drŽavni struČni skup Školskih knjiŽniČara - husk.hr¡ura-sva-lica... · drŽavni struČni skup...

DRŽAVNI STRUČNI

SKUP ŠKOLSKIH

KNJIŽNIČARA

SREDIŠNJA PROSLAVA MEĐUNARODNOG MJESECA ŠKOLSKIH

KNJIŽNICA

SUPETAR, BRAČ19. - 20. LISTOPADA 2018.

ORGANIZATOR: HRVATSKA UDRUGA ŠKOLSKIH KNJIŽNIČARA

2 / Državni stručni skup školskih knjižničara /222 / D/ DD/ Držaržažaž vnivniivn stststručručručni ni skuskuskuskus ppp šp šškolkololk skiskskihh khh knjinjižnižničarččara /a /

Zašto ova tema, zašto otok Brač?

Svoj osmi samostalni državni stručni skup i centralnu proslavu Međunarodnoga mjeseca školskih knjižnica Hrvatska udruga školskih knjižničara organizira s pozadinskom kulisom burnih profe-sionalnih i društvenih rasprava o aktualnom Prijedlogu zakona o knjižnicama.

Kriza društva najzornije opisana u statistikama iseljenih, pokušajem urušavanja jednog od na-jstarijih sustava usmjerenog na dobrobit pojedinca i zajednice, dobiva novu dimenziju!

Hrvatska udruga školskih knjižničara ovim skupom, odabirom teme i mjesta održavanja skupa preuzima, barem mali, dio svoje profesionalne odgovornosti za iznalaženje boljih rješenja.

Brač, ovogodišnje mjesto održavanja našega skupa, otok je poznat ne samo kao otok kamena, maslina, ribarstva i turizma, već i otok knjige i knjižnica. Na njemu, u pustinji Blaca, nalazi se i jedna od najvrjednijih, a svakako najneobičnijih spomeničkih knjižnica u Hrvatskoj i svijetu. Tijekom burnih stoljeća Brač je bio utočište mnogima, na svojim vrhuncima središte kulturne pa i ekonomske moći… Brojnim projektima i aktivnostima taj status se pokušava održati i danas.

Tema i naziv ovogodišnjega skupa Sva lica školskih knjižnica pruža nam željeni okvir za is-traživanje postojećeg stanja, određivanje ciljeva i prepoznavanje načina na koji se oni mogu ostvariti.

Prvi dan Skupa predviđen je za stručni dio programa: plenarna izlaganja, primjere dobre prakse i okrugli stol.

U kasnom popodnevnom dijelu prvoga dana Skupa predvidjeli smo posjet Knjižnici Srednje škole Brač i Gradskoj knjižnici u Supetru. U večernjem dijelu programa održat će se i prva dodjela nove nagrade Hrvatske udruge školskih knjižničara Poezija među profesijama.

Drugi dan Skupa predviđen je za dalje istraživanje neprocjenjive kulturne baštine otoka Brača: posjetit ćemo Pustinju Blaca i njezinu knjižnicu, rijetko viđeni spomenik ljudskoj ustrajnosti i pobjedi kulture i znanja nad svim nevoljama. Stručni skup, u svom fi zičkom aspektu, završava nezaboravnim pogledom s Kaštila Gospodnetić u Dolu…

Vjerujemo da će u našim i vašim osobnim i profesionalnim sjećanjima trajati još dugo!

Organizacijski odbor Skupa: Sanja Nejašmić, Ana Saulačić, Zdravka Purkić, Katarina Blagojević, Vedran Škarica, Anita Tufekčić, Anica Tkalčević i Vanja Jurilj.

Organizaciju Skupa na razini županija potpomogle: Hajdi Škarica, Nikolina Borovina, Margareta Glavurtić, Ana Bebič, Adriana Turć Erceg i Marijana Jelinić Pezo.

3/ Sva lica školskih knjižnica /

Sva lica školskih knjižnica

Supetar, 19. - 20. listopada 2018.Državni stručni skup namijenjen školskim knjižničarima RH Središnja proslava Međunarodnoga mjeseca školskih knjižnica

O SkupuOsmi samostalni stručni skup u organizaciji Hrvatske udruge školskih knjižničara održat će se 19. i 20. listopada 2018. u Supetru na Braču. Skup se održava povodom obilježavanja Međun-arodnoga mjeseca školskih knjižnica. Namijenjen je svim školskim knjižničarima Republike Hrvatske i stručnjacima koji se bave školskim knjižničarstvom. Prvi dan Skupa predviđen je za stručni dio programa: plenarna izlaganja, primjere dobre prakse i okrugli stol. Održat će se u kongresnoj dvorani hotela Velaris u Supetru, gdje je osiguran i smještaj. U kasnom popod-nevnom dijelu prvoga dana Skupa predvidjeli smo uobičajen posjet školskoj knjižnici prema izboru domaćina, a upoznat ćemo se i s kulturnom baštinom grada Supetra. U večernjem dijelu programa održat će se i prva dodjela Poezije među profesijama, nove nagrade Hrvatske udruge školskih knjižničara za mlade knjižničare. Drugi dan Skupa predviđen je za daljnje istraživanje neprocjenjive kulturne baštine otoka Brača: posjetit ćemo pustinju Blacu i njenu knjižnicu, rijetko viđeni spomenik ljudskoj ustrajnosti i pobjedi kulture i znanja nad svim nevoljama.

