drugost časopis za kulturalne studije br. 1 rijeka, svibanj 2010

7/29/2019 Drugost asopis za kulturalne studije br. 1 Rijeka, svibanj 2010.

1/124

001.


2/124

002.


3/124

003.drugostcasopis za kulturalne studije


4/124

sadrzaj

004.


5/124

004 Intervju: Aljoa Puar

ista kultura i ivot bez bureka

014 Renato Stankovi:

Struktura drutvenih revolucija

019 Dorian Salati:

Kultura uzvraa udarac

Anti-copyright kao oblik protestnog kolektivnog djelovanja

026 Dorian Salati:

Zvjezdane staze - sljedee iteracija

Aspekti anarhizma u zvjezdanim stazama

036 Dubravko Matani, Bernard Koludrovi:

Genocid nad humanizmom:Diskurzivnost 1984.

048 Staa Baklia:

Hrvatski bog Mars-

analiza i lociranje hrvatske zbilje u srednjoeuropskom diskurzu

055 Dunja Mati:

Hrvatski bog Miroslav

062 Ilustracija

064 Suzana Jarnjak:

Srednja Europa - Poliptih

069 Bernard Koludrovi:

Formacija hinduistikoga identiteta u nehinduistikim drutvima

077 Jana Ai:

Kulturoloka analiza filma Milijuna s ulice090 Karolina Hrga:

K - Pax: Mjesto onkraj razuma

095 Donatella Gasparini:

Derridina teorija o teoriji

099 Donatella Gasparini:

Politike tijela: Usporedba Foucaulta i Agambena

103 Lea Perini:

Urbani prostor i kognitivizam

110 Lea Perini:Kreativni gradovi - Uzroci i posljedice

005.


6/124

I IVOTBEZ BUREKA

CISTAKULTURA

006.


7/124

P: Predavao si na Odsjeku za kultu-ralne studije i na Odsjeku za kroati-stiku u Rijeci, sada predaje nasveuilitima u Seulu, u JunojKoreji. Koliko si morao prilagoditisvoje pedagoke interese novom rad-

nom okruenju i kulturnom kontek-stu? Jesu li te stvari usporedive?O: Kroatistiki rad u Koreji jako mepodsjea na moje prvo sveuilite, naTrst. esto usporeujem svoje talijan-ske studente s mladim korejskim slavi-stima. I jednima i drugima zlo je odpadea. I razumijem ih...kad se samosjetim latinskog...agricola, agricolae...A izgovor... Riba ribi grize rep. Livalivi gvie leb. Na vrh brda vrba mrda.Nabkbldavlbamda. to emo, muimose i volimo se. to se kulturologije ti-e, esto mi nedostaju rijeki studenti,ali mahom privatno, kao prijateljskenjuke. Fali mi ponekad vaa "bahata"i tipino balkansko-mediteranska spo-sobnost da o svemu imate miljenje a irado se sjeam kako su se neki od vas

lako dali navui na utopiju i jo su bilikadri mene ugojenog salonskog anar-histu povui u neke dobre prie tu i ta-mo, a to je za kulturalne studijenajbolja i najproduktivnija kombinaci-ja, ak i kad se radi o dijalogu ljenina.

P: A kakvi su studenti kulturalnihstudija u Junoj Koreji? O emurazgovarate?

O: Moje je korejsko iskustvo zasadogranieno na samo dva sveuilita odoko dvjesto i pedeset koliko ih u Korejipostoji, s barem desetak donekle rele-vantnih kulturologija. Imao sam sree,ponudili su mi da kulturalnim studiji-ma pouavam privilegiranu kastu oda-branih internacionalaca na jednomprilino otmjenom mjestu. I ve kadsam skoro rairio krila sreo sam sluaj-

no u Tokiju legendarnu korejsku femi-nisticu koja je ve trideset godina natom istom sveuilitu i koja nije preza-la od toga da me obeshrabri. Kae onameni: "O, ne, ne na tom koledu ta-

Aljoa Puar od 2007. ivi u Seulu(Juna Koreja) gdje radi kao docentna Odsjeku za junoslavenske studi-je i na Poslijediplomskoj koli za re-gionalne studije Korejskog sveuilitazastrane studije (Hankuk Universityof Foreign Studies), te kao naslovnidocent komparativnih kulturalnihstudija i studija popularne kulture

na sveuilitu Yonsei (UnderwoodInternational College). Ovih danaprestaje njegov angaman vieg asi-stenta na Odsjeku za kroatistiku iOdsjeku za kulturalne studije Filozo-fskog fakulteta u Rijeci. Od 2001. do2004. bio je i ugovorni profesor Sve-uilita u Trstu. Jedan je od inicija-tora i pokretaa kulturalnih studijau Rijeci, bivi suosniva i suurednik

Limena (Limen - journal for theoryand practice of liminal phenomena) iurednik rijekog asopisa La Batta-na, pisac, kolumnist, esejist i autorvie knjiga.

intervju:Aljosa Puar

007.


8/124

zliitih zemalja, iz Europe prednjaeSkandinavci, predajem im popularnukulturu, komparativnu i opu, ponetodajdestirane zapadne teorije i birmin-gemske kole, a najvie rodnih tema idilema i tako...osjeam se po tom pita-

nju skoro kao kod kue, samo s malo"azijskijim" fokusom na lokalne formei probleme. Pitam djevojku iz Vijetn-ama to e sa svojom otmjenom diplo-mom. A ona mi kae: otvoriti koluduboko u umi, kod nje doma uVijetnamu i napraviti neku razliku zaone klince tamo. Eto, meni je to OK.ak i ako kasnije promijeni miljenje,imala je dobar san.

P: to je onda toliko razliito?

O: Pa meni je najbitnija razlika jezikna kojem piem i predajem i to ljudimakoji ga esto znaju bolje nego ja, ali ito to sam u meuvremenu i ja marlji-vo uio i poneto i nauio i moda i jadrim neku dobru knjigu na nonomormariu. Tako da sam slian, a opet i

drugaiji profesor nego prije. Sistem jeuhodan i bogat i nitko ne kuha pagete"bolognese" u zraku, bez mesa i beztjestenine. Lova, knjige, putovanja,konferencije, susreti.

Dobri uvjeti imaju smisla i znanstve-no, nije posrijedi tek jalovi hedonizam.To je glavna razlika. A ima i, da takokaem, ljudskih sitnica. Ne znam, vje-rojatno postoji i korejski jal, ali ja gaobino ne osjeam ili ga ne primjeu-jem. Osim toga svaiji se rad cijeni akoje na odgovarajuoj razini i ne smatrase tek izgovorom da ti se natovari i tu-i. Tvoj je rad tvoj ponos, tvoja naftnabuotina i tvoja legitimacija. Ako sidobar - srea tvoja, ako nisi - bed, aliopet tvoj. To mi se stvarno svia.

mo...bila sam ja tamo. Tamo su ti bo-gataka djeca veinom roena uAmerici i nee s njima nita napravi-ti." Naravno, im sam doao pred teklince sa svojim koferiem Gramscija,Althussera i drugih, iao sam deauto-

matizirati tu mainu, ili uspavljivatiadaju, kako hoete. Moj prvi govor jebio u stilu: "Dobar dan privilegiranaekipo nenormalno visokih IQ-a i prate-ih debelih ambicija, ja sam vam ivaegzotika iz tamo neke zemlje i hvalavam to ste odabrali moj predmet.Rekli su mi ve da s vama neu nitanapraviti, ali na alost sad moramomalo uiti o revoluciji i socijalnojpravdi. Upozorili su me da ste razma-eni i da ne trzate na to, a ja mislim damorate, ali ne nuno zato to je to mo-ralno, pravedno ili nuno." A oni:"Onda zato?" A ja: "Pa zato jer je co-ol i slatko i stilski opravdano: izgledatete glupo i seljaki sa svim tim para-ma i karijerama ako ne budete promo-virali utopijske sisteme i pritom inili

neto dobro... a, fakat, ko eli izgledatiglupo i primitivno dok uiva?" I od-mah sam osjetio da smo se nali, odno-sno skupa nasjeli na istu foru na kojukulturologija nasjeda ve desetljeima,ali to nije nipoto tako grozno kao tose misli. Pametni su to mladi ljudi, a iznaju utjeti kad treba (ba kao to viznate govoriti kad treba). A onda vre-menom otkrije da neki od njih ve

imaju dosta afrike gladi, indijskih gu-bavaca i slino u svojim privilegiranimivotopisima, da piu radikalnu poezi-ju i tako... s vremenom vidi da im bur-ujska krivnja i njene karitativneposljedice funkcioniraju sasvim pri-stojno, vidi da itaju femke i marksi-ste pod normalno, da im je Derrida nanonom ormariu ee no naim ro-kerima i da im nije teko studirati, pi-

sati i itati gotovo danonono. Ne gazeljude dipovima i ne mru bijelo, konaa zlatna mlade, Luka i Borna islini pozlaeni obani... Trenutnoimam u uionici studente iz desetak ra-

008.


9/124

P: to misli o trenutnoj poziciji kul-turalnih studija, razvoju discipline,kako u akademskom diskurzu, takoi u svakodnevnim praksama?

O: Pa kulturalni studiji, ako nisu aktiv-

no etnografski i aktivistiki, sami zati-ru svoj omiljeni mit o "ivljenju" isteone kulture o kojoj piu, a naroitopak, o "ivljenju" samih kulturalnihstudija. Ti mitovi su vani za povijest iza trenutna nadahnua kulturalnih stu-dija i to je pitanje koje nas uvijek mui.Moda malo manje sada nego polovi-com devedesetih godina kad je meu-narodna institucionalizacija nae

disciplinirane antidiscipline doseglavrhunac, ali kod nas stvari kasne. To dasu kulturalni studiji antidisciplinarni,to je jedan od posebno sonih mitova...kao: udruili se blagoljeviarski profe-sori i razorili matine mee i meanekamenove knjievnosti, sociologije ihistoriografije i poeli plutati izmeudrutvenih znanosti i humanistike. Kaou onoj britanskoj djejoj pjesmici o tri

"mudraca" iz Gothama to krenue uzdjeli morem... ("Da je zdjela izdrala,pria ne bi bila mala"). No, recimo daplutanje za kulturalne studije jo traje itrajat e, kako se ini, ali se zdjela nijepravo makla od kampuskog ribnjaka sazlatnim ribicama i metalnim ploica-ma na kojima pie: "Ne gazi nasade!" i"Ne hrani patke i labudove!". Sanjanioceani zamijenjeni su mimikrijom dis-ciplinarnosti koju osiguravaju mitskabirmingemska povijest i institucional-na organizacija i izgradnja kurikulumato je i sama u meuvremenu zapala ukojekakve hibridne i trino orijentira-ne paradisciplinarne spletove... te po-stakademske zavrzlame moda su ipomogle kulturologiji da se osjeti utom smislu ak i prvom meu jednaki-

ma, a neki vele da je kulturologija toludilo i omoguila. Kulturalni studijisu se, meutim, razvili (i) iz andrago-kih programa (obrazovanja za odrasle)i zato su od poetka imali prizvuk neo-

bine mjeavine namijenjene ulici itvornici. Mudraci koji su sjeli u zdjelunisu je zato uinili glupom ili reakcio-narnom. Dapae, nahranili su je s ono-liko kritikog duha i utopije koliko jeutogljena britanska akademija uope

mogla progutati, a bilo je i greva, vi-kova i bura u alici aja. Ja ne elimozbiljno misliti o tome da je kulturolo-gija sukrivac za to da se, navodno, zapredmet "Mijeanje koktela" moe do-biti kredit (bod) na jednom amerikomstudiju stomatologije ("Oprostite, izva-dio sam vam pogrenu sedmicu, jeste liza Martini dry? Maslinu?") jer to na-prosto nije istina. Kulturalni studiji diosu te aknute prie o postdisciplinar-nom gaenju "univerziteta" ali esto smnogo vie realnog akademskog do-prinosa, ravnotee i domiljenosti ne-go li neki odsjeci za teologiju,filozofiju, sociologiju i psihologiju tosvojim polaznicima u uvjetima men-talnog uruavanja pod pritiskom neoli-beralnih maina oajni obeavaju da e

moi raditi "u medijima i odnosima sjavnou"! Dakako, kulturalni studijiobino se spretno pobrinu za to da uimenu i formi razliitih sadraja remi-nisciraju sanjane drutvene promjene.No to to se (da ostanemo kod alkohol-nih analogija), recimo, u koktelu nao-ko revolucionarnog imena "Cubalibre" (slobodna Kuba) krije ne samokorporativna Coca-Cola, ve i koloni-

jalna prolost tog otoka, neto jegotovo samorazumljivo. Kulturologija,ba poput polufantastine "znanosti"ekonomije, ivi s kapitalizmom i odkapitalizma, s tom (ne)vanom razli-kom da se kulturolozima obino to ba-rem pomalo gadi, a ekonomistimaobino ba i ne. Zato kulturolozi okobedra steu bodljikavo remenje mar-ksizma i jo nekih izama, epaju i malo

se stide. Ali to je zapravo i oekivano.U posljednje tri godine mnogo sam pu-tovao i obilazio "arita". Nemam do-jam da kulturolozi paniare, mislim dasu imali mali post-teorijski moment,

009.


