drveni peleti - drvo je · pdf filešto su kompostiranje, uplinjavanje ili piroliza,...

DRVENI PELETI - ENERGIJA ZA BUDUĆNOST

INFO BOOKLETDRVENI PELETIENERGIJA ZA BUDUĆNOST

DRVENI PELETI - ENERGIJA ZA BUDUĆNOSTBooklet 3

Poštovani čitatelji,ograničenost izvora fosilnih goriva te ekološki problemi s kojima je danas suočen cijeli svijet tjeraju nas da potražimo nove, alternativne izvore energije koji će osigurati održiv razvoj ljudske vrste. Alternativni izvori energije moraju biti i obnovljivi, a jedan od njih je i šumska i drvna biomasa koje Hrvatska ima u velikoj količini, s obzirom da je 48% Hrvatske pokriveno šumom.

Hrvatska se kao potpisnica Kyoto protokola obvezala smanjiti emisiju stakleničkih plinova u razdoblju od 2008. do 2010. za 5% u odnosu na ba-znu 1990. godinu. Da bi se u tome uspjelo, potrebna je sinergija svih dijelova društva, a naročito je važna institucionalna podrška pojedincima i gospo-darstvu. Hrvatska gospodarska komora to je prepoznala i podržala osnivanjem Odbora za drvnu biomasu (djeluje pri HGK-Udruženju drvno-prerađivačke industrije) te podupiranjem niza skupova na temu iskorištavanja šumske i drvne biomase. Stoga, korištenjem drvnog ogrijeva odnosno peleta Hrvatska ispunjava dio obveza prema Kyoto protokolu. Pelet kao najmodernija forma drvnog ogrijeva omogućuje jednako komotan način grijanja kao nafta, s tom razlikom što se izgaranjem peleta u atmosferu otpušta onoliko CO

2 koliko ga je

stablo apsorbiralo u toku života pa se ne zagađuje okoliš. Potencijal šumske i drvne biomase još uvijek nije iskorišten u potpunosti jer osim što se radi o ekološkom gorivu, iskorištavanje šumske i drvne biomase osigurava i nova radna mjesta te regionalni razvoj što će u narednim godinama biti od velike važnosti za cjelokupan napredak Hrvatske.

Osnovni je cilj kampanje DRVO JE PRVO! povećati potrošnju drva po glavi stanovnika, između ostalog i drva kao izvora energije. Upoznajte se stoga s mnogobrojnim prednostima peleta te pronađite konkurentnu, povoljnu i ekološku alternativu za grijanje!

Zdravko ŽužaPredsjednik Odbora za biomasuHGK-Udruženje drvno-prerađivačke industrije


Booklet4

VAŽNO!Biomasa je jedan od obnovljivih izvora energije a obuhvaća biološku materiju kao što su stabla, biljke, gnojivo te poljoprivredni i šumski os-tatak. Koristeći razne oblike transformacije kao što su kompostiranje, uplinjavanje ili piroliza, biomasa se pretvara u gorivo, toplinu ili struju te se koristi u energetske svrhe.


DRVENI PELETI - ENERGIJA ZA BUDUĆNOSTBooklet 5

UVODPojačanim korištenjem biomase osiguravamo održivi razvoj našeg okoliša.

Interes stanovništva svake razvijene zemlje posljednjih je godina usmjeren na temu uštede i obnovljive izvore energije. Utjecaj je to klimatskih promjena i zagađenja okoliša čije posljedice svi osjećamo. K tome, stručnjaci sve češće upozoravaju na ubrzano smanjenje zaliha fosilnih goriva što rezultira nestabilnim cijenama koje poput domino efekta utječu i na cijene svih ostalih proizvoda.

Obnovljivi izvori energije se nalaze u prirodi i njihova je prednost, u odnosu na fosilne izvore, u tome što se obnavljaju. Pojačanim korištenjem biomase osiguravamo održivi razvoj našeg okoliša jer je dobivanje energije iz obnovljivih izvora energije neutralno za klimu. Sagorijevanjem se u zrak otpušta točno onoliko ugljik-dioksida koliko su ga biljke primile u procesu fotosinteze tijekom rasta.

Diljem svijeta donose se zakoni kojima se nastoji povećati potrošnja energije iz obnovljivih izvora, upravo kako bi se smanjilo zagađenje okoliša. Jedan od obnovljivih i najstarijih izvora energije je i biomasa, a pojam obuhvaća drvo, sijeno i određene biljke, odnosno sve šumske i poljoprivredne ostatke koji se mogu iskoristiti

za dobivanje energije. Biomasa pokriva dvije trećine svih obnovljivih energija te se prema procjenama Europskog udruženja za biomasu čak 43 mil. tona samo ostataka iz šumarstva do 2010. može iskoristiti za dobivanje energije.

