dvre trasinagogadoboj.org/.../2015/09/1-10-divrejtora-mikec-5777.pdf · 2017-01-01 · dvre tra...
TRANSCRIPT
Divrej Tkra
B’’H
ali oni njega ne. Optuži ih za špijunažu,
zahtijeva od njih da dovedu Binjamina i
tako dokažu da jesu to što tvrde da jesu.
Šimon ostaje u zatvoru kao talac. Kasnije
otkrivaju da im je novac kojim su platili
hranu, zagonetno vraćen natrag.
Jaakov pristaje poslati Binjamina tek na-
kon što Juda osobno preuzme odgovor-
nost za njegovu sigurnost. Ovog puta ih
Josef prima ljubazno, oslobađa Šimona i
poziva ih svojoj kući na večeru, a onda u
Binjaminovu torbu stavlja svoj srebrni
pehar u kojem su magične moći. Kad
braća sljedećeg jutra krenu natrag kući,
slijede ih, pretraže i uhapse kad otkriju
pehar. Josef im ponudi slobodu uz uvjet
da zadrži Binjamina kao svog roba.
Prevela: Dolores Bettini
(Berešit 41,1- 44,17)
Josefovo zatočeništvo konačno se
okončava kad faraon usni san u kojem
sedam debelih krava izjede sedam mr-
šavih krava, a sedam debelih snopova
ţita, proguta sedam mršavih. Josef pro-
tumači san i kaže da slijedi sedam rodnih
godina, a za njima sedam godina gladi.
Savjetuje faraonu da za vrijeme rodnih
godina napravi zalihe žita. Faraon ime-
nuje Josefa guvernerom Egipta. Josef ženi
faraonovu kćer, Asenat. Rađaju im se dva
sina, Menaše i Efrajim.
Glad se širi čitavim područjem, a hranu
se može nabaviti samo u Egiptu. De-
setero Josefove braće dolazi u Egipat
kupiti žito. Najmlađi, Binjamin, ostaje
kod kuće jer je Jaakov zabrinut za nje-
govu sigurnost. Josef prepoznaje braću,
Paraša Mikec
Godina 10 Broj 10 Broj 10 Zagreb, šabat 31. prosinca 2016. - 2. teveta 5777.
■
[email protected] http://twitter.com/DivrejTora
Šabat Hanuka
Jeruzalem 16:01 17:25
Zagreb 16:02 17:03
Rijeka 16:10 17:11
Split 16:08 17:10
Dubrovnik 16:05 17:06
Vinkovci 15:53 16:54
Sarajevo 15:59 17:01
Bihać 16:06 17:07
B. Luka 16:01 17:02
Beograd 15:48 16:56
Novi Sad 15:49 16:57
Subotica 15:46 16:56
Zrenjanin 15:46 16:55
Niš 15:47 16:54
Beč 15:51 16:52
Frankfurt 16:13 17:15
Edison, NJ 16:21 17:23
Dnevni Zmanim za
Grad Zagreb
Na dan utorak 3.1.2017.
Alot Hašahar 5:54
Najranije Talit 6:26
Nec Hahama 7:21
Najkasnije Š’ma 9:42
Zman Tefila 10:28
Hacot 12:02
Minha Ketana 14:46
Plag Haminha 15:45
Šekia 16:43
Cet Ha-kohavim 17:25
Divrej Tkra
OU Israel's Torah Tidbits
Alija po Alija
Strana 2 D ivrej Tora Strana 2 D ivrej Tora
■
sedam godina obilja, nakon kojih će uslijediti sedam godina razorne gladi. Godina obilja nitko se neće niti sjećati (osim ako se poduzmu potrebne mjere da se za njih pošteno pripremi). Dvostruko ponavljanje sna kazuje da će se ti događaji ubrzo zbiti. Josef predlaţe što da se učini tijekom godina obilja da se pripremi glad. Faraon je snaţno impresioniran ovim bogo-bojaznim čovjekom, Josefom.
Postoji impozantan popis paralela između priče u ovoj sedri i Megilat Ester. Posebno u tome kako Faraon tretira Josefa i Ahašveroševih uputa Hamanu o tome kako da provede Mordehaja ulicama grada. Slčnosti u tekstovima su opseţne i zapanjujuće.
Šliši – treća alija14 p’sukim – 41,39-52
Faraon, uvjeren da je Josef najmudrija osoba u njegovom krugu, postavlja ga za vicekralja nad čitavim Egiptom. Faraon Josefu daje kraljevski prsten i naročitu odjeću (ponovo odjeća!) i organizira mimohod Josefa gradskim ulicama kako bi se Egipćani upoznali s ovlaštenjima koje kralj daje Josefu. Josef je dobio A-s’nat za ţenu. (Neki kaţu da je ona bila Dinina kćer.) U dobi od 30 godina, Josef je gospodar Egipta. A-s’nat rađa Josefu dva sina, prije godina gladi – Menašea i Efrajima.
Zapazite da Faraon priznaje da je B-g izvor Josefove mudrosti. Očito, nisu svi egipatski vladari prezirali B-ga Izraelovog kao što je to činio nasljednik ovog Faraona godinama kasnije. Iako je to izrečeno u formi da se “podigao novi kralj koji nije poznavao Josefa”, moţemo vidjeti da je novi kralj odlučio ne poznavati ni B-ga. Izgleda da se ovaj fenomen ponavlja u Ţidovskoj povijesti. Značajan je za priču o Hanuki odnos prema B-gu i narodu Izraela Aleksandra Velikog, u usporedbi s nekim od njegovih nasljednika.
R’vi’i – četvrta alija 23 p’sukim – 41,53-42,18
Sedam godina obilja dolaze kraju i otpočinje glad. Sve su susjedne zemlje poharane glađu, no Egipat se dobro pripremio. Josef upravlja raspodjelom zaliha hrane i nagomila veliko bogatstvo Faraonu.
U međuvremenu, Jaakov, znajući da u Egiptu ima hrane, šalje “braću” (ali ne i Binjamina) da kupe namirnice.