10/124

ti je sav taj dokazni postupak i verifi-kacija kojom te se istodobno i interpe-lira kao bie akademije, ali ti se ipridaje drutvena mo da stimuliraprocese i pojave. To je ta igra dvostru-kosti oko naeg kiobrana. Ako kultu-

ralna teorija (poluprimijenjena filozofijakulture, ili pak ista filozofija itanaoima tumaitelja svakodnevice) i na-likuje kiobranu, onda je bogme taj ki-obran i umjetan i umjetniki i proupljen na sto mjesta i areni konci viseoko rubova, ali ba je zato i dobar.Dovoljno je velik da se pod njega sti-sne s dragom ili dragim (ili oboje) i dapojedete neki ridikulozni vegeburgerili (meni mnogo fundamentalniji)burek, ak i ako oko vas padaju sjeki-re. A to je ve skoro dovoljno dobro.

P: Moemo li govoriti o kanonimakulturalnih studija?

O: Moemo. I u smislu kanonske lite-rature i u smislu topova. Najbolje jekad kanonsko djelo funkcionira i kao

topovska kanonada (canon/cannon),ali takva su rijetka. Teorija je najeesamo mehanizam za nianjenje, a zatopovske kugle mora se ipak pobrinutinetko drugi. Ili ti isti ljudi, ali u slobodnovrijeme. Ako im ga ne ukradu svakodnev-ne thompsonalije...Eeeevo zooooreee,eeeevo dana, eeeevo Foucaulta i Lacana...

P: to misli o kulturalnim studiji-

ma kao svaijoj svakodnevnici?Poneto pojanjeno, moemo li reida svi na odreeni nain, u naimsvakodnevicama prakticiramo kul-turalne studije?

O: Ne, ne svi. Mnogi samo ivotare ine odreuju se ni prema emu, ive upukotini, ali ne vide se kao bia odma-ka, hipnotizirani identitetom. Dio sukulture, ali ne i samorefleksije koja au-topoietiki raa novu kulturu... Kulturalnistudiji, ak i kad su najakademskiji inajmuzealniji nisu neto ime se zani-maju svakodnevni zombiji. Vei je

mislim da se jaka skupina radikalnih"teoreofila" tome usprotivila i pobije-dila, mislim da uspjeno odraujemorepove Deleuzea, prai se empirizam iholizam (a bogme i monizam), struktu-ralizam izdie i u svojim postistikim i

kriptinim varijantama i ljudi piu oorganizaciji, uzorcima, ritmovima, re-lacijama, golim oblicima i tenzijskimtokama kulture...U aktivistikomogranku popularni su pirati. Ali, kao iuvijek, ima svega. Mene najvie veselijaka etnografija i autoetnografija s teo-rijskom podlogom, tamo gdje ne mo-e razmrsiti dosadnu sociologijukulture, naivnu urbanu antropologiju,jalovu drutvenu akciju, pretenciozniknjievni tekst i oslobodilaki perfor-mans. u-mu i neto ispadne. Ovisnotko kuha. U modi je, dakle, "komplek-snost", razliiti oblici redukcije popu-larni prethodnih desetljea su out.

P: Kako bi objasnio shvaanjekulturalnih studija kao svojevrsnogteorijskog kiobrana?

O: Nadam se da u Rijeci jo postoji ki-obranar... ili moda ne, moda je injega progutala povijest "napretka"...znam da mu se radnja u Ciottinoj ulicizvala "Umjetna brusiona", i to je bafina metafora za kulturalne studije.Popravlja i izrauje male nie i siste-me za obranu od (kapitalistike) kie ipsuje naoblaku, brusi orue, kuje

kazalino oruje, karice za papirnatelutkice i tako...lijepo je to. S drugestrane, kada kie ne bi bilo, ili bi pada-la odozdo prema gore, tvoji sistemi ni-kome ne bi trebali i ti bi bila obinapolovna filozofkinja ili bi analiziralapoeziju. A to ti se nije mililo "in thefirst place", htjela si troiti energiju nasvoje male i velike utopije, kako i pri-lii kulturnim, naprednim i besposle-

nim ljudima. Dakako, da bi ljudimapokazala da to to radi ima i neku aka-demsku i misaonu teinu, a i da bi so-lidno organizirala vlastita zapaanja,potreban ti je neki vokabular, potreban

0010.


11/124

problem to postoje i oni posebni zom-biji koji tvrde da su im kulturalni studi-ji poziv. Sreem ih po konferencijama,ispadaju im teorije iz rukava, a imajuprazne oi i suhe jezike. S druge stranesvaki ufurani skejteri s darom za sa-

moironiju i s otvorenim oima i nozdr-vama u biti ivi kulturalne studije, kaoto ih ivi i aktivna planinarka, gljivar,kuharica, ljubavnici. Eros, dakle, i re-fleksija. Ako su kulturalni studiji od-njegovana autoreferencija kulture, akultura je sveprotena i obina, onda bivaljda i kulturologa trebalo biti kao pe-luda ambrozije, ali nije to ba tako.Nije lako odnjegovati pogled da budeprodoran i barem malo "po tvom".Zato nas ima malo i alosno malombroju zombija od nas se kie i mrca.

P: Unutar svog tog razvoja, svihpromjena i pokuaja, gdje se po tebipozicioniraju rijeki kulturalni stu-diji?

O: Rekao bih da nije ba umjesno niti

uputno procjenjivati iz daljine... alikad ve pitate pokuat u i iskreno od-govoriti. Mislim da sam skovao sinta-gmu "rijeki kulturalni studiji" i da je utome bilo i neke pozitivne drskosti inade, ali ta je sintagma bila i (zasad)ostala vie parola nego opis. Kako mise (ponavljam, iz daljine) ini, kultu-ralni studiji u Rijeci ne postoje kaokola miljenja ili prepoznatljiva or-

ganska jedinica akademske kulture vesamo kao sanjana sinergija zasebnihprofesorskih i studentskih, pedagokihi autorskih uinaka, esto veoma ra-znorodnih a ponekad ak i otvorenonepovjerljivih prema kulturalnim stu-dijima kao intelektualnom projektu.Misaoni poligon poput ovog vaeg no-vopokrenutog asopisa, tim je vaniji,kao i vae istaknute aktivnosti u pro-

svjedima, blokadama i javnim diskusi-jama. to se samog akademskog "brenda" injegove simbolike teine tie, to vamne znam kazati jer sam daleko. Ali oi-to ima ljudi i trse se da odre svakod-

nevicu tog pogona, a to je valjda usvakoj prii najbitnije. Postindustrijska,folklorno-ljeviarska, tranzicijska i(manifestno, ali i povrno) multikultu-ralna Rijeka raskoan je poligon zakulturalne studije, sad bi trebalo vidjeti

imaju li "rijeki" kulturalni studiji ne-ke veze sa ivljenom kulturom koja imse odvija pod prozorom. To morate pi-tati kolege koji uvaju tu priu. to semene tie, od "rijekih kulturalnih stu-dija" mnogo sam nauio, najvie navlastitim i na tuim grekama, a to jedragocjeno i zahvalan sam na tomiskustvu. Nisam zlurad niti bahat (tre-nutak slabosti, hehe) i iskreno elim darijeki kulturalni studiji uspiju, elimsvako dobro svima koji su bili u mo-gunosti ostati na tom brodu ili su nanjega nedavno doli sa eljom da gaobogate i pokrenu. Ne treba biti pateti-an ni po pitanju pravih, ni po pitanjukrokodilskih suza. Nije krokodil pojeomaloga Ju Ju. ivimo u brzom i pove-zanom svijetu i radimo u maloj ali va-

noj disciplini. Htjeli ne htjeli, na istomsmo zadatku i jo emo se sresti.

P: Gdje se, ako takvo stvarno ili vir-tualno mjesto postoji, u svojoj tran-skulturalnoj prii najvie osjeakao stranac?

O: Meu mediokritetima koji ne znajuda su to to jesu, ili jo gore: znaju, a nekorigiraju svoje ambicije. I meu na-

smijeenim siledijama, najee mu-karcima. Takvih ima u svim kulturama,naravno, i to ih manje sreem, to bolje.

P: Drugost?

O: Drugost? Hahaha, sjeam se naihdiskusija o drugosti... Mislim da smopretjerivali. Drugost je svaija prvost,ne mora biti ba Levinas da skui ka-ko se gradimo i kako odreujemo grle-

i Drugost i bacajui se na nju, ili jegurkajui od svojih upljina. Ali akoemo ekstremno, tko Drugost slavi kaotakvu, taj je ve na pragu zloina.Slavljenje razlika je slatko samo ako je

0011.


12/124

012.

osjeaj za ironiju, to je donekle podno-ljivo. Ali ako su spremni povjerovatiu svoje urlanje pa onda jo i osjetiti na-valu zlih hormona i stezanje aka, ondaih prezirem i smatram zloudnim idio-tima. Tzv. politika korektnost, to je

predvorje Reichstaga koje samo ekanacistike baklje. Uvijek ti prosjenimajmuni nekog vraga spaljuju... Planetamajmuna i Fahrenheit 451 u jednom...ista distopija... A opet, Gramsci je sa-njao organske mrkve i sad to e...pokuava pouavati i prouavati i ko-municirati...pa ako upali, dobro...

P: to je s jezikom kao poljem suko-

ba? Kako bi objasnio jezik u okviri-ma lingvistikog imperijalizma?

O: Valjda kao svoj mukotrpan i sporali i ugodan projekt pisanja i objavlji-vanja na engleskom i talijanskom jezi-ku. Ili kao poeziju hrvatskih latinista15. i 16. stoljea. Kao sloenu i nor-malnu stvar. To je poput onih davnihredovnika iz Kapadokije koji su ita-

vog ivota dlanom oblikovali grubi ka-men, imperijalno osvajanje samogsebe. Engleskom seljaku tu je tekokao i meni, zapravo jo i tee. Nijesvatko (engleska) kraljica. Ima i radili-ca i trutova. Zvui pomalo zastrauju-e, ali ja biram biti radilica. Od dobreradilice jednom moe biti i kraljica, ilibarem kap meda za neiju prehladu, aod "boemskog" truta samo slab seks i

tupost. itanje naglas na stranom jezi-ku vjeba mozak, kau neurolozi.Nekome to ne treba, sam je po sebi po-pio svu pamet svijeta i saeo je u svojurevolucionarnu i pravedniku bocu pi-va. Govori jezikom hmelja i svi gafrendovi razumiju. Slavi drugost astrah ga je zamai za ugao. Moji djed ibaka (tj. nono i nona) prepirali su se nahrvatskom, njemakom, talijanskom i

francuskom, a znali su tono to su itko su i odakle. Gdje je tu imperij?(Odgovor: u Beu, dakako! hehe)Ukratko: ako si roen u naciji s jednimi pol samosvojnim intelektualnim do-

ironino-blagonaklono i karnevales-kno i ne potire svijest o univerzalnostimisije preivljavanja i ravnotee ilisvijest o totalnoj relativnosti i proto-nosti razlika. Pa to ako je sva ta gete-ovtina i hegelovtina bila esto

mujaka i bijela? To smo poistili ijo emo istiti. Radi se samo o jojednoj razlici, jednom partikularnommomentu koji se pomakao prema cen-tru i zarobio parsto generacija. I tasad? Ne znai da zato sad trebamo plu-tati u slavljenju razliitosti svaije gu-zice: svaka ima svoj faktor. Super, alibitno je da je guzica. A to se zaborav-lja. Taj kampuski multikulturalizamamerikog tipa je trubast i trupast...imam studenta iz Norveke koji ne pu-tuje bez kozjeg sira i nosi ga kao svoje-vrsnu zastavu, a studentica iz Njemaketvrdi da bi po njenom sudu njenu kul-turu najbolje predstavljala nicla. Ondanjemaki vegetarijanac moe slobodnorei da je svemirac. Pa i bolje mu je. Jasam za totalni kozmopolitizam, pan-

seksualnost, posesivni individualizam(intelektualni), radikalizam ope prak-se, pirateriju koja proizvodi vikove,sinergiju nadljudi i njihovih nadljud-skih napora. to ne znai da mi ne igrasrce na neki istarski miris ili boju, alineu valjda dati srcu da se razbahati.Gentleman ne podlijee niskim strasti-ma. Osim biranim. Hehehe. Da...cije-nim Ortegu y Gasseta, bio je u pravu.