Šumska biomasa zajednički je naziv za sve drvne ostatke koji ostaju na tlu nakon sječe u šumi. To su neupotrebljivi dijelovi drveta koji nastaju pri iskorištavanju i održavanju šuma. Osim velikih količina biomase koje nastaju kao sporedni proizvod i otpad u šumarstvu, postoji i velik broj vrsta brzorastućeg drveća (npr. vrbe, topole i platane), koje je moguće uzgajati za proizvodnju biomase. To su tzv. energetski nasadi (plantaže) na kojima se uzgaja brzorastuće drveće čija ophodnja iznosi 3-12 godina. U proizvodnim

pogonima drvne industrije nastaje drvni ostatak u obliku drvne biomase iz pilana te u procesu okoravanja (kora, vlažna piljevina, komadni ostatak-okrajci i okorci).

U tvornicama prilikom obrade drva nastaje i suha biomasa odnosno suhi drvni ostatak (piljevina, bruševina, blanjevina te sitni i krupni komadni ostatak). Taj se ostatak trenutačno najčešće koristi za podmirenje osnovnih toplinskih potreba pogona (grijanje i tehnološke potrebe) ili za proizvodnju raznih vrsta drvnog ogrijeva. Osim ogrijevnog drva u klasičnom obliku, drvo se koristi i u obliku drvenog peleta te briketa, o čemu više možete saznati na sljedećim stranicama.

European Biomass AssociationEuropsko udruženje za biomasu je neprofitna organizacija koja djeluje u Bruxellesu a čija je misija predstavljati bioenergiju na raziniEuropske unije.

Izvor: AEBIOM, 2007.

EMISIJA CO2 U EU-25, U MIL. T


Booklet6 DRVENI PELETI - ENERGIJA ZA BUDUĆNOST

DRVENI PELETI - ENERGIJA ZA BUDUĆNOSTBooklet 7DRVENI PELETI - ENERGIJA ZA BUDUĆNOST

DRVENI PELETI - ENERGIJA ZA BUDUĆNOST Booklet8

ŠTO SU DRVNA GORIVA?

DRVNA GORIVA SU ONI IZVORI ENERGIJE KOJI U SVOJOJ BAZI IMAJU DRVO, A TO SU:

1. PELETI

Najraširenije moderno drvno gorivo koje nastaje prešanjem piljevine ili usitnjavanjem krupnog drvnog ostatka ili iverja. Ograničavajući faktor je potrebna vlažnost koja ne smije biti iznad 8-10%, što znatno poskupljuje proizvodnju u slučaju ako se ne posjeduje suhi drvni ostatak. Najpovoljniju sirovinu predstavljaju četinjače, a piljevinu listača se uobičajeno pomiješa s

2. BRIKETI

Gorivo koje je po popularnosti prethodilo peletima bilo je vrlo rašireno u pojedinim razvijenim zemljama. Posebno su ga koristili osvješteniji kupci jer u praksi nije bilo prevelike razlike u cijeni u odnosu na klasična drvna goriva. Uobičajeno je okruglog ili pravokutnog oblika promjera 5-8 centimetara. Prilikom prešanja od piljevine ili sitnijih strugotina vlaga

dodacima na bazi ljepila. Kubik peleta teži od 650-700 kg, a tona peleta može se uskladištiti u oko 1,5 m3 prostora što, s obzirom na dimenzije, omogućuje i transport u rasutom stanju pa se pelete danas koristi za javno grijanje u većini zemalja EU koje za to koriste značajne financijske potpore.

mora biti ispod 15%, a od drugih goriva razlikuje se po težini (1m3 briketa teži oko 1.000 kg). Ograničenje se odnosi na distribuciju jer je klasični briket nezgodan za skladištenje, većinom pakiran u vrećama od 5 do 20 kg a najveći problem odnosi se na punjenje peći jer postupak nije moguće automatizirati.

Pojačanim korištenjem biomase osiguravamo održivi razvoj našeg okoliša jer se u atmosferu otpušta onoliko CO

2 koliko ga je biljka primila

tijekom života u procesu fotosinteze.