Program SkupaPetak, 19. listopada 2018. - Hotel Velaris

10:00 – 11:00 Piće dobrodošlice i prijava sudionika

Otvorenje Skupa

11:00 – 11:30 Himna Pozdravne riječi Sanja Nejašmić, predsjednica Organizacijskog odbora Skupa Vanja Jurilj, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara Ivana Marković, mag.oec., gradonačelnica Grada Supetra Zamjenik Župana Splitsko-dalmatinske županije


Radni dio Skupa

I. dio 11:30 – 12:00 Sva lica školskih knjižnica, Vanja Jurilj, stručna suradnica

knjižničarka u OŠ Antuna Mihanovića, Zagreb, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara, predsjednica IASL-a za Europu i članica IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice

12:00 – 12:30 Nije riječ o knjižnici u školi, nego o školovanju u knjižnici, Ana Saulačić, viša savjetnica za stručne suradnike knjižničare u Agenciji za odgoj i obrazovanje, Split

12:30 – 13:00 Školska knjižnica – mjesto susreta javnih politika, dr. sc. Nansi Ivanišević, voditeljica Odjela za prosvjetu, kulturu, šport, informi-ranje i tehničku kulturu Ureda državne uprave u Splitsko-

-dalmatinskoj županiji 13:00 – 13:15 Komentari, pitanja13:15 – 14:30 Stanka - organizirani ručak za sudionike – restoran hotela Velaris

II. dio 14:30– 15:00 Školske knjižnice Splitsko-dalmatinske županije, Tomislav Staničić,

prof., voditelj Matične službe za narodne i školske knjižnice u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Gradska knjižnica Marka Marulića Split

15:00 – 16:00 Okrugli stol Školske knjižnice u decentraliziranom okruženju Sudjeluju: predstavnik/ica Grada Supetra, predstavnik/ica Grada Splita, predstavnik/ica Splitsko-dalmatinske županije i i dr. sc. Nansi Ivanišević, voditeljica Odjela za prosvjetu, kulturu, šport, informiranje i tehničku kulturu Ureda državne upraveu Splitsko-dalmatinskoj županiji. Okrugli stol moderira: Vanja Jurilj, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara

16:00 – 16:15 Stanka - osvježenje16:15 – 16:45 Virtualna slika školskih knjižnica: mrežne stranice školskih

knjižnica kakve jesu i kakve bi trebale biti, Goranka Braim Vlahović, stručna suradnica knjižničarka OŠ Jurja Habdelića, Velika Gorica

16:45 –17:15 Doprinos školskih knjižnica zajednici: knjižnice osnovnih škola na otocima Splitsko-dalmatinske županije, Sanja Nejašmić, ravnateljica OŠ Postira, Postira


17:15 – 17:45 Oblici suradnje između školske i narodne knjižnice na primjeru školske knjižnice Gimnazije Tituša Brezovačkog i Knjižnice Marije Jurić Zagorke, Jadranka Jurić, stručna suradnica knjižničarka Gimnazije Tituša Brezovačkog, Zagreb

III. dio

Obilazak knjižnica u Supetru18:15 – 19:00 Posjet Knjižnici Srednje škole Brač, stručna suradnica knjižničarka

Anđelka Miloš 19:00 – 20:00 Posjet Narodnoj knjižnici u Supetru, ravnateljica knjižnice Gita

Dragičević

Večernji program: Svečana dodjela Nagrade Poezija među profesijama20:30 – 23:00 Grill Garden, Svečana dodjela Nagrade Poezija među profesijama,

večera i klapska glazba

Subota, 20. listopada 2018.

Stručni izlet: Živa baština

9:00 Polazak autobusa ispred hotela Velaris10:00 – 13:30 Pustinja Blaca, obilazak uz stručno vodstvo

Pustinja Blaca, slavna glagoljaška pustinja, a kasnije i zvjezdarnica, nalazi se na istočnom obronku doline na južnoj strani otoka Brača, između Bola i Milne. Dolazak do pustinje Blace moguć je samo pješice, pješačenje u svakom smjeru traje oko 45 minuta, tako da vam je za ovo stručno usavršavanje potrebna udobna obuća!

13:30 Polazak autobusa prema mjestu Dol14:00 – 14:30 Obilazak Kaštila Gospodnetić - plemićka kuća, venecijanski dvorac,

jedinstveni primjer secesijskih interijera, kulturna baština u kojoj se i danas živi

14:30 – 16:30 Organizirani ručak u konobi Dol – Kaštil Gospodnetić, Dol - druženje uz domaća jela na baroknoj terasi s nezaboravnim pogledom.

