država božja 2053

Upload: adrrij-lukic

Post on 03-Apr-2018

400 views

Category:

Documents


37 download

TRANSCRIPT

  • 7/28/2019 Drava Boja 2053

    1/176

    Ivo Breanroen je 1936. u Vodicama. Nakon diplome Filozofskog fakulteta u Zagrebu 1960. godine, zapoljava se kao profesor hrvatskog na ibenskoj gimnaziji. Od 1983. umjetnikije voditelj ibenskog kazalita i selektor dramskog programa Meunarodnog djejeg festiala. Najpoznatije Breanovo djelo, groteskna tragedija Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja (1971), doivjelo je brojna uprizorenja u zemlji i svijetu te filmsku ekranizaciju u reiji Krste Papia. No Breanovi dramski tekstovi svejedno se godinama nisu izvodili u Jugoslaviji, da bi od 1979. opet zaredale izvedbe njegovih komadaSmrt predsjednika kunog savjeta, Sveana veera u pogrebnom poduzeu, Arheoloka iskapa kod sela Dilj, Neastivi na Filozofskom fakultetu, Vienje Isusa Krista u kasarniV.P. 2507, Hidrocentrala u Suhom Dolu, Veliki manevri u tijesnim ulicama, Nihilist iz Velike Mlake, Gnjida i dr. Brean je objavio i proznu zbirku Pukotine & druge prie (2000) te romane Ptice nebeske (1990), Ispovijedi nekarakternog ovjeka (1996), Astaroth (2001) i Kockanje sa sudbinom (2002). Autor je i koautor vie filmskih scenarija: Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja, Izbavitelj, Tajna Nikole Tesle, Obeana zemlja, Donator, Kako je poeo rat na mom otoku i Maral. Prema vlastitom jeromanu napisao adaptaciju za tv seriju Ptice nebeske. Ova klapna nije dovoljnada bi se nabrojila sva priznanja koja je Brean dosad primio za svoj rad, pa spomenimo samo posljednjaBIBLIOTEKA KARIZMAKOLO V, KNJIGA 17.Ivo BresanDrava Boja 2053.SysPrint, Zagreb 2003.

    Ivo Brean Drava Boja 2053.GLAVNI UREDNIK Zlatko KnezoviUREDNICA Snjeana HusiNASLOVNICA Snjeana Husi Tomislav StanojeviGRAFIKA PRIPREMAVesna Milak Tomislav StanojeviZA IZDAVAA: Robert ipek IZDAVA: SvsPrint d.o.o., p.p. 84,10020 ZagrebTel. (01) 655 8740 Fax. (01) 655 8741 E-mail: [email protected] 953-232-025-3CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - ZagrebUDK 821.163.42-31 y. '. > ,BRESAN, Ivo t>Drava Boja 2053. / Ivo Brean! ""Zagreb SvsPrint, 2003. - (Biblioteka Karizma ; kolo

    5, knj. 17)ISBN 953-232-025-3430922050KOMPJUTORSKI SLOG: SvsPrint d.o.o., Zagreb TISAK I UVEZ: Krati, Zagreb NAKLADA: 1000 primjerakaDrava Boja 2053.A to inim, i dalje u initi da izbijem izliku onima koji izliku trae ne bi li se s a izjednaili u onome ime se hvastaju. Jer takvi su ljudi lani apostoli, himbeni radnici, preruuju se u apostole Kristove. I nikakvo udo! Ta sam se Sotona preruuje u anela svjetla. Nita osobito, dakle, ako se i slubenici njegovi preruuju u slubenikeavednosti. Svretak e im biti po djelima njihovim.sv. Pavao, Druga poslanica KorinanimaSlika budunosti koju nudi ova knjiga nema namjere biti nikakvo proroko kazivanje o

    tome to nas eka za pedeset godina; napokon, nitko od nas ne moe znati ni to nam doosi sutranji dan. Ona samo eli upozoriti na neto u to ne moe biti nikakve sumnje: ko budue vrijeme, ma kakvo bilo i ma koliko bilo udaljeno od nas, bit e isto takobremenito prolou ba kao to je i ovo nae. I kao to je, uostalom, bilo svako tijekpovijesti. Jer, trajanje je jedan neprekidan progres prolosti, koja nagriza budunost i koja se nadima idui naprijed, kae Henri Bergson.Autorredinom 21. stoljea Europa je jedinstvena dravna tvorevi-na: Federalna Europska Republika, skraeno FER. Granice meu bivim dravama praktiki ne postoje, osim na zemljopisnim kartama kao oznake pojedinih geopolitikih regija

  • 7/28/2019 Drava Boja 2053

    2/176

  • 7/28/2019 Drava Boja 2053

    3/176

    ugi iz SDP-a. Idui dan je predsjednik Republike, dr. Ivan Reiss, dao Torlaku mandat za sastav Vlade.A tada su se iznenada, vrtoglavom brzinom, dogaaji poeli odvijati smjerom koji nitko nije mogao predvidjeti. Na koktelu koji je predsjednik Reiss priredio na Pantovaku za predstavnike svih parlamentarnih stranaka, iznenada mu je pozlilo i hitno je otpremljen u bolnicu, tako da je koktel istog trena prekinut. Ni dva sata nakon toga televizija je oglasila da je predsjednik umro; o tome kako se i zato todogodilo nije reeno ni rijei. Reiss nije bolovao ni od ega i bio je ovjek u punoj nazi - imao je tek neto vie od pedeset godina - tako da je narodu preostalo samo nagaati o pravom uzroku smrti. Prema naknadnom slubenomIVO BREANpriopenju lijenikog konzilija, radilo se o modanom udaru, ali kako to obino biva ukvim situacijama, poele su se, osobito u redovima oporbe, ispredati svakojake prie, pa i to da je na koktelu bio otrovan.Prema Ustavu, Reissove je dunosti do izbora novog dravnog elnika trebao vriti predsedavajui Sabora. Ve na prvoj sjednici, koja je sazvana odmah nakon pogrebnih sveanosti, ovaj je iziao s prijedlogom koji je sve zapanjio: da se nabrzinu izglasa ustavna promjena kojom e ovlasti predsjednika preuzeti premijer, u ovom sluaju Torlak, tako da bi se obje funkcije objedinile u njegovoj osobi. Naravno, to je izazvalo silan gnjev oporbenih zastupnika koji su, nakon to je prijedlog prihvaen, listom napustili sabornicu. Ali time nisu nita postigli. Zastupnici HKSS-a, koji su ibez njih imali kvorum, mirno su izglasali predloenu ustavnu promjenu i Torlak jedobio sve punomoi, i one premijera i one predsjednika Republike, pa je za svoj rad imao odgovarati jedino Saboru.

    No uskoro e i to ogranienje biti ukinuto. Kad je na iduoj sjednici Sabora Torlak trebao odran nastupni govor, zastupnici oporbe pojavili su se samo na poetku, tek toliko da kolektivno izjave kako podnose neopozive ostavke na svoja zastupnika mjesta, i odmah su nakon toga napustili dvoranu. Tako se Torlak samo kratko obratioiskljuivo svojim stranakim kolegama:"Dame i gospodo! Sve ukazuje na to da e Sabor ubudue sainjavati jedino zastupnici iz naih redova, to praktiki znai da u za svoj rad odgovarati samo svojoj stranci. Tse sada otvara novo pitanje: je li Sabor uope potreban? Ako sam odgovoran stranci, onda to moram biti cjelokupnom njezinu lanstvu, a ne samo jednom njegovom malom dijelu. Stoga sam miljenja da bi ulogu Sabora trebala preuzeti opa konvencija naestranke ili, da budem krai, dame i gospodo, predlaem da se Sabor samoukine."Svi su zastupnici kao jedan naglo ustali sa svojih sjedala i burnim pljeskom pozdravili Torlakove rijei. Ono to je nakon toga uslijedilo odvijalo se po dobro pozn

    atom receptu iz prolosti. Uskoro je ukinuto viestranaje, sve su stranke osim HKSS-azabra-DRAVA BOJA 2053.njene i Hrvatska je opet, poslije neto vie od ezdeset godina, dobila jednopartijskisustav, a Torlak postao diktator neogranienih ovlasti. Javnost je jo samo ekala tona sve to rei glavni arbitar - Crkva. Ali ona je mudro utjela.Prvi triptihladi nadbiskupov tajnik Jure Loko pomno je pratio televi--LVX zijski intervju s novim predsjednikom i apsolutnim poglavarom Republike Hrvatske. Torlak ga se snano dojmio ve prvi put kad ga je sluao na Jelaievu trgu poslnjeg dana kampanje, nakon kojega je trebala nastupiti predizborna utnja. Njegov govor ga je tada opinio; nije bio dugaak, ali imao je ingeniozno smiljenu dramaturgiju. Poeo je tiho, s kratkim stankama meu pojedinim rijeima, a onda se pomalo ubrzav

    ao i pojaavao intenzitet, pretvarajui se u rijeku koja tee bez prestanka i postajesve bunija, poput brzaca, da bi na kraju gromoglasno zahuala, jae od slapova koji se obruavaju u dubinu. Jure ga je doivljavao vie kao vrhunsku homiliju nego kao politiku promidbu, jer sva je ta silna retorika bujica ila prema jednom jedinom cilju: vjeriti mase da na ljubavi prema blinjemu moraju graditi svoju budunost. Tako netonikada nije uo ni od jednog politiara. K tome, Torlak mu je imponirao i svojom pojavom. Onako korpulentan, za glavu vii od ostalih koji su stajali s njim na balkonu Drutva hrvatskih knjievnika, guste kratke brade i duge prosijede kose koja mu jesezala sve do ramena, djelovao je doista kao neki narodni voa iz legende. To jei njegovim rijeima davalo snagu

  • 7/28/2019 Drava Boja 2053

    4/176

    IVO BREANuvjerljivosti kojoj se ovjek nije mogao oduprijeti, tako da ih je Jure pio kao edan vodu.Pa i sad, kad mu je lice bilo na ekranu u gro planu, dok je voditeljici odgovarao na pitanja, taj se dojam ne samo nije gubio, nego je, dapae, bio jo snaniji. Aliovaj put mu se pridruilo i neto to je Juri onda na trgu promaklo: osjeaj da je tog jeka ve negdje sreo. No nikako se nije mogao sjetiti gdje ni u kojoj prilici. Pokuavao je dozvati u pamenje ono to se u javnosti znalo o njegovu ivotu, a to je bilovrlo malo. Roen je, navodno, negdje u Njemakoj 2000. godine, od roditelja koji suemigrirali tamo jo za Jugoslavije, diplomirao je filozofiju u Rimu, radio u raznim mirotvornim i karitativnim misijama Ujedinjenih naroda u Aziji, Africi i JunojAmerici, i otprilike prije tri-etiri godine doao je u Hrvatsku, gdje je osnovao tusvoju stranku, koja tada nije imala gotovo nikakve vanosti. I to je sve. Kolikogod se trudio otkriti gdje bi se to, makar i na trenutak, njihovi ivotni putevi mogli kriati, bilo mu je uzalud.Prije Torlakove pojave Jure je imao posve drukiji odnos prema takvima koji su zauzimali neki poloaj na vlasti ili su nastojali do njega doi. Potjecao je iz dubokopobone obitelji s otoka Ia kojoj je vjera bila iznad svega, a posebice iznad politike. Njegov otac Guste, ovjek starinskih shvaanja, u politici je vidio so-tonsko djelo i vrsto je stajao pri tome da se ona s vjerom ni na koji nain ne smije mijeati. A i u ivotu se ponaao tako: drao se izvornog Kristova uenja i nikad se nije izjavao ni protiv ni u prilog bilo koje stranke, redovito je iao na mise i bio, kakobi se to reklo, papskiji i od pape, tako da je grijeh vidio ne samo u pobaaju nego i u svakom uzaludnom rasipanju sjemena. Zato je imao ak desetero sinova i keri,

    a Jure je bio najmlai. Ali na '* svoju veliku alost, Guste nije uspio podjednako utjecati na svu djecu. Premda je svaki razgovor o politici u kui bio nepoeljan koliko i psovanje Bojeg imena, ipak su tri njegova najstarija sina uplovila u te paklene vode. Jedan od njih pripadao je organizaciji Naprijed!, koja je svoje uzorenalazila u Hitleru i Mussoliniju,DRAVA BOJA 2053.drugi je bio lan Novih komunista, pa je za svoje idole uzimao Marxa i Lenjina, dok je trei bio liberal.Jure je najvie od svih slijedio oca u uvjerenjima, to ga je navelo da ve nakon osnovne kole odabere sveeniki poziv. Najprije je otiao u Zadarsko sjemenite, gdje je po Katoliku gimnaziju, a potom se upisao na bogosloviju u akovu. Nije se za taj putopredijelio samo zato da bi ugodio ocu; vidio je kako mu obitelj grca u siromatvu, pa je mislio da e im olakati poloaj ako mu ne budu morali plaati kolovanje. Ali

    era u oeva naela ipak je pritom bila presudna; njih se drao i kasnije, za vrijeme daljnjeg kolovanja i studija. U akovu je marljivo uio, pokazivao natprosjenu intelignciju, ali im bi njegovi kolege poeli kakav razgovor o politici, odmah je naputao drutvo. To mu je podruje bilo ne samo krajnje nezanimljivo, nego je iskreno vjerovao da ga, s obzirom na poziv koji je odabrao, ne bi ni smjelo zanimati. A imao jei jo jedan osobni razlog da ga se kloni: braa su mu se kretala u sva tri smjera kojima se u politici tada moglo ii. Zato je elio biti posve izvan tog svijeta bez due u kom caruje samo goli interes, i svim se svojim biem posvetiti iskljuivo vjeri.Kako se i zato dogodilo da je Jure izazvao pozornost nadbiskupa Grbeia prilikom jednog njegova posjeta akovakoj Teologiji, to nitko pa ni on sam sebi nije mogao objasniti. Nagaalo se da ga je ovaj uzeo sebi za tajnika odmah nakon zavrenog studijai odrane mlade mise ba zbog takvog njegova dranja. Mnogima je to bilo udno, jer samse Grbei itekako volio mijeati u politiku; naravno, ne izravno, jer Crkva je sluben

    morala biti izvan nje, nego tako to bi u propovijedima, makar u nekim skrivenimaluzijama, pokazivao to misli o aktualnim gospodarskim i socijalnim pitanjima i poticao vjernike da djeluju u tom smjeru. Bit e da ga je na to ponukao politiki kaos koji je u posljednje vrijeme bio zavladao, pa mu se uinilo da mu je u takvim prilikama potreban ba ovjek kao to je Jure Loko.Sto je intervju odmicao dalje, Juri se Torlakovo lice inilo poznatijim i bio je sve uvjereniji da je tog ovjeka neko davno ve vidio. I ne samo vidio, nego i uo; i Trlakov glas kao da je dopiraoIVO BREANdo njega odnekud iz prolosti. Pa ak mu je i poneka gesta bila prepoznatljiva. Vodi