Tora kaţe da je Jaakov vidio da ima mnogo… Raši pita: Što to znači vidio; ne bi li bilo točnije reći čuo? Raši daje odgovor da je Jaakov vidio u nekoj vrsti proročke vizije da u Egiptu vlada obilje. Raši dodaje da to nije bila potpuno, posve jasno proročanstsvo, jer Jaakov još uvijek nije vidio da se na pozornici pojavio Josef. Prorok vidi samo ono što B-g ţeli da vidi, i razumije samo onaj dio viđenja koji doista i vidi.
Gemara u Taanit kaţe da je Jaakov u ovoj fazi gladi još uvijek bio dobro opskrbljen hranom. Svejedno, on ih je poslao u Egipat, kako ne bi pobudio zavist drugih. Kada drugi nemaju, nemoj se razmahivati onime što imaš.
Josef ugleda svoju braću, prepozna ih, (oni njega ne prepoznaju,) i sjeti se svojih snova. Postupa s njima grubo i optuţuje ih da su špijuni. Oni poriču optuţbe i pričaju Josefu o povijesti svoje obitelji i časnim namjerama.
Raši kaţe da su braća (neznajući) izrekla proročku izjavu rekavši “Mi smo svi sinovi jednog čovjeka”. Na svjesnoj razini, oni su govorili o sebi. No tvrdnja je posve istinita i kada se njome obuhvati i Josef– Mi smo svi…
Josef predlaţe test njihove čestitosti – oni mu moraju dovesti svog najmlađeg brata. On ih zatvori na tri dana da “razmisle o tome”.
B’zot, ovime ćete biti provjereni. Josef kaţe da će djeca Izraelova biti iskušana sa B’zot. Sa zot. Zot = 7 + 1 + 400 = 408. Tri glavna “sredstva” za postizanje oproštenja od B-ga su t’fila, t’šuva, cedaka. To je ono što kaţemo u Musafu na Roš hašana i Jom kipur. Neki mahzorim imaju drugi skup riječi otisnut iznad iznad ove tri. Njih se ne izgovara, no one su tu. Molitva = kol (glas). Poka-janje pomaţe com (post). A cedaka se vrši s mamonom (novcem). Svaka od tih riječi ima numerički zbroj 136. 100+6+30 = 90+6+40 = 40+40+6+50. To što su gematrije tih sinonima jednake govori o jednakom značaju pri traţenju boţanskog oproštenja. Zbrojite ih zajedno i doći ćete do
Kohen – prva alija 14 p’sukim – 41,1-14
Prošle su dvije godine otkako je peharnik obećao da će Faraonu reći za Josefa. Još jedna godina patnje u tamnici, zbog toga što je previše pouzdanja poloţio u čovjeka, umjesto da ima potpunu vjeru u B-ga (i vjerojatno je time došlo do hilul Hašem u Josefovom slučaju, zbog toga što je on bio i posebnih okolnosti u kojima se našao).
Da pojasnimo… U “normalnim” okolostima, osoba u Josefovoj situaciji trebala bi poduzeti korake da se izbavi iz zatvora, moleći peharnika (ili koga već) za pomoć. No u ovom slučaju, moţemo vidjeti da je Sar HaMaškim o Josefu govorio s visoka, nazvavši ga Naar Ivri. To vjerojtno znači da se on naslađivao idejom da taj “Ţidovčić” ovisi o njemu da ga izbavi iz tamnice. I to, nakon što Josef B-gu pripisuje zasluge za tumačenje sna. Moţrmo si zamisliti da u situaciji u kojoj se Josef našao, traţiti Sar HaMaškima za pomoć ne bi baš bio pravi potez.
Faraon je usnio dva sna – 7 suhjonjavih krava proţdire 7 tustih krava bez da se na njima primijeti efekt njihovog “obroka”, te 7 sasušenih klasova proţdire 7 punih, dobrih klasova. Ovi ga snovi vrlo uznemire. On sazove svoje savjetnike koji svojim neza-dovoljavajućm tumačenjima ne uspijevaju popraviti njegovo raspoloţenje.
Peharnik se konačno prisjeti Josefa, te iznese Faraonu svoju priču. “Bio je s nama jedan Ţidovski mladić…” Faraon naređuje da se Josefa dovede iz tamnice, te Josefa pripremaju za susret s Faraonom.
Raši ističe (on u stvari proklinje) da će zli ljudi, čak i kada priznaju dobro koje im je netko učinio, omalovaţavati one kojima duguju zahvalnost. Pehranik govori o Josefu kao o Na’aru (što ima konotaciju budala), Ivri (tuđinac koji ne pripada među nas), eved (rob nedostojan da bude vođa).
Levi – druga alija 24 p’sukim – 41,15-38
Faraon ispripovijeda Josefu svoje snove (unoseći neke vaţne promjene koje Josip ispravlja, dajući time znak Faraonu o boţanskom porijeklu Josefovog tumačenja snova). Josef kaţe Faraonu da su ta dva sna zapravo jedna poruka od B-ga o Njegovoj namjeri da dovede
Strana 3 Strana 3 Godina 10 Broj 10 Strana 3
vraćaju u Egipat i dolaze pred Josefa.
Šiši – šesta alija 14 p’sukim – 43,16-29
Josef ugleda Binjamina i kaţe svom pratiocu (vjerojatno Menašeu) da pripremi objed za njih sve. Braća se plaše Josefovog poziva, uvjereni da on ima veze s novcem koji im je bio vraćen prošli puta. Oni ispričaju Josefu što se desilo kako bi odvratili njegovu srdţbu. Josef ih ospituje o njihovom starom ocu.
Braća se klanjaju Josefu, ispu-njavajući na taj način bit njegovih snova (a ovog puta u to je uključen i Binjamin). Josef zapazi Binjamina, raspituje se o njemu i blagosilja ga.
Š’vii – sedma alija 22 p’sukim – 43,30-44,17
Josef jedva suzdrţava svoje emocije. On ponovo nasamo plače, opere lice i vraća se braći. Na objedu, on braću posjeda po starosti (što ih uznemiri – “Kako on to moţe znati?”). Daje im darove, Binjaminu više od ostalih.
(Josef stvara priliku za ljubomoru, tako da braća budu dovedena u sličnu situaciju kao ranije. Ovo priprema teren za “potpuno” pokajanje. Čini li on to svjesno, podsvjesno, vođen od B-ga…?)