17:00 Povratak u Supetar 17:00 Trajekt za Split (organizirani prijevoz za Zagreb)


Vanja Jurilj, dipl. komp. i dipl. knjiž./ Hrvatska udruga školskih knjižničara /e-adresa: [email protected]

ŽivotopisNakon završetka studija bibliotekarstva i komparativne književnosti 1987. godine Vanja Jurilj radila je u novinarstvu, marketingu i informatici. Od 1995. zaposlena je na radnome mjestu knjižničarke, najprije u Knjižnicama grada Zagreba, a od 1999. godine u OŠ Antuna Mihanovića. Autorica je nekoliko zapaženih školskih projekata. Na Svjetskom kongresu školskih knjižničara u Padovi 2009. godine predstavila je autorski projekt Zapazi, izrazi, promijeni koji provodi u svojoj knjižnici s ciljem da kod učenika potiče i razvija aktivan međuodnos: pojedinac – okruženje - društvo. Na Svjetskom kongresu školskih knjižničara u Dohi, Katar, održala je predavanje Sreća kao legitiman pedagoški cilj: uloga školske knjižnice. Od 2010. godine predsjednica je Hrvatske udruge školskih knjižničara. Temeljni je cilj njezina angažmana u Hrvatskoj udruzi školskih knjižničara osmisliti projekte i izgraditi nove suradničke i interesne mreže kojima će ta strukovna udruga doprinijeti usmjeravanju školskoga knjižničarstva drugačijim, nadajmo se i kvalitetnijim, načinima rada.S tim ciljem organizirala je brojne okrugle stolove, nacionalne i međunarodne stručne skupove koji su se bavili aktualnim temama školskoga knjižničarstva: Financiranje školskih Knjižnica; Školska knjižnica budućnosti; Marketing u školskoj knjižnici; Knjiga i drugi mediji; Zagovaranje školskih Knjižnica; Horori a priori; Sine qua non školskoga knjižničarstva; Odakle dolazimo, kamo idemo; … Sudjelovala je u izradi novoga Standrada za školske knjižnice i Strategije knjižničarstva Hrvatske od 2015. do 2020. Članica je IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice od 2015. godine, a od 2016. i predsjednica IASL-e za Europu. Organizatorica je nadolazećega Svjetskog kongresa školskih knjižničara u Dubrovniku 2019. godine.

SažetakZapisi, papirusi, knjige povezuju ljudsku vrstu i omogućuju nam da čujemo tih nekoliko glasova i slabih plača naše braće i sestara, naših predaka. I kakva je radost priznanja kad shvatimo kakvi smo bili! Milijuni niti iz prošlosti isprepleteni su kako bi nastalo uže i kabeli modernog svijeta. Carl SaganSve knjižnice svijeta čuvaju i osiguravaju pristup upravo tim milijunima niti iz prošlosti koje čine ovaj svijet onakvim kakvim jest. Školske knjižnice dio su toga prometejskoga lanca koji povezuje i posreduje znanja 40.000 generacija ljudskih prethodnika. Ovo izlaganje će kratkim prikazom pokušati prepoznati temeljne ideje i ciljeve utkane u svrhu postojanja knjižnica i rada knjižničara, s posebnim osvrtom na školske knjižnice i njihove knjižničare. Ukazat će i na postojeće međunarodne smjernice i nacionalne dokumente koji preporučuju i propisuju djelatnosti školskih knjižnica. Naglasak izlaganja bit će na neprocjenjivu profesionalnu odgovornost školskih kn-jižničara i djelatnosti školskih knjižnica na razvoj društva.


Ana Saulačić, viša savjetnica za školske knjižničare/ Agencija za odgoj i obrazovanje – Podružnica Split /e-adresa: [email protected]

ŽivotopisAna Saulačić rođena je Splitu u kojem živi i radi. Majka je troje djece, profesorica povijesti umjetnosti i likovne kulture, diplomirana knjižničarka i sveučilišna specijalistica menadžmenta obrazovanja. Položila je sve ispite na trogodišnjem doktorskom studiju, te je pod mentorstvom prof. Milice Andevski i prof. Željka Vučkovića prijavila temu doktorske disertacije Upravljanje vizualnim identitetom školske knjižnice (provela istraživanje među djelatnicima i učenicima i obradila ga) iz nastavnog predmeta Menadžment obrazovanja na Fakultetu za menadžment (Novi Sad, 2010.). Radila je kao direktorica privatne tvrtke, učiteljica likovne kulture, nastavnica stručnog crtanja i kao stručna suradnica knjižničarka, a od 2006. godine zaposlena je kao viša savjetnica za školsko knjižničarstvo u Agenciji za odgoj i obrazovanje. Sud-jelovala je na brojnim izložbama slika, a često i na dobrotvornim dražbama, pomažući udruge i pojed-ince. Cjeloživotno se usavršava (2015. sudjelovala je na konferenciji American Library Association u San Francisku, SAD), a organizirala je i brojne državne i međunarodne stručne/znanstvene skupove. Splitski festival pričanja priča Pričigin podupire od osnutka (u organizacijskom odboru je do 2015.). Autorica je stručnih i znanstvenih radova. Članica je sljedećih udruga: HKD-a (od 1993.), HULU-a Split (od 1994.) i HUŠK-a (od osnutka).