  • 7/28/2019 Drava Boja 2053

    5/176

    teljica je intervju vodila vrlo smiono, postavljajui svom gostu prilino provokativna pitanja:"Gospodine predsjednie, nije li ova vaa najnovija odluka da se zabrani djelovanjesvim strankama, osim HKSS-u, u suprotnosti s demokratskim naelima koja vladaju usvim zemljama svijeta?""Naravno da je u suprotnosti. Ja i elim voditi ovaj narod pu-tevima kojima ga nitko od mojih prethodnika nije vodio i kojima svi drugi idu. Imali smo demokracijui vidite do ega nas je ona dovela. Netom je prije ezdeset godina uvedena, kao daje otvorena Pandorina kutija. Nitko vie ni za to nije odgovarao, u svemu je zavladala stihija, mali broj onih koji su se domogli vlasti bogatio se pljakajui dravu, zbog ega je golemi dio graana dospio na sam rub egzistencije. Zato smo sada i postali lak plijen stranim korporacijama, koje prijete da nas doslovce progutaju. A da ne govorimo o potpunom rasapu svih moralnih vrijednosti. Droga, korupcija, kriminal, prostitucija, uzeli su toliko maha da izmiu kontroli svih dravnih organa. kola je izgubila svaki utjecaj na mlade. Pravosudni sustav naao se u potpunom kolapsu, tako da se ne moe obraunati ak ni s najoitijim krenjima zakona. Sto hoete vie"Mnogi vam predbacuju da se niste jasno odredili prema nacionalnom pitanju.""Tu se nema to mudrovati. Nacionalizam je stvar prolosti. Za nas se Hrvat ne odreuje ni po krvi ni po podrijetlu ni po vjeri, nego po osjeanju i vlastitom izboru. Tko eli ivjeti u Hrvatskoj i biti Hrvat, taj je Hrvat i nitko mu to ne moe osporiti.A onaj tko se takvim ne osjea ili ne eli to biti, ovdje je samo gost, koji ne moepretendirati na vea prava negoli ih ima bilo koji strani turist.""Pa ipak, vaa je stranka u nazivu kranska. Znai li to da ona daje prednost kranskernicima, a meu njima posebno katolicima, s obzirom na to da su oni mahom njezini

    lanovi?""Ni govora! Mi smo kranska stranka samo po tome to promiemo temeljno kransko naeubav. Ljubav u najiremDRAVA BOJA 2053.smislu te rijei, kao nain ivota. Nama u prvom redu lei na srcu briga za ouvanje dojanstva svakog ovjeka. Da svatko ima pravo na rad i da bude adekvatno nagraen za taj rad; tome dajemo prednost pred svim oblicima profita i zgrtanja kapitala. Naelo ljubavi vidimo i u smanjenju socijalnih razlika, da nema bogatih i siromanih, privilegiranih i obespravljenih. I napokon, draga gospoice, ljubav - to je za naszakonitost i red, spreavanje da sloboda pojedinca ugrozi slobodu drugih. Prijestupnike neemo kanjavati, ne! Ljubav iskljuuje kaznu. Dat emo im mogunost da uvide svpogreke i da se prilagode. A ako u tome ne uspijemo, otvorit emo im granice i rei:'Izvolite, gospodo, van iz ove zemlje, kamo vam srce eli!'"

    "Ne bojite li se da bi se ovo novo stanje moglo protumaiti kao povratak na komunizam, samo pod drugim imenom?""Ne kaem, moda to nekome pri povrnom pogledu tako i izgleda. Ovo za to se mi zalaejest neka vrsta jednopartijskog sustava. Ali on poiva na bitno razliitim, upravo suprotnim osnovama nego komunizam. Komunistima je cilj bio vladati; sve njihove prie o jednakosti, brizi za radniku klasu, bile su gola retorika. U stvarnosti, komunizam je bio oligarhija, vladavina privilegiranih u kojoj je Partija samu sebeuzimala za cilj i ponaala se kao da narod postoji samo radi nje. Nasuprot tome, mi za cilj uzimamo narod, a sebe vidimo samo kao one koji rade u njegovu korist.Nama nije cilj vladati, nego sluiti.""Ima ih koji misle da bi nas to moglo dovesti u meunarodnu izolaciju.""To govore oni iz poraenih stranaka, koji su na tobonjoj otvorenosti prema Europigradili sebi karizmu. Razmislite malo kamo ih je dovela ta takozvana otvorenost!

    Pustili su u zemlju strane investitore, koji su tu sagradili neka golema postrojenja i tako toboe smanjili broj nezaposlenih. A ja vas pitam: tko iz svega togavue dobit? Ne mi, nego oni koji su investirali. A mi, to mi od toga imamo? Samo toda se eksploatiraju naa radna snaga i naa prirodna bogatstva. Dovedeni smo u polukolonijalni poloaj. Ne, ne, draga gospoice! Ne treba se bojati meunarodne izolacije.IVO BREANHrvatska raspolae dovoljnim resursima da moe sama izai nakraj sa svim svojim problemima i osigurati sebi napredak i blagostanje. Usudio bih se rei ak i ovo: ako nasmeunarodna zajednica ne izolira, mi bismo se, u vlastitu interesu, trebali izolir

  • 7/28/2019 Drava Boja 2053

    6/176

    ati od nje. Jer sve to nam iz nje dolazi, to su samo zla i opaine o kojima sam ve govorio.""ime moete jamiti da e se sve te vae prognoze i planovi ostvariti?""Naalost, niim. Jer mi nemamo nikakav arobni tapi. Ne raspolaemo nekim posebnim zm koje nai prethodnici ne bi imali. Osim to se po jednoj stvari razlikujemo od njih: mi doista vjerujemo u ono to govorimo i u to nastojimo druge potaknuti da vjeruju. Nai protivnici, i lijevi i desni i oni iz centra, imali su bezbroj planova, znali su voditi mudre rasprave o svim pitanjima, a to nikad nije dalo nikakav rezultat. Zato? Jer oni sami nisu vjerovali u vlastite rijei. Napirlitani govori, puni velikih ideja, sluili su im samo kao maska, da bi prikrili svoje prave namjere:dokopati se vlasti. Mi smo pak priprosti ljudi. Ne govorimo mnogo i ne razmeemose nikakvim projektima. Ali zato imamo ono to oni nisu imali: vjeru. Ako imate vjere koliko i zrno goruino, rei ete gori ovoj: Prijei odavde tamo! i prijei e, reIsus. Stoga, ako budemo svi zajedno vrsto vjerovali da moemo neto postii, mi emo tpostii. Takozvane velike misli nikamo nas ne vode. Njima tobonji politiki umovi samo obmanjuju sebe i druge. Jedino nas vjera moe pokrenuti naprijed. Po vjeri jesmo to to jesmo i to imamo biti."I tad se odjednom Juri otkrije to to je sve vrijeme traio: posljednje Torlakove rijei sjete ga i gdje je i kada ve sreo tog ovjeka. Nekada davno, kad je tek stupio na bogosloviju, bilo im je svima najavljeno da e im na jednom od seminara iz filozofije neki vrhunski znanstvenik iz Rima odrati predavanje o Descarte-su. Bio je to upravo Torlak. Cijelo njegovo izlaganje smjeralo je tada pobijanju Descartesova aksioma Cogito, ergo sum. Mi jesmo, govorio je, ne po miljenju, nego po onome tonas ini jednim sa svim ljudskim biima. A miljenje nas ne sjedinjuje, nego raz-

    DRAVA BOJA 2053.dvaja, jer nema dva ovjeka, ma kako bliski bili, koji jednako misle. K tome, svaka je misao samo relativna istina, pa time i relativna zabluda. Samo se vjerom uBoga ostvarujemo kao jedinstveno bie sa svima drugima. Credo, ergo sum! Vjerujem,dakle jesam - to je naelo koje ini samu bit postojanja.Da, ali tada im Torlak nije bio predstavljen kao slubenik Ujedinjenih naroda, nego kao crkveni misionar, koji je navodno brojna plemena u Africi i Junoj Americi preobratio na katolicizam, premda su bila na najprimitivnijem stupnju razvoja i ivjela izvan dosega svake civilizacije. I jo neto. U to vrijeme nije imao bradu i nosio je isusovaku odoru.* * *Uspostavom novog reima, Rencu Loki, Jurinu starijem bratu i e-tvrtoroenom Gutinu siu, poelo je gorjeti pod petama. Znao je da ga eka samo jedno od dvoga: ili izgubit

    i sve to ima ili se, da bi to sauvao, preko noi prometnuti u neku novu osobu, kojanikako nije po njegovoj mjeri i ukusu. S tim da mu ovo drugo, ak i ako mu povjeruju da se doista promijenio, ne moe biti jamstvo da mu se nee dogoditi i ono prvo.Da mu je barem sada tu njegova sestra blizanka, Sanda; ona bi ve znala to napraviti da bi vuk bio sit i koze ostale na broju. Ali, naalost, njoj se prije dvadesetgodina zameo svaki trag i Renco je u svojim dvojbama bio preputen sam sebi.Njih dvoje bili su, poput svih blizanaca, nerazdvojno vezani i po naravi tolikosrodni da su se ponaali kao jedna osoba, koja se udnom igrom prirode pojavljuje asu mukom as u enskom izdanju. I oni su se na svoj nain otrgli oevu utjecaju, s tim nisu kao starija braa zabrazdili u politiku, nego krenuli smjerom suprotnim od deset zapovijedi Bojih. Ve od najranijeg djetinjstva na svijet su gledali kao da postoji samo radi njih. Ako bi neki njihov vrnjak imao neto to bi i oni poeljeli, kakvigraku ili kola, stali bi se ponaati kao da to i jest njihovo i kao da na to imaju

    puno pravo. Renco bi priao djetetu i poeo ga neim zabavljati,IVO BREANa onda ga odjednom nenadano opalio po ruci, tako da bi taj predmet poletio uviskao izbaen iz katapulta, a Sanda bi u blizini ve ekala s rairenom suknjom ili maramm, uhvatila ga i pobjegla.to su postajali stariji, njihov lagodan ivot na tui raun poprimao je sve rafiniranie oblike. Sanda se ve u etrnaestoj godini razvila u stasitu enu bujnih ali vrstih olika, raskonih prsa i bokova, a vitka struka, tako da je svojom pojavom mamila muke poglede, dok je Renco po svim psihikim i tjelesnim svojstvima jo uvijek bio djeak. Stoga je u njihovim pothvatima ona sve vie preuzimala ulogu voe parade, posebice

  • 7/28/2019 Drava Boja 2053

    7/176

    kad se radilo o turistima, koji su nekada, za bivih demokratskih reima, hrpimicedolazili na Jadran. rtve su mahom bili usamljeni Nijemci, Francuzi ili Talijani,obino gospoda u godinama koja su se nakratko rijeila svojih ena pa se zaeljela avanure kako bi sebi stvorili iluziju da su jo uvijek "u formi". Sanda bi se pojavilana plai u kostimu koji je vie toga otkrivao nego skrivao i namjestila se blizu nekog od njih, za koga bi ocijenila da bi joj mogao postati lak plijen. Najprije bi ga poela izazivati pogledima, a onda bi se poela pomalo odmicati od njega. Naravno, on bi pun nade krenuo za njom i tako se sve vie udaljavao od svoje odjee i svega to je donio sa sobom na plau. A kad bi mu ona uputila jo i smijeak iz kojeg bi ndvojbeno zraio ljubavni zov, pa odmah potom nestala negdje u umi, on bi posve izgubio pamet, zaboravio na svoje stvari i poletio je traiti. U tom trenutku na scenubi stupio Renco, koji bi olakao imovinu tog uspaljenika za sve to iole ima vrijednost: novac, runi sat, fotoaparat, depni kompjutor, videomobitel ili kakav skupocjeni odjevni predmet, ostavljajui ga nerijetko u samim kupaim gaicama.Ali jednog su ljeta u toj igri uloge lovca i lovine zamijenjene. Sanda je upoznala nekog Nijemca po imenu Kurt, ostarjelog bon-vivana uuvana izgleda koji je iz Njemake stigao najnovijim modelom BMW-a. Ve iz prvog susreta shvatila je da iz njegamoe izmusti znatno vie nego to je nekakva kamera, digitron ili novanik, u kojem ioako nitko nije drao vee svote. Kurt je, naime, barem kako se Sandi predstavio, biosuperbogata, vlasnik ita-DRAVA BOJA 2053.vog lanca hotela i restorana u svim regijama FER-a, i ljetovao je obino na Aurnojobali ili u panjolskoj, ali se toga ljeta, kako ree, ba zaelio pobjei nekamo dalekd poznatih turistikih sredita, gdje ga ljudi iz svijeta biznisa ne mogu pronai. Uoi

    da joj je to prilika za golem zalogaj kakav dotad nikada nije zagrizla, Sanda je naredila Rencu da ne poduzima nita, objasnivi mu da Kurt nije muterija poput drugih, samo za jednokratnu uporabu, nego nepresuna riznica koja se moe koristiti na duge staze. No, je li samo glumila ili se to uistinu dogodilo, teko je rei, ali uskoro e se pokazati da se u Kurta ludo zaljubila, jer se naoigled cijelog Malog Ia stala pojavljivati s njim zagrljena, pri emu joj je lice zrailo sreom i zadovoljstvom. A inilo se da se i on u nju zatreskao, jer ju je obasuo skupocjenim darovima iobukao kao manekenku sa svjetskih modnih pista. Uskoro ga je upoznala s roditeljima i najavila im da se kani za njega udati, te su svi bili uvjereni da je Lokinima pala sjekira u med. Tako, kad je Kurt odlazio, poveo je i nju sa sobom u Njemaku, s tim da e se vjenanje obaviti tamo. Sanda je obeala Rencu i cijeloj obiteljida e se odmah po dolasku javiti, a kad bude pir, sve ih o svom troku pozvati u svatove.

