obvezno štivo pa njihova posudba ne govori nužno o čitateljskim interesima.

U istraživanju će se koristiti usporedna analiza knjižničnih kataložnih zapisa. U katalogu svake od četiriju knjižnica utvrditi će se 150 najposuđivanijih nelektirnih knjiga. Dakle, ukupno će istraživački uzorak biti 600 knjiga koje će se analizirati s obzirom na vrstu knjige (beletristika ili publicistika), državu iz koje je autor, godinu prvog objavljivanja te žanr. Do sada nije provođena analiza knjiga posuđenih u hrvatskim narodnim knjižnicama s obzirom na državu iz koje je autor i s obzirom na godinu kada je knjiga prvi put objavljena pa će ovo istraživanje pružiti prve uvide u te važne aspekte čitateljskih interesa.

Ključne riječi: čitateljski interesi, posudba knjiga, narodne knjižnice

What are Users of Ppublic Libraries Reading? Study on the Most Borrowed Books.

There is not much research in Croatia about the type of books which are borrowed in Croatian public libraries. The analysis of the library book borrowing would provide important insights into the reading interests of the population. Such analysis is especially important in the situation that exists in Croatia for many years. Namely, readers often acquire books by borrowing them in libraries rather than purchasing them in bookstores and elsewhere. Therefore, insights about the types of books which are borrowed in libraries are even more important.

In the study, we will explore which books were the most borrowed in public libraries during the last year in the following four cities: Zagreb, Rijeka, Split, and Pula. These libraries are selected because they are in large cities located in different parts of Croatia and because they have catalogues through which it is possible to determine how many times a certain book was borrowed. The research will be focused on books that are not on required-reading lists of schools because the required-reading books are, as their name suggests, required to be read and therefore their borrowing in libraries doesn’t necessarily indicate the reading interests.

59The method of comparative analysis of library catalog records will be used. In the catalog of each library we will determine 150 most borrowed books that are not on the required-reading lists of schools. Therefore, the total sample will be 600 books that we will analyse with regard to their general type (fiction or non-fiction), the country of origin of book author, the year in which the book was published for the first time and genre. For now, nobody has conducted the analysis of books which were borrowed in Croatian national libraries with regard to the country of origin of book author and the year in which the book was published for the first time, so this study will provide first insights in these valuable aspects of reading interests.

Key words: reading interests, book borrowing, public libraries

Anita MarinNacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb, Hrvatskaamarin@nsk.hr

Što se čitalo u Hrvatskoj početkom Velikog rata? – književna djela u hrvatskim novinama iz 1914.

Povodom obilježavanja 100-godišnjice od početka Velikog rata, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu digitalizirala je 22 naslova novina i časopisa objavljenih 1914. godine. Digitalne preslike dostupne su na Portalu starih hrvatskih novina (http://dnc.nsk.hr/) što nam omogućuje lakši i jednostavniji pristup do novinskog sadržaja u čijim se rubrikama anticipira politički, gospodarski, kulturni i društveni život mjesta njihova objavljivanja, ponajprije Zagreba gdje ih je izlazio najveći broj.

Novine se sagledavaju kao vrijedan izvor informacija o nakladništvu i objavljivanju književnih sadržaja. Rukovodeći se osnovnim Darntonovim metodološkim pitanjima: tko?, što?, gdje? i kada? te iz toga proizlazećih zašto? i kako? analizirano je u kojim novinama su zastupljeni romani u novinama, tko su njihovi autori, s kojeg jezika su prevedeni, kojeg su literarnog žanra, kojoj su publici namijenjeni i zašto su objavljivani.

60 Cilj istraživanja je i utvrditi korelaciju romana objavljenih u novinama naspram onih objavljenih kao samostalne publikacije. Analizirani novinski naslovi i književna djela uspoređeni su s nakladničkom produkcijom iste vrste građe dobivenom na temelju dostupnih podataka iz Građe za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga: 1835.–1940. Ovim se istraživanjem želi povećati spoznaja o novinskom i književnom nakladništvu početkom 20. stoljeća i o ulozi koju su novine odigrale na stvaranju kulture čitanja u tom vremenu.