Nije riječ o knjižnici u školi, nego o školovanju u knjižnici Važnost školske knjižnice 21. stoljeća nije samo u njezinim zbirkama, organizaciji, tehnologiji, osoblju, prostoru. Ona je važna i zbog djelatnosti koja doprinosi napretku u učenju učenika te opipljivim modelima razvoja mišljenja i stvaranja znanja (Todd, 2001, 4). Nezamjenjivost djelatnosti temelji se na suradnji, podršci i uspjehu učenika. Svrha rada je osvješćivanje razloga za podršku suvremenoj školskoj knjižnici koja: njeguje kulturu uključivosti u zajednici koja uči; sudjeluje u planiranju i izradi školskog kurikula; potiče informacijsku pismenost, suradničko učenje, sposobnost učinkovita organiziranja informacija i ideja te stvaranje dokumenata, ilustracija, videozapisa uz pomoć mrežnih 2.0 alata (računalnih softvera, telefonskih aplikacija i internetskih stranica) koji omogućuju interakciju na mreži te razmjenu informacija i znanja. Cilj je reformiranje odgojno-obrazovne paradigme koja bi djelovala na senzibilizaciju djelatnika, razmjenu znanja, poticanje kreativnosti u radu, promjenu u interijeru škole te pozitivno ozračje. Rezultate djelatnosti nije moguće postići bez kompetentnog djelatnika (stručnog suradnika knjižničara / knjižnično-informacijskog i medijskog stručnjaka) koji mora razumjeti društvenu ulogu struke, imati profesionalni pregled te samostalno i disciplinirano upravljati kritički razmišljajući (ne samo imati mnijenje, nego donositi logične i odgovorne odluke). Zahtjevna uloga zahtijeva kvalitetno obrazovanje djelatnika, pri čemu je važno razlikovati knjižnične, informacijske i dokumentacijske studije od računalne znanosti. Zaključno, sve škole u Hrvatskoj trebale bi razvijati i podržavati izvrsne školske knjižnice, koje odgovaraju današnjim i budućim potrebama učenika, a to znači da sve škole (velike i male, gradske i ruralne, otočke, javne i privatne, stvarne i virtualne) moraju omogućiti stručno podučavanje u knjižnici, kao i najbolje resurse (prostor fi zičkog i virtualnog učenja, knjižničnu građu, opremu, tehnologiju itd.). Vizija informacijskog društva trebala bi ići prema društvu s višim životnim standardom za sve, pri čemu profesionalci u posredovanju informacija i ideja, koje treba koristiti za rješavanje problema i donošenje informiranih odluka, jesu knjižničari (Myburgh; Tammaro, 2013, 14).


Dr. sc. Nansi Ivanišević/ Odjel za prosvjetu, kulturu, šport, informiranje i tehničku kulturu Ured državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji /e-adresa: [email protected]

ŽivotopisDr. sc. Nansi Ivanišević diplomirala je francuski i talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirala je 1999. na Institutu političkih znanosti i Opservatoriju kulturnih politika u Grenobleu, Francuska, a 2013. godine stekla doktorat znanosti u području komuniciranja između dionika javnih politika na Sveučilištu u Zadru uz komentorstvo Sveučilišta Paris 2 Assas. Stručnjakinja je za pod-ručje javnih politika obrazovanja, kulture i športa s naglaskom na kontekstu decentralizacije. Od godine 1996. zaposlena je u državnoj upravi na poslovima kulture i obrazovanja. Godine 1999. ministrica je prosvjete i športa u Vladi RH. Utemeljiteljica je i predsjednica Prokulture - Opservatorija kulturnih politi-ka. Pokrenula je i vodila brojne kulturno-obrazovne projekte te organizirala niz znanstveno-stručnih sk-upova na temu decentralizacije u javnim politikama. Autorica je znanstvenih i stručnih radova. Od 2015. godine osobna izaslanica Predsjednice Republike Hrvatske u Međunarodnoj organizaciji Frankofonije.

Školska knjižnica - mjesto susreta i suradnje javnih politika kulture i obrazovanjaKultura i obrazovanje važni su preduvjeti društvenog i gospodarskog razvoja. U fi noj sprezi vode očuvanju i razvoju identiteta, poštovanju različitosti te doprinose izgradnji zajednice nalažući povezanost i suradnju mnogih područja i akademskih disciplina, ali i različitih razina u decentraliziranom okruženju Hrvatske i Europske zajednice. Ovaj rad analizira postojeće stanje u Hrvatskoj u području javnih politika kulture i obrazovanja kroz prizmu školske knjižnice, mjesta njihovog izravnog susreta i očekivane suradnje, nudeći pritom i usporedni prikaz funkcioniranja njihove francuske inačice. Školska knjižnica po prirodi svog sa-držaja ulazi u sustav kulture, ali po svojoj organizacijskoj i upravljačkoj strukturi pripada više obrazovnom sustavu. Ovaj rad podvlači važnost osvješćivanja te posebne pozicije nastojeći na isticanju važnosti uloge školske knjižnice. Ostvarenje potencijala školskih knjižnica odvija se na lokalnoj razini, u svakoj sredini koja ima školu. Odnos djeteta i učenika prema knjizi, ali i kulturi u širem smislu, događat će se od počet-ka obrazovanja u školskoj knjižnici. Ustvrđujući da je riječ o jedinstvenom potencijalu, autorica ukazuje na nužnost jasnijeg pozicioniranja školskih knjižnica u kontekst odvijanja dviju temeljnih javnih politika s naglaskom na učincima procesa decentralizacije kojim je Država prepustila lokalnoj i regionalnoj razini ovlast upravljanja obrazovnim i kulturnim institucijama. Istodobno podvlači važnost manje poznatog, ali iznimno važnog pratećeg procesa dekoncentracije, kroz koji Država prati i nadzire rad svih na decentrali-ziranoj razini. Uz partnerstvo brojnih dionika vođenje školske knjižnice pretpostavlja sustavnu edukaciju upravnih, pa i političkih struktura na svim razinama te jasan organizacijski i komunikacijski okvir.U radu se analiziraju prepreke većoj uključenosti i boljem razumijevanju svih uključenih u rad školskih knjižnica u Hrvatskoj te nude mjere za njihovo prevladavanje. Cilj i želja autorice je (i) ovim radom, temeljeno na sudjelujućem pristupu ostvarenom u državnoj, dekoncentriranoj službi, razumjeti, opisati i protumačiti eventualne nejasnoće i prepreke te dati prijedloge mjera za postizanje optimalnog modela funkcioniranja javnih politika koje izravno uređuju rad i učinke rada školskih knjižnica.