    Meutim, kako je otila, tako od nje ni traga ni glasa. U prvo vrijeme Renco i roditelji strpljivo su ekali, ali kad je prolo vie od pola godine a da im se nije javilani televideom ni obinim telefonom niti je poslala pismo ili razglednicu, stali su se brinuti da joj se nije dogodila kakva nesrea. Htjeli su pokrenuti i potraguza njom, ali nisu imali od ega poeti: nisu znali ni grad u koji je s Kurtom otila,pa ak ni Kurtovo prezime. Bez Sande, Renco se osjeao kao da je izgubio polovicu sebe. Nita mu vie nije uspijevalo, jer bi mu se u svemu to zapone inilo kao da mu netaje jedna ruka. Stoga je odluio pronai Sandu po svaku cijenu, makar je znao samoto da je negdje u Njemakoj regiji i da je Kurt vlasnik brojnih hotela u velikim gradovima diljem Europe. Otiao je najprije u Zadar, a onda se odatle, sve onako bez novaca i putnih isprava, zaputio autostopom na sjever, pa kamo ga put odvede.I za divno udo, u tome nije imao nikakvih problema sve doIVO BREAN

    slovenske granice, odakle je poinjao FER. No kad je shvatio da taj prag nee tako lako prijei na nain koji doputaju propisi, odluio je napraviti to mimo njih. Ukrcao e u neki kamion pun svinja i, da bi se to bolje maskirao, ak je skinuo odjeu sa sebe i stao etveronoke posred njih, vjerujui da bi ga tako mogli drati za ne ba najboutovljen primjerak. Ali nevolja je bila u tome to su svinje, prilikom carinskogpregleda, osjetile da je meu njima stvor koji nije od njihove vrste, pa su se razmakle na sve strane i tako ga otkrile. Rezultat svega bio je da je Renco zaradiomjesec dana zatvora zbog pokuaja ilegalnog prelaska granice.Boravei to kratko vrijeme u zagrebakom zatvoru, Renco je upoznao kriminalca po nadimku Garo, koji je ve dugo odslui-vao kaznu. Ocijenivi otprve da je Renco nezaposle

  • 7/28/2019 Drava Boja 2053

    8/176

    n i da je, kako se to kae, bez alata i zanata, pa je kao takav vrlo pogodan za ukljuivanje u ceh, ovaj mu je dao adresu stanovitog Rudija Crnjaka, kod koga bi, kad istekne mjesec dana, mogao nai navodno vrlo unosan posao. Pritom mu je jo i velikoduno napisao preporuku. Kako nije imao kamo, Renco se po izlasku iz zatvora zaputio ravno tome Crnjaku. Iznenadio se kad se naao pred raskonom vilom s ruinjakom nTukancu. Nakon to je pozvonio na vrtnim vratima, pred njim su se stvorila dva tipa obrijanih glava i atletske grae, spremni rastrgati ga na komade ako procijene da je doao s kakvim sumnjivim namjerama. Ali kad im je pokazao Garinu preporuku, bez rijei su ga propustili unutra, poveli do vile i uveli u raskono opremljen salon. Tu je, zavaljen na kauu, sjedio elegantno odjeven ovjek pedesetih godina, gusteprosijede kose koja mu je izrastala posred ela, iroka dlakava vrata i jakih eljusti; ukratko, sav je podsjeao na troglodita koji je nekim udom iz prapovijesti zalutao u civilizaciju. Dugo je prouavao sad preporuku sad Renca, oito procjenjujui od kakve bi mu koristi on mogao biti.Crnjak je u to vrijeme u Zagrebu slovio kao neokrunjeni kralj kriminala. Cijelilanac prodaje droge, prostitucije i brojnih kockarnica bio je u njegovim rukama,iako on ni u emu nije izravno sudjelovao. Sve su to vodili njegovi povjerljivi ljudi, koji su naDRAVA BOJA 2053.tim poslovima zgrtali goleme svote novca, bez obzira na to to su njemu pritom morali davati masnu proviziju. Crnjak je htio Ren-ca najprije iskuati na sitnijim pothvatima: dobivao je zadae da krade i preprodaje skupocjene automobile, provaljuje na benzinske pumpe i u zlatarnice, pri emu se pokazao vrlo uspjenim i slijepo privrenim svome gazdi. Oito mu je Crnjak popunio ono mjesto u ivotu koje je Sandinim

    nestankom ostalo upranjeno. Nakon to je tako tijekom nekoliko godina proao sve provjere i stekao Crnjakovu naklonost, bio je promoviran u vii rang. Crnjak mu je povjerio upravu nad golemim hotelom Eden na Trenjev-ci, koji je zapravo bio bordel.Sve su sobe bile nastanjene djevojkama od esnaest do dvadeset godina, iznimne ljepote, koje su potjecale iz siromanih hrvatskih krajeva ili iz nerazvijenih zemalja Azije i Afrike, a "poslovi" su se ugovarali na recepciji, gdje je posjetitelju, poput jelovnika u elitnom restoranu, bio ponuen album s fotografijama svake odnjih u razliitim pozama i, naravno, s cijenama. Zaradu od toga ubirali su popolaCrnjak i Renco, s tim da je manji dio odlazio na plaanje posluge i uzdravanje djevojaka, koje su bile u gorem poloaju nego ropkinje u haremu nekog sultana. Ako bikoja od njih pokuala napustiti taj "zemaljski raj" i nekim udom pobjei iz svog zlatnog kaveza, Renco bi odmah obavijestio Crnjaka i ta bi ubrzo bila silom vraena ili naena mrtva na nekom smetlitu.

    Ali sad je svemu tome doao kraj. To je Renco mogao naslutiti ve iz Torlakova nastupnog govora prilikom inauguracije; im ga je uo, odmah mu je bilo jasno da je s poslom gotovo. Ubrzo su se poeli pokazivati i vidljivi znakovi krize: bilo je sve manje posjetitelja koji su koristili usluge hotela i na kraju ih je posve nestalo,a osoblje ga je stalo naputati u potrazi za nekim manje unosnim ali sigurnijim poslom. Samo su djevojke ostale, iako ih vie nitko nije zadravao, jer im je ostao ucijepljen strah od onoga to ih eka ako napuste hotel - ovaj put ne toliko od gazdekoliko od policije. U takvoj situaciji Renco odlui poi Crnjaku da se s njime posavjetuje. U vili ga doeka slika potpunog rasula. Tjelohranitelji su listom nestali, pa je u kui zatekao samogIVO BREANCrnjaka kako pakira stvari uz pomo postarijeg batlera ica, koji mu je jedini ostaovjeran.

    "to? Ti si jo uvijek tu!" zaudi se Crnjak ugledavi ga. "Zar ne znato se dogaa?""Znam da je sve krenulo nizbrdo, pa sam zato i doao do tebe da vidim to emo.""to jo ima vidjeti? Spaavaj se kako zna i umije. Sve di-lere je pokupila murja. Knice i kupleraji su zatvoreni, a vlasnici odvedeni pitaj Boga kamo. Svakog trenai mi moemo doi na red. Kau da nas alju pred neke popovske trolane sudove, koji sujebaniji od inkvizicije. Osude te prije nego veli 'keks'. Zato brii u inozemstvo toprije moe.""Kamo se ti sprema?""Dao sam cijelo brdo somova jednom torlakovcu, koji me pristao policijskim kolima otfurati do maarske granice. I tebi bih savjetovao neto slino, jer e uskoro sve g

  • 7/28/2019 Drava Boja 2053

    9/176

    anice biti zatvorene, pa emo se nai kao u konzervi.""Otkud to zna?""Ne ita novine? Ne gleda telku? Torlak je zaplijenio sve to je bilo u vlasnitvu euskih korporacija: hotele, tvornice, naftne platforme, rudokope urana u Lici. Savstrani kapital zateen u hrvatskim bankama proglasio je hrvatskim vlasnitvom. I sad e sigurno FER odgovoriti protumjerama. Kaem ti, ispari dok jo stigne!""Mogu li s tobom?""Ni u teoriji. Dogovoreno je samo za mene i ica. Osim toga, bolje je da se razdvojimo. Tako svatko ima vie anse. Tebi bih savjetovao da poe na I i tamo nae neki jim e se prebaciti u Italiju. Uini to to prije.""Gazda!" javi se odjednom ic palei televizor. "Evo, sad e dnevnik."Crnjak se okani pakiranja i smjesta stane pred ekran sav napet, oito strahujui nisu li nastupile neke nove okolnosti, koje nose promjene nagore. I doista, prva udarna vijest djelovala je poput groma iz vedra neba. Tamnoputa spikerica, u haljini zakopanojDRAVA BOJA 2053.do vrata i kose spletene oko glave poput iskuenice kod asnih sestara, govorila jepovienim glasom:"Dragi gledatelji, kao to se moglo oekivati, FER nam je izdajniki zabio no u lea. je veina u Europskom parlamentu predloila, a Vijee Europe izglasalo prekid diplomatskih odnosa s Hrvatskom i zabranu svih trgovinskih veza. Veleposlanstvo FER-a se ukida, s tim da do daljnjega ostaju samo diplomatska predstavnitva nekih regijana razini konzulata. Sve strane korporacije povukle su svoje ljude, a za hrvatske graane uveden je strog reim viza s ogranienim trajanjem i slobodom kretanja. Bro

    jni europski dravljani hrvatskog podrijetla, koji su iz domoljubnih pobuda pomagali predsjednika Torlaka, dobili su izgon iz svih europskih regija. Ove drastine mjere protiv hrvatskog naroda poduzete su samo zato to je on ustao u obranu svogasuvereniteta i odluio sam raspolagati onim to je sagraeno na njegovu tlu, radom njegovih ruku i iz njegovih prirodnih resursa...""Evo! Sto sam ti rekao?" usklikne Crnjak, okrenuvi se prema Rencu. "Sad u jo imatifrke i oko prelaska maarske granice, iako sam dao lovu.""U povodu ovih nemilih dogaaja", nastavljala je spikerica, "Njegova Preuzvienost nadbiskup i predsjedavajui Biskupske konferencije, monsinjor Grbei, izjavio je..."Na ekranu se najprije ukae lice ovjeka izmeu ezdeset i sedamdeset godina, s ljubiam kapicom na glavi, golemog mesnatog nosa i uvuene brade koja se gotovo gubila udebelom sloju podbratka, a potom zauje i njegov glas. Ovaj je svojom sopran-skomvisinom pristajao njegovoj pojavi kao da je slon zacvrkutao poput kanarinca.