Sljedeće što naredi je da se hrana i njihov novac stave u njihove vreće, a da se njegov (Josefov) naročiti pehar stavi u Binjaminovu prtljagu.
On braću otpusti da krenu u Kanaan, a potom šalje svog “čovjeka” za njima da ih optuţi da su ukrali pehar. Braća se zgranu na tu optuţbu i daju riječ da ako se pehar nađe među njima, onaj koji je “kriv” neka umre, a ostali će postati Josefovi robovi. Josef ponudi da rob postane samo onaj koji je kriv; ostali mogu slobodno otići. Potraga otkriva da se pehar nalazi kod Binjamina. Jehuda, kao glas-nogovornik, ponudi da svi ostanu kao robovi. Josef inzistira da samo Binjamin treba ostati; ostali se imaju vratiti svom ocu.
Deja vu pred njihovim očima! Još jednom, braća mogu otići Jaakovu – bez jednog od Rahelinih sinova i iznijeti mu olakotne okolnosti. A ovog puta, bila bi to istina! Bez lukavštine, kao što je to bilo s Josefom. Ovo stvara podlogu za istinsku t’šuva. [Rambam, u svojoj knjizi Hilhot T’šuva, iznosi različite elemente t’šuva. Potom on uvodi koncept t’šuva g’mura – potpune t’šuva, za koju on kaţe da se moţe jedino postići (ili barem prepoznati)
ako se dogode iste (ili vrlo slične) okolnosti kao kada je bio počinjen prvobitni grijeh.] Hoće li to braća prepoznati kao priliku da se spase i reći da nemaju snage išta učiniti, ili će se usprotiviti zagonetnom vladaru Egipta i biti spremni boriti se za Binjamina? I ovaj puta, to će biti jednostavnije učiniti, jer nisu učinili ništa pogrešno.
U standardnom stilu “neiz-vjesnosti”, parša završava s tim pitanjem. Moramo ostati podešeni na istoj frekvenciji za slijedeći tjedan kako bismo doznali odgovor.
Maftir, druga Tora – 6 p’sukim – Bamidbar 7, 48-59, (7. dan)
Kada Šabat Hanuka ne pada na prvi niti na posljednji dan Hanuke – drugim riječima, kada ima samo jedan Šabat Hanuka, onda je Maftir odlomak od 6 pasuka o darovima plemenskih vođa na dan posvećenja Miškana. (Čitanja na prvi i posljednji dan uključuju više redaka. Kada je šabat uz to i Roš hodeš, maftir je u trećoj knjizi Tore, no još uvijek odlomak od 6 pasuka.)
Za sedmi dan Hanuke (naše Hanuke i Hanukat HaMizbeah koji se prvi puta zbio), vođa plemena Efrajim prinio je svoje darove. Elišama ben Amihud prinio je točno isto ono što je prinio svaki od ostalih Nesi’im, no Tora ponavlja pojedinosti, tako da je svako pleme “imalo svoj dan”, da se tako izrazim. Neki komentari pripisuju različita značenja istim stvarima, za svako pleme, naglašavajući tako individualni karakter plemena.
Haftara 21 p’sukim Zaharia 2,14-4,7
Posebna Haftara za Šabat Hanuka “posuđena” je iz B’ha’alot’ha, i očita poveznica među njima je Menora. Hanuka ima paralela duţ čitave povijesti.
Početne riječi Haftare su B-ţje obećanje da će boraviti među nama. To je glavni razlog izgradnje Miškana i Beit HaMikdaša, i to je svrha njegovog ponovnog posve-ćenja, kao što to činimo na Hanuku.
Haftara sadrţi viđenje o mas-linovom ulju koje čudesno teče u zlatnu menoru uz koju se nalaze masline. Vizija na toliko načina odgovara priči o Hanuki. Ona je također i osnova za grb Drţave Izrael. Ovo je posebno značajno u svjetlu značenja vizije. Poruka kralju, Ţidovskim vođama općenito, je da se naš uspjeh ne mjeri moći i snagom, već duhom B-ţjim. To je bila vaţna poruka Hašmonejcima, i ona ostaje kao poruka od ţivotne vaţnosti za vođe današnjeg Izraela.
136+136+136 = 408. B’zot tiba-heinu – Ovako smo kušani – s Molitvom, Pokajanjem, i Djelima milosrđa bivaju kušana Djeca Izraelova.
Hamiši – peta alija 35 p’sukim – 42,19-43,15
Josef im kaţe da će jedan od njih ostati kao taoc (Josef odabire Šimona, kako bi razdvojio opasni tim kojeg čine Šimon i Levi) a ostali se vraćaju u Kanaan da dovedu “malenog” u Egipat. Braća iskazuju iskreno ţaljenje zbog onoga što su učinili Josefu (smatrajući da je ono što im se sada događa kazna za to). Reuven kaţe nešto poput “što sam vam govorio”. Nitko od njih nije svjestan da Josef sluša i razumije njihov razgovor. Josef odlazi nasamo i plače (zbog toga što braću stavlja u takvu situaciju). Josef zapovijeda da njihove vreće napune hranom i da im se vrati i njihov novac.
Kada svaki od braće otvori svoju vreću, uplaše se kada nađu tamo svoj novac. Vrate se Jaakovu i izvijeste ga o tome što se dogodilo.
Jaakov jadikuje zbog gubitka Josefa, i sada Šimona i objavljuje im da neće riskirati da izgubi i Binjamina. On odbija dopustiti svojim sinovima da se vrate u Egipat, unatoč (ili zbog) Reuvenovog apsurdnog prijedloga da njegovi vlastiti sinovi budu ubijeni, ako se nešto dogodi Binjaminu.
Gemara kaţe da se izrečeno prokletstvo mudre (pravedne?) osobe, čak i kad je izrečeno uvjetno, ostvaruje (na ovaj ili onaj način). Reuven je ponudio da njegovi sinovi umru ukoliko se Binjamin ne vrati. Ponuda je bila odbijena. A Binjamin se vratio svom ocu. Svejedno, Reuven je rekao što je rekao. Njegova “dva sina” odnose se na njegova dva nečasna potomka koji doista jesu umrli – Datana i Avirama. Moramo biti krajnje oprezni što govorimo! (Ne samo da su umrli na početku Korahove pobune, već se i ranije o njima govori kao o umrlima. B-g kaţe Mošeu da se vrati u Egipat stoga što su oni koji su ga proganjali umrli. Raši kaţe da to označava Datana i Avirama, koji su osiromašili i smatralo ih se mrtvima – oni su umrli dva puta!)