Mase su topovsko meso, neproduktiv-ni i izmanipulirani faktor povijesti aki kad ih pukne, to bi sociologMannheim rekao "hilijastiki" zanos(ili upravo tada), njihova je nametlji-vost grozomorna. Ne, nisam konzerva-tivan, mili itaoe, nego ti u biti nezna tko ti je u "mnotvu". S kim dadie crvene talase, s krelcima nekim?Lijepo je rekao Lenjin, ne umiju to

radnici sami... A ako ti se intelektualnopatroniziranje gadi, a ti fino motiicu uruke... Uzmite, recimo, pivolone na(j)vijae koji urlaju poput gorila. Ako supametni, prazne energiju i razvijaju


13/124

013.

stignuem ili ui jezike ko lud ili diispomenike uenim prevoditeljima i tu-maima koji ti spaavaju guzicu. Drugenema. Ili si do te mjere povjerovao ukulturoloko podrivanje svih "esteti-kih" hijerahija, pa misli da su time i

sve vrijednosti nestale iz vidokruga?P: No kako bi objasnio asocijativnozrcaljenje jezika i kulture? Misli lida jezik 'krade' ili 'oslobaa' ideju?Ili moda radi oboje istovremeno?

O: Jezik je neprijatelj slobode, a orga-zam prijatelj. to ne znai da ne moenapisati priu koja e te natjerati na or-gazam. Jezik je kavez, a meditacija ilimistina molitva prijatelj. to ne znaida ne moe napisati pjesmu koja eslaviti duh. ovjek je meubie, zvijeriji je brlog u pukotini, sve to njegovjezik krade, krade da bi oslobodio, asve to oslobaa sprema se ponovnopokrasti. Sad ostaje pitanje je li (ne)jasnije vae pitanje ili moj odgovor. Ato ve trai produbljeniju ekspertizu,

onu kakvu nude ljudi kojima se divi-mo...

P: Moe li se govoriti o hegemonijivizualnog u dananjem globalnomkontekstu?

O: Ako priamo u okvirima klasinogGramscijevog pojma hegemonije, ne.Ali i inae, mislim da ne. Odnosno, nena bitno drugaiji nain nego, recimo,

u starom Egiptu. Samo to se slike mi-u. Uz odgovarajuu travu i alkohol i uEgiptu bi se micale. Mainstream me-dijsku teoriju kasnog dvadesetog sto-ljea koja slavi takve "pomake" utimkao intelektualno najslabiji ogranak(ili paralelni tijek) kulturalnih studija.To kolektivno preuavanje nad posred-nou ivota i neposrednou tehnologi-je je smijeno. Naroito su zazorni oni

to se, umjesto bavljenja virtualnoumaterijalnog to prati ljudski rod od kadje svijeta i vijeka, upinju i znoje ne bi lidokazali opipljivost virtualnog i jo ktome stalno prorokuju neke novosti.

Nema novosti. Sve smo ve vidjeli rani-je, ak i I-pod. A tek "posthumani" hi-bridi i kiborzi... zanimljivo za diskusiju,ali potpuno netono u smislu dijagnoze.Tu treba itati Deborda, premda i njegacum grano salis. I on misli da je kapita-

lizam ful drugaiji od feudalizma.P: Koliko je relevantno i funkcional-no reklamiranje intelektualaca usvijetu popularne kulture i senzacio-nalizma? Koliko kritika moe o(p)stati kritikom u formi spektakla?

O: Aha, evo opet Deborda. Ako su svidrutveni odnosi spektakularni, tko bitrebao biti izuzet? Neki asocijalni ho-mo ludens, pristalica festivala, zaigra-ni eta...pa on je i unutra i vani ikritizira svijet da bi kritizirao sebe, pod-nosi svijet toliko da sam sebe ne ubije(to je Debord na koncu i uinio).Volio bih tu proitati "reklamiranje"koje spominjete ne kao marketing, ne-go kao neto to se radi na odjelu zareklamacije, tamo gdje odlazi ako si

kupio robu s grekom. Prema tome, ja-sno je da je "reklamiranje intelektual-ca" posve relevantno, ali ne nuno ifunkcionalno jer uvijek nedostaje in-stanca koja bi ga dobro ispljuskala.Levinasovski Trei. I onda kako velikidemokrati mahom ne vjeruju u misti-ne stvari (s izuzetkom "demokracije"),u instance poput Levinasovog odsut-nog boga ili Derridaove pravde, ve se

kunu u korektnu i konkretnu procedu-ru, intelektualca umjesto njegove vla-stite razvijene svijesti i osjeta za Jednonadzire (a katkad i mlati) nepismenapolicija, pendrek njegove vlastite "pro-cedure" ili "procedura pendrekanja",katkad i "pendrekanje procedure"... Akad pomisli da reclamare u latinskomznai i glasno protestirati, onda je iro-nija potpuna. Ako se jo malo izgubi-

mo u prijevodu, moemo sve teintelektualce i "re-claim", moemo ihponovno potraiti, obratiti za nau svr-hu, zatraiti...ovladati njima, oteti ihspektaklu i strpati u kutiju od cipela, pa


14/124

014.

ljudi koji su protiv pomoi Haitiju, tu-vako grleno pjevanje na korejskomkranskom sveuilitu, zrnce kineskepraine u oku, otac koji siluje ki pr-stom i ismijava svaki dan u godini de-set godina za redom kako bi je kaznio

to ju je drugi tip silovao kad je imalajedanaest, ivot bez bureka, Thompson,Bandi, ljudi koji jedu krvavice... ljudikoji pojedu po tri bureka...hm...da...tubih stao: sam sebi uvijek najgori kul-turni ok, sretan u onim prigodama kadsam sebe ugodno iznenadim.

P: ime se bavi ovih dana?

O: to se Hrvatske tie, krajem prolegodine predstavio sam novu knjigu(Azaleje na putu, Jesenski i Turk,2009)...to je lako tivo, zapisi o Koreji,primjereno plai, vlaku ili sanitarnomvoru heheh, a moe se i ormar pod-metnut... Nastavio sam pisati tjednukolumnu u Glasu Istre i trenutno ka-snim s dva eseja za nae asopise, toje donekle podnoljivo. Na talijan-

skom jedan rad eka objavljivanje vemjesecima zbog financijske krize u in-stitutu koji ga tiska. Stara Europa malokaljuca... Na engleskom upravo dovr-avam etvrti esej u etnografsko-auto-etnografskom ciklusu od est eseja otransgresiji. Od toga je prvi esej veobjavljen, taj je o piratskim kultural-nim studijima, dva muzikoloka su utisku, a ovaj etvrti koji je nekako za-

guljeno-feministiki ekaju u Cardiffu,jer je dogovoren jo prije pola godine.Stalno sam u zakanjenju, stalno...stal-no piem pisma isprike, kao luak. Anisam ba toliko bitan da bi me se e-kalo... Tjeim se da je to taj meupro-stor, turbulencija prije smirivanja...Ipak, ljudi su ljubazni, to me uvijekoduevi. Imam neke planove s tim ci-klusom, uz koji idu i dva fotoeseja, no

o tom potom. Jedna moja hrvatskaknjiga prevodi se, ali to ide sporo.Imam i neka suizdanja koja bi trebalopogurati, jedno u panjolskoj, jedno uHrvatskoj i jedno u Koreji... Onda su

pod krevet fino, u prainu, gdje im je imjesto... i onda moemo mirno rekla-mirati sami sebe...uj, ja sam ti jako uNancyju...ne, ne, ne Badiou, onaj dru-gi...da...uj, ne veli ti se Laklo, negoLaklau (Laclau), on ti se posvaao s

Mouff..pa to je stara stvar, nisi uo? Padi ti ivi, prijatelju...Kajgod.

P: Moe li se prisjetiti neke znako-vite anegdote kroz koju si osjetiokulturni ok?

O: Hm....zar nije itav ivot gromo-bran za gromke okove? Pas sapet ukavezu na putu u korejski restoran pse-e juhe, crni Jamajanci kojima je kaoi meni njihova smotana aviokompanijazagubila kofere koji viu kako su bijeliljudi za sve to krivi...valjda to su iz-mislili avione...bizarna ali i razumlji-va postkolonijalna oteenost, slinaPTSP-u... PTSP-ovci po hrvatskimportalima...majku ti srpsku...majku tihrvatsku...svi koji majke hoe po krat-kom postupku... Korejski profesor koji

mi kae: drago nam je to putujete i pi-ete, ali nama je bitno da li nam seosobno sviate...ili je to Hrvatska...ne,ekaj, moda je samo taj profesor sla-venofil... amanistice koje se srameamana, krani amanisti, uniformira-na kolarka polae dlan na moju stra-njicu u seulskoj podzemnoj eljeznici...hihot njene prijateljice i mojecrvenilo, francuska grofica s osmodi-

jelnim imenom i etiri dvorca s kojomu pisati o revoluciji i feminizmu...akonemaju kruha, neka jedu Marxa... ger-manisti koji upravljaju korejskim gra-evinskim gigantima; Foucault, Barthes,Althusser, Sartre, Simone de Beauvoir,Deleuze, Guattari, Lyotard i drugi ka-snih sedamdesetih javno trae zabranuogranienja nenasilnih spolnih odnosadjece i odraslih... meu potpisnicima

je i sadanji francuski ministar vanj-skih poslova Kouchner...kanonska eki-pa...skupi laser botoksiranog estetskogkirurga koji pljucka dok govori, debeleKorejke rodom iz Guatemale i Meksika,


15/124

015.

tu konferencije. Ove godine preska-em japanski Cultural Typhoon to mije ao, jer mi je ve pomalo tradiciona-lan i donosi dosta napredne metodolo-gije uvijek, ali ne uspijevam sve financijskii vremenski zatvoriti. Uvijek se vie to-

ga dobrog propusti, nego uspije uini-ti...ali to je tako. Za koji dan letim upanjolsku na Culture&Power, a on-da naravno Hong Kong, ovogodinjiCrossroads,pa ljetni odmor... Jadran...mmmmmmm rotiljanje ("tackanje"granicom rumarina!) i runjikavistari turisti koji miriu po kokosovomulju i pregrijanoj plastici i vuku nogepo asfaltu u gumenim lapama...yes!!!!

O: Da, da! O tome ne vrijedi dvojiti.Nauio sam od nonota (opet padei!)nekoliko latinskih poslovica i ne libimse pompozno posegnuti za njima.Ugibam se prolaznicima koji ure. ZaKamova je grubijan onaj tko se ne znaugibati na ploniku i smeta prometu

ljudi i vozila, to mi je zgodna dijagno-za, makar mi je suvremena kamovofi-lija poprilina misterija... kome se itata pubertetska masturbacija koju bi ijedan superdosadni i superprovincijal-ni Kranjevi mogao nositi u zubima itresti ko knjievni rotvajler...Bio je si-rota Kamov uzburkan i napaljen i toje objavio malograanski zapjenje-noj Kroaciji, super. ista avangar-

da...to je taj va kulturni ok... Evovidite, o knjievnosti zborim. Kulturansam, dakle, udo jedno. Zasluujemarnoldovsko udivljenje (mislim tu nastanovitog ocvalog uru Arnolda kojije u Hrvatskoj imao istu funkciju kao uEngleskoj Matthew Arnold)... tko znanisu li svi Arnoldi na svijetu mrzovolj-ni konzervativci dobrih namjera...ta-kve stvari me zabavljaju... Kulturan

momak, da, da. Ustajem oronulijimgraanima u vlaku podzemne eljezni-ce, osim kad se pravim da spavam.Kiem u maramicu. Ne prdim u operi,nego ekam i patim kao i svi. Kao i

svi? Hm...sorry mister Williams, nemanita svakodnevno ili obino u mojojkulturi, nema i gotovo. Odbijam. A akoi ima, to je sve sama uljudnost i uljud-ba. Treba itati Norberta Eliasa: vilju-ka, no, ubrus, korejski metalni tapii.

Kapadokijsko i tokijsko samousavra-vanje dlanom. Kulturalni studiji. Tkotebe kamenom, ti njega tvrdo ukorie-nim djelima Michela Foucaulta. Ubitiga nee, mrcinu...ali nek osjeti... istukulturu.

P: Jesi li kulturan?


16/124

016.

StrukturaCilj je ovoga rada spoznati priroduprocesa revolucije, odnosno njenustrukturu. Nastojat e se pokazati kakodrutvene revolucije imaju slinu

strukturu i rezultat. Kako bih dokazaoovu tvrdnju, koristit u se teorijomThomasa S. Kuhna1 o strukturi znan-stvenih revolucija kako bi razotkriostrukturu drutvenih revolucija.