    "Biskupi izraavaju duboku zabrinutost zbog nastalog stanja", govorio je. "Crkva se ne moe i ne eli mijeati u odluke vlasti koju je narod velikom veinom legalno izabao. Ali ima pravo, tovie i dunost, kad je ve do ovoga dolo, uloiti sav svoj autorkako bi se bogatstva, koja su prela u dravno vlasnitvo, pravedno i u duhu Kristovihnaela raspodijelila tako da se smanje goleme razlike izmeu bogatih i siromanih i da se pomogne ugroenima."IVO BREAN"Sere, stari!" drekne Crnjak prema ekranu i pljune. "Glavu dajem da si ti sve ovoi zakuhao.""Ova odluka Vijea Europe", javi se ponovo spikerica, "opravdano je izazvala itav val prosvjeda naih ljudi pred Veleposlanstvom FER-a, u kojem su ostali jo samo otpravnik poslova i nekoliko slubenika."Dok je to govorila, na ekranu su se smjenjivali prizori pred zgradom Europskog v

    eleposlanstva. Golema masa bijesno je urlala prijetei stisnutim akama, a neki od prosvjednika nosili su transparente na kojima je pisalo Kristova rije - na putokaz,Dolje velikoeuropski imperijalizam, Neemo biti niija kolonija i sline parole. Nekisu pak, obuzeti gnjevom, bacali kamenje na prozore zgrade, u kojoj se inilo da nema nikoga. Slika se zatim prekine i u kadar se opet vrati spikerica, koja nastavi:"Ovakve mjere nisu ostavile ravnodunima ni brojne hrvatske domoljube koji ive u Europskoj federaciji. Svijetao primjer meu njima je gospoa Sanda Fischer, udovica bogatog njemakog biznismena, koja je sav svoj golemi kapital upravo ovih dana uspjela prebaciti u hrvatske banke i staviti ga na raspolaganje hrvatskoj dravi i Crkv

  • 7/28/2019 Drava Boja 2053

    10/176

    i. U povodu tog plemenitog ina gospou Fischer primio je i predsjednik Torlak..."Tada se vidjelo Torlaka kako u salonu srdano razgovara s damom etrdesetih godina,izvanredne ljepote, odjevenom u gala opravu po najnovijoj modi. Renco je u njojodmah prepoznao svoju sestru Sandu, ali je nastojao sakriti radost koja ga je tog trenutka preplavila. Nije se ulo to gospoa Fischer razgovara s Torla-kom, no zatoje glas spikerice govorio dalje:"Gospoa Fischer, inae rodom s otoka Ia, prije vie od dvadeset godina udala se za njmakog multimilijunaa, koji je nedavno naprasno preminuo. Odgojena jo u djetinjstvuu kranskoj obitelji, ostala je vjerna domovini i Svetoj Materi Crkvi, pa je jo za bivega reima postala lanicom HKSS-ova ogranka u dijaspori. A sada, nakon ovih nemilih odluka Vijea Europe, nakanila je napustiti Njemaku i stalno se nastaniti u Hrvatskoj. PredsjednikDRAVA BOJA 2053.Torlak zahvalio joj je na ovom velikodunom inu i, kako saznajemo, ponudio joj mjesto efice svoga kabineta."Premda je bio obuzet silnim uzbuenjem, Renco to niim nije pokazao. Shvatio je da se pred njim otvorio jedini mogui izlaz spasa, pa se bojao da bi sad Crnjak njemumogao postati smetnjom, kao to je on dosad bio Crnjaku, to vie to je znao da mu neebiti ba lako prodrijeti do Sande. U prvom je redu pitanje kako e ga ona primiti, kad uje u kakav je blud i kriminal ogrezao, a da ne govorimo o zaprekama koje e seisprijeiti pred njim ako joj se pokua samoinicijativno pribliiti, s obzirom na reputaciju koju uiva kod policije. Zato, kad Crnjak primijeti: "Gle, gle, pa to ti jezemljakinja! Poznaje li je?" Renco odgovori da je nikada nije vidio, jer je onavjerojatno iz Velog Ia, a on je iz Malog, i odmah se nabrzinu oprosti s njim, isp

    riavajui se da se i on mora pripremiti za odlazak. Otiao je najprije do hotela Edenda vidi kakvo je tamo stanje, ali tu ga doeka neto emu se nije nadao - barem ne dae se dogoditi tako brzo. Hotel je zaposjela policija, a sve su djevojke sjedileu predvorju, prestraene i stisnute jedna uz drugu. im se Renco pojavio, pristupi mu policijski narednik i uljudno mu se obrati:"Gospodine Loko, ao mi je to me zapala ova neugodna dunost, ali moram vam priopiti a se hotel zatvara i da ete vi i ove vae... suradnice morati u privremenu izolaciju, dok trolani sud ne donese odluku o vaem novom statusu.""A znate li vi, gospodine narednice," ree pomalo arogantno Renco, "tko sam ja? Moja sestra blizanka je glavom gospoa Sanda Fischer!""Mene se vae rodbinske veze ne tiu, a ne znam ni tko je ta gospoa.""Niste gledali dnevnik?""Nisam, a i da jesam, to nita ne bi promijenilo na stvari, jer ja moram izvriti dun

    ost koja mi je povjerena. Ako je ta gospoa Fischer, ili kako li se ve zove, netkotko vam moe pomoi, ona e to i uiniti, pa se prema tome nemate razloga zabrinjavati.IVO BRESANRenco je ve pomislio da mu nema spasa, kad se pred hotelom odjednom zaustavi luksuzno vozilo, poznato pod nazivom amfimobil. Bila je to posljednja rije tehnike, auto koji je mogao razviti brzinu i do 500 km na sat, a imao je ureaj pomou kojegaje mogao uzletjeti poput zrakoplova i kruiti nisko nad zemljom, kreui se tako ak i radskim ulicama izmeu zgrada. Dok je u Europi to imala svaka vea ustanova, u Hrvatskoj su postojala samo tri, od kojih je jedan pripadao predsjedniku Torlaku. Ovaj koji se zaustavio pred hotelom bio je upravo taj: vidjelo se to po predsjednikom grbu. U Rencu se iznenada probudi nada kad ugleda kako iz amfimobila izlazi Sanda u pratnji nekog uniformiranog ovjeka, oito visokog policijskog dunosnika, sudeipo brojnim oznakama na ramenima i reveru. Narednik ga je, ini se, dobro poznavao,

    jer je pred njim odmah postao manji od makova zrna i sav se, u znak pozdrava, ukoio poput kandelabra. Brat i sestra uz radosne povike polete jedno drugome u zagrljaj i tako se snano obgrle rukama kao da se ele stopiti u jedno bie. Dugo su takostajali, a onda Renco tiho, Sandi na uho, da nitko ne uje, priapne:"Seko, stigla si u zadnji as. Da si samo malo zakasnila, moda me vie nikada ne bi nala.""Ne boj se!" odgovori mu ona takoer ispod glasa. "Ma kakvi bili tvoji problemi, sad su svi rijeeni. Idemo nekamo gdje emo biti sami."Renco je povede u jedan separe hotelskog restorana, gdje su se nekad sklanjali ugledniji gosti s odabranim djevojkama. Tu bi ih astili skupim jelima i piima, to im

  • 7/28/2019 Drava Boja 2053

    11/176

    je sluilo kao ljubavna predigra prije nego pou s njima u sobe. Sad, kad su moglislobodno razgovarati, Sanda ga odmah upita:"Je li istina da je ovaj tvoj hotel bio...?""Jest, bio je!" prekine je Renco shvativi to ga eli pitati. "Ali to mora razumjetiOd neega sam morao ivjeti, a ti najbolje zna da nikakve kole nisam svrio niti izulo kakav zanat.""Shvaam. Ali i ti bi morao shvatiti da e s tim morati prekinuti. Razgovarat u s presjednikom. Prikazat u mu da je ovoDRAVA BOJA 2053.bila neka vrsta karitativne ustanove za zbrinjavanje zaputenih djevojaka bez roditelja. To e proi, jer e bivi korisnici usluga sigurno utjeti u vlastitom interesuAli same djevojke...""Ne boj se. Pobrinut u se da ni one ne progovore.""Ne bih elio da idu pred taj nekakav trolani sud, jer bi me to moglo razotkriti.""Prepusti to meni. Nee pred sud. Mlade su i nee ih biti teko i bez toga preodgojiti.""Sad mi je ve lake. Nego, to je s tobom bilo sve ovo vrijeme? Izgubio sam svaku nadu da u te ikad vie vidjeti. Zato se nisi javljala?""Nema pojma za kakvog sam se manijakalnog krca i tiranina udala. Zabranio mi je odravati ikakvu vezu s vama. Bojao se da ete mu se svi... cijela obitelj objesiti ovrat i ivjeti na njegov raun. Da sam vam se bilo kako javila, vi biste shvatili gdje sam, odgovorili mi ili me potraili, a onda bih ja ispatala. Ali sad sam ga se,uz Boju pomo, zauvijek oslobodila.""Koliko ja znam, Bog nam nikada nije pomagao. Uvijek smo sve postizali vlastitom

    pameu.""uti! Tako se sad ne govori. Uostalom, stara je izreka 'Pomozi si sam, pa e ti i Bog pomoi!' Toga sam se i ovaj put drala, ako shvaato elim rei. Ali pustimo to! najvanije kako u te izvui. Za prvo vrijeme, tebe i djevojke smjestit u kod sebe. Imm ve ideju. Idemo odavde to prije! "Kad su izili iz separea, Sanda zatrai od onog visokog policijskog dunosnika koji jedoao s njom da se djevojke otpreme na njezinu kunu adresu, a onda se s Rencom ukrca u amfimobil. Uzletjevi iznad gradskih krovova, vozilo vrlo brzo stigne do Maksimira i tu aterira u parku ispred velike vile. Sanda ree da joj je to novi dom, dar predsjednika Torlaka, i da je vila donedavno pripadala ministru vanjskih poslova, liberalu, koji se sad nalazi u pritvoru do odluke trolanog suda. Veliinom i ljepotom nad-maivala je onu Crnjakovu na Tukancu, a jo vie raskoi koja je u njoj vlla. Dugo se Renco samo osvrtao oko sebe, ne znajui

    IVO BREANemu bi se vie divio: slikama i kipovima, razmjetenim posvuda uokolo, ili namjetajuSat nakon njihova dolaska autobus dovede i djevojke, koje Sanda smjesti u jedanod salona u prizemlju, naredivi posluzi da im tu pripremi leajeve. Potom se oprosti s Rencom ispriavi se nekim vanim obvezama, ree mu da se za sve to mu treba obratosluzi i odjuri amfimobilom.Ostatak dana Renco je proveo u razgledavanju vile i okolia. Posluga se ponaala prema njemu kao da je princ i svim se silama trudila ispuniti mu svaku elju. Osjeao se vanijim negoli je ikada bio u svom svijetu, pa ak i meu personalom u hotelu Eden.Za objed i veeru donijeli su mu birana jela prema njegovoj elji. Nikako mu nije bilo jasno kako je sve to je zatraio u tren oka stizalo na stol, iako se radilo i ojelima za koja je bila potrebna po-dulja priprema. Posluga mu je objasnila da kuhinja raspolae najnovijim aparatima, koji za nekoliko minuta uspijevaju preradit

    i namirnice i postii temperaturu potrebnu da se jelo skuha. Kasno naveer vratila se Sanda i priopila mu da e ih sutra u deset sati oboje primiti predsjednik Torlak.Ujutro je, tono pet minuta prije deset, pred vilu stigao predsjedniki amfimobil. Ukrcali su se i za nekoliko trenutaka ve se nali na Pantovaku. Gardijski asnik, kojiih je doekao pred ulazom, povede ih smjesta do predsjednikova ureda na treem katu.Bila je to golema soba prekrivena skupocjenim sagom, u kojoj je u sredini stajao predsjednikov radni stol od mahagonija. U jednom kutu bio je kau i nekoliko fotelja poredanih oko omanjeg stolia, koji su oito sluili za prijem posjetitelja, dokje suprotnu stranu prostorije zauzimao podui stol, predvien za sjednice. Predsjednik Torlak ustane im ih ugleda i poe im ususret pruajui obje ruke.

  • 7/28/2019 Drava Boja 2053

    12/176

    "Oprostite, draga gospoo Fischer, to nisam odmah ispunio vau elju i primio vas, negste morali ovoliko ekati!" govorio je vodei ih prema foteljama i nudei im da sjednu. "Morao sam rijeiti neke vane stvari s paterom Ignacijem Martiem, svojim savjetnikom za duhovna pitanja."Pritom pokae rukom nekamo iza njihovih lea i oni tek sad ugledaju visoku pojavu sveenika, uspravna dranja i asketskog lica, odjevena u dugaku crnu halju pripadnika Drube Isusove. Ovaj im prie, hladno im prui ruku, bez osmijeha na licu, i pridrui imse za stolom."Gospodine predsjednie!" zapone odmah Sanda. "Dopustite da vam predstavim svog brata blizanca, Renca, o kome sam vam ve govorila. Odmah vam moram rei da taj njegovhotel Eden nije bio...""Stanite! Stanite, draga Sanda!" prekine je Torlak. "Ja iz vaih usta elim sluati samo istu istinu. A prirodno je da mi je neete dokraja rei kad se radi o vaem bratu bizancu; pokuat ete, ako nita drugo, barem ublaiti stvar. Ja znam to je bio hotel E. Ali drim da se stvar moe urediti na obostrano prihvatljiv nain, to vie to imam irmaciju da je vaeg brata zaveo stanoviti Crnjak, koji je sad u bijegu. O svemu sam se ve savjetovao s pate-rom Martiem i on e vam rei do kakve smo odluke doli.""Postoje grijeh i grijeh", prihvati pater Marti. "Jedan je od njih dio ljudske naravi, koji joj je ucijepljen ve samim roenjem. To je kod onih koje je Bog unaprijed predodredio za propast. A drugi je rezultat zablude. Skretanja s Bojeg puta. Zatakve uvijek ima nade. Sve ovisi o tome koliko su spremni odrei se svog prolog ivota.""Ja sam spreman!" javi se Renco. "tovie, to ak arko elim.""Onda e dostatno biti da mi ispovjedite sve to ste u ivotu sagrijeili. Nakon toga o

    redit u vam pokoru. Morat ete odreeno vrijeme provesti u molitvi i tekom, moda akavom i poniavajuem fizikom radu. Jer, samo onaj tko se ponizi, uzvisit e se, rekao e Spasitelj. A kad to sve proete, dat u vam odrjeenje.""Zar je to ba potrebno, patre... mislim, ta pokora?" upita Sanda."Jo kako, gospoo. Va je brat predugo vladao tuim ivotima da bi samo tako mogao prina poniznost. Zato se treba postupno na ta priviknuti. Bez toga, moglo bi mu sedogoditi da opet podlegne oholosti i da se duh pobune probudi u njemu.""Ali on je rekao da je spreman..."IVO BREAN"Ili to, gospoo, ili sud. Samo iz uviavnosti prema vama odabrali smo ovu pomalo riskantnu varijantu. Inae, kod ovakvih sluajeva redovito nemamo dileme."Marti je to izgovorio s takvom hladnoom u glasu da su San-du svu proeli ledeni trnci; osjetila je da joj, za razliku od Torla-ka, taj ovjek nije nimalo sklon i da b