Tomislav Staničić/ Matična služba za narodne i školske knjižnice u Splitsko-dalmatinskoj županiji / Gradska knjižnica Marka Marulića Split /e-adresa: [email protected]

ŽivotopisTomislav Staničić, viši knjižničar, magistar novinarstva i knjižničarstva, zaposlen u Gradskoj knjižnici Marka Marulića Split na mjestu voditelja Županijske matične službe za narodne i školske knjižnice. Do imenovanja voditeljem ŽMS-a radio na radnom mjestu knjižničara-informatora, zatim voditelja višego-dišnjeg projekta digitalizacije Gradske knjižnice Marka Marulića Split. U sklopu poslova matičnosti obavlja nadzor nad stručnim radom narodnih i školskih knjižnica na područ-ju matičnosti, pruža stručnu savjetodavnu i praktičnu pomoć, bavi se razvojem i poticanjem novih usluga, organizacijom stručnog usavršavanja, prikupljanjem i obradom statističkih podataka, informiranjem knjižničara o novostima iz knjižničarstva te novim stručnim izdanjima, obukom novih knjižničara, surad-njom i savjetodavnom pomoći osnivačima pri razvijanju knjižnične djelatnosti, planiranjem i provedbom uređenja postojećih i izgradnje novih prostora knjižnica, stručnom savjetodavnom i praktičnom pomoći ravnateljima narodnih knjižnica i škola na području matičnosti.

Školske knjižnice u Splitsko-dalmatinskoj županijiZapisano znanje koje školske knjižnice čuvaju u svojim fondovima, kao i suvremeni, elektronički kanali komunikacije, izvori su informacija specifi čnim skupinama korisnika, od učenika prvih razreda osnovne škole do maturanata, ali i učiteljima, nastavnicima i ostalom osoblju škola. Osim stručno-knjižničarskih poslova, školski knjižničari svojim odgojno-obrazovnim radom i kulturno-javnom djelatnošću značajno doprinose ukupnoj ulozi škole. Školske su knjižnice stoga centralna mjesta školskih ustanova ključna za razvoj znanja i vještina učenika.Uvjeti pružanja knjižničnih usluga u školama defi nirani su Standardom za školske knjižnice (NN 34/00), a odnose se na karakteristike prostora školskih knjižnica, njihovu opremljenost, fond građe i stručnu osposobljenost djelatnika. Rad Matične službe za narodne i školske knjižnice u Splitsko-dalmatinskoj županiji podijeljen je na temeljne i razvojne poslove (Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj, NN 43/01). Temeljni poslovi matične djelatnosti poslovi su stručnog nadzora nad radom knjižnica, trajnog stručnog osposobljavanja knjižničnog osoblja, pružanja stručne pomoći i poslovi vezani uz osnivanje i prestanak rada knjižnica. Razvojni poslovi matične djelatnosti poslovi su planiranja i programiranja razvoja i unapređivanja djelatnosti knjižnica u cjelini i u odnosu na pojedine funkcije knjižnica, planiranja razvoja mreža knjižnica i njihovo ustrojavanje kao i drugi poslovi na unapređivanju stručnog rada u knjižnica-ma, njihovom međusobnom povezivanju, odnosno izgradnji njihovih mreža i uključivanju u jedinstveni informacijski sustav Republike Hrvatske. U ovom će se radu prikazati stanje školskih knjižnica u Splitsko-dalmatinskoj županiji iz perspektive stručno-knjižničarske uloge Matične službe za narodne i školske knjižnice u Splitsko-dalmatinskoj župani-ji, u smislu ispunjenosti Standarda.


Goranka Braim VlahovićOsnovna škola Jurja Habdelića, Velika Gorica e-adresa: [email protected]

ŽivotopisZaposlena već dvanaest godina u Osnovnoj školi Jurja Habdelića u Velikoj Gorici na mjestu stručne suradnice školske knjižničarke. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala kroatistiku i južnoslaven-ske fi lologije (1992.) i radila u osnovnoj i srednjoj školi kao učitelj hrvatskoga jezika četrnaest godina. Izvanredno studirala bibliotekarstvo na istom fakultetu. Dugogodišnja voditeljica dramske grupe u školi i Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica, potiče dječju kreativnost. Uređuje mrežne stranice škole i školske knjižnice te Županijskog stručnog vijeća osnovnošolskih knjižničara Zagrebačke županije čija je voditeljica od 2014. godine. Suurednica je zbornika radova XXX. Proljetne škole školskih knjižničara Tradicija i suvremenost u radu školskog knjižničara. Stalno se stručno usavršava, aktivna u Hrvatskoj udruzi školskih knjižničara, članica Upravnog odbora i Povjerenstva za Nagradu Poezija među profesijama.