Ključne riječi: digitalizirane novine, godina 1914., romani u nastavcima, povijest čitanja

What Was being Read in Croatia at the Beginning of the Great War? - Literary Work in Croatian Newspapers in 1914

Marking the 100th anniversary of the beginning of the Great War, the National and University Library in Zagreb has digitized 22 different issues of newspapers and magazines published in 1914. Digital copies are available on the web portal Croatian Historic Newspapers (http://dnc.nsk.hr/) which allows easier and simpler access to the newspapers’ content whose articles anticipated political, economic, cultural and social life of towns where they were published, most of all Zagreb, which had the most newspapers.

Newspapers are seen as a valuable source of information on publishing and literary content. Guided by Darnton’s questions of methodology of who, what, where and when, out of which arise why and how, it has been analyzed which newspapers published serial novels, who their authors were, which languages they were translated from, the genre of the novels, who their readers were and why they were published.

In addition to that, the goal of the research was to determine the correlation between the novels published in the newspapers and those published as an independent publication. The analyzed newspapers headlines and serial novels were compared with the publishing production of the same type of material obtained from the data given in the 25 volumes of the Croatian Retrospective

61Bibliography of Books: 1835-1940. The main goal of this study was to increase awareness of the newspaper and literary publishing in the early 20th century and the role that newspapers played in creating a culture of reading at that time.

Key words: digitized newspapers, 1914, serial novels, history of reading

Sonja AvalonHrvatsko knjižničarsko društvo

Hrvatske bratske zajednice 410000 Zagreb

sonja.avalon@gmail.com

Marijana MišetićNevia Raos

Knjižnica Filozofskoga fakulteta u ZagrebuIvana Lučića 310000 Zagreb

mmisetic@ffzg.hrnraos@ffzg.hr

Postaju li knjižnice posljednje utočište knjiga?Rad tematizira jednu od rastućih suvremenih praksi doniranja tiskanih

knjiga knjižnicama. Takvi netraženi darovi, kako ih definiraju međunarodne knjižničarske smjernice i dokumenti, postaju sve učestalija praksa u svim vrstama knjižnica. U ovom se radu takva praksa analizira iz perspektive i iskustva Zbirke za talijanistiku Knjižnice Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.U načelu, knjižnice donacije smatraju dobrodošlima, potiču praksu darivanja i zahvalne su darovateljima. Prve europske visokoškolske zbirke i knjižnice nastale su upravo iz poklonjenih vrijednih primjeraka i cjelovitih privatnih zbirki pripadnika kulturne, obrazovne i znanstvene elite tog vremena. I danas su darovi i donacije ostali bitan način prinovljavanja u visokoškolskim, posebice humanističkim i filološkim zbirkama i knjižnicama.

62 Zbirka za talijanistiku Knjižnice Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od svojega osnutka 1927. godine fond je izgrađivala donacijama i darovima bivših i sadašnjih nastavnika, znanstvenika i studenata Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ipak, danas se sve češće susreće i s donacijama građana, koji joj se obraćaju ne bi li pronašli prikladno mjesto za vlastite knjige koje iz niza razloga sami ne mogu zadržati, a ne nalaze druge zainteresirane primatelje.

Rad rezimira iskustva vezana uz tranziciju knjige, doskora shvaćanu kao tradicionalno javno dobro, kulturni proizvod, čak paradigmu kulture, u potrošni proizvod i robu, čije postojanje i opstanak, jednako kao i opstanak ostalih suvremenih proizvoda i usluga, ponajviše određuju zakoni tržišta, prednosti digitalne informacije i suvremenih komunikacijskih alata, dinamizam tehnologija, te kontekst globalnih politika. Ta pojava nije izoliran fenomen, nego je dio globalnih tranzicija komunikacije i komunikacijskih sustava te društvenih grupa i ekonomija, pri čemu tiskana knjiga, bez obzira na dokazanu sposobnost prilagodbe i preživljavanja, neminovno predstavlja relikt analognog doba u suvremenoj globalnoj digitalnoj paradigmi.