Glad u Kanaanu jača, te Jaakov na koncu pristaje Binjamina povjeriti u Judine ruke za ponovni put u Egipat. Jaakov im daje dvostruko više novaca nego što je potrebno, te šalje darove najfinijih začina “Egipatskom vođi”. Jaakov blagosilja svoje sinove; oni se
(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po Alija
■
Rav Kook:
Josef i Jehuda
Strana 4 D ivrej Tora Strana 4 D ivrej Tora
■
(predstavljene 'vodama gore' na
nebes i ma ) . Ne mogu ćn os t da
otkrijemo potencijal budućnosti u
sadašnjosti je temeljni nedostatak
našeg svijeta; suprotno drugim
danima Stvaranja, Tora opisujući
drugi dan kada se dogodilo to
razdvajanje, ne kaţe da je 'bilo dobro'.
Josef i slovo hei
Prema midrašu (Sota 36b), anđeo
Gavriel naučio je Josefa 70 jezika.
Gavriel je također dodao slovo 'hei' iz
B-ţjeg imena Josefovom imenu te ga
je nazvao 'Jehosef' (Ps. 81:6). Koje je
značenje tog dodatnog slova?
Mudraci nam kaţu da je B-g ovaj
svijet stvorio pomoću slova hei, a
svijet koji će doći pomoću slova jud
(Berešit Raba 12:9). U Josefovom
pogledu na svijet, svaki narod ima
svoj budući duhovni potencijal,
ovisno o tome kako će se uklopiti u
posljednji plan kiduš ha-Šema,
posvećenja B-ţjeg Imena i objave
Njegove vladavine u svijetu. Posebna
uloga svakog naroda predstavljena je
posebnim jezikom. Međutim, bez
slova hei, Josef ne bi mogao dobro
shvatiti jezik svakog naroda, tj. ne bi
mogao shvatiti prirodu njihovih uloga
u budućem svijetu. Dodavanjem slova
hei njegovom imenu – slova pomoću
kojeg je stvoren ovaj svijet – Josef je
stekao sposobnost razumijevanja
svemira onakvog kakav postoji sada.
Josef je tada bio sposoban dokučiti
jezike svih naroda i procijeniti njihov
duhovni potencijal.
Josef je bio sposoban razlikovati
potencijal svijeta za kiduš ha-Šem
pomoću tog jednog slova. On je
koristio hei, slovo koje je zatvoreno sa
triju strana, kao da je budući
potencijal gotovo u potpunosti
sakriven. Jehuda je, s druge strane,
gledao na duhovno stanje svijeta kao
da je otkriveno već sada.
„Josef, koji je posvetio B-ţje Ime u
privatnosti, zasluţio je jedno slovo B-
ţjeg Imena. Jehuda, koji je posvetio B-
ţje Ime u javnosti, zasluţio je dobiti
cijelo ime prema B-ţjem Imenu“ (Sota
36b).
Dvije vrste cadikima
Prema Zoharu, Benjamin je
upotpunjavao svog brata Josefa.
'Rahel je rodila dvojicu cadikima,
Josefa i Benjamina. Josef je bio 'viši
cadik', dok je njegov brat Benjamin bio
'niţi cadik' (Vajece 153b). Kakve su
ovo dvije vrste cadikima?
'Viši cadik' je kanal za 'šefa' (B-ţji
utjecaj), privlačeći je odozgo, dok 'niţi
cadik' prosljeđuje taj utjecaj fizičkom
svijetu. Benjaminova uloga bila je da
Svađa između Jakovljevih sinova
usredotočena je na dva konfliktna
pogleda vezana uz svetost ţidovskog
naroda. Jehuda je smatrao da se
moramo ponašati u skladu sa
trenutnom realnošću i da, prema
sadašnjoj situaciji, ţidovski narod
mora ostati odvojen od drugih naroda
kako bi sačuvao svoje jedinstveno
nasljeđe. Josef je, s druge strane,
vjerovao da se moramo usredotočiti
na krajnji cilj. Moramo uzeti u obzir
skriveni potencijal budućeg vremena
u kojem će 'narodi hodati u tvom
svjetlu' (Izaija 60:3). Tako smo, prema
Josefu, čak i danas odgovorni za
duhovno uzdizanje svih ljudi.
Koji je pogled ispravan – Jehudin
pragmatični nacionalizam ili Josefov
vizionarski univerzalizam?
Sadašnjost nasuprot budućnosti
Rasprava između Jehude i Josefa u
stvari je odraz temeljne podjele u
svijetu. Ponor između trenutne
stvarnosti i budućeg potencijala
ukorijenjen je u temeljima svemira.
Drugog dana Stvaranja, B-g je stvorio
'rakiu', nebeski svod koji je dijelio
vode ispod od voda iznad njega
(Berešit 1:7; vidi Hagiga 15a). Ta
podjela simbolizira ponor između
sadašnjosti (predstavljene 'vodama
dolje' u ovom svijetu) i budućnosti
Strana 5 Strana 5 Godina 10 Broj 10 Strana 5
Josefa, ujedinjenje nacionalnog i
univerzalnog pogleda.
Mikec, naziv ovotjedne parše, znači
'na kraju'. Midraš Tanhuma objaš-
njava da je B-g uspostavio kraj za sve
stvari. Kao što je Josefovo zatvo-
reništvo došlo svome kraju u parši
Mikec, tako će i konflikt između
Jehude i Josefa biti razriješen nakon
konstruktivnog perioda razvoja i
promjene. Temeljno neslaganje u
svijetu bit će popravljeno, a ponor
između sadašnjosti i potencijala
budućnosti, između voda ispod i
iznad svoda, bit će iscijeljen.
Josef i zlo oko
Rabi Johanan, učenjak iz trećeg
stoljeća, imao je neobičan običaj.