STRUKTURADRUSTVENIH

REVOLUCIJARenato Stankovic


17/124

017.

Iz ovoga citata moemo vidjeti to jeKuhn htio rei. Naime, njegov se kon-cept paradigme bazira na dogmatskimuvjetima koji vladaju u znanstvenomsvijetu, koji nakon gomilanja kontra-paradigmatskih sluajeva postaju dio

sveope krize znanstvenoga svijeta, i-me zapravo zapoinje revolucionarniobrat i stvaranje nove paradigme teme-ljene na spomenutim sluajevima. Me-utim, Kuhnov doprinos svjetskojintelektualnoj sceni nije samo u detek-ciji strukture u znanstvenim revoluci-

jama, ve i u znaaju koji njegov modelima. On je primjenjiv i na iri drutve-ni kontekst, a u sklopu toga i u teoriji odrutvenim revolucijama. Kod Kuhna,kljuni pojmovi su poetno stanje, po-

java anomalija, kriza i revolucionarniobrat. Kada bismo njegov model htjeliprimijeniti u okviru rasprave o teorijirevolucije, morali bismo prihvatiti nekeosnovne pretpostavke. Prvo, da je mo-gue strukturalizirati komplicirani su-stav meuljudskih odnosa, komu

nikacije i dinaminih dogaaja i akcijakoji vode poetku revolucionarnihpromjena; i drugo, da je drutveni i po-litiki sustav nemogue osloboditi ide-ologije. Prihvaanjem ovih postavkidobivamo dobru podlogu za razmatra-nje Kuhnova modela, ali i odbacujemo,primjerice, anarhistiku viziju revolu-cije koja se bazira na odbacivanju bilokakva institucionalizirana sustava.

Dakle, ono to je kod Kuhna poetnostanje (to on naziva normalnom zna-nou), to jestatus quo u drutvenomkontekstu. Uzmemo li primjer Ruskerevolucije, moemo vidjeti kako jesta-tus quo u tom sluaju carska vlast. Ovavlast provodi svoju ideologiju monar-hijskoga tipa: politika samovolja, stro-ga hijerarhizacija, predefiniranost

socijalnih statusa i sl. Ovom sustavuideologija pomae drati drutvenu ma-su pod kontrolom, nastojei induciratipomirenje s trenutnim stanjem. No, na-kon nekoga vremena nastaju anomali-

Kuhnov je model strukture znanstve-nih revolucija cirkularan po prirodi toomoguava jednostavno predvianje raz-voja dogaaja u znanosti. No, njegovmodel nije u originalu zamiljen u i-rem kontekstu, kontekstu drutva. Stoga

u morati transformirati neke njegovekljune pojmove, a nadodati neke svojekako bih lake argumentirao svoju tezu.Prije toga, opisat u ukratko to namgovori Kuhnov model:

Kako objanjava Kuhn u Strukturiznanstvenih revolucija (Kuhn, 1996),paradigma je skup pretpostavki znan-stvene zajednice na kojima se teme-

lji njihovo znanje, skup postignuaznanstvene zajednice koja predstav-ljaju osnovu za buduu praksu. Pa-radigma nudi obeanje uspjeha upredvianju znanstvenih rezultata.Takozvane normalne znanosti teme-lje se na pretpostavci da znanstve-na zajednica zna kako izgleda

svijet. Zbog toga normalne znano-sti esto potiskuju fundamentalnenovosti, te zbog toga napredak uznanosti nije, kako se obino shva-a, evolutivan ve skokovit. Doskoka u novu paradigmu dolazi ka-da nastupi kriza, tj. kada normalneznanosti vie nisu u stanju uope,ili tako dobro, objasniti probleme

dok je, istovremeno, te problememogue uspjenije predvidjeti iobjasniti iz perspektive nove para-digme. Nakon skoka u novu para-digmu svijet u kojemu znanstvenici

ive se fundamentalno i kvalitativ-no mijenja, na svijet se gleda napotpuno drugaiji nain, Zemljapostaje kugla, a ne ploa koja po-

iva na leima Titana.(Rodin, 2008., 35-42).


18/124

018.

je u sustavu, koje su u ovom sluajuesti prosvjedi seljaka, radnika i stude-nata koji polako osvjetavaju svoju

poziciju. U poetku, slubena carskavlast negira ove prosvjede raunajuina svoju sposobnost da odre svoju he-

gemonijski steenu poziciju i da ostalilanovi drutva ne ele dovoditi svojusigurnost u pitanje, strahujui od re-

presivnog aparata. Ipak, rastui brojanomalija sve vie dosee kritinu to-ku i uskoro nastupa drutvena kriza jersve vie ljudi poinje sumnjati u isprav-nost postojee paradigme. Nakon to

postane jasno da treba promijeniti su-stav i kada se ponudi rjeenje (komu-nizam), nastupa revolucionarni obrat izamjena postojee paradigme novom,revolucionarnom. Meutim, kako ko-munizam ima svoju ideologiju, kadase revolucija privede kraju, revolucio-narna paradigma postaje status quo.Drugim rijeima, iako je na prvi po-gled revolucija uspjela, jedino to sedogodilo zamjena je paradigmi i to po

jednostavnom cirkularnom principu.Naravno, ovo ne znai da je nova para-digma ista ili loija za ljude, ali povi-jest nam govori da svaki sustav sgodinama postaje sve totalitarniji i re-presivniji. Koristei se Kuhnovim mo-delom, mogu se iitati i drugi primjeri,poput kineske ili kubanske revolucije.Drutveni sustavi koji su rezultat ovihrevolucija u konanici su se pokazali

ne oslobaajuima, ve ograniavajui-ma jednako kao i sustavi koji su odnjihove strane smijenjeni.

Implikacije modelastrukture drutvenerevolucije

Iz navedene argumentacije moemozakljuiti da se paradigmatska prirodadrutvenoga sustava moe svesti nadvije karakteristike: strukturiranost icirkularnost. Implikacije ovoga suizuzetno znaajne. Naime, karakteri-stika strukturiranosti nam omoguujeda predvidimo proces drutvenogapreokreta, a karakteristika cirkularno-sti nam omoguuje da budemo sigurnida e se drutveni preokreti dogaatiu budunosti. Osim predvidljivostiprocesa same revolucije i rezultatakoji dolaze s njom, na ovaj nain mo-gue je predvidjeti i ponaanje susta-va koji kontrolira sliku svijeta krozodreenu drutvenu paradigmu.

Naime, kada je rije o znanstvenoj re-voluciji, pojavu prvih anomalija su-

stav moe negirati ili ignorirati. Kadase broj anomalija povea, sustav po-staje slab i mora pregovarati, ali u ko-nanici nastupa obrat. Ako bismo tohtjeli primijeniti na drutvenu revolu-ciju, proces je identian. Primjerice, usluaju studentske pobune protiv ko-mercijalizacije obrazovanja uHrvatskoj koja se odigravala u prolje-e 2009. g., oito je anomalija bila

nedovoljno velika, stoga je i izostalareakcija od strane vlasti nije bilo ra-zloga reagirati. Naravno, da su se uisto vrijeme pojavile i druge anomali-je, kao sindikalni trajk ili tome slino,sustav bi bio u krizi. U ovoj analizinamjerno sam izostavio jedan faktor u

jednadbi. Radi se o masi, odnosno oveini ljudi koji nisu populacija kojaprovodi revoluciju revolucionarnim

pokretaima (primjerice, jedna oddrutvenih klasa). Ovaj faktor dolaziu obzir kada nastupi kriza i zapravo jezasluan za legitimitet revolucionar-noga obrata.


19/124

019.

Dakle, u prethodnom dijelu objasniosam kako funkcionira odnos: sustav anomalije. Kada govorimo o anomali-jama, potrebno je razluiti dvijerazliite vrste: revolucionarni pokretai pojedinac kao dio mase. Revolu

cionarni pokreta odnosi se na skupi-nu, koja moe predstavljati odreenuklasu. Tako imamo: radniku klasu,graansku klasu, drutvenu skupinu,studentsku populaciju, intelektualce,

politiku oporbu ili razne oblike udru-enja. No, kada govorimo o pojedincu,onda raunamo na to da se radi o poje-dinanim sluajevima koji sami nemogu pokrenuti promjene.2 Ipak, objekategorije podrazumijevaju da se radio situacijama visoke razine osvjete-nosti, odnosno trenutak kada anomali-

ja spozna iracionalnost postojeegasustava i imaginira neto bolje.

Kada govorimo o faktoru mase, poseb-no je interesantan trenutak kada ano-malije jo nisu dovoljno brojne da bi

potakle krizu. U tom sluaju, masaima ulogu funkcionera sustava. Naime,u tom je trenutku povjerenje u sustav

jo uvijek na visokoj razini i sve to jeprotiv sustava predstavlja opasnost zastabilnost pozicija u kojima se dijelovimase nalaze. Tada nastupa neodobra-vanje postupaka anomalija od stranemase, a esto i koritenje ideolokihalata za suzbijanje tih situacija.

Ponovno u uzeti za primjer student-sku pobunu u Hrvatskoj, kada su stu-denti svakodnevno dobivali primjedbei okarakterizirani su kaoJugoslaveni ikomunisti.3

U istraivanju me sluaj velikih dru-tvenih previranja u Europi i u svijetu1968. g. najvie zanimao. Naime, pomodelu strukture drutvenih revoluci-

ja, razvoj tadanje situacije uFrancuskoj doveo je do krize, a masaje uvelike odobravala revolucionarno-ga pokretaa. Ipak, revolucionarniobrat je izostao. Zato? Odgovor na to

pitanje lei u konstanti koja povezujedvije paradigme (onu koja prethodi ionu koja zamjenjuje) ideologiji.Ideologija je oito neizbjena u bilokojem drutvenom sustavu: ona je no-sitelj paradigme. Dakle, to je polo po

zlu 1968. godine? Pokret koji je tadaario i palio (doslovno) bio je kontra-pokret, ali bez alternativne vizije dru-tva koje bi zamijenilo ono postojee.Istina, pokret je imao ljeviarsku iko-nografiju (ak i ultraljeviarsku), alinije do kraja inzistirao na uvoenjunove paradigme, ve se usredotoio naukinue postojee. tovie, ideologijase ak i izbjegavala. Takoer, jasno jeda su ideje tih revolucionara bile vrloradikalne. Da su uspjeli, zasigurno nebih sada pisao o strukturi drutvenih re-volucija na ovakav nain. Pretpostavljamda je konani udarac 1968. g. bio ra-skol izmeu studenata i radnika koji-ma su obeane vee plae. Meutim,radnici nikada ne bi razmiljali o pre-stanku revolucionarnih djelovanja da

su imali koherentan cilj, jasnu vizijunovoga drutvenoga modela i noveideologije. Tako Rusi, Kinezi i Kubancinisu imali taj problem jer je iskrena iciljana imaginacija komunistikogasustava bila dovoljna da dovede revo-luciju do kraja.

Struktura budue

revolucijeKonano, kako bi onda trebala izgle-dati budua revolucija? Prvo, trebaimati viziju nove ideologije. Radi li seo komunizmu ili neemu drugome,stvar je odabira i/ili povijesnih uvjetau trenutku zaetka revolucije. Zatim,potrebna je snana propaganda koja ne

bi bila negativna ili agresivna, ve bisluila za osvjetavanje klase ili skupi-ne koja ima najvei potencijal da po-stane revolucionarni pokreta. Pretpostavljam da bi studenti mogli imati tu


20/124

020.

ulogu, ali uz uvjet savrenije organiza-cije i meusobne koordinacije. Takoer,studentska populacija iskazuje velikborbeni ar u bilo kojoj sferi, to je po-trebno za sprovoenje revolucije.4Sljedei krucijalni korak bio bi potica-

nje najmanje jedne drutvene skupinena ukljuivanje u borbu (inae sveostaje na prvom koraku, odnosno pro-storno-vremenski ratrkanim anomali-

jama). Na radniku je klasu mogueraunati, ali jedino u sluaju ozbiljno-sti i sposobnosti njihova vodstva.Politika je oporba uvijek logistikifaktor koji sudjeluje u revoluciji.Naime, u postojeoj paradigmi oni sezalau za promjenu neke vrste, stoga

je racionalno oekivati njihovu surad-nju s revolucionarnim pokretaem.Ukoliko su ovi uvjeti zadovoljeni pomodelu strukture drutvenih revoluci-

ja, nastupa drutvena kriza. To je koraku kojemu je kljuni zadatak prikupitipodrku mase. Ideologija koja stoji izarevolucije mora biti racionalna i mora

predstavljati napredak u odnosu na tre-nutni sustav. Ukoliko je alternativa do-bra, povjerenje u stabilnost i racionalnost postojeega sustava dolazi u pita-nje, te su tako svi uvjeti za revolucio-narni obrat zadovoljeni.