    i s njim mogla imati grdnih okapanja."A kad se tako moralno oisti, slijedi mu nagrada!" nadomet-ne veselo Torlak s oitom namjerom da malo otopli atmosferu. "Ja ve imam i pripremljeno mjesto za njega.Naelnik Policijske uprave u Osijeku. To e mu najbolje odgovarati. On je i u dosadanjem poslu imao este susrete s policijom, pa mu je dobro poznato kako ona funkcionira."Tu se Torlak glasno nasmije vlastitoj ali, u emu mu se Sanda i Renco udvorniki pridrue. Samo je Martievo lice ostalo ukoeno, kao u Tutankamonove mumije."A djevojke? Sto e biti s njima?" upita Renco."Kod njih je problem mnogo jednostavniji", nastavi Marti istim tonom. "Njihov grijeh ne see dalje od onoga Marije Magdalene. Ako se iskreno pokaju, dovoljno e bitiono to je uinio Isus. Rei im: Idite, i ne grijeite vie! Nakon toga primit e ih ustan sestre klarise kao novakinje. Naravno, samo katolikinje. A ostale emo uputit

    i njihovim vjerskim zajednicama da se o njima pobrinu, pod uvjetom da pristanu biti Hrvatice i prihvate Hrvatsku kao svoju domovinu."* * *Drugoroeni sin obitelji Loko, Grgur, diplomirao je na Pravnom fakultetu i tako bio jedini od sve brae i sestara koji je imao neku visokokolsku spremu svjetovnog karaktera, ako se izuzme njegov osmoroeni brat Filip, koji je, jednako kao i najmlaiJure, studirao bogosloviju, ali se odmah nakon studija oenio i postao novinar. Grgur se ve po zavretku srednje kole stao rijetko pojavljivati na Iu: samo ljeti, kasu na Sveuilitu bili praznici. A niDRAVA BOJA 2053.

  • 7/28/2019 Drava Boja 2053

    13/176

    tada nije provodio vrijeme s obitelji nego po plaama, u potrazi za avanturama sentimentalne naravi, za razliku od svoje mnogo mlae sestre Sande, koja e kasnije poinjegovim stopama s posve drugim ciljem. Pritom nije vodio rauna radi li se o domaim ili stranim goama i svako je ljeto imao novu ljubav, koja bi se zajedno s turistikom sezonom ugasila. Nakon studija vie ga nikako nije bilo na Iu. Otiao je u Osije, tu se oenio Milijanom Skoro, otvorio odvjetniku kancelariju na Trgu slobode i dobio sina Viktora, koji ga je u svemu slijedio, osim u njegovu hedonizmu; i on jestudirao pravo, oenio se Erikom Lastar i radio kod oca u uredu kao pripravnik, ali mu erotski interes nije sezao dalje od brane postelje.Obojica su bili lanovi Liberalne stranke. Ali dok je Grgur i politiku shvaao kao iene, pa mijenjao stranke s obzirom na njihove predizborne izglede, Viktor je i utome bio krajnje dosljedan. Postao je elnikom osjekog ogranka i jedno vrijeme bioak zastupnik LS-a u Saboru. Godine nisu Grgura mnogo izmijenile; on je i dalje,bez obzira na poodmaklu dob, nastavio sa enama istu onu ljetnu praksu s Ia, ali nije vie ni izdaleka bio u tome onako uspjean. A i prebacivanje s jedne na drugu nije mu polazilo za rukom kao u politici. Uglavnom je imao ljubavne veze s udanim enama ili udovicama, to je njegova supruga Milijana utke trpjela, podnosei bol i pravei se da nita ne primjeuje. To je uinilo da se nakraju i razboljela od angine pektois. Pa ipak, jednom je i njoj prekipjelo, kad je zatekla Grgura kod kue in flagranti u krevetu sa enom koja im je povremeno pospremala stan. Ali ni tada nita nijerekla, nego je jednostavno spakirala svoje stvari i otila, ostavivi Grguru porukukojom se oprostila s njim za sva vremena. Javila se samo sinu Viktoru i rekla muda se seli k svojoj brai u Split. Ubrzo nakon toga sirotica je i umrla. Grgur zato ne bi ni saznao da njezina braa nisu o tome obavijestila Viktora i da Viktor

    nije otiao u Split na majin pokop.Sve to Grgura nije mnogo potreslo; on je nastavio ivjeti sa svojom prilenicom, Katarinom Labos, kao da se nita nije dogodilo. A kako su mu nakon ezdesete potrebe zanovim ljubavnimIVO BREANpothvatima dobrano splasnule, poeo je Katarinu sve vie prihvaati kao stalnu ivotnu uputnicu, kojoj kani ostati vjeran do smrti. Napokon, i bojao se da je ne izgubiako i dalje bude vrljao, jer je bila ak trideset godina mlaa od njega i teko bi vimogao nai neto njoj ravno, a kamoli to bolje. Pitanje legalizacije njihove veze nije ga odve muilo; kako je bio ravnoduan prema svim drutvenim konvencijama, pa tako iprema instituciji braka, ivio je s Katarinom nevjenano, iako mu je prijatelj upnik,don Branko Kramari, to svako malo predbacivao.Naravno da je takvu ovjeku kakav je bio Grgur Torlakov dolazak na vlast morao teko

    pasti. Nije ga toliko pogodilo to je nestalo stranaka i to u politici nije vie nitznaio; to mu je ionako oduvijek bilo samo neka vrsta hobija. Ali da mora ivjeti po vjerskim naelima i pohaati mise, s tim se nikako nije mogao pomiriti. Sluati misuod poetka do kraja njemu je, nevjerniku, bilo kao da mora sat vremena stajati bos na uarenu podu. A nova vlast izdala je propis po kojem nitko od toga ne smije biti poteen. I ne samo to: da bi izbjegla dugu proceduru oko provjere vre li ljudi redovito svoje vjerske dunosti, odredila je da svatko na kraju mise mora uzeti potvrdu o nazonosti iz koje se to lako moe utvrditi. A bez tih su potvrda ovjeku sva vrata dravnih ustanova bila zatvorena: ni kartu za autobus nije mogao kupiti. Alizahvaljujui prijatelju, don Branku, koji je imao razumijevanja za njegove hirove,Grgur je i tome uspio doskoiti. Don Branko mu je izdavao potvrde kad god je to zatraio, bez obzira na to to ga na misama nikada nije bilo. Meutim, sve bi to Grgurjo nekako i prebrodio da Torlak nije proglasio novi ustav i iz korijena promijeni

    o pravosudni sustav i zakonodavstvo; tu se nikako nije uspijevao snai. Naprosto mu nije ilo u glavu da vie nema ni sudskog procesa, ni zatvora, ni kazne, i da se prijestupnike samo stavlja u nekakav kratkotrajni pritvor, dok trolani sud ne ocijeni ima li izgleda da se poprave ili ne. I da ih se u prvom sluaju alje na neku vrstu preodgoja, nakon ega ponovo zauzimaju svoje mjesto u drutvu, a u drugom ih setjera nekamoDRAVA BOJA 2053.izvan zemlje. U takvim okolnostima posao odvjetnika uinio mu se posve suvinim, paje jednom u uredu rekao sinu:"Dragi Viktore, kae se da u svakom zlu ima i neto dobro. Ovo je pravi trenutak da

  • 7/28/2019 Drava Boja 2053

    14/176

    ti preuzme moj posao, a ja sebi priskrbim slobodu i bezbrian ivot uz Katarinu. Jerja se u ovome vie ne snalazim."Nakon toga ostavio je Viktoru i svoj odvjetniki ured i stan na Starevievu trgu, a sam se s Katarinom preselio u malu obiteljsku kuicu negdje u predgrau, koja mu je nekad sluila kao tajno ljubavno gnijezdo. Viktor se ubrzo uvjerio da mu je otac bio u pravu i da je odvjetniki poziv doista pao na niske grane. Mahom su mu dolazili klijenti s nekim sitnim problemima: spor oko zemljita ili naslijea, uvreda s nanoenjem duevne boli i slino. Ali novi sud se takvim tricama nije bavio. To je rjeavao nekakvo Pravno povjerenstvo pri Gradskoj upravi. Kad bi stranke s odvjetnicimadole tamo, najprije su svi morali dokazati potvrdama o nazonosti misama da su praktiki vjernici. Tek je tada mogao poeti pravni postupak i sasluanje. Viktor ih je,sreom, redovito imao uza se, jer ih je don Branko i njemu izdavao, kao i Grguru.Ali ako ih neka od stranaka ili njezin zastupnik nisu imali, odluka je bez ikakve rasprave donoena u korist protivnike strane u sporu.Od toga je Viktor iz dana u dan osjeao sve veu muku, tako da je ozbiljno poeo razmijati o naputanju profesije i odlasku iz Hrvatske. Pogotovo kad ga je, povrh svega, jo i ena napustila i zatraila rastavu; bila je pripadnica HKSS-a i imala je izgleda da napravi karijeru u upanijskom poglavarstvu, pa je drala da bi joj brak s bivim liberalom i nevjernikom mogao postati smetnja. Kako je bio prkosne naravi, Viktor se nije s njom mnogo natezao; jednostavno joj je udovoljio i istog trena prestao razmiljati o njoj, kao da je nikada u ivotu nije sreo. Ve je poeo raditi na toe da zatvori ured i zaputi se u neku od regija FER-a, ako mu uspije pribaviti vizu, a ako ne, u Bosnu, Srbiju, bilo kamo - kad mu iznenada iskrsne sluaj koji nikako nije mogao odbiti. Radilo se o Renati Herceg, eni njegova najboljeg prijatelj

    a Andrije, inter-nista u osjekoj bolnici. S Hercegom se druio jo u srednjoj koli;IVO BREANzajedno su ili u razred. I kasnije su za studentskih dana bili nerazdvojni. A kadsu zavrili studij i oenili se, njihove su se obitelji sastajale skoro svakog vikenda, bilo radi odlaska na izlet ili zajednikog objeda. K tome, bili su i istih politikih stavova: obojica su bili aktivni u Liberalnoj stranci. Vea bliskost teko dabi se mogla i zamisliti.Renata mu objasni da joj je mu u grdnoj nevolji i zamoli ga da preuzme njegov sluaj. U bolnikom restoranu izrekao je, navodno, neke svetogrdne misli: da je kranska ljubav ista apstrakcija, da je fiktivna zamjena za nedostatak stvarne ljubavi kodemocionalno sakatih osoba punih frustracija, i jo poneto na raun Crkve i popova. Netko je to uo, prenio upniku na ispovijedi, i sad je Andrija u pritvoru, gdje eka dao njemu donese odluku trolani sud. Viktor je, naravno, smjesta prihvatio sluaj i

    otiao posjetiti svog prijatelja i novog klijenta. Ali zatvor vie nije bio tamo gdje se oduvijek nalazio: zgrada je pretvorena u neko skladite. Ni suda vie nije bilona starom mjestu. Viktor se silno iznenadi kad dozna da su i jedno i drugo sadau njegovu susjedstvu, u bivem hotelu Central. Otiao je tamo, ali kad je na ulazurekao da je odvjetnik koji zastupa Andriju Hercega i pokazao Renatinu punomo, odmah su mu stavili na znanje da ne moe s njim razgovarati, nego samo s predsjednikom Sudskog vijea trojice, gospodinom Markom Oblakom, kojem je dodijeljen taj sluaj.Nije mu bilo druge nego dati se u potragu za tim Oblakom. Namuio se gore nego daje krenuo za onim meteorolokim, a kad ga je napokon naao i rekao mu zbog ega je tamo, ovaj ga uljudno pozove u restoran u prizemlju hotela koji je sada radio samoza slubenike suda, i poasti ga kavom. Viktor je sve na sudu poznavao, ali ovoga ovjeka nikada prije nije vidio. Kad mu je to i rekao, ovaj se samo blago nasmije,objasnivi mu da je radio u Erdutu. Tada su preli na stvar. Meutim, im je Viktor spo

    enuo sporne Andrijine rijei u bolnikom restoranu, Oblak ga prekine:"Prije svega, gospodine Loko, moram vam odmah rei da se uope ne radi o tome. Da suu pitanju samo njegove izjave, mi to uope ne bismo uzimali u postupak. Uskoro e Crkva formi-DRAVA BOJA 2053.rati ustanovu koja e se baviti takvim sluajevima i sankcionirati ih iskljuivo uvjeravanjem i poukom. Ali ovdje se radi o neem mnogo ozbiljnijem. Tijekom istrage utvreno je da se va klijent bavio raspaavanjem droge.""Nemogue! Andriju znam od malih nogu. Osim toga, on je bio savjestan lijenik i nikad se neim takvim ne bi bavio."