Ponekad bi sjedio u blizini gradske
mikve. Na taj način, objašnjavao je,
ţidovske ţene će me vidjeti kada
izlaze iz mikve i imat će djecu
prekrasnu poput mene. Rabi
Johananovi prijatelji pitali su ga: Ne
bojiš li se 'zlog oka'?
„Ja sam Josefov potomak, '
odgovorio je, 'a zlo oko nije imalo
vlasti nad njim.“ (Berahot 20a)
Na stranu ljepota rabi Johanana, ali
ova priča nameće još neka zanimljiva
pitanja. Što je to 'zlo oko'? Je li to samo
primitivno praznovjerje? I zašto je
Josef, više od svih drugih biblijskih
likova, bio imun na to?
Talmud objašnjava da je Josef
zasluţio zaštitu od 'zlog oka' budući
da 'njegove oči nisu ţeljele imati
koristi od onoga što mu nije
pripadalo.“ Gđa. Potifar pokušala ga
je zavesti, no Josef je ostao vjeran B-gu
i svom poslodavcu. Uistinu čin
velikog moralnog integriteta – ali na
koji način to ima veze sa 'zlim okom'?
Rav Kook objasnio je da je 'zlo oko'
primjer toga kako jedna duša moţe
utjecati na drugu kroz nevidljive veze
koje postoje među njima. Svi smo mi
pod utjecajem svoje okoline. Ţivot
među plemenitim i pravednim
ljudima ima vrlo pozitivni efekt, dok
ţivot među zlima i korumpiranima
ima negativan efekt. Zlo oko je
otrovni utjecaj zloćudnih osjećaja
ljubomore i zavisti onih oko nas.
Čovjek koji je učvrstio svoju
unutarnju odlučnost i ne dopušta sebi
da bude odveden sa pravog puta,
unatoč vanjskim pritiscima – takav
čovjek sagradio je zid koji štiti
njegovu dušu od vanjskih utjecaja.
Biblijski junak koji je najviše iskazao
snagu karaktera i čvrsto odbio poći
krivim putem je Josef. Sedam-
naestogodišnjak, mlad i zgodan,
odvojen od zaštite svoje obitelji i
kulture, rob kojeg zavodi moćna i
atraktivna ţena, Josef je unatoč svemu
tome ostao vjeran svojim idealima.
Josef je odlučio da neće biti savladan
svojim okruţenjem, bez obzira na moć
uvjeravanja. Zbog svog herojskog
stava, zasluţio je da 'zlo oko' nema
vlasti nad n j im i njegovim
potomcima.
Prevela Anja Grabar
ispuni naš svijet svetošću. Cijelog
svog ţivota, Benjamin je brinuo o
tome da bi Hram trebao biti izgrađen
na dijelu Erec Jisraela koje će nastaniti
njegovo pleme. Zašto je to Benjaminu
bilo od tako velike vaţnosti?
Hram je 'kuća molitve svih naroda',
koji dozvoljava svima da imaju udio u
njegovoj svetosti. 'Da su narodi znali
koliko je Hram bitan za njih, sagradili
bi utvrde oko njega kako bi ga
zaštitili' (Tanhuma Bamidbar 3).
Hram je imao temeljnu ulogu u
Josefovom univerzalnom pogledu na
svijet.
Kraljevstvo i Hram
Rasprava između Jehude i Josefa
moţe se oslikati dvjema institucijama:
kraljevstvom i Hramom. Kraljevstvo,
čija uloga je bila da zaštiti nacionalnu
svetost ţidovskog naroda, bilo je
utemeljeno na Jehudinim područjima,
u Hebronu i Jeruzalemu. Hram, čija
uloga je bila da uzdigne čitavo
čovječanstvo, bio je sagrađen na
Benjaminovoj zemlji. Ipak, Hram je
djelomično bio sagrađen i na dijelu
zemlje koji se iz Jehudinog područja
protezao do Benjaminovog. Taj dio
zemlje predstavlja sintezu Jehude i
(nastavak s 4. stranice) Rav Kook: Josef i Jehuda
■
Rabbi Berel Wein:
Kako prepoznati prave vođe u našoj sredini
Strana 6 D ivrej Tora Strana 6 D ivrej Tora
■
nom se kod njega ponovo bude nje-
govi davni s neba nadahnuti snovi i
ponovo ga zaposjeda gorčina zbog
odnosa s njegovo desetoro braće.
Braća ne shvaćaju da stoje pred svo-
jim bratom Josefom. Ali se sa kaja-
njem prisjećaju zavade s njime i
svog nimalo suosjećajnog postupa-
nja prema njemu, te opasnost u ko-
joj su se u Egiptu našli vide kao
neku vrstu B-ţanske kazne zbog
svoje bezdušnosti i pomanjkanja
suosjećanja prema svom bratu.
A tamo u Zemlji Izraelovoj, stari
otac Jaakov neutješan je zbog ne-
stanka Josefa, jer je on još uvijek
uvjeren da su stari Josefovi snovi
bili istinita proročanstva i stoga
moraju nekako i dalje vrijediti i
ispuniti se.
Prošlost nikada ne nestaje, ni u
osobnom ţivotu, ni u ţivotu naroda,
a niti u događanjima među narodi-
ma. Svaki pokušaj da se “krene da-
lje“, nazovimo to tako, uvijek sputa
teret prošlosti koji smo prisiljeni i
nadalje nositi sa sobom. Naš nara-
štaj Ţidova još uvijek progoni holo-
kaust.
Narodi Europe još uvijek su obu-
zeti svojim starim i gotovo urođe-
nim prezirom i mrţnjom prema
Ţidovima i judaizmu. Oni tog de-
mona ne mogu izbrisati iz svog
bića. Ljevicu još uvijek progoni
pogrešna vizija i nedostiţne eko-
nomske i socijalne teorije marksiz-
ma devetnaestog stoljeća, sa svim
njegovim zlonamjernim nuspro-
duktima. Prošlost steţe naš svijet i
ostavlja tek malo prostora za mir i
zadovoljstvo. No postoji i pozitivna
prošlost koja također egzistira i u
Ţidovskom svijetu – prošlost Sinaja
i Jeruzalema, Tore i odabranosti,
tisućgodišnjeg tradicionalnog Ţi-
dovskog ţivota i čvrstih moralnih
vrijednosti.