Moram priznati da me otkrie cirkular-nosti paradigmatskoga sustava nije za-udilo. Naime, pravilnosti unutar kao

tinih sustava poznate su sociolozima,psiholozima, kulturolozima i drugimakoji nastoje dati odreena objanjenjai analize drutva. Ipak, smatrao sam dasu revolucije izuzetak u takvom nai-nu razmiljanja, to se pokazalo neto-nim. Kuhnov model koji je originalnozamiljen za opis paradigmatske struk-ture znanosti oito se moe primijenitii na krizne situacije u kulturi.

1Thomas S. Kuhn bio je ameriki intelektualac koji je imao velikdoprinos u historiografiji znanosti i snaan utjecaj na razvoj ne-linearne povijesti. esto je upotrebljavao termin paradigma, a

jedan od njegovih najpoznatijih radova je knjiga Strukturaznanstvenih revolucija, koja je proglaena najcitiranijomknjigom u razdoblju izmeu 1976. i 1983. Teorija i argumentiopisani u knjizi esto su hvaljeni od strane postmodernista kao

prvi ozbiljan pokuaj dokazivanja meuovisnosti znanosti, idejai kulture ("Thomas Samuel Kuhn". Wikipedia: The FreeEncyclopedia. Wikimedia Fundation).

2 Mogue je, meutim, da u irenju ideologije meu masom umomentu revolucije veliku ulogu igraju upravo pojedinci sistaknutom karizmom. Drugim rijeima, oni takoer ne mogusami pokrenuti promjene, ali mogu poveati mogunost

pozitivnoga rezultata revolucije i bre sprovoenje, odnosnobru implementaciju nove ideologije.

3Pridjevi koji se u ovom ili slinom obliku esto dodjeljujupokretima i pojedincima iji ciljevi podsjeaju na socijalistikisustav u Jugoslaviji 1945.1991. Uglavnom se koriste unegativnom smislu, jer su mnogi Hrvati poistovjetili rat zaosloboenje i naputanje socijalistike ekonomije.

4Ovo moemo vidjeti primjerice po velikoj ulozi kineskihstudenata u kineskoj Kulturnoj revoluciji, ili utjecaju ruskih

studenata u Februarskoj revoluciji ("February Revolution".Wikipedia: The Free Encyclopedia. Wikimedia Fundation).

Bibliografija

"1968.: trideset godina kasnije". to ita?.Naklada to ita?,preuzeto 27. 9. 2009."February Revolution". Wikipedia: The FreeEncyclopedia. Wikimedia Fundation,preuzeto26. 9. 2009.Kuhn, Thomas S.: Struktura znanstvenih revolu-cija. Chicago: University of Chicago,1996.Rodin, Sinia: Thomas S. Kuhn i kriza hrvatskeparadigme. Zagreb: HAZU, 2008."Thomas Samuel Kuhn". Wikipedia: The FreeEncyclopedia. Wikimedia Fundation, preuzeto28. 9. 2009.


21/124

021.

KULTURA UZVRACA

UDARACANTI-COPYRIGHTKAO OBLIK PROTESTNOGA

KOLEKTIVNOG DJELOVANJADorian Salatic


22/124

022.

Anti-copyright pokretivimo u vremenu ubrzanoga razvoja tehnologije, komunikacije i informacija,tzv. postmodernom dobu. Odlike su toga doba propast metanarativa i umreava-nje, a glavne bitke 21. st. vode se oko politika identiteta. U tom svjetlu, sve sejasnije naziru crte neega to za sebe ne tvrdi da je pokret, ali detaljnijom anali-

zom moemo vidjeti da to ipak jest. To je Anti-copyrightpokret (u daljnjemtekstu AC). Pokret iji se zahtjevi ne mogu do kraja istaknuti, koji je usko vezani isprepleten s tehnologijom Interneta koja je toliko fluidna i prostrana da teipostati univerzalnim poligonom borbe za znaenja.Zadatak je ovoga rada testirati AC pokret u odnosu na teorije drutvenih pokretate ispitati moe li se uope govoriti o pokretu to on podrazumijeva te opisatinjegove zahtjeve, aktere i strategije i, konano, vidjeti moe li trasirati neke noveputeve u prouavanju drutvenih pokreta.

Kljuni pojmoviKako se radi o novom pokretu u novim uvjetima koji nisu ravnomjerno raspore-eni u populaciji (pristup raunalu, pristup Internetu...), potrebno je ukratkoobjasniti neke od kljunih pojmova koji se pojavljuju u vezi s AC pokretom i naInternetu uope. Prvi od tih pojmova sadran je u nazivu samoga pokretacopyright a preveden na hrvatski jezik glasi autorsko pravo. Autorsko pravona odreeno vrijeme daje autoru originalnoga djela ekskluzivna prava koja seodnose na izdavanje, distribuciju i prilagoavanje djela, ono se tie bilo kojegaekspresivnog oblika ideje ili informacije koja je nezavisna, odreena i fiksiranau nekom mediju. Autorsko pravo omoguuje posjedovanje intelektualnoga vla-snitva, a kako emo vidjeti, upravo je koncept vlasnitva nad idejama kljunatoka oko koje se mobilizira AC pokret.

Sljedei vaan pojam je copyleft. Taj pojam oznaava praksu koritenja zakonao autorskim pravima na nain da se uklone ogranienja upotrebe kulturnogaproizvoda te da se omogui neprofitno irenje ideja/znanja/umjetnikih djela.Takoer, taj je pojam igra rijei koja zakon o autorskim pravima smatra konzer-vativnim i rigidnim pa dakle pripadajuim desnom krilu politikoga spektruma.Najpoznatiji oblik takvoga licenciranja je Creative commons licenca koja dopu-ta koritenje, mijenjanje i kompiliranje ideja uz zabranu ostvarivanja profita odistoga.

P2P skraenica je za engleskipeer-to-peerkoji oznaava ravnopravnost u smi-slu umreenih raunala. To je oblik umreavanja u kojem participanti dijele diosvojih privatnih mrenih i kompjuterskih resursa kao to su mo procesora, pro-stor na tvrdom disku ili mrena propusnost (bandwidth). Participanti u P2P mre-ama postaju istovremeno i korisnici i davatelji mrenih usluga, a taj je principoprean standardnomu modelu posluitelj klijent.Posljednji je kljuan pojam za razumijevanje ideje dijeljenja datoteka torrent. Toje datoteka koju davatelj/korisnikdie na mreu putem BitTorrentprotokola, akoja nije sadraj sam po sebi, nego uputa na kojem se mjestu (na kojim privatnim

kompjuterima) nalazi sadraj kojega elimo dijeliti ili preuzeti. Sam princip funk-cioniranja torrenta inherentno subvertira zakon o autorskim pravima zato to ko-risnik istovremeno skida dijelove nekoga autorskog djela od raznih davateljaistoga (seeders), tako da niti jedan davatelj sadraja nije direktno povrijedio zakonprema kojemu je zabranjena distribucija cjelovitih autorskih djela.


23/124

023.

Ukratko o povijesnom kontekstuIako je AC pokret fenomen 21. st., svoje korijene iri daleko u prolost. I prijeizuma tiska, autorska su se djela prepisivala i distribuirala. Dapae, srednjivijek ne poznaje koncept autorstva u dananjem smislu. Knjige su se prepi-sivale i istovremeno preraivale te nije bilo nepoznato da prepisiva dodaje

svoje komentare ili da izbacuje dijelove teksta po vlastitom nahoenju.Usko vezan za konceptpiratstva, AC pokret u dananjem smislu mogao seostvariti jedino pod pretpostavkom odreenoga ne-mjesta, odreene zoneizvan sposobnosti drava ili zakona da vide, da imenuju. To je utopijskomjesto Internet, ija je virtualnost i s njome povezana anonimnost, ka-rakteristika koja je omoguila (de)(re)konstrukciju nae stvarnosti.

Internet nastaje jo u 60-im godinama 20. st. kao projekt vojske SAD-aradi umreavanja vojnih baza. Za nas su vanije 90-e godine kadapostaje globalno dostupan sustav za viesmjeran promet informacija,komunikacije i umreavanja kako u poslovnoj, tako i u javnoj sferi.Smatra se da danas oko etvrtine svjetskoga stanovnitva koristiInternet, a daljnjim irenjem dostupnosti infrastrukture i uz ekspo-nencijalni razvoj tehnologijesoftware-a, ta bi se brojka mogla ud-vostruiti u vrlo kratkom roku. Nulta godina AC pokreta kada suobini korisnici doli u mogunost da se bez programerskih zna-nja ukljue u promet informacijskih sadraja bila je 2001. Te jegodine programer Bram Cohen stvorio

BitTorrent protokol te time navijestio eru anti-copyrighta("BitTorrent. Wikipedia: The Free Encyclopedia. Wikimedia

Fundation).

Vano je napomenuti da se internetska revolucija dogaa udoba rasta drutva znanja i izostanka oskudice (barem naZapadu), kada sve vei broj ljudi posjeduje vjetine i sred-stva za proizvodnju i manipuliranje kulturnim artefaktima.Osim toga, ivimo u doba demokratizacije i dostupnostimaterijala posredstvom novih medija, zahvaljujui emuraste svijest o globalnim identitetima. Kljuna je pred-nost AC pokreta, koji se odvija u virtualnom i s efektima

u realnom prostoru, nad drugim pokretima u anonimno-sti putem servisa kao to suIPREDatorili anonymouseo emu e biti rijei kasnije.

Moe li se govoriti o pokretu?Da bismo mogli priati o pokretu, potrebno je pro-vjeriti ispunjava li AC odreene uvjete. Svaki po-kret ima jasno izraen kolektivni izazov usmjerenprema nekomu autoritetu i/ili monom protivni-

ku. U sluaju AC pokreta, kolektivni je izazovusmjeren prema vlasnicima autorskih prava, apogotovo protiv korporacija koje djeluju upodruju kulturne industrije kao to su film-ski giganti (MGM, Warner Bros, Disney...),


24/124

024.

glazbeni izdavai (EMI, Sony, Universal...) i izdavai tiskovina te pojedinci iligrupe u muzikoj industriji koje izvlae veliku dobit iz svojih proizvoda (npr.Metallica, Madonna i itav niz grupa povezanih s MTV-em ili VH1-om...).

Zajedniki je cilj problematino mjesto u miljenju AC pokreta zato to ga sai-njavaju deseci milijuna korisnika diljem svijeta od kojih svaki ima svoju vlasti-

tu agendu u koritenju zatienih sadraja. Ipak, nastankom vedske piratskestranke koja je osvojila i jedno mjesto na nedavnim izborima za Europski par-lament, konkretizirali su se odreeni ciljevi koji bi mogli biti zajedniki poje-dincima ukljuenima u AC pokret. To je prije svega reforma zakona oautorskim pravima. Osnovna je ideja da, ako deseci milijuna ljudi kre zakon,onda je zakon taj koji se mora prilagoditi. Osim toga, zajedniki su ciljevi ijaanje prava na privatnost, kako na Internetu, tako i u svakodnevici te tran-sparentnost dravne administracije.

Sljedei je vaan aspekt izraz kolektivnoga identiteta i solidarnosti to jebilo lako uoiti vezano uz mobilizaciju javnosti oko suenja grupi ThePirate Bay. Grupa je dobila stotine tisua elektronskih pisama podrke,organizirane su online peticije za izmjene zakona, a vedska piratskastranka udvostruila je, gotovo preko noi, svoje lanstvo te postala treanajvea stranka u vedskoj. Premda su se etiri optuenika, zbog predvi-enih kazni od vie milijuna dolara, ogradili od ideje AC-a, branei se dasu samo omoguili promet sadrajima, a ne i poticali piratstvo, u dvanastavka Ukradi ovaj film moe se vidjeti da postoji kolektivni identitetosoba koje zahtijevaju pravo na informaciju. Pokret smatram odrivimjer Internet kao virtualan prostor praktiki ne poznaje granice te e se,

osim u sluaju neke globalne katastrofe, s obzirom na brzi razvoj teh-nologije u prostoru i vremenu, nesmetano iriti i, zahvaljujui svojojfleksibilnosti, s lakoom mijenjati ukoliko to bude potrebno. Osim to-ga, neki izvori tvrde da je do sada putem Interneta razmijenjeno 1,7petabajta podataka to dovoljno govori o opsegu AC stremljenja.