Virtualna slika školskih knjižnica: mrežne stranice školskih knjižnica kakve jesu i kakve bi trebale bitiKnjižnica osnovne škole potpuno se promijenila u posljednjih desetak godina. Njen rad je vidljiv ne samo korisnicima koji u nju fi zički uđu, već mogu u nju ući i od kuće, posjećujući njene mrežne stranice. Promijenio se i način rada u školi i još uvijek se mijenja. Nije više važno nešto naučiti jednom zauvijek, već je važno učiti čitav život, a još je važnije naučiti učiti i vrednovati informacije, kritički ih prosuđivati i stvoriti nešto svoje, biti kreativan. Školska knjižnica bi upravo trebala biti središte, mjesto otkud kreće takva promjena i istraživanje, a da bi mogla vršiti takvu zadaću, potrebno je stalno stručno usavršavanje školskog knjižničara i razvoj njegovih kompetencija. Školski knjižničari ne bi trebali zazirati od uređivanja mrežnih stranica svojih knjižnica, već bi se trebali povezati međusobno i pronaći suradnike u školi među učiteljima i učenicima. Mrežne stranice osnovnoškolskih knjižnica razlikuju se od srednjoškolskih i onih namijenjenih djeci i mladima u narodnim knjižnicama. Treba pronaći što našu knjižnicu razlikuje od dru-gih, koja su očekivanja naših korisnika i što želimo postići mrežnim stranicama, mogu li nam one pomoći u svakodnevnom radu.Iako je tema izrade mrežnih stranica školskih knjižnica već dugo prisutna na stručnim skupovima i vijećima, do sada nije ponuđen jednostavni recept kako u kratkom vremenu osposobiti stranice, a da ne počinimo najčešće pogreške. Stoga je korisnije pokazati što ne treba činiti, a koji bi sadržaji morali i trebali biti zastupljeni. Smjernice za izradu mrežnih stranica školskih knjižnica predstavljene u ovom izlaganju trebale bi pomoći knjižničarima u tom važnom poslu, a glavna ideja je pokazati kako možemo učiti iz tuđih iskustava, ne preuzimajući već gotova rješenja, već kritički procjenjujući što je od toga primjenjivo u našem slučaju. Već gotove smjernice mogu nam pomoći da ujednačimo parametre i kriterije koje bi mrežne stranice školskih knjižnica trebale zadovoljavati, a naš je zadatak da ih prilagodimo našim korisnicima i uklopimo u stranice škole. Važno je pri tome poštivati etički kodeks, uvijek misliti na autorska prava i pravila struke. Mrežne stranice školske knjižnice trebale bi biti najbolje stranice unutar školskih stranica i primjer drugima kako se sadržaji mogu jasno predstaviti. Uređujući mrežne stranice u stalnom smo kontaktu s učenicima, učiteljima, roditeljima, užom i širom društvenom zajednicom.


Sanja NejašmićOŠ Vladimira Nazora, Postirae-adresa: [email protected]

ŽivotopisNa Filozofskom fakultetu u Zadru Sveučilišta u Splitu diplomirala je francuski jezik i književnost i po-vijest umjetnosti te knjižničarstvo na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Do 1.listopada 2017. radila u Srednjoj školi Bol (u nastavi) i u Osnovnoj školi Vladimira Nazora u Posti-rama na poslovima školskog knjižničara. Godine 2014. promovirana je u stručnog suradnika mentora, te imenovana voditeljicom Županijskog stručnog vijeća osnovnoškolskih knjižničara Splitsko-dalmatinske županije. Objavila je nekoliko radova iz područja knjižničarstva u stručnim zbornicima, održala više predavanja na stručnim skupovima. Više od deset godina provodi županijski projekt Turistička kultura uključujući učenike u baštinske projekte u suradnji s lokalnim subjektima, udrugama i institucijama. Pri-likom ustroja Općinske knjižnice Ivan Matij Škarić u Postirama, imenovana je za privremenu ravnateljicu.Sustavno radi na izgradnji, čuvanju i prezentiranju Zavičajne zbirke Vladimira Nazora, posebno na prila-godbi i dostupnosti Nazorovih djela djeci. Predsjednica je Organizacijskog odbora kulturno prosvjetne manifestacije Nazorovi dani.

Doprinos školskih knjižnica zajednici: knjižnice osnovnih škola na otocima Splitsko-dalmatinske županijeU izlaganju Doprinos školskih knjižnica zajednici autorica se koristi usporedbom rezultata ankete koju je provela 2017. i razgovorom obavljenim neposredno prije izlaganja, iznosi iskustva i rezultate rada i djelo-vanja školskih knjižnica u malim mjestima. Školske knjižnice svojim su radom doprinijele prepoznatljivosti škole u lokalnoj zajednici, ali i šire.Na primjerima otočnih školskih knjižnica, osim jedinstvenih i uspješnih projekata, svjedočimo i nesustav-nom radu i opstanku pojedinih programa samo zahvaljujući angažmanu pojedinaca.Školske knjižnice, koje u malim sredinama zamjenjuju sve druge ustanove kulturne djelatnost, od ne-procjenjive su i često neprepoznate važnosti, stoga im treba dati jači poticaj u svakom pogledu a posebno osnaživanjem i međusobnom razmjenom iskustava. .