Ta se prošlost polagano vraća
mnogim Ţidovima koji su na nju
zaboravili ili koji nikada o njoj nisu
dovoljno znali. Prošlost je, stoga,
moćno oruţje za oblikovanje naše
sadašnjosti i, dakako, naše buduć-
Sve ljude uključene u ljudsku dra-
mu za nas opisanu u ovotjednom
čitanju Tore progone njihovi neka-
dašnji postupci, ponašanja i odnosi.
Faraona uznemiri njegov san o kra-
ljevstvu u kojem snaţni vladaju
nad slabima, i odjednom se taj pri-
jašnji san pretvori u noćnu moru u
kojoj slabi proţdiru moćne. Farao-
nov peharnik je mislio kako je svoju
nekadašnju nesmotrenost ostavio
iza sebe i sada bez ikakve opasnosti
moţe zaboraviti na sve i svakoga
koji ga povezuju s vremenom koje je
proveo u tamnici.
Sada se prisiljen prisjetiti mladog
Ţidova Josefa i još jednom skrenuti
Faraonu paţnju na onu čitavu pr-
ljavu priču. Josef se podiţe do vlasti
i poloţaja, i pokušava izgraditi novi
ţivot za sebe daleko od svoje domo-
vine i svoje obitelji.
Kad, gle, sada se pred njim pojave
desetorica njegove braće s kojima se
prije mnogo godina ţestoko posva-
đao i koja su ga prodala da bude
rob egipatskoj aristokraciji. Odjed-
Strana 7 Strana 7 Godina 10 Broj 10 Strana 7
S druge strane, Jaakov sudjeluje u
Josefovim snovima i mada ukori
Josefa zbog njegovog ponašanja
prema svojoj braći, on čuva poruku
snova i na neki je način siguran da
će se oni ispuniti.
Onome koji ne ţeli sudjelovati u
snu bit će teško identificirati se sa
snivačem ili čak i pokazati naklo-
nost prema njemu. Josef koji je ţelio
da njegovi snovi budu i njihovi sno-
vi istog trenutka prepoznaje svoju
braću. Braća, koja još uvijek nemaju
ništa zajedničkog s Josefovim sno-
vima, ne mogu ga prepoznati niti se
identificirati s njime.
Ţidovski je narod tijekom vjekova
sanjao mnoge snove. Neki od tih
snova bili su osobne prirode. Kao
takvi, oni zapravo nisu imali trajnog
efekta. Međutim, bilo je veličanst-
venih, nacionalnih, pa čak i univer-
zalnih snova koji su bili dio Ţidov-
ske tradicijje i društva. Ti su snovi
uključivali povratak u Zemlju Izra-
elovu, uspostavu pravednog i mo-
ralnog Ţidovskog društva utemelje-
nog na vrijednostima Tore i sveop-
ću predanost napretku civilizacije i
unapređenju ljudskog društva.
Test Ţidovskog kontinuiteta i lo-
jalnosti bio je da li je pojedini Ţidov
imao udjela u tim velikim snovima
ili ne. Oni koji nisu, na kraju više ni-
su mogli prepoznati svoju vlastitu
braću. Zbog toga su Ţidovi na po-
sljetku postali negativne sile u
Ţidovskom društvu, ali i u svjet-
skom društvu.
Ţidovsko obrazovanje tijekom vje-
kova nije samo podučavalo znanje i
Ţidovsku tradiciju već je u Ţidov-
sku dušu i um usađivalo vizije i
snove koji su ţivotodavna sila Ţi-
dovskog opstanka. Mnogi od pro-
blema koji postoje u današnjem
Ţidovskom društvu, ovdje u Izra-
elu, no posebno u dijaspori, rezultat
su činjenice da mnogi Ţidovi više
ne dijele Ţidovske snove.
Ovo objašnjava mnogo negativ-
nosti i gorčine koja su naţalost pri-
sutne u Ţidovskom svijetu. Mi mo-
ramo gledati na one koji snivaju kao
na heroje, i na vizionare kao na is-
tinske vođe našeg naroda. Josef još
uvijek ţivi sa svojim snovima, svo-
jom tvrdoglavošću, svojim nadama i
svojom dobrotom. Neka bismo svi
mi, njegova braća, bili dovoljno mu-
dri da ga prepoznamo u svojoj sre-
dini.
Šabat šalom i sretna vam Hanuka.
nosti. To je prošlost koja je spasila
Josefa i njegovu braću i ponovo po-
stavila Jaakova za oca nacije Izraela.
Prošlosti se nije uvijek ugodno pri-
sjetiti. No ona je uvijek neophodna i
poučna. Dok sanjamo o slavnoj bu-
dućnosti moramo se sjetiti da nas
naša prošlost uvijek prati na našem
ţivotnom putu.
Središnja je točka ovotjedne
paraše da je Josef prepoznao svoju
braću dok ona nisu prepoznala
njega. Očiti razlog za to, to što je
Josef, pošto je čekao na ostvarenje
svojih b-gomdanih snova, traţio
svoju braću, dok oni, braća sama,
nisu bili Josefu partneri u tim
snovima i sto-ga nisu mogli ni
zamisliti da se kla-njaju pred
Josefom.
Postoje sni koji su, privatni, osob-
ne prirode, i mnogo puta ih nije mo-
guće podijeliti s drugima. Međutim,
ponekad postoje snovi koji su toliko
izvanredni i vrše utjecaj na pokolje-
nja i narode tako da ih se mora po-
dijeliti s drugima. Josefovi snovi bili
su takve naravi. Braća su pogrešno
protumačila Josefove riječi kao po-
kušaj da ovlada njima i kontrolira
ih. Snovi su, međutim, zapravo na-
govještavali da će Josef spasiti Ja-
akova i njegovu obitelj u vrijeme
gladi i krize.
Josef je poţelio svoje snove podi-
jeliti sa svojom braćom. Braća, koja
su te snove doţivjela kao zlu na-
mjeru, nisu ţeljela imati ništa s nji-
hovim ispunjenjem ili ostvarenjem.
(nastavak s 6. stranice) Rabbi Berel Wein: Kako prepoznati prave vođe u našoj sredini
■
Rabbi Yissocher Frand:
Dugo iščekivanje i brzo oslobođenje
Strana 8 D ivrej Tora Strana 8 D ivrej Tora
■
šem, ubrzat ću to kad bude vrijeme
(b'ita ahišena)“ (Ješaja 60,22).