  • 7/28/2019 Drava Boja 2053

    15/176

    "Naalost, postoji ovjek kojem je pribavljao morfij. Ne mogu vam otkriti njegov identitet.""Ali meni biste to morali, kao Hercegovu zastupniku. Kako u ga inae braniti?""Vi ga ni ne moete braniti na dosadanji nain... mislim, biti nazoan procesu i voditpolemiku s optubom. Jer mi nismo sud u klasinom smislu, s tuiteljem, braniteljem,svjedocima, porotom, nego vie neka vrsta moralno-pravno-medicinskog konzilija, koji utvruje mogunost popravljanja prijestupnika. Zato, kao njegov zastupnik, moete samo dati sudu podneske koji govore njemu u prilog.""Pravnik sam ve prilino dugo, ali priznajem da ovo nikako ne razumijem.""Odmah u vam sve objasniti. Sud, ili konzilij, kako hoete, ine trojica. Najprije pravnik, koji ispituje pravnu stranu delikta. To sam u ovom sluaju ja. Zatim psihijatar, koji procjenjuje mentalno stanje okrivljenog: je li delikt poinjen u svjesnom ili u neuravnoteenom stanju. I napokon, sveenik, koji daje moralnu procjenu svega. Vi kao branitelj moete pribaviti materijale o sva tri aspekta okrivljenikoveosobe. I sud e, ako nae potrebnim, ispitati neke koje vi u svojim podnescima spomenete. Ali u dodir s okrivljenim ne moete doi. Ni biti u dvorani za vrijeme procesa.""Dopustite, ali zato? Pa valjda moram razgovarati s njim... vidjeti kako mu je upritvoru... uti zbog ega ga se optuuje...""Sto se uvjeta pritvora tie, moete biti mirni: on je smjeten kao hotelski gost i uia sve povlastice takvoga, osim to ne moe van. A na raspravama mi izbjegavamo verbalna prepucavanja, u kojima sofistika esto zna nadvladati istinu."IVO BREANDa se o bilo kome drugom radilo, Viktor bi istog trena poslao dovraga i sud i kl

    ijenta, ali u Hercegovu sluaju to nije mogao. Osjeao je dunost napraviti za prijatelja barem ono to mu propisi omoguavaju. Otiao je u bolnicu i od njegovih kolega inter-nista pribavio izjave o njemu. Svi su ga visoko uzdizali i kao strunjaka i kaoovjeka. Kako se u bolnici nalazio i odjel psihijatrije, zatraio je miljenje i od njegova proelnika. I on je potvrdio da je Andrija mentalno zdrav i uravnoteen ovjek.Malo je tee bilo s vjersko-moralnim aspektom Andrijine osobe - bio je ateist. Zato je Viktor sam sroio obranu, prikazavi ga kao uzorna katolika, i zamolio don Branka da to potpie. Ovaj se dugo nekao bojei se posljedica, ali je nakraju ipak popustio i dao mu ak an-tedatirane potvrde o Andrijinoj nazonosti misama na kojima nikada nije bio. Nakon toga Viktor je sva tri podneska odnio na sud i predao ih osobno Oblaku, a ovaj mu ree da mu sad predstoji samo ekati na odluku.Proao je itav mjesec a da Viktor nije dobio nikakav odgovor. Pomiljao je da je cijela stvar, zahvaljujui njegovim podnescima, rijeena povoljno, pa se nije iao raspiti

    vati. Tek kad mu je dola Renata i rekla da ne zna to je s Andrijom i da joj nitkone daje nikakve informacije, otiao je ponovo potraiti Oblaka. Ovaj ga umiri da sene treba brinuti, jer Andrijin sluaj nije ozbiljan. Kod njega je, kako ree, otkrivena samo blaga moralna devijacija zbog koje je napravio taj jedan jedini propusts morfijem, pa je, po jednoglasnoj odluci suda, poslan u Zavod za mentalnu higijenu u Zadru na krau terapiju, nakon koje e se vratiti kui i svome poslu.Ali proao je i drugi mjesec, a od Hercega ni traga ni glasa. Kako se s tim zadarskim Zavodom nije mogla uspostaviti nikakva veza, ni televideo, ni satelitska, paak ni obina telefonska, Renata je vie puta uputila muu pismo na adresu koju su jojdali. Samo jednom je dobila odgovor, ali ne od njega nego od ravnateljice Zavoda, kojim joj je javila da je Andriji dobro i da e uskoro kui. Meutim, nita od toga: dalje nije stizao ni on ni pismo od njega. A na idua njezina pisma ni ravnateljica vie nije

    DRAVA BOJA 2053.odgovarala. Tako Renata odlui napraviti ono to joj je jedino jo preostalo: otii samu Zadar, i to ravno u Zavod. Vratila se vrlo brzo i Viktoru, sva u suzama, rekla kako su je tamo ve na ulazu otpravili s rijeima da nikad nikakvog Andrije Hercega kod njih nije bilo.U meuvremenu Viktor zapazi da se u Osijeku dogaaju neke udne stvari: brojni bivi stanaki elnici i javni djelatnici poeli su jedan za drugim netragom nestajati. Od njihovih je obitelji doznao da su i oni upueni u zavode za mentalnu higijenu, netkou Split, netko u Rijeku, netko u Zagreb, ali, zaudo, nitko u Osijek. Ni oni nisuznali to je s njima niti su od njih dobivali odgovore na pisma. Poeo se pomalo boj

  • 7/28/2019 Drava Boja 2053

    16/176

    ati i za sebe, hoe li i na njega doi red. Dodue, u vie je navrata organima vlasti pkazivao potvrde o svojim nazonostima misama, ali nikad se ne zna - ipak je pripadao strukturama biveg reima.Svakodnevno je pratio satelitski TV program, kako bi saznao to se u svijetu govori o Hrvatskoj. Iz domaeg to nije mogao: tu su se vidjeli samo skupovi torlakovaca, vojne parade, ili pak procesije i svete mise, a Hrvatska je prikazivana kao idila u kojoj caruju blagostanje i pobonost, pogotovo sada kad se, navodno, oslobodila kolonijalne ovisnosti o FER-u. Strane su je postaje pak prikazivale kao zemlju najgore policijske diktature kakva se u Europi ne pamti jo od vremena Adolfa Hitlera. Spominjali su se ak i koncentracijski logori za one koji nisu po volji reimu. Viktor se pitao, nisu li to moda ti zavodi za mentalnu higijenu, kamo su poslani Herceg i toliki drugi? Saznao je i da je Torlak odbio primiti Komisiju UN-aza ljudska prava, zbog ega je Hrvatska iskljuena iz te organizacije. A predsjednikSAD-a, VVilliams, izjavio je kako je Hrvatska unutranji problem FER-a; Amerikanci se, dakle, ne ele mijeati. Ve su se i brojni konzulati europskih regija povukli iz Hrvatske: engleski, francuski, njemaki, panjolski, talijanski i drugi; ostali susamo maarski i slovenski, zbog neposrednog susjedstva. Hrvatska vojska zaposjelaje svaki metar granica prema FER-u. Uz odgovarajue isprave, moglo se otii jo samou Bosnu, Srbiju i Crnu Goru.IVO BREANU svemu tome Viktoru je bilo neshvatljivo samo jedno: nitko na tim stranim postajama ni rijeju nije spominjao umijeanost Crkve, iako je to bilo vidljivo na svakomkoraku. O emu se radi, pitao se. Jesu li strani izvjestitelji slijepi, ili FER rauna na Crkvu kao na mogueg partnera koji e, kad stvar prekipi, pomoi ruiti Torlak

    reim, kao to ga sad podrava?Proao je i trei mjesec, a o Hercegu i dalje nikakvih novosti. Renata nije prestajala dolaziti k Viktoru i stalno ga moliti da neto uini. Gledajui iz dana u dan njezin oaj, a i sam zabrinut za prijatelja i za sebe, pomisli kako mu ne bi bilo zgoreg otii na neko vrijeme iz Osijeka. Prvo, sklonit e se bar nakratko pogledima ovdanjih monika, a drugo, saznat e koliko je istine u onome to strane postaje govore. Zato joj nakraju ree:"Ne brini, Renata! Ja sam mu i prijatelj i pravni zastupnik, i moja je dunost pronai ga. Ve sutra putujem u Zadar."Drugi triptihnog dana kad su mediji objavili prekid diplomatskih od-V_y nosa s FER-om, Jure Loko bio je sav izvan sebe, tako da skoro cijelu no nijemogao usnuti. Spavao je samo na mahove; svaki tren se budio i stalno prevrtao po

    krevetu. Nije ga uznemirila sama vijest; teko da bi znao i prepriati to se tono doodilo, da ga je netko pitao. Nego, on je sutra imao obaviti neto to ga je daleko vie zaokupljalo: u posjet nadbiskupu Grbeiu dolazio je njegov idol osobno, predsjednik Torlak. I to je najvanije, po protokolu ga je on trebao doekati i uvesti u salongdje e se sastati s nadbiskupom. Stalno je smiljao to e mu rei kad se sretne s njkako e ga osloviti, hoe li do salona ii ispred ili iza njega i bezbroj drugih stvari te naravi, strahujui da mu se nehotice ne dogodi kakav kiks. Znao je da s njimdolazi i efica njegova kabineta, stanovita gospoa Fischer, ali tome nije poklanjao nikakvu pozornost niti je tu damu dovodio u neku vezu sa sobom. Kako je toga dana TV dnevnik pratio povrno, mislei vie na zadau koja mu predstoji, o njoj je upamio samo to da je bogata udovica koja je nedavno stigla iz dijaspore i neim uvelike zaduila dravu. Dodue, njezina mu se slika na ekranu uinila nekako poznatom, ali pred vanosti koju je ovo drugo imalo za

    IVO BREANnjega, o tome uope nije razmiljao; jednostavno je to pripisao moguoj slinosti te es nekom koju je ve jednom, sam Bog zna kada i gdje, sreo.Glavni razlog zato je Jure bio toliko uzbuen predstojeim susretom nije leao samo u ome to je Torlaka izdvajao iz sive mase politiara, nego i u tome to je njegovu pojavu sve vie povezivao s djelom sv. Augustina O dravi Bojoj. Temeljito je prouio tu kjipu, ak vie puta, i ona mu je bila najvanija poslije Svetog pisma; stalno ju je dro pored jastuka. A u Torlaku je, ve od prvog njegova govora, naslutio nositelja onoga o emu je u njoj rije. Borba zemaljske i Boje drave koja, po Augustinu, zapoinjo od Kaina i Abela i traje kroz itavu povijest, do potpunog trijumfa ove potonje

  • 7/28/2019 Drava Boja 2053

    17/176

    na Sudnji dan, kao da je Torlakovim dolaskom nezaustavljivo krenula prema svom cilju. Boja drava poela je nadvladavati zemaljsku. Jure je vjerovao da ih Torlak, uzevi za naelo svog vladanja ljubav kakvu Krist propovijeda, priprema za taj velikitrenutak kad svrava ljudska povijest, kako bi se svi spasili i izbjegli vjenu propast. Tako je i u njegovu raskidu s FER-om vidio otpor Boje drave zemaljskoj, jer se Torlak, slijedei Boji put, suprotstavio sili kojom vladaju materijalni interesi,pohlepa i grabe. Iz istog je razloga iskreno u sebi pozdravio i njegovu odluku kojom je ukinuo sve stranke, osim vlastite - u Bojoj dravi nema mjesta politici. Ponjemu se u Torlaku vjera na jo nevien nain spojila s dravnikom mudrou. Zato je im nestrpljenjem oekivao trenutak kada e se nai s njim oi u oi.Tono u dogovoreno vrijeme u dvorite nadbiskupske palae spustio se amfimobil, iz kojega je najprije iziao Torlak, da bi ka-valirski otvorio stranja vrata i pomogao izii Sandi, odjevenoj ovaj put u crni kostim sa suknjom ispod koljena i bijelim ovratnikom, poput pjevaica u crkvenom zboru. Jure je ve bio u dvoritu; iz straha da nenapravi kakvu greku, doao je itav sat ranije i neprekidno se vrpoljio od napetog iivanja, eui amo-tamo, kao da sam Duh Sveti ima sii s neba. im je ugledao Torlaka, -DRAVA BOJA 2053.skoi mu i obrati mu se reenicom koju je uvjebavao itav prethodni dan i nauio je naet:"Ekscelencijo, zapala me iznimna ast pozdraviti vas i zaeljeti vam dobrodolicu uimeNjegove Preuzvienosti i otpratiti vas do salona, gdje vas Njegova Preuzvienost nestrpljivo oekuje, unaprijed ushiena susretom s vama. Bog mi je podario sreu vriti subu tajnika Njegove Preuzvienosti i zovem se don Juraj Loko."

    Torlak je taj govor, prepun konvencije i brojnih titula, i sluao i ne sluao, jer se samo kratko osvrnuo na Juru bez ikakve reakcije, ne pruivi mu ak ni ruku, a ondapogledom zaokruio po palai. Ve se zaputio prema ulazu, ne obraajui vie pozornost ega, kad ga zaustavi Sandin usklik:"Loko? Pa to je moje djevojako prezime! Odakle ste vi?"Tek sada Juri sijevne tko bi mogla biti ta gospoa i odakle je zna. Premda je biopremalen da bi je pamtio iz vremena dok je boravila na Iu, njezin mu je lik ostaourezan u sjeanju preko obiteljskih fotografija, pa je tako odmah shvatio da je to ona Sanda o kojoj se u kui prialo da joj se izgubio svaki trag nakon to je otila Njemaku, gdje se udala za nekog bogataa."Iz Malog Ia, gospoo", odgovori Jure suzdravajui radost zbog tog otkria. "Otac mi bio Gustav... Guste, kako su ga zvali. A majka Barbara. Ako se ne varam, vi... vi biste morali biti moja starija sestra Sanda."