Jadranka Jurić, prof. i dipl. knjiž.Gimnazija Tituša Brezovačkog, Zagrebe-adresa: [email protected]

ŽivotopisJadranka Jurić diplomirala je jugoslavistiku i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon studija započinje rad u Gimnaziji Tituša Brezovačkog, na radnome mjestu profesora hrvatskoga jezika i književnosti. Već dugi niz godina radi u školskoj knjižnici Gimnazije Tituša Brezovačk-og. Redovito sudjeluje na Proljetnoj školi školskih knjižničara, stručnim skupovima, okruglim stolovima, seminarima i županijskim stručnim vijećima namijenjenim školskim knjižničarima. Na županijskim i međužupanijskim stručnim skupovima za školske knjižničare održala je niz predavanja u kojima je predstavljala svoj rad u knjižnici kroz suradnju s učenicima i profesorima. Organizirala je nekoliko izložbi radova učenika i profesora Gimnazije u Knjižnici Marije Jurić Zagorke. Bila je mentor učenicima na raznim projektima na gradskoj i državnoj razini, organizirala je brojne radionice u Gimnaziji. Bila je mod-erator okrugloga stola HUŠK-a na Interliberu 2012. Imala je izlaganje na 16. okruglom stolu HKD-a u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Održala je predavanje za članove IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice, povodom polugodišnjega sastanaka Sekcije u Zagrebu 2016. Redovito predstavlja učeničke ra-dove na manifestaciji Knjižna booka. Članica je Hrvatske udruge školskih knjižničara, a od 2012. do 2016. bila je predsjednica podružnice HUŠK-a srednjih škola Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Promovirana je u zvanje: stručni suradnik - mentor.

Oblici suradnje između školske i narodne knjižnice na primjeru školske knjižnice Gimnazije Tituša Brezovačkog i Knjižnice Marije Jurić ZagorkeŠkolska i narodna knjižnica imaju zajedničku misiju. Obje trebaju svojim korisnicima osigurati pristup informacijama, cjeloživotnom učenju, obrazovnim i kulturnim sadržajima. Stoga je njihova suradnja poželjna i potrebna. Standardi propisuju, a manifesti i smjernice u području knjižničarstva preporučuju uključenost školskoga knjižničara u lokalnu zajednicu. Povezanost školske i narodne knjižnice predstavljena je kroz različite oblike suradnje između školske knjižnice Gimnazije Tituša Brezovačkog i Knjižnice Marije Jurić Zagorke u Zagrebu. Obje knjižnice smještene su u staroj jezgri Gornjega grada, pa su svojom lokacijom, poslanjem i djelomično istim korisnicima upućene jedna na drugu. Suradnja traje od 2004. i ostvaruje se kroz posjete i posudbu građe, izložbe, scenske adaptacije, predavanja, književne susrete, predstavljanje knjiga, programe, projekte, manifestacije, razmjenu ideja i stručnih informacija, ponudu otpisanih knjiga, zajedničku suradnju s Hrvatskom udrugom školskih knjižničara. Suradnja je kontinuirana i neprestano se obnavlja i obogaćuje. Iz nje izviru nova poznanstva, susreti, dogovori, predavanja, radionice, natječaji... Ovakva suradnja od velike je koristi i za učenike i za knjižničare. Knjižničari nadopunjuju i razmjenjuju resurse, usluge i iskustva; prepoznaju darovite učenike; pružaju podršku jedni drugima; povezuju građanstvo, gimnazijalce te njihove roditelje i profesore; surađuju s medijima i ističu svoju menadžersku ulogu. Učenici kroz ovakvu suradnju potiču čitanje i kreativnost; usvajaju nove spoznaje i informacije; obogaćuju svoj kulturni život; razvijaju i kulturu komunikacije te upoznaju osobe iz kulturnoga i javnoga života svoga grada.


Brač - otok knjige i knjižnica

Smatra se da Brač nosi drevno ilirsko ime brentos , prema jelenu, kultnoj životinji njegovih prapovijesnih žitelja, a i Grci su ga zvali Elaphusa i Bretanide, prema grčkoj riječi elaphos = jelen.

Brač je najveći otok Dalmacije i treći najveći otok Jadranskog mora s površinom od 395 km2 i najvišim vrhom jadranskih otoka Vidovom gorom sa 778m.

Brač ima 14 434 stanovnika. Supetar je najveće naselje, jedini grad i njegovo administrativno, kulturno, gospodarsko i turističko središte.

Ukupna dužina obale otoka Brača iznosi 175 km, a odlikuje se razve-denošću, osobito s brojnim dubokim i privlačnim uvalama u sjeverois-točnom i jugozapadnom dijelu otoka.

Brač ima šest narodnih (Pučišća, Supetar, Bol, Postira, Selca, Sutivan, Postira i jedna u osnivanju Dračevica), devet školskih (šest osnovnih i tri srednjih škola) i jednu spomeničku knjižnicu (Blaca).

Ukupan fond narodnih i školskih knjižnica na otoku je 140 711 primjeraka i 11 000 u spomeničkoj knjižnici u Blacima. Uz bogate privatne samostanske i župske knjižnice fond knjižnica otoka Brača daleko je veći.

S obzirom na broj stanovnika, otok Brač je ne samo otok kamena, maslina, ribarstva i turizma, već otok knjige i knjižnica.