Ključne riječi: donacije i darovi knjižnicama

Are Libraries Becoming the Last Resort for Books?The paper deals with an emerging practice of donating printed books to

libraries. Unsolicited gifts, as they are defined by international library guidelines, have become a common practice in all types of libraries. This paper analyzes this practice from the perspective and experience of the Italian Studies Collection, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb.

In general, libraries welcome donations, encourage them and are grateful to their donors. First European academic libraries developed out of private collections donated by the members of cultural, educational and scientific elites in the past. Even today, gifts and donations have remained important part of collection building in libraries in higher education, especially in humanities.

Since its foundation in 1927, Italian Studies Collection has been built by means of donations and gifts of its former and current patrons, mainly

63professors, researches and students of the parent institution. However, today it frequently receives books donated by citizens, who contact the Italian Studies Collection in order to find a suitable place for their own books, which they cannot keep, and cannot find other interested recipients as well.

The paper summarizes the transition experience related to books, until recently seen as a traditional common good, cultural product, and cultural paradigm, which turned into a consumable commodity, the existence and survival of which is mainly determined by technological dynamism, digital information and modern communication tools, market, and global policies.

This growing experience of libraries is not an isolated phenomenon, but a part of the global transitions of communication systems, social groups and economy, in which the printed book, regardless of its ability to adapt and survive, is a relic of the analogue world in the global digital paradigm.

Key words: donations and gifts to libraries, Italian Studies Collection, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb

Mirko DuićSveučilište u Zadru – Odjel za informacijske znanosti

Ulica dr. Franje Tuđmana 24i, Zadar, Hrvatskamiduic@unizd.hr

Preporuke knjiga u digitalnom okruženju: u kojoj mjeri i na koje načine knjižnične Facebook stranice povezuju čitatelje s knjigama?

Knjižnice u svojim zbirkama imaju veliki broj knjiga. Korisnici su knjižnica stoga u povoljnoj situaciji da mogu udovoljiti svojim čitalačkim interesima, posebno ako su članovi većih knjižnica. Ipak, postoji i naličje velike ponude. Kada pred sobom imaju nepregledan izbor literature, kako će korisnici odrediti koje su im knjige najzanimljivije i najkorisnije? Pri odlukama o posudbi mogu im pomoći preporuke koje su dobili od prijatelja, nastavnika, kao i one koje

64 su pronašli u medijima. U ovome radu istražit će se knjiške preporuke koje knjižničari deset hrvatskih narodnih knjižnica pružaju svojim korisnicima putem Facebook stranica. U istraživanje će se uvrstiti narodne knjižnice koje imaju više od 1000 članova na svojim Facebook stranicama. Koristeći metodu analize sadržaja, istražit će se koje knjige knjižničari preporučuju, na koje se načine knjige preporučuju (koji su podaci o knjigama prisutni u preporukama, u kojoj mjeri i na koji način se u preporukama koriste tekstualni, slikovni i zvučni zapisi), koje su reakcije korisnika na knjiške preporuke (u kojoj mjeri „lajkaju”, dijele i komentiraju preporuke) te koliko često pojedine knjižnice preporučuju knjige. Očekivani rezultati ovoga istraživanja bit će opći uvidi u aktivnost preporuka knjiga putem Facebook stranica te specifični uvidi vezani za pojedine narodne knjižnice. Također bi se međuknjižničnom usporedbom aktivnosti preporuka knjiga došlo do uvida o sličnostima i razlikama u provođenju te aktivnosti kod različitih knjižnica i na taj način utvrdile bi se i opisale najbolje prakse preporuke knjiga u digitalnom okruženju.