    "Gospode, tako je!" usklikne Sanda. "Ekscelencijo, ovo je pravo udo", nastavi obraajui se Torlaku. "Ni slutila nisam da u tu sresti brata. Mali Jurica... da, sjeam e. Bio si takorei beba kad sam otila s Ia."Tek sada Torlak pokloni Juri vie pozornosti i promotri ga bolje, odmjerivi ga od glave do pete. ak mu se ljubazno nasmijeio i rukovao se s njim, to je Juru ushitilogotovo do ekstaze."No, to je doista sretan stjecaj okolnosti", ree hladno Torlak. "Moj kabinet i nadbiskupski dvor povezani su ak i rodbinski. To bi moglo biti jamstvo da u u vama imati marljiva suradnika."IVO BREAN"Svim srcem u vam sluiti, Ekscelencijo, to vie to vam se divim jo od prvog naeg sa, koji se zbio davno prije negoli ste postali predsjednikom.""Zbilja?" zaudi se Torlak. "A kad je to bilo?"

    "Kada ste kao pripadnik Drube Isusove na bogosloviji u akovu odrali predavanje...""Vi ste se neto zabunili, mladiu", prekine ga Torlak, smrk-nuvi se u licu. "Niti sam pripadao Drubi niti sam ikada bio u akovu."Jure osjeti prilinu nelagodu. Bio je siguran da se nije zabunio, a shvatio je daje ovime to je rekao napravio gaf. Postane mu jasno da je Torlaku, iz nekog njemunedokuivog razloga, jako stalo da se ne zna za njegovu prolost. Sad se sjetio dase ni u medijima o njemu nije govorilo kao o isusovcu, nego kao o misionaru UN-a. Ma koliko naivan bio, Jure je bio dovoljno inteligentan da zna kako e samo pogorati situaciju bude li i dalje inzistirao, pa se zato stane praviti kao da je doista pogrijeio, prihvaajui Torlakovo objanjenje.

  • 7/28/2019 Drava Boja 2053

    18/176

    "Oprostite, Ekscelencijo, sad vidim da sam se zabunio i pobrkao vas s nekim drugim. Ali to nimalo ne umanjuje moje divljenje prema vama."Torlak je oito bio time zadovoljan, jer se nasmijei Juri u znak prihvaanja isprikei krene prema ulazu u palau. Ali Jure ipak osjeti neku tjeskobu, ovaj put ne toliko zbog pogreke koja mu se dogodila, koliko zbog toga to mu je cijeli taj dogaaj bacio na Torlakov lik malu sjenu. Zato se takav ovjek trudi sakriti svoju prolost, kojom bi se zapravo trebao ponositi, pitao se. im netko neto takva o sebi taji, morada se radi o igrama koje nisu posve iste sa stajalita Bojih zakona. Ali nije se htio sada time optereivati; moda u tome ima neto to on ne razumije. Krenuo je za Torlkom zajedno sa Sandom, koja ga je uhvatila pod ruku i stala ispitivati o ostalojbrai i sestrama. Jure joj je priao to je znao, a znao je zapravo vrlo malo. Otkadje stupio u sjemenite, dolazio je na I samo posjeivati roditelje, a poslije njihovesmrti nije vie tamo svraao. A s braom i sestrama je kasnije izgubioDRAVA BOJA 2053.vezu; oni se nisu zanimali za njega, a on je pak bio toliko zaokupljen svojim pozivom da je skoro i zaboravio na njih.Nadbiskup Grbei doekao ih je pred vratima salona za prijem uglednih gostiju. Njegovsusret s Torlakom djelovao je sve prije nego protokolarno. Poletjeli su jedan drugome u zagrljaj kao stari prijatelji koji se odavno nisu vidjeli i dugo su setapali po ramenima, izmjenjujui izraze radosti i oslovljavajui se s "ti". Pritom ihje Jure jasno uo kako jedan drugome govore: "Krenulo je, krenulo!" i "Sad trebasamo pametno dalje!" Nakon to je Torlak predstavio Sandu, Grbei ih povede oboje u salon, a Juri ree neka ode u svoj ured i tu prieka dok ga ne pozove. Posluao ga je,ali u uredu nije mogao nita raditi; stalno je razmiljao zato Torlak taji svoju prol

    st, kad i ovaj njegov susret s Grbeiem pokazuje da je nekad pripadao Crkvi. Prolo je vie od dva sata, kad se Juri oglasi parlafon i Grbei ga zamoli da otprati goste.Vodei Sandu i Torlaka stubama prema dvoritu, Jure zapazi kako se Torlakov odnos prema njemu iz osnove promijenio. Umjesto onog hladnog i slubenog obraanja svisoka,kao pri dolasku, kad je jedva primjeivao njegovu nazonost, sad je bio napadno srdaan, smijeio mu se, tapao ga po leima i govorio mu da ga eka velika budunost. Na rasku pred amfimobilom dugo mu je drao stisnutu ruku i pozvao ga da slobodno doe k njemu na Pantovak, ako mu ikad ita zatreba. A Sanda se oprostila s njim poljupcem idala mu posjetnicu s adresom, zamolivi ga da je svakako posjeti.im se vratio u tajnitvo, zauje signal kojim ga obino Grbei poziva k sebi. Iz svege dotad vidio, Jure nasluti da ovaj sad ima obaviti s njim neki vaan razgovor koji je rezultat dogovora u salonu i tie se njega osobno. To mu se potvrdi i time tomu je nadbiskup, im je uao, ponudio da sjedne nasuprot njemu; inae je uvijek na nog

    ama sluao njegove upute. Sjeo je i stao napeto iekivati da on prvi uzme rije."Nisi mi rekao, sine, na kakvom vanom mjestu u dravi ima sestru", zapone Grbei tokojem je bilo vie uenja nego prijekora.IVO BREAN"To sam i ja tek sada otkrio, Preuzvienosti.""ujem da ta dama ima izniman Boji dar podizati one koji su moralno pali. Svog i tvog brata Renca doslovce je izvukla iz kaljue kriminala i obratila ga, tako da sada dragovoljno okajava svoje grijehe. I sprema se postati korisnim lanom nae zajednice.""Drago mi je ako je doista tako, Preuzvienosti. Iako imam razloga misliti da se on samo pretvara. Sanda moda i ne zna kakvim se gnusnim poslovima on bavio. Ja samga se zbog toga odrekao i pred Bogom i pred ljudima.""Pogrijeio si, sinko. On nije toliko opak, koliko je rtva onog pokvarenog europsko

    g svijeta kojim se sve vrste poroka ire poput epidemije, pa su i nas zarazile. Zato nam sad predstoji rasku-iti ovaj na prostor od svega to nam je otamo stiglo. A utome nam, da prijeem odmah na stvar, ti moe biti od velike pomoi. I ti ima snagu re kojom si u stanju ljude usmjeravati, odavno sam to zapazio kod tebe. I to nesamo one koji su ogrezli u zloin nego i one koji su zatrovani raznim bezbonim i ruilakim idejama... marksizmom... faizmom... Ja u tome vidim tvoj budui poziv, a ne datu kod mene bude zatrpan papirima.""Vaa Preuzvienost moda precjenjuje moje snage. Moja je vjera, istina, vrsta, ali toa zla ima kod nas toliko...""No, no, nisam ni mislio da bi se ti sam hvatao u kotac s njim. Predsjednik i ja

  • 7/28/2019 Drava Boja 2053

    19/176

    dogovorili smo osnivanje ustanove koja bi poticala ljude da ive u skladu s kranskimnormama... sve one posrnule ili zabludjele izvodila na pravi put. To bi bilo neto kao vjerska policija, iako je ovdje rije policija neprimjerena, jer bi se taj posao obavljao uvjeravanjem, a ne silom. Ta bi se ustanova zvala Officium de puritate fidei. istoa vjere - to bi joj bila zadaa. A sloili smo se da bi ti bio najpogdnija osoba za njezina elnika. Bio bi imenovan pomonim biskupom i odgovarao samo pateru Ignaciju Martiu, predsjednikovu duhovnom savjetniku.""Ali Preuzvienosti, to ve pomalo zalazi u politiku, a politika i ja...""Znam. Znam. Ne treba mi govoriti. Upravo zato je izbor i pao na tebe. Tvoj bi posao bio iskljuivo duhovne naravi. A podrujeDRAVA BOJA 20S3.djelovanja kolstvo, novinstvo, knjievnost, filozofija... ukratko sve ime se Boja rie moe ugroziti, ali i iriti. itao si sv. Augus-tina. Drava Boja mora pobijediti zsku. A ti bi trebao biti neto kao njezin bojovnik.""Nisam siguran da sam dorastao toj zadai. Uzmite u obzir da se onaj konani obraun,po sv. Augustinu, ima zbiti tek na Sudnji dan...""Da, ali time nije reeno da bi ovjeanstvo trebalo skrtenih ruku ekati dolazak Sudna dana. Mi moramo ve sada djelovati... pripremati teren za taj veliki dogaaj... zaBoji trijumf...""Slaem se, Preuzvienosti. Ba zato i sumnjam da ja spadam meu odabrane. Tu se hoe dkovidnih ljudi, iji pogled see sve do kraja vremenskog tijeka.""Nema takvih, sinko. Svi smo mi smrtni i ogranieni u svom vidokrugu. A i da ima netko kome pogled dopire tako daleko, opet ne bi shvatio pravu bit drave Boje. Na umje za to preslab. Stoga nam ne preostaje drugo nego pouzdati se u Crkvu. Napoko

    n, i sv. Augustin je u njoj vidio zastupnika drave Boje na zemlji. Mi smo tu, da se posluim jednom ne ba posve prikladnom usporedbom, neto kao njezino veleposlanstvo."Jure na trenutak zauti. Osjeao se silno poaenim ovime to mu je ponueno. Neto nave je odavno u sebi prieljkivao. Ali sada kad je to dolo u obliku konkretnog prijedloga malo je ustuknuo. Nije se toliko prepao veliine same zadae, koliko toga da ganedokuivost onog bitnog, o emu i Grbei govori, ne uputi krivim smjerom; mogao bi npraviti neto to proturjei Bojim zakonima a da toga nije ni svjestan. Zato upita:"A to ako kod nekoga naiem na nesavladiv otpor?""Sto drugo, nego dignuti ruke od njega. Taj pripada zemaljskoj dravi, pa neka seona bavi njime. Uostalom, zato i postoji svjetovna policija.""Ne mislite valjda da bih takve trebao prijavljivati ili izruivati policiji?""Ne daj Boe! Ti samo radi svoj posao, a takvi e joj se sami od sebe izruivati, jer

    prije ili kasnije napraviti neto zbog ega eIVO BREANjoj dopasti aka... Onda? Jesi li spreman prihvatiti se te velike zadae?"Jure naposljetku ipak odlui. Zlo je u namjeri, pomisli, a ne u samom inu. Zato, ako u svom poslu i napravi neto to ima vanjska obiljeja grijeha, Bog e mu to oprostit, jer e u dubini due htjeti ono najbolje. Najvanije je da se u svemu to bude radio eprekidno dri Kristovih naela. Kleknuo je pred Grbeiem i odgovorio mu:"Prihvaam je svim svojim srcem, Preuzvienosti! I zahvaljujem Bogu i vama to mi je ukazano to golemo povjerenje."* * *Najstariji Gutin sin, Ambroz Loko, nekadanji elnik zadarskih Novih komunista, provodio je svoje umirovljenike dane u obiteljskoj kui u Malom Iu, gdje je s njim ivjelai njegova najmlaa sestra Mira, samo dvije godine starija od brata Jure. Mira je s

    av svoj ivot posvetila najprije brizi za roditelje, a nakon njihove smrti za Ambroza, koji joj je na stanovit nain zamijenio oca, to joj je, s obzirom na razliku ugodinama, gotovo i mogao biti. Zato se nikada nije udavala niti imala ikakvo ljubavno iskustvo.Ambroz je, prije nego to se povukao na I, proao u ivotu brojne uspone i padove. Dokje jo bio mladi administrativac u zadarskom Bagatu, dospio je na davnim viestranakim izborima 2010. u Gradsko vijee, kao kandidat SDP-a, i dugo bio tamo jedan od najgrlatijih zastupnika oporbe. Kad je napokon, poslije niza godina, HDZ u Zadru izgubio vlast i SDP pobijedio, postao je najprije gradonaelnik, a onda ak i zastupnik te stranke u Saboru. Ali to je trajalo samo jedan mandat. Nakon poraza od lib

  • 7/28/2019 Drava Boja 2053

    20/176

    erala, napustio je SDP, nezadovoljan njegovom neuinkovitou, i osnovao zadarski ogranak Novih komunista, da bi nakraju shvatio kako je i to uzaludno, izgubio svakuvolju baviti se politikom i vratio se u Bagat. Tu je ostao sve do umirovljenja ienine smrti, kad se povukao u Mali I, elei se izolirati od svega i provesti ostataivota u obinim poljodjelskim poslovima i ribolovu. NitkoDRAVA BOJA 2053.ga vie nije traio, a jo manje posjeivao, osim ponekad sina Jakova, inenjera brodara i direktora Splitskog brodogradilita. I kao to su se svi prestali zanimati za njega, tako ni on nije mario za druge, ak i ako su to bili njegovi bivi stranaki kolege: toliko je htio biti daleko od svega to ga je povezivalo s prijanjim ivotom.Jedina briga koja je Ambrozu jo preostala bila je Mira. Gledajui je iz dana u danpored sebe, poeo je osjeati krivnju to je ljepotica poput nje, duge crne kose i modrih oiju, savrenog stasa, svoj ivot zakopala tu, u tom i od Boga zaboravljenom zakutku, samo zato da bi se brinula o njemu. Bilo gdje drugdje, osim u Malom Iu gdjesu ivjeli sami starci, mukarci bi ludovali za njom. Uzalud ju je gonio da ode barem u Zadar, gdje bi se svojim zanatom krojake mogla uklopiti u drutvo, a moda ak, beobzira na to to je bila ve u poodmaklim tridesetima, zasnovati i obitelj; njoj jevie odgovaralo provoditi dane ovako osamljeniki, jer je od djetinjstva bila sanjalake naravi, pa je uglavnom, nakon to bi dovrila kuanske poslove, etala prirodom ila sve to joj doe pod ruku, a najvie ljubavne romane.Nakon uspostave nove vlasti, Ambroz se jo vie osamio i vei dio dana provodio u brodu na moru negoli kod kue. Zato se nemalo iznenadio kad je od svog neaka Viktora, kojeg je vidio samo onda kad se tek rodio, primio poruku da dolazi k njemu na I. Bez obzira na to to se nikada nisu sreli, Ambroz je sve znao