Booklet 9DRVENI PELETI - ENERGIJA ZA BUDUĆNOST

3. OGRJEVNO DRVO

Povijesna komercijalna mjera za ogrjevno drvo je prostorni metar a sačinjavaju ga cjepanice dužine jednog metra i prosječnog promjera 8-15 cm. Tradicionalna tržišna distribucija je podrazumijevala prijevoz složaja cjepanica dužine 1 m i visine 1,10 m, a u novije vrijeme se pojavljuje konfekcionirano drvo na paletama dužine 25, 33 cm većinom za loženje kamina

5. KRUPNI OSTATAK

Nastaje u svim fazama proizvodnje, a razlikuje se po vlažnosti i dimenzijama koje nisu standardizirane. Transport i distribucija su uvelike otežani jer se zbog različitih dimenzija smanjuje transportna količina. U industrijski upravljanim proizvodnjama krupni ostatak se bez dodatne dorade koristi za proizvodnju energije ili kao sirovina za proizvodnju briketa, a

4. SJEČKA

U Hrvatskoj se za ostatak nastao usitnjavanjem različite drvne sirovine koja nastaje kao nus-produkt u šumarstvu ili preradi drva koristi i naziv iverje. Sječka se koristi za loženje u velikim industrijskim sustavima grijanja (tvornice, stambene zgrade) ili za proizvodnju električne energije, a prednost je što se može koristiti i s većim postotkom vlage kod specijalno izrađenih kotlova. Uobičajena mjera

i manjih peći, dok se dužine 50 cm koriste za loženje sustava centralnog grijanja obiteljskog tipa. Najboljom sirovinom za ogrjevno drvo smatra se grab, potom bukva i druge vrste tvrdog drva. Sušenje se odvija na zraku od svježeg stanja do vlažnosti cca 20% koja je optimalna za loženje. U mnogim zemljama i dalje je glavno drvno gorivo za krajnje korisnike.

zbog povećanja konjunkture peleta u posljednje vrijeme dio proizvođača ga dosušuje i usitnjava na potrebnu granulaciju. Krupni ostatak se koristi i kao gorivo za kućnu upotrebu, poglavito u tranzicijskim zemljama a u mnogim velikim proizvodnjama predstavlja značajan izvor prihoda koji se povećava uslijed jačanja važnosti energije iz obnovljivih izvora.

za dužinu sječke je 3-4 cm, a često se upravo zbog nejednake dužine pojavljuju teškoće i gubici kod transporta jer je sječka voluminozna te podrazumijeva specijalna prijevozna sredstva s povišenim transportnim prostorom. U pojedinim zemljama se kalkulira da je granica prijevozne isplativosti kamionom od 180 do 250 km, vlakom do 800 km, a brodom do 2.000 km.

Booklet10

VAŽNO!Zalihe nafte i plina su ograničene, dok je drvo obnovljiv izvor energije, čime je osigurana tra-jnost i postojanost opskrbe.



PELETNajraširenije moderno drvno gorivo

Peleti se primarno proizvode iz drva, jednostavnim i relativno jeftinim postupkom prešanja drvnog ostatka što zahtijeva malo energije u samoj proizvodnji.

Njihova je osnovna prednost visok udio energije u malom obliku, standardiziranost te mali trošak transporta odnosno skladištenja. AEBIOM procjenjuje da će se do 2020. godine u EU godišnje trošiti oko 80 mil. tona peleta, što odgovara količini od 33 mil. t nafte. Projekcije također pokazuju da će udio peleta, u ukupno korištenoj biomasi za proizvodnju topline do 2020. godine u EU, iznositi oko 15-20%.

EKOLOŠKI ASPEKTI KORIŠTENJA PELETA

Peleti su u usporedbi s fosilnim gorivima gotovo CO

2 neutralni. Prilikom sagorijevanja

peleta dolazi do zatvaranja CO2 kruga jer kao

što je već rečeno, drvo otpušta onoliko CO2

koliko ga je primilo tijekom života. U procesu sagorijevanja fosilnih goriva, CO

2 odlazi u

atmosferu gdje ostaje milijune godina.

Booklet 11

APSORPCIJA CO2

EMISIJA CO2

ATMOSFERA

TOPLINA/STRUJAPEPEO

FOTOSINTEZA TERMIČKOISKORIŠTAVANJE

KORISNICI(DOMAĆINSTVA, GOSPODARSTVO)

DRVNA BIOMASA(SJEČKA, PELETI I DR.)

SIROVINA ZA GRAĐEVINARSTVO,

OBRTNIKE I INDUSTRIJU


Booklet12 DRVENI PELETI - ENERGIJA ZA BUDUĆNOST

EKONOMSKI ASPEKTI KORIŠTENJA PELETA

S ekonomskog gledišta, raširena upotreba drvenih peleta otvara nova radna mjesta, naročito u ruralnim dijelovima gdje je smještena drvna industrija. Pojačanim korištenjem peleta otvaraju se nova radna mjesta u industriji, obrtništvu i uslužnoj djelatnosti kao i u šumarstvu i poljoprivredi, čime se osigurava i poboljšava socijalna struktura jedne regije.