Ključne riječi: narodne knjižnice, preporuke knjiga, Facebook stranice knjižnica

Book Recommendations in a Digital Environment: To What Extent and in Which Ways Library Facebook Pages are Connecting Book Readers with Books

In their collections libraries have a large number of books. Therefore, library users are in a good situation to satisfy their reading interests, especially if they are the members of the larger libraries. However, there is a reverse side of the wide book selection. When library users have in front of them a vast selection of literature, how will they determine which books are the most interesting and useful for them? In their decisions about which books to lend, they could be supported through book recommendations from their friends, teachers and from the media. In this paper, we will explore the book recommendations that librarians of the ten public libraries in Croatia are giving to the library users, using Facebook pages. Public libraries that have more than 1000 followers on their Facebook pages will be included in the

65research. Using the content analysis method we will explore which books are recommended by librarians, in which ways the books are recommended (which book information is contained in the recommendations; to what extent and in which ways the textual, visual and sound media is used in book recommendations), what are the reactions of users with regard to book recommendations (to what extent the users are using „likes“, „shares“ and „comments“ of book recommendations ) and how often are specific libraries recommending books. Expected results of this research will be general insights into the activity of book recommendations on library Facebook pages as well as specific insights related to individual public libraries. Also, through library comparison of the book recommendation activity we will acquire the insights about similarities and differences between various libraries and in that way we will find out and describe best practices of book recommendations in a digital environment.

Key words: public libraries, book recommendations, library Facebook pages

Branka RadićSveučilište u Splitu

Livanjska 5, Split, Hrvatskabranka.radic@unist.hr

Predstavljanje glazbene baštine u digitalnom okruženju

Digitalizacija tradicionalne građe proces je kojim se želi obogatiti digitalna kulturna baština i omogućiti njezina dostupnost u suradničkim ustanovama. Knjižnice, arhivi i muzeji usmjeravaju svoj razvoj prema osmišljavanju mrežnih informacijskih usluga, složenosti i održivosti gradiva koje će svojim digitaliziranim fondovima iznimno pridonijeti nacionalnom kulturnom bogatstvu. U radu je opisana Zbirka muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice kao i stvaralački rad hrvatskih skladatelja 20. stoljeća na području rukopisne i tiskane solo popijevke. Odabrani rukopisi skladatelja koji su djelovali u vremenskom razdoblju između dva svjetska rata, predstavljaju

66 jedinstveni trenutak nastanka njihove glazbe i uvid u glazbeno stvaralaštvo kao važan dio kulturne baštine: Blagoje Bersa, Antun Dobronić, Božidar Širola, Jakov Gotovac.

Ključne riječi: glazbena baština, digitalizacija gradiva, digitalno upravljanje pravima

Presentation of Musical Heritage in the Digital Environment

Digitization of traditional materials is a process which aims to enrich digital cultural heritage and to ensure its availability in the cultural institutions that cooperate amongst each other and are interested in preserving the cultural heritage. Libraries, archives and museums focus their development towards the design of network information services, and towards complexity and viability of the material that is to be digitized with funds that shall enrich the national culture. This paper describes the collection of musical and audiovisual materials of the National and University Library and the works of Croatian composers of the twentieth century in manuscript and printed solo songs as well. Selected manuscripts of composers who were active in the period between the two World Wars, represent a unique moment of the beginning of their music and an insight into the musical creation as an important part of the cultural heritage: Blagoje Bersa, Antun Dobronić, Božidar Širola, Jakov Gotovac.

Key words: musical heritage, digitization of materials, digital rights management

67Sanja BrboraSveučilišna knjižnica u Splitu

Ruđera Boškovića 31, Split, Hrvatskasanja@svkst.hr

Korak prema multimedijskom rječniku hrvatske kulturne baštine

U radu se razmatra mogućnost izrade objasnidbenoga elektroničkog multimedijskog rječnika hrvatske baštine. Riječi vezane uz vrlo bogatu hrvatsku kulturnu baštinu raspršene su po različitim izvorima, a veliki dio njih nije ni zabilježen u postojećim rječnicima. Stoga, osnovna nakana zamišljenog rječnika kulturne baštine jest objediniti ukupnost disperziranoga hrvatskog leksičkog blaga kojim se označavaju objekti i pojmovi vezani za kulturu u najširem smislu riječi. Time bi se izvornom govorniku hrvatskoga jezika omogućilo da pobliže upozna raznolikost svoje jezične i kulturne baštine. Učeći „baštinski” leksik, govornik bi istodobno usavršavao svoju jezičnu kompetenciju i učio o svojoj baštini. S druge strane, prilagodbom rječnika u dvojezičnik ili višejezičnik, mogao bi postati pronositeljem i promicateljem hrvatske kulture izvan granica.