Tko? S kim? Protiv koga? Kako?Nosioci AC pokreta anonimni su korisnici/posluitelji koji putemP2P mrea distribuiraju medijske sadraje. Radi se o desecima mili-juna ljudi diljem svijeta, od kojih svaki ima vlastite motive za kori-tenje zatienih materijala koji seu od ekonomskih do kulturalnih.Glavni su proponenti AC pokreta grupe poput Creative commons iAssociation des audionautes koje se zalau za reformu zakona oautorskom pravu i za drugaiji sustav kompenzacija autorima,Hipatia, Cult of the dead cow i

Hacktivismo, koje smatraju da je slobodno znanje ljudsko pravokoje omoguuje pravo na obrazovanje te da se znanje mora dije-liti solidarno jer je to uvjet ravnopravne participacije u drutvimaznanja danas. Kao nositelj pokreta u opipljivom svijetu pojavila

se ranije spomenuta vedska piratska stranka, a postoje glasineda e se piratska stranka osnovati i u Hrvatskoj.

U saveznike moemo svrstati golemu koliinu ljudi koji samine koriste zatiene sadraje, ali sa simpatijama gledaju na po-


25/124

025.

litiku AC-a. To su osobe razliitih nacionalnih, klasnih i rodnih profila to ovajpokret ini snanim u ratovima za znaenja. Osim toga, unutar akademske za-jednice postoje sve jai glasovi koji tumae i opravdavaju piratstvo u novimtehnolokim uvjetima (Web 2.0), a s njima se slau i ustupaju im medijskiprostor razni nezavisni mediji, pogotovo internetski.

Protivnici su AC pokreta pojedinci i grupe koje izvlae ogromnu dobit izkulturnih industrija, a smatraju da imaju pravo na naknade, previajui pri-tom da ne postoji isto autorsko djelo te da iz perspektive distributivne pra-vednosti autor moe imati pravo na dodanu vrijednost, ali nikako i pravo nasirovinu iz koje kreira odreeni kulturni artefakt. Ta se elita okuplja u prav-ne osobe kao to je Meunarodna federacija fonografskih industrija (IFPI)koja je i pokrenula tubu protiv The Pirate Bay-a. Nadalje, protivnikom sepokazuje i kulturna industrija uope zato to se izjednaavaju prilike i mo-gunosti da obini pojedinci svojom kreativnou proizvode i konzumira-ju kulturu putem servisa kao to su blogovi, YouTube, MySpace itd.

Takoer, brz razvoj tehnologije omoguio je da raunala budu relativnodostupna mnogima i da se na njima moe jednostavno i za malo financij-skih sredstava proizvoditi i distribuirati kvalitetan kulturni sadraj, biloda se radi o tekstu, filmu ili glazbi.

Strategije kojima se sudionici AC pokreta slue raznovrsne su. Neke supreuzete iz starijih pokreta kao to su: bojkot, masovne peticije, pirat-stvo, participacija u demokratskoj vlasti i politiki teatar, a neke susvojstvene novim medijima, npr. hakiranje, raunalni virusi, P2P dis-tribucija sadraja, online upotreba sadraja te spam, odnosno zatrpa-

vanje raunala i mejl adresa protivnika, ime se efikasnoonemoguava njihovo funkcioniranje.Prema teoriji postmodernog kolektivnoga djelovanja Tri su glavne ka-rakteristike modernih pokreta: kozmopolitizam, autonomija i modular-nost. Kozmopolitizam se tie povrede ili problema koji postajuglobalni (globalno zatopljenje, ljudska prava...), a takoer i sudionikakoji se istovremeno na raznim mjestima na svijetu mobiliziraju okoistih ciljeva. Autonomija znai da je protest neovisan od neke kon-kretne povrede (oko kojih su se mobilizirali premoderni pokreti) lo-kalnog autoriteta te je ire usmjeren u svojim zahtjevima i ciljevima.

Modularnost se tie metoda koje postaju nespecifine i lako preno-sive u druge kontekste (npr. bojkotom se mogu zahtijevati raznestvari na razliitim bojinicama).AC pokret u odreenoj mjeri zadovoljava sve navedene uvjete,no ini mi se da se njima ne iscrpljuju svi aspekti toga pokretakoji bi mogli biti karakteristikama djelovanja koje bih nazvaopostmoderno kolektivno djelovanje. Prije svega, postmoderni jeprotest anoniman. Ta se anonimnost tie aktera, ali i zahtjeva.Sve je vie internetskih servisa koji tite privatnost korisnikakoji tako bez straha mogu prakticirati slobodu govora i/ili oku-

pljanja. S obzirom da su njihovi zahtjevi esto partikularni ioni postaju anonimni i nikada do kraja istraivi. Anonimnostje vana zato to zahvaljujui njoj pojedinac postaje nevidljivnadzornom oku drave, a ako ih drava ne moe vidjeti, nemoe ih ni kazniti. Akteri dakle imaju vie razliitih zahtjeva


26/124

026.

koje ostvaruju zajednikim sredstvima protiv zajednikih neprijatelja.Modularnim postaje udruivanje, dok je sredstvo ostvarivanja ciljeva jedno Internet, putem P2P mrea.

Drugo, postmoderni je protest netjelesan. Tijelo ne nestaje u potpunosti, bu-dui da i dalje postoji iva osoba (mada je i sve vie inteligentnih programa)

koja upravlja raunalom, ali iezava kao prostor kanjavanja to omogu-uje ravnopravno sudjelovanje mnogih koji podravaju odreeni zahtjev,ali ne bi sudjelovali u protestu zbog straha od nasilja. S obzirom da se od-vija na Internetu, protest je putem svojih raznovrsnih zahtjeva inherentnokozmopolitskoga karaktera, a izostanak fizikoga okupljanja omoguujemu kapilarnu distribuciju moi putem optoka u mrei u kojima prevlada-va snaga argumenata, a ne fizika snaga (Hakim, 1991.).

Tree, protest je hiperautonoman to znai ne samo da nema konkretne po-vrede nekoga prava nego se protest formira oko izostanka povrede, tj. okozahtjeva samoga. Ta injenica smjeta AC pokret u nove pokrete koji semobiliziraju oko identiteta, a ne oko povrede nekoga/neijega prava. To jeu skladu s nalazima sociologa koji nam tumae da drutva koja zadovoljesvoje egzistencijalne potrebe, poinju gajiti ekspresivne vrednote, odno-sno politike identiteta.

Smrt zakona o autorskim pravimaTe nam tri karakteristike pokazuju da Internet postaje prostorom istin-ske demokracije pa ako hoemo i anarhije u njenu rjee istaknutomizvoenju, an-arhe, to znai prijelaz u neki potpuno novi, u-raskidu-

sa-prolim, svijet koji nee ukinuti pravila i zakone, ve ih skrojiti pomjeri ljudi. Kljuan je argument koji istiu perjanice AC pokreta tajda je nain na koji ljudi postoje na Zemlji kopiranje. Od drugihuimo jezik, ponaanje, odijevanje, sviranje, igranje, plesanje itd.Ukoliko tomu pridruimo ideju francuskoga filozofa i semiotiaraRolanda Barthesa, o smrti autora (s obzirom na to da se znaenjeproizvodi u trenutku dekodiranja, a ne kodiranja), tada se zakon oautorskom pravu pojavljuje kao svojevrsni atavizam iz doba nad-zora, iz doba jednosmjernoga odailjanja poruke i doba kulturnihelita.S obzirom da jeAnti-copyrightpokret oblik djelovanja koji po-stoji nekoliko stoljea (premda se nije tako nazivao) te da sedolaskom na scenu novih medija razvija i iri eksponencijal-nom brzinom, ne moemo govoriti o konanom (ne)uspjehupokreta budui da mu se za sada ne nazire kraj. Nadalje, prem-da su pokretai servisa The Pirate Bay osueni na zatvorske inovane kazne, sam servis nije zabiljeio pad prometa, dapa-e, od kada je presuda izreena, broj korisnika se poveao, avedska piratska stranka biljei nezapamen rast lanstva,posebice meu mladima. Vidjeli smo da Anti-copyrightpo-

kret zadovoljava sve uvjete da bismo ga smatrali modernimpa ak i postmodernim pokretom, a moe se kondenzirati ujednu ideju koju nije na odmet ponoviti: ako milijuni ljudidiljem svijeta kre zakon, onda je zakon taj koji se mora pri-lagoditi u promijenjenim uvjetima.


27/124

027.

Bibliografija

Barthes, Roland: "Smrt autora". Prev. M. Beker. Suvremene knjievne teorije,ur. M. Beker.Zagreb: Matica hrvatska, 1999.Bey, Hakim: The temporary autonomous zone. New York: Autonomedia Anti-copyright,1991. Hermetic library, preuzeto 21.12. 2009.

"BitTorrent. Wikipedia: The Free Encyclopedia. Wikimedia Fundation, preuzeto21.12.2009."Copyleft. Wikipedia: The Free Encyclopedia. Wikimedia Fundation, preuzeto21.12.2009."Peer-to-peer. Wikipedia: The Free Encyclopedia. Wikimedia Fundation, preu-zeto 21.12.2009.Tarrow, Sidney: Power in Movement: Collective Action, Social Movementsand Politics. Cambridge: Cambridge University Press, 1994.


28/124

028.

Anarhija, povijest, beskonanost?----------------Povijest. Prostorno-vremenski kontinuum u kojemu postojimo, u kojemu se ra-amo i umiremo, u kojemu volimo. Ona je nedovrena pria koje su kraj, smisaoili pak znaenje uvijek odgoeni i izvjesno je da je nikada neemo moi obuhva-titi umom ba kao to nam nije mogue vidjeti prostor ispred i iza nas odjednom.Povijest obuhvaa osim prologa i sadanjega i ono to e tek biti, a upravo je toodgoeno, nespoznatljivo, budue, onaj dio naega zajednikoga ivota na ze-mlji kojim se najmanje bavimo. Budunost nije zadana, nije zapisana, postoji

samo beskonanost mogunosti i naina na koji je moemo skrojiti i znaenjakojima emo to tkanje ispuniti. Ta je beskonanost mogunosti ono to ljudimanajtee pada i ega se najvie boje te je upravo taj strah, strah od nepoznatoga,neizrecivoga, nemislivoga, ona valuta koja je dovela do toga da povijest budepovijest diktatura i klasnih sukoba, povijest razaranja i ratova, povijest liena

ZVJEZDANE

STAZE:SLJEDECA ITERACIJAASPEKTI ANARHIZMA U ZVJEZDANIM STAZAMA

Dorian Salatic


29/124

029.

ljubavi, a u njeno ime pisana. Anarhizam je jedan od skupova, unutar sebe izra-zito heterogenih, pogleda i zamisli koje svoje ideje i ideale projicira u budu-nost. Vrijednosti koje programi podvedeni pod kiobran toga izraza promovirajutiu se slobode, jednakosti i ljubavi.1 Utopija (ne-mjesto, mjesto koje ne postojive ga treba konstruirati) esto je bila tema fikcija u popularnoj kulturi, kako u

knjievnosti, tako u novije vrijeme i na filmu. Jedan je od takvih uradaka i znan-stveno- fantastini serijal Zvjezdane staze kojih je idejni tvorac GeneRoddenberry. U fokusu ovoga rada bit e iskljuivo drugo izdanje serijala, na-slovljeno Sljedea generacija (The Next Generation). Smatram da postoje ele-menti koji bi mogli sugerirati da se radi o utopijskom projektu koji, makar tosam za sebe ne priznaje, sadri u sebi neke elemente anarhistike misli koji gaomoguavaju u njegovoj oitoj nemogunosti. Cilj rada nije tvrditi kako je svijetZvjezdanih staza zamiljen kao anarhistiki niti da demonstrira anarhizam upraksi. Tek eljom mi je usporediti znaenjski kozmosZvjezdanih staza s klasi-nim radovima anarhista ne bih li pronaao elemente koji sugeriraju drugaiji,

u-raskidu-sa-prolou svijet koji radikalno drugaije, nego je to sluaj, danasuspostavlja ravnopravnosti du raznih okosnica identiteta, bilo da je rije o dobi,spolu, rasi, rodu, vrsti ili emu drugomu.