    0 Viktoru, bilo preko novinskih lanaka i televizije, bilo preko vi-deotelefonskihrazgovora s bratom Grgurom. Tako nije imao nikakvih problema s prepoznavanjem,kad je na rivi doekao trajekt kojim je Viktor stigao. Za Miru je taj susret bio posebno uzbudljiv: neak, koji joj je skoro vrnjak, tek neto mlai od nje. Razlika mejima bila je svega pola godine. Zato je upotrijebila sve svoje kulinarsko umijeeda bi njemu i bratu spremila to bogatiju i ukusniju veeru. itavu veer oka nije moglskinuti s Viktora; inio joj se mnogo ljepim nego na novinskim stranicama1 na televizijskom ekranu. I Viktor je bio ne manje impresioniran Mirinom pojavom. Ni na kraj pameti mu nije bilo da bi mu mogla biti teta; otac mu je vrlo malopriao o svojoj obitelji. A onda,IVO BREANtako neto iskljuivao je ve i sam pojam tete, uz koji se najee vee predodba o st, koja svojom brinou ak pomalo ide na ivce. Stoga ju je, onako mladu i zgodnu, dr

    Ambro-zovu ker, to vie to ju je i Ambroz predstavio samo kao Miru.Ambroz je ubrzo naslutio da mu Viktor nije doao samo u kurtoazni posjet kako bi upoznao strica kojeg nikada nije vidio, nego da ga je dovelo neto vano, o emu bi elis njim popriati nasamo. To se vidjelo i po tome to je Viktor, nakon svih vijestio obitelji koje su razmijenili, zautio i kao da je neto ekao. Zato, kad je veera bia gotova, Ambroz bez ikakva pardona zatrai od Mire da ih napusti. Ona to odmah iuini, ne pokazujui ni znaka prosvjeda, iako se vidjelo da bi rado jo ostala s neako, prema kojem je osjeala neku mjeavinu zanimanja, divljenja i jo neega to ni sama i nije znala objasniti. Ambroza je doista doivljavala kao oca i njegova rije ju jejednako obvezivala, ako ne i vie nego nekada rije pravog. Napokon, ona je svog oca poznavala samo kao stara i nemona ovjeka koji je, dok ga je njegovala, ve poeo poalo i seniliti. Uvjerivi se da su doista ostali sami i da ih nitko ne moe uti, Viktor prie blie Ambrozu i obrati mu se vanim tonom:

    "Strie, o tebi u obitelji kola glas da si izuzetno pametan i da dobro razlikuje privid od istine. Zato se nadam da zna tko zapravo stoji iza ove sadanje vlasti.""I ne treba neka velika pamet da se to shvati", odvrati odmah Ambroz. "To se ve ovdje, u Malom Iu, koji je obina vukojebina, moe uoiti. Vidim tko je sve uao u Opivijee. Do mene dopire to upnik propovijeda u crkvi. Da ne govorim o tome kako su mese brojni mjetani poeli kloniti kao da sam okuen.""Hvala Bogu da barem netko to shvaa. Jer ljudi vide samo ono izvana, a nitko to seiza toga krije. ak ni strane televizijske postaje.""Sto ima od toga shvaa li to netko ili ne? Nije stvar u tome kako protumaiti, rekaoje Marx, nego kako promijeniti."

  • 7/28/2019 Drava Boja 2053

    21/176

    "Pa to bi tvoj Marx preporuio u ovom sluaju? Kako promijeniti?"DRAVA BOJA 2053."Razmislio bih o tome kad bi me se to ikako ticalo. Ali mene sada daleko vie zanima hou li sutra uloviti kojeg ugora i kakav e biti urod u vinogradu. A ovo... ja sve to gledam kao obinu cirkusku predstavu.""Ne zavaravaj se, strie! Ve su poeli obrauni s nepodobnima. Slubeno, alje ih se uzavode za mentalnu higijenu, kako ih zovu. Navodno im daju ansu da se prilagodipa ako to ne uspije, tjeraju ih preko granice. Ali nitko ne zna to zapravo s njima tamo rade. A ti si za njih neprijatelj... bezbonik, kome u ovakvoj dravi nije mjesto. Zato ti predlaem da se to prije skloni. Idi nekamo van, gdje je to jo mogueBosnu ili Crnu Goru. I uini to to prije, jer FER vri pritisak i na te zemlje da postroe kriterije za prelazak granice. Jo malo i bit emo potpuno izolirani od svijeta.""Ne pada mi na pamet. Osim toga, zato bi se oni mnome bavili? Da me prilagoavaju uovim godinama, od toga im nikakve koristi. Jedino bi me mogli spaliti na lomai kao vjeca ili heretika, ali sumnjam da e tako daleko ii.""Na tvom mjestu ne bih to tako olako shvatio. Ne znam jo nikoga tko se vratio iztih zavoda. A na pisma koja im njihovi alju nema odgovora. Svakoga tko ih doe posjetiti jednostavno otpremaju s izgovorom da takav uope nije kod njih na tretmanu.""Ja se nemam razloga brinuti to me eka. S tretmanom ili bez njega, meni ionako nepreostaje jo mnogo vremena.""Onda napravi barem ono to smo otac i ja. Pokai da si se naoko 'popravio'. Poni pohaati mise. Ili pribavi nekako potvrde da si im bio nazoan. To ti je sad jedino to te moe zatititi. Naravno, pod pretpostavkom da dri jezik za zubima."

    "Vama liberalima to nije problem. Vi ste i prije oijukali sa svakim, pa i s njima. Ali ja da pravim od sebe majmuna, ne dolazi u obzir. Uostalom, tko bi mi ovdjepovjerovao da sam se preko noi preobratio... Nego, pustimo to. Reci ti meni radije, to te vodi ovamo?""Htio bih otkriti to uistinu rade s ljudima u tim zavodima." "Zar to nisi mogao tamo u Osijeku?"IVO BREAN"Jesam, ali imam prijatelja, biveg stranakog kolegu, a sada i klijenta, koji je ovdje, u zadarskom Zavodu..." Tu mu Viktor ukratko iznese Andrijin sluaj i sve to jeon uzalud poduzimao kao njegov branitelj, a onda zavri: "I eto! Kako dosad od njega nema ni traga ni glasa, doao sam ne bih li nekako doznao to je s njim, pa sammislio da bi mi ti mogao pomoi.""Ja? Pa ja sam se odavno iz svega povukao. A k tome, i sam kae da sam za njih nepo

    doban.""Nisam mislio svojom intervencijom, nego savjetom. Kau da je za posjet Zavodu potrebna posebna dozvola. Moda poznaje nekoga u Zadru tko bi mi je mogao ishoditi. Recimo, nekog biveg kolegu u Saboru. Ne iz svoje stranke, nego iz neke koja je vie naginjala udesno.""to je tebi? Pa ti bi bar trebao znati da su svi koji su u politici neto znaili sada u istim govnima, bez obzira na stranaku pripadnost.""Ne ba svi. Neke od tih, koji im namiguju desnim okom, primaju u svoje redove, ako se pokaju i pokau propisanu dozu po-bonosti.""Nijedan takav ne bi mi napravio uslugu, bez obzira na poznanstvo, budi siguran.""Ali onaj koji se prodaje obino za sve ima cijenu.""Okani se toga! Podmiivanje te moe kotati skuplje nego ono to bi njime kupio. Ali,

    ostoji i druga mogunost. Poznavao sam upnika u crkvi Sv. Krevana u samom centru grada. Plemenit ovjek, irokih pogleda. Bili smo veliki prijatelji, unato razlici u shvaanjima. Ne znam to je sad s njim, ali siguran sam da mu se ovo nikako ne moe sviat. On je i prije prigovarao Crkvi to se mijea u politiku. Mogao bi kod njega pokuatina moju preporuku. Franjevac je i zove se fra imun Batri.""Franjevac? Cisto sumnjam. Ali nemam to izgubiti. Dobro, reci mi kako bih ga mogao nai. I daj mi neko pismo za njega!"Sutradan se Viktor uputio s Ambrozovim pismom preporuke u Zadar potraiti fra imuna. Nije ga naao u upnom dvoru kod Sv. Krevana; domarka mu je rekla da vie nije tu i a je premje-

  • 7/28/2019 Drava Boja 2053

    22/176

    DRAVA BOJA 2053.ten u Bibinje, seoce u neposrednoj blizini Zadra koje samo to se nije spojilo s gradom. Preostalo mu je jedino potraiti lokalni autobus i zaputiti se tamo. Brzo jenaao crkvu; bila je omanja, jednobrodna, kakve su uglavnom po svim manjim dalmatinskim mjestima, tako da u nju nije moglo stati vie od stotinjak ljudi. Sve je ucrkvi bilo popunjeno, ak i prostori gdje se moglo stajati, pa se Viktor nije htiogurati naprijed, nego je ostao kod ulaza. Fra Simun je upravo drao propovijed. Bio je to stariji ovjek, po godinama blizak Ambrozu, malen i zdepast, lica koje jeodavalo da mu nisu strani svjetovni uici. Njegove rijei pomalo zabrinu Viktora, jer mu se iz njih uini da je moda pogrijeio to je doao."Brao i sestre!" govorio je. "Molite se Bogu da dade zdravlje i dug ivot naem dravnm poglavaru! Kao to je sveti Juraj kopljem probo zmaja, tako je i on otjerao od nas neman zvanu FER, koja je poput Levijatana prodirala naa dobra, pretvarala nas urobove i trovala nae due. Mnogi su podlegli iskuenjima koja je ona u obliku slatkih obeanja irila meu nama, i odali se porocima i grijehu. Ali unato tome, na se vrhik sada nije okomio na njih gnjevom, kao to bi zasluili, nego im je pristupio apostolskom blagou. Ne kanjava ih, kako to rade diljem svijeta, ve im daje priliku da smoralno proiste, usaujui u njihova srca nauk Spasitelja naega, Isusa Krista..."U prvi mah Viktor se pitao je li to doista ovjek kojem ga je Ambroz poslao. Od ljudi oko sebe saznao je da nije pogrijeio -bio je to fra Simun Batri. Htio se smjesta vratiti u Zadar i potraiti neku drugu mogunost, ali upravo kad je zakoraio da izie iz crkve, zauje kako fra Simun dovrava propovijed:"A sad, draga brao i sestre, najprije primite svetu hostiju, a onda idite sakristanu, koji e vam izdati te nesretne potvrde da ste nazoili dananjoj misi."

    Zbog tona poziva Viktor pomisli kako fra Simun moda govori ono to mora, a iza njegovih rijei ipak se krije ovjek kakvog mu je Ambroz prikazao. Nita ga, uostalom, nekota to provjeriti. Vidjevi da su se ljudi poeli razilaziti, uputi se ravno u sakristiju. Fra Simun ga je u udu pogledao kad je uao; oito nijeIVO BREANoekivao nikog nepoznatog. Da ne bi izazvao podozrenje ako bi to pogreno rekao, Viktor ga samo pozdravi i utke mu preda Ambrozovo pismo. Ovaj ga je najprije prouio, aonda stao pozorno promatrati Viktora, kao da razmilja to bi sada trebao napraviti. Nakon toga zapali pismo na svijei i izgovori neto to Viktora u prvi mah zaudi:"Va problem ne moe se rijeiti samo primanjem svete hostije. To zahtijeva podulju ispovijed prije toga. Zato se poslijepodne u est javite na ovu adresu. Tu emo obaviti sve to je potrebno."Zatim nabrzinu otrgne iz notesa komadi papira, napie neto na njemu i preda Viktoru.

    Na cedulji je stajalo samo ime neke Flore Batri i njezina adresa negdje u zadarskom predgrau Stanovi. Premda ga je to na trenutak zbunilo, Viktor shvati da se fra Simun vjerojatno boji da je sakristija ozvuena, pa ga poziva na mjesto gdje bimogli slobodno razgovarati. To su mu na neki nain svjedoile dvije stvari: prvo, toga nije pozvao k sebi u upni dvor, koji je moda isto tako ozvuen, i drugo, to je taFlora imala isto prezime kao on; mora da mu je ili sestra ili neki rod. Stoga Viktor ne rekne nita, nego spremi papiri u dep, pozdravi se i ode.Tono u zakazano vrijeme doao je u Stanove i pozvonio na vratima omanje jednokatnice okruene vrtom. Iznenadio se kad mu je otvorio sam fra Simun i pozvao ga da ue. Neposredno iza ulaza bio je dnevni boravak, pa fra Simun odmah ponudi Viktoru dasjedne. Uto se pojavi sitna starica, sva suha i pogrbljena, bujne sijede kose iupita:"aj ili kavu?"

    "Ni jedno ni drugo. Rakiju!" odree fra imun, potvrujui da doista ivi onako kak