Talmud (Sanhedrin 98a) zaključuje
na temelju ovog stiha da izbavljenje
moţe doći na jedan od dva načina – ili
u za to određeno vrijeme (b'ita), ili
moţe biti ubrzano i doći ranije, kada
Hašem odluči da ga ubrza (ahišena).
To je talmudsko tumačenje, ali jed-
nostavno tumačenje stiha je „Ja ću ga
donijeti brzo u pravo vrijeme“.
Dakle, bili smo u izgnanstvu više od
2000 godina. Milijuni Ţidova rođeni
su i umrli u iščekivanju izbavljenja, a
ono još nije došlo. Međutim, to nas ne
smije obeshrabriti u prihvaćanju či-
njenice da će ono doći i to brzo, kada
dođe vrijeme za to. To je doslovno
tumačenje stiha: Bit će to u svoje vri-
jeme, ali kad se dogodi, dogodit će se
vrlo brzo. Bez obzira na to što galut
ponekad izgleda beskonačno, to nas
ne bi trebalo obeshrabriti od razmi-
šljanja da se stvari mogu preokrenuti
u trenu.
To je lekcija Josefovog oslobođenja
iz zatvora. Unatoč činjenici da je bo-
ravio u zatvoru godinama, kada je
došlo oslobođenje, bilo je to 'vajericu-
hum min ha'bor' (brzo su ga izvukli iz
zatvora). Naţalost, to je vrlo čest
scenarij u mnogim područjima ţivota.
Postoje ljudi čija djeca traţe supruţ-
nika. Ponekad taj proces moţe trajati
jako dugo i to postaje obeshrabrujuće
i za roditelje i za djecu.
Međutim, vrlo često, kada se dogodi
– dogodi se u trenu! Mladić upozna
pravu djevojku; djevojka upozna pra-
vog mladića. Svaki od njih traţio je
tko zna koliko vremena, a sada, odj-
ednom, njih su dvoje sigurni da su
pronašli onog pravog! I to je primjer
'b'ita ahišena (u svoje vrijeme, ubrzat
ću to). Nadam se da će ovo posluţiti
kao ohrabrenje tisućama ljudi koji
prolaze kroz to iskustvo.
Jismah Jehuda citira sljedeću priču
sa Rav Jichakom Ze'evom Soloveit-
chikom (Brisker Rav): Rav Soloveit-
chik trebao je biti 'mesader kidušin' .
(sluţbenik na vjenčanju) jednome od
svojih studenata. Pod hupom, mladić
je shvatio da je prsten ostavio kod ku-
će. Brisker Rav je inzistirao na tome
da unajme taksi, pošalju nekoga kući
po prsten i odgode vjenčanje dok pr-
sten ne stigne. To je trajalo 15 minuta.
Prsten je stigao i oni su stali pod hu-
pu. Pod hupom, 'hatan' je bio
spreman staviti prsten na 'kalin' prst i
reći „Harei at mekudešet li“, kad mu je
odjednom prsten pao.
Faraonu, koji je sanjao vrlo uznemi-
rujuće snove, rečeno je da u zatvoru
ima jedan čovjek koji moţe rastuma-
čiti snove. „Tako je faraon poslao po
Josefa da ga brzo dovedu iz zatvora.
On je obrijao svoju kosu i promijenio
svoju odjeću te došao pred farao-
na.“ (Berešit 41,14). Sefer Jismah Je-
huda citira drugi sefer (Macmeah
Ješuos) koji iz ove priče izvlači veliku
lekciju.
Josef je u zatvoru proveo mnoge
godine. Kada je konačno izašao, taj je
izlazak došao veoma brzo: vajereicuhu
min ha'bor – poţurili su se dovesti ga
iz zatvora. Lekcija koju moramo u
svom umu imati kroz svoj ţivot je –
Ješu'at Hašem k'heref ajin – B-ţje
spasenje dolazi u treptaj oka.
Čovjek moţe prolaziti kroz kušnje
godinama i uopće ne vidjeti svjetlo na
kraju tunela, no oslobođenje moţe
doći niotkuda, doslovno u trenu. Tu
ideju ističe prorok Izaija: „…Ja, Ha-
Strana 9 Strana 9 Godina 10 Broj 10 Strana 9
drţavao bračnih odnosa (izvedeno iz
činjenice da stih naglašava da su nje-
gova dvojica sinova rođeni prije po-
četka prve godine gladi). To tumače-
nje pojavljuje se u traktatu Tanis koji
kaţe: „Tkogod sudjeluje sa zajedni-
com u vrijeme nevolje, taj će zasluţiti
da sudjeluje i u vrijeme utjehe.“ (Ta-
anis 11a).
Zemlja koju je Josef primio u Erec
Jisraelu bila je blagoslovljena obiljem
Svemogućeg. Kako je Josef to zaslu-
ţio? Josef je bio drugi najmoćniji čo-
vjek na svijetu. Ţivio je u luksuzu.
Međutim, on si je uskratio zadovolj-
stvo bračnih odnosa jer je htio suosjeć-
ati sa ljudima koji su patili. Iz tog
razloga, bio je nagrađen posebno
plodnom zemljom.
Raši piše (u parši Zot HaBraha): „Me-
đu nasljeđem svih plemena, nijedna
zemlja nije toliko puna obilja kao što
je Josefova.“ Bila je to najplodnija ze-
mlja u cijelom Erec Jisraelu. On je dije-
lio teret sa drugim ljudima i zato mu
je Ribono šel Olam uzvratio, mnogo-
struko.
Rav Matisyahu Solomon daje krasan
uvid u komentar Ba'al HaTurima. Mo-
šeova braha za Josefa u parši Zot haBra-
ha dodaje „najboljim plodovima koje
sunce daje i najboljim rodom svakog
mjeseca; onim što je najbolje sa istoč-
nih gora i onim što je najbolje s vječ-
nih gora; najboljim plodovima zemlje
i naklonošću Onoga koji je prebivao u
grmu (u'racon šohnei sne)…“ (Devorim
33,14-16). Što znači stih „u'racin šohnei
sne“?