Iako je rječnik ponajprije zamišljen kao slikovni rječnik, organiziran po tematskim cjelinama (npr. folklor, graditeljstvo, pomorstvo, kulinarstvo itd.), digitalni medij omogućuje istodobno dvostruku organizaciju rječničke građe: semasiološku i onomasiološku, ali i uvođenje auditivnih elemenata, kao i mrežu poveznica s drugim rječnicima i srodnim sadržajima.

U radu će se pobliže razmotriti organizacija takvoga rječnika, raspored građe, leksikografski postupci, kao i funkcije koje bi takav rječnik mogao ispuniti s obzirom na suvremenog korisnika.

Izrada rječnika hrvatske kulturne baštine interdisciplinarni je posao koji bi iziskivao suradnju stručnjaka različitih profila (leksikografa, jezikoslovaca, informatičara, crtača i predmetnih stručnjaka), što realizaciju čini vrlo zahtjevnom. No, s druge strane, zamišljeni multimedijski rječnik mogao bi pridonijeti interesu za baštinu i jezik, širenju znanja te time i uspostavi

68 dijakronijskog mosta između prošlosti i sadašnjosti, kao i jačanju veza između hrvatskih krajeva.

Ključne riječi: Hrvatska, kulturna baština, multimedijski rječnik, elektronički rječnik, korisnici rječnika

A Step Towards a Multimedia Dictionary of the Croatian Cultural Heritage

The paper considers the possibility of making an explanatory electronic multimedia dictionary of the Croatian heritage. Words related to the rich Croatian cultural heritage are currently dispersed in different sources, many of them not being recorded in the existing dictionaries. Therefore, the main purpose of this imaginary dictionary of cultural heritage would be to bring together in one place the hitherto dispersed national lexical treasure which designates objects and concepts of culture in the broadest sense of the word. This would enable the native speakers to get better acquainted with the diversity of their linguistic and cultural heritage. By learning the “heritage” vocabulary they would improve their linguistic competences, learning about the national heritage at the same time. Once produced, the dictionary could be modified into bilingual or multilingual dictionaries, thus promoting the Croatian culture beyond the national borders.

Although the dictionary is primarily conceived as a pictorial dictionary, organized into thematic units (eg. folklore, architecture, maritime terms, cooking, etc.), the digital media allows for simultaneous dual organization of the lexical items, both semasiological and onomasiological, introduction of audio elements and network linking with other dictionaries and related contents.

The paper offers a closer look at the lexicographic structure, order, method, and finally the functions that such a dictionary could fulfil with regard to the modern user.

Due to its interdisciplinary character, its production would require cooperation between experts from various fields (lexicographers, linguists, computer scientists, artists and subject specialists), which would make the implementation of the project challenging. However, such a multimedia

69dictionary would contribute to the interest in heritage and language, and the dissemination of knowledge. It would also establish a diachronic bridge between the past and the present and strengthen ties between different Croatian regions.

Key words: Croatia, cultural heritage, multimedia dictionary, electronic dictionary, dictionary users

Ivana Batarelo Kokić

Filozofski fakultet u SplituPut iza nove bolnice 10c, Split, Hrvatska

batarelo@ffst.hr

Kako koristiti digitalne slikovnice?Mediji poput računala, pametnih telefona, tableta i digitalnih aplikacija