Opskrba drvenim peletom također je osigurana jer je drvo obnovljiv izvor energije. Europa koristi oko 90 mil. tona nafte za grijanje svake godine. Do kolovoza 2008. cijena drvenog peleta bila je oko 60% niža nego cijena nafte.

VAŽNO!Ako se u jednoj obiteljskoj kući zamijeni peć na naftu sustavom na pelete, smanjit će se emisija CO

2 za pet tona u godinu dana! Za proizvodnju

peleta potrebno je svega dva do tri posto ener-gije koja je sadržana u peletima.

Izvor: VTT, Finska


PELETI SU GORIVO ZA SVIH

Peleti su se isprva koristili isključivo za obiteljske svrhe, no danas ih koriste i veliki sustavi odnosno čitavi gradovi. Stoga danas razlikujemo tri tipa korisnika:

1. MALI KORISNICIKoji trebaju manje od 10 t peleta godišnje. Uglavnom se radi o kućanstvima koji koriste peći za grijanje ili bojlere za grijanje vode.

2. SREDNJI KORISNICIGodišnje koriste 10 do 1.000 tona peleta. Tipični korisnici ovog tipa su tvrtke, hoteli, uslužni sektor ili veće stambene zgrade. Ova tržišna niša rapidno raste zahvaljujući nestabilnim cijenama nafte.

3. VELIKI KORISNICIGodišnje koriste više od 1.000 tona peleta. Najčešće su to tvornice, industrijski pogoni, komunalni distributeri topline koji mogu koristiti preko 100 tisuća tona peleta godišnje.

DRVENI PELETI - ENERGIJA ZA BUDUĆNOST Booklet14

OPĆE KARAKTERISTIKE PELETA

16 DRVENI PELETI - ENERGIJA ZA BUDUĆNOST


ŠTO SU ZAPRAVO DRVENI PELETI?Peleti su prešani cilindri, dužine 1-3 cm, promjera 5 do 10 mm koji se sastoje uglavnom od drva te nastaju prešanjem piljevine i drvnog ostatka pod visokim pritiskom.

ZA ŠTO SE KORISTE DRVENI PELETI?Peleti se koriste kao gorivo za peletne centralne sustave odnosno peći za grijanje prostora.

KOJE SU PREDNOSTI PELETA U ODNOSU NA OSTALA GORIVA?Cijene peleta su relativno stabilne a peleti se proizvode u Hrvatskoj.

- Drveni peleti pakirani su u vreće od 10 do 1000 kg ili ih se dovozi u kamionima do kuće gdje ih se izravno iskrcava u spremište.

- Pri sagorijevanju peleta ne nastaju nikakvi neugodni mirisi.

- Proizvodnja peleta osigurava nova radna mjesta u ruralnim sredinama te tako osigurava regionalni razvoj.

- U odnosu na naftu ili plin sagorijevanje drvenih peleta je CO

2 neutralno, što znači da se prilikom gorenja u

zrak otpušta jednaka količina CO2 koju je drvo primilo

tijekom života u procesu fotosinteze. Time se smanjuje zagađenje okoliša te efekt staklenika.

- Zalihe nafte i plina su ograničene, dok je drvo obnovljiv izvor energije, čime je osigurana trajnost i postojanost opskrbe.

17DRVENI PELETI - ENERGIJA ZA BUDUĆNOST

Iskorištavanjem drvne biomase:- jača se konkurentnost gospodarstva jer se stvara nova dodana vrijednost- otvaraju se nova radna mjesta u ruralnim sredinama što omogućuje regionalni razvoj

VAŽNO ZA ZAPAMTITI!

Impressum:

Izdavač:HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Za izdavača:NADAN VIDOŠEVIĆ

Projekt izveden u suradnji sa:Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva

Mr. sc. BOŽIDAR PANKRETIĆ, ministarHERMAN SUŠNIK, državni tajnik

Hrvatske šume d.o.o.DARKO VULETIĆ, predsjednik Uprave

Koordinator kampanje:Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo

BOŽICA MARKOVIĆ, direktorMARIJAN KAVRAN, pomoćnik direktora

Priprema i dizajn:DAVOR KOMERIČKI

INTI REY

Uredila:ANA URUKALO

Tisak: Grafokor d.o.o.Naklada: 20.000 primjeraka

Zagreb, listopad 2009.

DRVO JE PRVO!

drveni peleti - drvo je · pdf filešto su kompostiranje, uplinjavanje ili piroliza,...

Documents