Dvije anarhije-----------------------------------------U predgovoru svojega zbornikaAntologija anarhizma, Vieslav Kirini (2003.)suprotstavlja dva izvoenja pojma anarhizam. Prema Kropotkinu, rije anarhi-zam izvodi se iz grkog an-arhos, gdje je arhos neto vrno, nadreeno (npr.vlast, iznad), a kada se unese u podruje politike teorije, an-arhos se prevodikao pojmovna opreka autoritetu, njemu suprotna ideja. Tako izveden, anarhizam

se tumai kao politiko naelo koje priziva ukidanje vlasti i bilo kakva oblikadominacije kao vrno naela drutvene organizacije. Kada bismo uzeli ovo tu-maenje za temeljno anarhizmu, svijet zvjezdanih staza uistinu bi se pokazaokao totalitaran, no vidjet emo da oko ovoga tumaenja postoje neki problemi teda kroz njega i koncept revolucije postaje problematian.Drugo je izvoenje ono Daniela Guerina koji smatra da je pojam izveden izrijei an i arhe, koje bi mogle oznaavati neto ne-prolosno, bez-oslonca-na-negdanje te time neto zasebne izvornosti, novosti, razliitosti i nespojivosti saprethodnim (Kirini, 2003., 8.). Upravo je taj pristup anarhizmu onaj koji meovdje vie zanima i na kojem u temeljiti svoju argumentaciju. Pria postajejasnija kada se uvede pojam revolucije koji je neizostavan u miljenju radikalnih

politikih teorija kakve su i anarhistike. Klasini anarhizam Kropotkina iliBakunjina proputa, ini se, uvidjeti da vlast nije uvijek i unaprijed nametnuta,ve i izabrana na temelju povjerenja (pri emu ne aludiram na predstavnikudemokraciju i sline parodije slobode), a s druge strane ukidanje ikakva sustavai velianje kaosa radi kaosa predstavlja povratak na radikalno stare praksedezintegriranih zajednica, dok revolucija oznaava prijelaz u neto novo, netoto raskida s tradicijom te je kao takva sukladna Guerinovom izvoenju rijeigdje postaje strategija za ostvarenje novoga svijeta, neoptereenoga talozimabinarizama i univerzalizacija pripadnih zapadnoj civilizaciji. Ovo drugotumaenje, ono je kojeZvjezdanim stazama daje ansu da se artikuliraju2 kao

anarho-utopijski projekt.3

1Takoer, postoje i tzv. desni anarhizmi koji se tiu politike laissez faire odnosno neuplitanja drave u trite, no za ovaj rad bitni supopularno zvani lijevi ili utopijski anarhizmi.

2 Artikulacija ovdje ima znaenje kako uobliavanja ove fikcije kao anarhistike, tako i povezivanja ili uzglobljavanja iste s anarhi-stikom teorijom.

3 Nalazim da je bitno napomenuti da je veina klasinih anarhistikih radova pisana u 18. i 19. st. to sugerira da bi, da su danas ivi ti autori, bili prinueni

revidirati neka od svojih stajalita s obzirom na injenicu da su se mnoge stvari promijenile, od politikih i ekonomskih do tehnolokih i kulturalnih uvjeta.


30/124

030.

Tri tehnoloka uda----------------------------------Mnoge su kritike upueneZvjezdanim stazama usmjerene na koritenje speku-lativne fizike i preskakanja barijera koje konvencionalna fizika postavlja. Tu su,kao to i prilii fikcijama smjetenima u budunost, zamiljene brojne napravekoje omoguuju i ujedno olakavaju ivot u budunosti, a za koje ne postoji

garancija da e ikada biti napravljene4.Prvo je takvo udo koje omoguava svijet Zvjezdanih staza teleportacija,koncept osmiljen kako bi se utedjelo na izradi skupih animacija slijetanja naplanete i povratka na Enterprise5. Radi se o momentalnom premjetanju ivihbia i/ili predmeta s jednoga mjesta na drugo na nain da se materija pretvara uenergiju i zatim ponovo u materiju, dekonstrukcija i rekonstrukcija6. Unatoproblemima koji se javljaju u kontekstu teleportacije, elio bih istaknuti njenuutopijsku dimenziju kada bi bila mogua. Kada bi postojala mogunost telepor-tacije, to bi moglo znaiti prekid ratova za naftu, kao i kraj prometnih industrija

na koje krajnji korisnici troe gomile novca (automobili, cestarine, javni prije-voz), no prije svega, zaustavio bi se trend ekolokoga propadanja planete uslijedzagaenja.7

Drugo udo tehnologije koje smatram kljunim za svijetZvjezdanih staza jewarp pogon. Warp pogon se odnosi na putovanje nadsvjetlosnim brzinama8.Kada bi se takav oblik putovanja mogao ostvariti to bi praktino znailo dostu-pnost beskonanih koliina prirodnih sirovina razasutih diljem galaksija, a timebi zavrila era pretjerane eksploatacije Zemlje koja vodi unitenju ivota na pla-neti. Putovanja nadsvjetlosnim brzinama omoguila bi komunikaciju s mnogimeventualnim civilizacijama s obzirom da je, znamo, mala vjerojatnost da je ovajna plavi planet jedina kolijevka ivota u svemiru.

Trea je vana naprava izmiljena za potrebe svijeta budunosti replikator.To je ureaj koji moe proizvesti bilo koji neivi predmet pa tako i hranu s vjer-nim okusom, mirisom, kao i hranjivim svojstvima. Time se u imaginarnom svi-jetu ove serije jednim ureajem rjeavaju dva vana problema dananjegasvijeta. Prvo, rjeavaju se etiki problemi zatvaranja i masovnoga ubijanja orga-nizama koji su ravnopravno s ljudima nosioci evolucije9. Slike i kratki filmovikoje aktivisti za prava ivotinja svakodnevno objavljuju pokazuju kako je speci-zam10 moda i najstraniji oblik podreivanja drugoga, potpuno opriroen i ut-

kan uzdravi razum dominantnih kultura svijeta zbog ega veliki broj ljudi nemarazvijenu osjetljivost za taj problem.

Drugi je problem koji replikator uspjeno rjeava problem gladi. U dananjemsvijetu, velika veina ljudi ivi na rubu egzistencije bez dovoljne koliine hrane,4 Uslijed sve ubrzanijega razvoja prirodnih znanosti, teoretiari doputaju mogunost nekih od tih uda iako smatraju da su u praksineizvediva zbog ogromnih koliina energije potrebnih za njihovo ostvarenje.

5 Svemirski brod na kojem se veina radnje odvija; svojevrstan grad s preko tisuu lanova posade.

6 Tijelo se razbija na milijarde kvanata energije koje superkompjuteri emitiraju na odreeno mjesto gdje se kasnije rekomponiraju uodnosu na skeniranu kartu tjelesnih molekula nekoga pojedinca.

7 Da ta tehnologija ipak nije toliko nemogua, pokazuje injenica da su se fiziari, inspirirani upravo zvjezdanim stazama, poeli

baviti teleportacijom te nedavno uspjeli teleportirati zraku svjetlosti to otvara vjerojatnost da e u budunosti biti mogu takavtransport kemijski sloenijih struktura, pa na kraju, zato ne, i ivih organizama.

8 Fiziari se slau da je u praksi nemogue postii tako velike brzine kroz prostor, no ovdje se radi o savijanju prostora to se temeljina dokazima koji pokazuju da se svemir iri i uvija unutar samoga sebe.

9 S obzirom da se genetska karta ovjeka samo u malenom dijelu razlikuje od one npr. impanze, dovedena su u pitanje miljenja dasu ljudi vrhovna bioloka karika na Zemlji kojoj je podreena sva priroda pa tako i ivi organizmi sposobni osjeati bol i patnju.

10 Privilegiranje ljudske u odnosu na druge vrste.


31/124

031.

vode pa i istoga zraka. Mnogi, a posebice oni u tzv. zemljama treega svijetarade u izrabljivakim uvjetima, na koje moraju pristajati kako bi prehranili obi-telji. U takvom kontekstu teko da se mogu posvetiti sebi i svojim unutarnjimpotrebama i graditi ivot kakav prieljkuju.

Istaknuo sam ova tri tehnoloka uda, iako ih ima jo, smatrajui da bi ona mo-

gla osigurati egzistencijalni minimum svima, minimum koji ukida potrebu zanovcem i omoguuje uspon drutva kakvo je prikazano u Zvjezdanim stazama.Napokon, zamisao tehnologije bila je smanjiti koliinu ljudskoga rada i povea-ti koliinu slobodnoga vremena, a znamo da ljudi danas rade vie nego ikad teda su im prihodi sve manji zbog ega na sve siromanije naine konzumirajusvoje slobodno vrijeme.

Distributivna pravda--------------------------------Svijet budunosti Zvjezdanih staza, svijet je lien novca koji je simbol, ali iinkarnacija materijalnih vrijednosti te vjeni izvor i sredstvo nesuglasica meu

razliitim, nesvodivim kulturama. Istina, ne smijemo zanemariti injenicu da suZvjezdane staze ipak trini proizvod, no na nivou dijegeze reprezentirani jesvijet puno prije duhovan i intelektualan nego materijalan11.

U tom svijetu, privatno vlasnitvo nije ukinuto u potpunosti, premda anarhisti-ki mislioci kao to je Pierre-Joseph Proudhon smatraju da je svaki oblik privat-noga vlasnitva pljaka. Svaki lan ili lanica posade posjeduje predmete kojipodcrtavaju njihovu osobnost, predmete koji imaju i simboliku vrijednost, nonema govora o akumulaciji bogatstva, niti volji za stjecanjem radi isticanja.Takoer, svi pojedinci i kulture u Zvjezdanim stazama koje se fokusiraju na

imovinu, redovito su prikazane kao smijene i nakaradne12

.U tom idealistikom svijetu budunosti, postoji svijest o ogranienosti resursa teda svaka utrka za kontrolom nad resursima u kojoj se prednost stjee silom,nuno vodi do propasti svih strana ukljuenih u sukob. Temeljno je pitanje imali itko pravo svojatati neto to je prirodno niije i u uporabnom smislu svaije.

Prva zapovijed/uputa----------------------------Voltaire je svojega Candidea zavrio reenicom: Svatko bi trebao obraivatisvoje dvorite. (Voltaire, 1961., 117.) Ta je misao u Zvjezdanim stazama

uobliena kao Prva zapovijed/uputa (prime directive), utemeljujua maksimakoja ima veu mo od bilo kojega metanarativa ili boanstva13. Ona podrazumijevada se Federacija nee i ne smije mijeati u unutarnje funkcioniranje drugihkultura i civilizacija te da uope nee, ni na koji nain, ui u interakciju skulturama koje su na predwarp razini. To je naelo u potpunosti u skladu saslobodarskom misli, gdje ne postoji jedna totalizirajua misija povijesti vemultiplicitet glasova od kojih se svaki eli i mora moi uti ako postoji volja dase izgradi neko novo doba, radikalno drugaije, nego ovo u kojem smo sezatekli14.11 to ne slui kao potvrda binarne opreke um tijelo u kojoj je tijelo nezgodni viak, materijalnost koja je zatvor umu, a koji bi imao

biti univerzalan, ve samo da su predmeti svedeni na svoju uporabnu dimenziju, a ne predstavljaju fetie, kakav je sluaj danas.

12 Uzmimo za primjer carstvo Ferengija

13 Premda i sama time upada u zamku mogunosti da se postavi kao metanarativ.

14 Iako Prva zapovijed u teoriji zvui jednostavna za sprovoenje, u praksi je likovi u prii esto kre, ponekad sluajno, a ponekadnamjerno. U obranu, mogli bismo rei da kada djeluju voljno protivno Prvoj zapovijedi, ne ine to iz zlih pobuda ve iz osjeaja

pravde (premda je i koncept pravde u najmanju ruku problematian s obzirom da se uvijek tie odreenoga sustava privilegija).


32/124

032.

U svojem djelu naslovljenom O revolucijama, William Godwin pie: Premasvakom ovjeku i skupini ljudi trebalo bi postupati na osnovi njihovih osobnihodlika i sposobnosti, a ne sukladno nekom propisu koji moe postojati iskljuivou odnosu prema nama samima (Godwin, 2003., 33.). Smatram da je ova misaoneposredno utemeljujua za Prvu zapovijed/uputu, a svoje logino proirenjedoivljava u nagonu za spoznajom koji pokree protagoniste Zvjezdanih staza

jer mudar ovjek nikada nije zadovoljan vlastitim postignuima pa ni vlastitimnaelima i stavovima. On/a u njima stalno nalazi pogreke; neprestano sumnja,a provjerama i propitivanjima nema kraja (Godwin, 2003., 34.). Ova bi se dvacitata mogla predstaviti kao klju za razumijevanje naela i uope misijeEnterprisea koja je drugim rijeima iskazana u najavnoj pici serije u kojoj sekae kako je njegova (njihova) misija tragati za novim oblicima ivota i hrabrokroiti gdje jo nitko nije. Ograniene stvari moraju neprestano biti sposobne zanapredovanje i razvoj; bilo bi, stoga, krajnja ludost zastati u bilo kojem trenutkurazvoja i pretpostaviti da smo doli do kraja. (Godwin, 2003., 34.)