uobičajena su pojava u životima djece. U suvremenom društvu, postavlja se pitanje treba li djecu i na koji način poticati na korištenje suvremenih medija, posebice digitalnih slikovnica? Osnovni je cilj rada prikazati odlike digitalnih slikovnica, poput odnosa teksta i slike te dodatnih izvedbenih oblika (taktilnih, manipulativnih i zvučnih sastavnica, interaktivnih digitalnih vizualizacija, prilagodljivog digitalnog teksta, simulacija, animacija, 3D grafika), ali i promijenjenog načina korištenja slikovnice, posebice interakcije odrasle osobe i djeteta sa slikovnicom. U literaturi se naglašava uloga slikovnice u istovremenom društvenom, emocionalnom i literarnom razvoju djeteta. U radu je dan prikaz strategija (zabrana, slobodan pristup, ograničavanje i konstruktivno korištenje) koje je moguće primjenjivati prilikom odlučivanja o načinu korištenja suvremenih digitalnih aplikacija u predškolskoj i ranoj školskoj dobi. Prikazane su odlike i moguće posljedice odabira pojedinih pristupa pri odlučivanju o načinu korištenja digitalnih slikovnica, a s obzirom na mogućnost provedbe zajedničke aktivnosti odrasle osobe i djeteta, uživanje, emocionalni i društveni razvoj te utjecaj na razvoj čitalačke kompetencije.

Ključne riječi: digitalne slikovnice, korištenje digitalnih slikovnica, razvoj čitalačke kompetencije

70 How to Use Digital Picture Books?Media such as computers, smartphones, tablets and digital applications

are commonly present in children’s lives. In contemporary societies, the question of a need for encouraging children to use modern media, particularly digital picture books is posed. The main goal of this paper is to present main characteristics of digital picture books, such as relation between text and picture and additional embodiments (tactile, manipulative and sound elements, interactive digital visualisations, editable digital text, simulations, animations, 3D graphics), and changes in ways of use of picture books, with emphasis on interaction of adults and children with picture books. The literature emphasizes the role of picture books in simultaneous social, emotional and literary development of children. The paper presents different strategies (prohibition, Laissez-faire, restriction, and constructive use) which may be used in a selection of ways of digital application use in preschool and early school age.

Characteristics and possible impact of the use of particular approaches when deciding on ways of digital picture book use, in relation to possibilities for common activities of adults and children, enjoyment, emotional and social development and impact on digital competence development are presented.

Key words: digital picture books, digital picture book use, reading competence development

71

Organizacijski/Programski odbor

Sandi Antonac

Ivanka Buzov

Mihael Kovač

Ivanka Kuić

Katarina Lozić Knezović

Jelena Novaković

Tatijana Petrić

Ankica Plazibat

Seid Serdarević

72

Znanstveni odbor

Željko Holjevac

Tinka Katić

Sofija Klarin Zadravec

Mihael Kovač

Ivanka Kuić

Šime Pilić

Anita Runjić Stoilova

Sanja Stanić

Tatijana Petrić

Marko Troglić

Zlata Živaković Kerže

Daniela Živkov

73Impresum

NakladniciNacionalna i sveučilišna knjižnica u ZagrebuFilozofski fakultet u SplituKnjiževni krug Split

Za nakladnikeTatijana PetrićAleksandar JakirNenad Cambj

UrediliSandi AntonacIvanka BuzovIvanka KuićDobrila Zvonarek

Lektura hrvatskih sažetakaKatarina Lozić KnezovićMarijana Tomelić Ćurlin

Lektura engleskih sažetakaJelena Novaković

Grafičko oblikovanjeGoran Hasanec

TisakNacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Mjesto i godina izdanjaZagreb, 2016.

ISBN 978-953-500-157-7

Mudri korak za bolje sutra.

Zaklada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu osnovana je sa svrhom poticanja i podupiranja programa na polju razvoja knjižničarstva, podupiranja znanstvenih skupova, unapređivanja kulture i znanosti nagrađivanjem kvalitetnih radova.

Zaklada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u ZagrebuZagreb, Hrvatske bratske zajednice 4IBAN: HR0223400091110601984OIB: 05239600666T +385 1 616 41 29F +385 1 616 42 85zaklada@nsk.hrzaklada.nsk.hr

Misal hruacki Šimuna Kožičića Benje(Rijeka, 1531.)

pretisak izvornika s latiničkom transliteracijom.

Narudžbe i obavijesti o izdanju možete uputiti na marketing@nsk.hr.

Pozdrav iz Splita!

Stranica Splitskog evanđelistara, VIII st. Split, Riznica katedrale

Zahvaljujemo sponzoru Skupa,

tvrtki SEAMATIC j.d.o.o., Mravince