Tome u prilog idu i aktualne aktivnosti za osnivanjem novih knjižnica koje postaju mjesta susreta i nositelji poboljšanja kvalitete života na otoku tijekom cijele godine.


Srednja škola Brač

Srednja škola Brač u Supetru osnovana je 1969. godine. Od 1985. smještena je u školskoj zgradi na adresi Kralja Petra Krešimira IV. br. 2. U školi se učenici obrazuju u dva četverogodišnja programa: opća gimnazija i hotelijersko-turistički tehničar te tri trogodišnja programa u sustavu JMO: automehaničar, kuhar i frizer. U tekućoj školskoj godini školu pohađa 138 učenika, a zaposleno je 30 djelatnika.

Škola je sudjelovala u pilot-projektu e-škole i u tom razdoblju opremljena je dvjema STEM učionicama s pametnom pločom i tabletima za učenike. U školi se koristi e-imenik od 2013./2014. školske godine. Ostali projekti u kojima sudjeluje su: Škola Ambasador EU Parlamenta, Centar izvrsnosti –SDŽ, EDIT

–ICT. Intenzivno surađuju s Centrom za kulturu otoka Brača i Turističkom zajednicom grada Supetra u promicanju lokalne kulturne baštine.

Školska knjižnica i čitaonica Srednje škole Brač u Supetru svojim informacijskim sadržajima i sredstvima te neposrednim radom s korisnicima integralni je dio odgojno-obrazovnog procesa škole. Knjižnični fond broji 2 710 svezaka knjiga, 119 jedinica e-zbirke i 11 naslova časopisa od kojih se šest naslova u tekućoj školskoj godini pribavlja pretplatom.

Svi djelatnici i učenici škole imaju pravo koristiti usluge školske knjižnice. Rad u knjižnici organiziran je dvije prostorije ukupne površine 50 m2. Čitaonica ima 10 čitateljskih mjesta i u njoj se organizira individualni rad s učenicima ili rad sa skupinom učenika. Korisnicima je omogućen pristup internetu.


Pustinja Blaca

Pustinja Blaca

Slobodan Prosperov Novak u knjizi Split - mjesta, ljudi, sudbine spominje da je značenje riječi Blaca povezano s riječi blažen.

Pustinja Blaca samostanski je kompleks uklesan u stijenu nastao oko špilje na liticama u izoliranom kanjonu iznad južne obale Brača. Utemeljila su je 1550. dvojica redovnika pustinjaka iz Poljica koji se se tu sklonili bježeći od Turaka. Izbjeglicama su se vremenom pridružili i drugi te je u nekoliko desetljeća podignut mistični samostan. Hvarski biskup priznao je 1590. tu mističnu zajednicu i odobrio im vlastiti statut. Tijekom burnih stoljeća upravo je ta zajednica bila model uređene komune i uravnoteženog gospodarenja prirodnim okolišem.

Skup samostana i okolnih zgrada koji čine Pustinju Blaca dobio je svoj današnji izgled u 19. stoljeću. Pustinja Blaca imala je svoj tiskarski stroj, ali i zbirku oružja za obranu. Tijekom pet stotina godina pos-tojanja svećeničke zajednice prikupljena je i bogata knjižna građa na glagoljici (poljičici) u jednoj od najljepših studijskih čitaonica na svijetu. Teško shvatljivim naporom ljudske volje, u Pustinju je dopremljen i glasovir, a kasnije i snažan teleskop njenog posljednjeg redovnika, ci-jenjenog astronoma, Nikole Miličevića, koji je tu i umro 1962. godine.

Povjerenstvo ministara Vijeća Europe na dodjeli Landscape Award 2015. posebno je pohvalilo projekt Uprave za zaštitu kulturne baštine, Ministarstva kulture i Centra za kulturu Brač - Ekomuzej pustinja Blaca - i preporučilo ga široj javnosti za uzor i inspiraciju. Kako bi se olakšao pristup ovom povijesnom spomeniku, prilikom obnove od 2007. do 2011., izgrađene su pješačke i biciklističke staze. Prema riječima voditelja projekta cilj je pretvoriti pustinju Blaca u kulturni krajolik, prilagođen kulturno-turističkim hodočasnicima 21. stoljeća.

Venecijanski dvorac, kulturna baština, jedinstveni primjer secesijskih interijera dom je dvanaestoj generaciji obitelji Gospodnetić. U kući i salonu može se vidjeti kako su gospoda u Dalmaciji živjela krajem 19. stoljeća. S barokne terase pruža se jedan od najljepših pogleda na Brač i Splitski zaljev.

16 / Državni stručni skup školskih knjižničara /

POKROVITELJI: GRAD SUPETAR, SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA, GRAD SPLITPARTNER: TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA SUPETRA

SPONZORI: ŠKOLSKA KNJIGA D.D., NAKLADA LJEVAK D.O.O., ALFA D.D., KATARINA ZRINSKI D.O.O., LEKTIRA D.O.O., ALKA SCRIPT D.O.O., POINT D.O.O. I OGRANAK MATICE HRVATSKE U SPLITU

Sva lica

skolskih knjiznica

Supetar, Brac

drŽavni struČni skup Školskih knjiŽniČara - husk.hr¡ura-sva-lica... · drŽavni struČni skup...

Documents