Jednakost i sloboda----------------------------------Vjerojatno nema osobe koja ne bi prihvatila kategorije jednakosti i slobode kaoprimarne za gradnju i napredak drutva kojemu pripadaju. Pa ipak, postoji jedanproblem inherentan njihovu meuodnosu, diskrepanca koja omoguuje razliitatumaenja, a koja esto prijete uope dezintegracijom drutava. U anarhistikomje pogledu na svijet, o ovim dvjema kategorijama mogue govoriti samo urelativnim terminima. Postoji odreena napetost koja izbija kada se ta dva pojmasuprotstave jer u apsolutnom smislu jedan pobija drugi.

to znai apsolutna sloboda? Jedno bi tumaenje moglo biti da ivimo u potpu-

nom skladu sa svojim osobnim eljama i potrebama to bi znailo da je svatkosam sebi mjerilo svih stvari. Time bi, jasno je, ivot u zajednici ili kulturi bionemogu. Granice osobne slobode bile bi tako ocrtane neuplitanjem u tue ivo-te i/ili kulture bez njihove volje za prihvaanjem takva uplitanja. Jednakost bi sdruge strane imala biti jednakost u pravima i osnovnim ivotnim potrebama15budui da je svaki ovjek razliit s obzirom na svoje sposobnosti, inteligencijuili svoje fizike atribute. Apsolutna jednakost znaila bi dakle drugu krajnost,ograniavanje sposobnijih ili pak prevelike zahtjeve od manje sposobnih to biu svakom sluaju bilo teko odrivo na lenti vremena. Pitanje utopije je kakopostii ravnoteu izmeu tih dvaju koncepata?

Evolucijska je psihologija pokazala da su praoblici ponaanja ivih organizamasebini. Svaki organizam ima potrebu zadovoljiti svoj nagon za preivljava-njem, nerijetko inei to na tetu drugih organizama. No, istraivanja su poka-zala da reciproni altruizam u kojem organizmi pristaju pomagati jedandrugome, donosi daleko vee koristi za oba organizma (Kardum, 2003., 21.). Utom smislu organizmi podiu razinu meusobne jednakosti nautrb apsolutneslobode. To je temelj na kojem su izgraene ljudske, ali i ivotinjske zajednice.Freud (1973.) je u svojem utjecajnom esejuNelagodnost u kulturi objasnio kakofunkcionira taj mehanizam; ljudi se, da bi ivjeli u kulturi, u zajednici, odriu

dijela svojih sloboda kako bi uivali sigurnost. Problem mnogih anarhistikihteorija je taj to se esto pozivaju na prirodnu slobodu, na univerzalne pragoveslobode ili potreba ime dolaze u opasnost da se pokau strukturalno identineteorijama koje pokuavaju svrgnuti.15 Koje su dodue podlone reinterpretaciji s obzirom na razinu blagostanja u kojoj se neka kultura ili drava nalazi.


33/124

033.

Uniforma nasuprot uniformnosti-----------------Mnogi kontrakulturni teoretiari smatraju da je uniforma prepreka postajanju ibivanju individuom. Premda su osobe ukljuene u fabule Zvjezdanih stazagotovo uvijek u uniformama, nema govora o tome kako su njihove individualnostipotisnute. AktereZvjezdanih staza ne zabrinjava injenica da veinu vremena

provode u nelaskavim pidamama (Heath, Potter, 2006., 188.). To ni na kojinain ne sputava njihovu mogunost da se artikuliraju kao osobe, dapae,uniforma smanjuje utjecaj cool-a kao posebnoga oblika kulturnoga kapitala kojislui kao pogonsko gorivo konzumerizma.

Upravo je potreba za razlikovanjem, za bivanjem drugaijima ona koja gurakonzumeristiku kulturu (Heath, Potter, 2006). Prema njima, konzumerizam ni-je neka mistina ideologija koja kooptira sve razlike radi profita. Konzumerizamje ono to ljudi ine jedni drugima kada se ele isticati i razlikovati. Moda bi-smo se trebali usuditi biti isti, a ne razliiti ukoliko elimo zaustaviti kapitalizam.

(Heath, Potter, 2006., 189.) To se, naravno, ne odnosi na promociju jednoumljave samo suspenziju frivolnih aspekata osobnosti kakav je na primjer odjea.

S druge strane i kao suta suprotnost ljudima 23. st. postoji kultura Borga16.Njihova uniformiranost je ona, kako forme, tako i sadraja, i ne tie se slobodeizbora niti njegove mogunosti. U tom je kljuna razlika izmeu uniforme naosobnoj razini i uniformiranosti kao svojevrsnoga totalizirajuega metanarativa.

No corpo-----------------------------------------------Suvremeni je kapitalistiki svijet karakteriziran transnacionalnim poslovanjem,slobodnim tritem i globaliziranom ekonomijom17. Umjesto modernistikogapripadanja naciji, dananji je trend postmoderno pripadanje sveprisutnim isveproimajuim korporacijama (Abbott, Achbar, Bakan, 2003.). Superbrendovisu garancija kapitala, a injenica je da postoji velik broj ljudi koji su spremniplatiti da bi postali reklamni panoi za velike kompanije pa tako kupuju markiranurobu ili si tetoviraju logotipe firmi kao to jeNike na vidljiva mjesta po tijelu(Klein, 1998.). Logo je simbol uspjenosti tvrtke, a brend je mo pa stoga neudi kako su u globaliziranom drutvu sve ei sluajevi kupovanja skupemarkirane odjee u potrazi za statusom, koji naravno uvijek izmie, unatoinjenici da obitelji nerijetko nemaju to jesti18.

Mnoge su fikcije smjetene u budunost, istu vidjele kao korporativnu distopiju.Distopija je pojam suprotan, ali u jednom dijelu istoznaan utopiji. Distopija netrai besklasno drutvo, ve totalitarno ureenje u kojemu samo mali broj oda-branih19 uiva privilegije nautrb ostatka populacije. Ve su sada neke korpora-cije monije od nekih drava, s veim godinjim prihodima, a ekranizacijebudunosti tipa Alien ili drugi uradci cyberpunk anra vide korporacije kaokljune, ako ne i jedine upravljake institucije budunosti. Upravo je to kljunakarakteristika po kojoj se svijetZvjezdanih staza razlikuje od veine pesimisti-nih (iako bi neki rekli i realistinih) prognoza budunosti.16

Borgovi su kultura koja dodaje tehnoloku izvrsnost organskoj, kultura kiborga povezanih u kolektivnu svijest gdje je individual-nost ne samo nepoeljna ve i nemogua. Borg prosperira asimilacijom drugih kultura i integriranjem njihovih posebnosti u svoj to-talitet. To je svojevrsni klimaks superega u kojemu ne postoji ja.

17 Granice, znamo, za ljude nisu nita propusnije, dapae jo su rigidnije nego prije 20-30 godina.

18 Princip 4+2=1; bake, djedovi i roditelji skapavaju od gladi kako bi njihova djeca/unuci imala novi model nikeica i time pripada-la globalnoj mladei (Klein, 1998.).

19 Partija kod Orwella ili korporativni direktori u Blade runneru.


34/124

034.

UZvjezdanim stazama nema korporacija, hrana je hrana, a predmeti su predmetiija se vrijednost derivira iz njihovih intrinzinih svojstava, a ne kroz logotip.Filozof i psihoanalitiar Slavoj iek smatra da je utopijsko proces postizanjanemoguega. Utoliko je budunost koju prikazujuZvjezdane staze (budunost bezkorporativne moi, brendova i logotipova) upravo utopijska s obzirom da svi mar-keri sadanjosti nisu usmjereni ka takvom raspletu. Mislim da je to jo jedan dokaz

smjelosti koju pokazuje Roddenberry kada se odluuje misliti i proizvesti svijettako bitno drugaiji od dananjega. Smrt korporacije kao kljune institucije ovogasvijeta nadaje se tako kao projekt vrijedan anarhistikoga priznanja s obzirom daje korporativna (anti)etika nasilnika i zagaivaka te je svako nastojanje da setakvo bezobzirno ponaanje sankcionira i iskorijeni vrijedno istraivanja.Prednosti koje se stjeu u svakom stupnju neometanog i nenasilnog razvoja, pred-nosti su koje su u najveem interesu zajednice. (Godwin, 2003., 42.)

Heteroglosija------------------------------------------Jedan od kljunih zahtjeva raznih slobodarskih teorija kakvi su npr. feminizmi,postkolonijalna teorija ili poststrukturalizam, kao i starijih meu kojima je ianarhistika misao, ticao se glasa i vidljivosti. Pobrojane su teorije ukazale nainjenicu da svijet nije monolitan te da modernistiki projekt jednoobraznogaprogresa izbacuje itave kulture iz svoga prirodnoga habitusa. Manjakuviajnosti i razumijevanja proizveo je svu silu mitova i binarnih opreka koje seeljelo prikazati kao prirodne. Tako su proizvedeni razni drugi bez mogunostida priaju sami o sebi, ega su posljedica diskriminacije po raznim identitetskimpravcima.

Postmoderna i kulturalno-studijska kritika usredotoile su se na otvaranje mo-

gunosti da se razni podinjeni drugi oglase i ukau na zablude zapadnih meta-naracija. Postmoderna, gledana kao povijesno razdoblje, odlikuje se nesigurnoui neodreenou, otporom prema zauvijek zadanom i konanom. Ona dokidatotalizirajue prie moderne i predmoderne, znakovi gube stabilnost te postajustvar konteksta i perspektive. U tom smislu umetnuti su u lanac u kojem referi-raju jedni na druge kroz sustavnu igru razlika uvijek kroz odgodu (diffrance)konanoga znaenja. (Derrida, 1973.)

UZvjezdanim stazama nailazimo na promociju ravnopravnosti i ustrajnu borbuprotiv predrasuda, bez obzira na boju koe, spol, rod, seksualno opredjeljenje

itd. To je vieglasje ona karakteristika u kojoj je utopijski potencijalZvjezdanihstaza moda i najrazvijeniji20. Anarhizam kao skup vieglasnih napora poiva naindividualizmu i obrani slobode. SvijetZvjezdanih staza sukladan je anarhisti-koj utopiji s obzirom da su oboje lieni svakog sredita pa u tom smislu otvo-reni za propitivanje svih opcija i za poglede u svim smjerovima (Kirini, 2003.,31).

20 Bitno je napomenuti i da su prve Zvjezdane staze, s kapetanom Kirkom i Vulkancem Spockom nastale sredinom 60-ih godinaprologa stoljea u vrijeme velikih kulturalnih borbi za prava ena, afro-amerike populacije, homoseksualaca i velikih antiratnihprosvjeda. Svaki je od tih identiteta naao svoju reprezentaciju u priama Zvjezdanih staza to ih osnauje kao politiki iskaz, slobo-darskoga nadahnua.


35/124

035.

Ipak diktatura?---------------------------------------Ve je spomenuto kako je rije anarhizam fantazmatian pojam s obzirom danastoji predstavljati neto to ne moe. Spomenuta heteroglosija zahtijeva da seo anarhistikoj misli govori u mnoini te da se uzmu u obzir i ideje suprotne od,uvjetno reeno, kanonskih. Kako sam ve napomenuo u uvodu,Zvjezdane staze

nisu promocija anarhizma, ve samo sadre elemente istoga na koje mi je biloeljom ukazati.

Mislioci kao to su Mihail Bakunjin, Peter Kropotkin ili recimo Emma Goldmananarhizam vide kao savreno drutvo bez transgresija, gdje svatko po sebi i u sebipronalazi spokoj posredstvom upitne kategorije prirodnoga zakona. Tamo su svesjene zabranjene; postoji samo svjetlo; utopija tei potvrivanju homogenog,tipskog, ponavljanja i ortodoksije (Cioran, 2003., 396.). Upravo su postmoderneteorije pokazale kako je opasno kada se odreenu ideju oprirouje, a itanjemKropotkinove Anarhije ne moe se ne povui paralela izmeu nje i kranskoga

raja, s razlikom da se bog pretvara u drutvo samo. Unato naporima, nigdje nijetemeljito opisan proces preobrazbe, a optimizam ponekad ulazi u domenu komi-noga. Uzmemo li u obzir Freudova i Lacanova uenja o idu i represiji, postavlja sepitanje koji je to deus ex machina u stanju prosvijetliti ovjeanstvo u jednomdahu? Za Emila Ciorana, utopija je mjeavina djetinjastog racionalizma i sekula-riziranog anelizma, a utopijske prie, htjeli mi to ili ne, stavljaju svoje uloge ubudunost, pretvarajui je u panaceu (Cioran, 2003., 397., 399.).

Prema Emmi Goldman, u svome tvrdokornom ustrajanju na tradiciji staro nika-da nije oklijevalo u koritenju najokrutnijih sredstava za spreavanje dolaskanovog to se u kultu

drugost časopis za kulturalne studije br. 1 rijeka, svibanj 2010

Documents