Raši u Zot HaBraha objašnjava da se
„Onaj koji prebiva u grmu“ odnosi na
Svemogućeg koji se ţidovskom naro-
du po prvi puta pojavio u (gorućem)
grmu.
Raši, u parši Šemot, objašnjava da se
Hašem po prvi puta pojavio pred
Mošeom u grmu zato što je to nisko
stablo. Hašem je time rekao ţidov-
skom narodu, „Vi ste u boli, podno-
site egipatsko ropstvo, i Ja sam tako-
đer u boli.“ To je fizička manifestacija
koncepta „Imo Anohi b'cara“ (Ja sam s
njim u vrijeme njegove nevolje). Ja
osjećam vašu bol. To je atribut Sve-
mogućeg. On prebiva u trnovitom
grmu i stoga suosjeća sa zajednicom u
vrijeme nevolje.
Rav Matisyahu ističe da se samo
dva puta u Tori Svemogućem obraća
kao Onome koji prebiva u trnovitom
grmu – prvi puta u parši Šemot i drugi
puta u blagoslovu Josefa u parši Zot
HaBraha. Poanta je, kaţe on, da Sve-
mogući „nosi breme svog prijatelja“.
(On je 'nose b'ol im haveiro'). On osjeća
bol ţidovskog naroda i On cijeni ljude
koji također osjećaju tuđu bol. Josef je
bio takav čovjek i Hašem ga je prikla-
dno nagradio najplodnijom zemljom
Erec Jisraela.
Prevela Anja Grabar
Svi su zastali. Najprije je zaboravio
prsten, a sada mu je ispao. Nisu li to
loši predznaci? Halahist kakav je bio,
Brisker Rav je o tim predznacima re-
kao sljedeće, „Ovo ne znači apsolutno
ništa! To samo znači da hupa mora
doći 'b'šaa tova u'muclahat' (u dobar i
uspješan tren). Prije 15 minuta, nije
bio taj tren. Prije 30 sekundi, nije bio
taj tren. 'Šaa tova u'muclahat' bila je
točno 15 minuta i 30 sekundi nakon
vremena koje je prvotno bilo određe-
no za 'hupa' i to je vrijeme u koje će
ona biti izvršena.“
Tako je sa svim 'šiduhim' (bračnim
spojevima). Ponekad 'šaa tova u'mucla-
hat' uzima više od 15 minuta i 30 se-
kundi. Ponekad je to 5 godina, 10
godina, čak i duţe. Moramo se sjetiti –
'b'ita shišena'. Kada vrijeme konačno
dođe, dogodit će se brzo. B-ţjom
voljom, i buduće otkupljenje također
će doći u svoje pravo vrijeme (b'ita) i
brzo (ahišena).
Josef je odražavao atribute
Svemogućeg
Ima zanimljiv Ba'al HaTurim u ovo-
tjednoj parši. Na stih „A Josefu su se,
prije no što je nastupila prva godina
gladi, rodila dva sina koja mu je ro-
dila Osnat, kći Potifera, svećenika iz
Ona.“ (Berešit 41,50) Baal HaTurim
komentira: Samo su dva mjesta u
Humašu na kojima srećemo riječ
„u'l'Josef“ (a Josefu) – ovdje i u
Mošeovom blagoslovu Josefovom
plemenu u parši Zot haBraha: „A
Josefu je rekao: Neka Hašem blagoslo-vi
njegovu zemlju…“ (Devarim 33,13)
Lekcija koju uči Baal HaTurim je da
je Josef zasluţio blagoslov nad svojom
zemljom jer se u godinama gladi uz-
(nastavak s 8. stranice) Rabbi Yissocher Frand: Dugo iščekivanje i brzo oslobođenje
■
Rabbi Shaul Rosenblatt:
Nezgodan dar
Ali ove godine ţelim to malo
proširiti.
Josip je bio netko tko je davao
ljudima i to ne samo kad mu je bilo
zgodno davati. Jedan od mnogih
primjera mogao bi biti onaj kada je
njegov otac zatraţio od njega da ode
do svoje braće u Dotan, a on je
otišao bez oklijevanja – iako je znao
da ga braća mrze i da će biti nasilni
prema njemu. Njegov otac je nešto
trebao i on je bio spreman odgo-
voriti na to, čak i ako je zadatak bio
nezgodan.
Mi ljudska bića imamo onaj dobar
dio sebe koji uvijek ţeli davati i
dijeliti. I taj dio nas ponekad će se
prirodno izraziti. Čak i najsebičniji
ljudi ponekad će osjetiti potrebu za
davanjem.
Ali izazov davanja nije u tome da
dajemo kada smo raspoloţeni
davati; već u tome da dajemo kada
nismo raspoloţeni davati.
Za mene, primjerice, davati mojoj
ţeni kada je zgodno, znači kupiti joj
cvijeće ili poklon za godišnjicu, ili
izaći s njom na večeru. Davati kada
nije zgodno, znači otići joj po piće u
3 ujutro kada sam iscrpljen i napola
spavam, ili otići po djecu u školu
umjesto nje iako sam vrlo zauzet.
Ali znam da joj je to potrebno pa
stoga to ipak učinim.
Pravednost nije samo u davanju.
Stvar je u tome da dajemo onda
kada je osobi potrebno, bez obzira
na to osjećamo li se raspoloţenima
za to.
Moja supruga i ja imali smo
teškoće u ţivotu i ljudi su nam
nudili pomoć. Uvijek smo zahvalni
za to. Međutim, najzahvalniji smo
onima koji su nam pomogli onda
kada smo zaista trebali, a ne samo
onda kad je njima odgovaralo.
Toliko je ljudi koji su spremni
pomoći, i to je divno. Ali broj se
znatno smanji kada ti je potreban
netko tko će te pokupiti iz bolnice u
zadnji čas i kada zovemo one koji su
nam ponudili svoju pomoć.
Pomoći onda kada je ljudima
potrebno je ključni element
pravednosti kojeg je Josip imao.
Mjera u kojoj smo mi u mogućnosti
ostaviti nešto što se nama čini
vaţnim kako bismo pomogli
čovjeku u vrijeme njegove potrebe,
to je mjera u kojoj dajemo zaista
iskreno.
Šabat šalom
Prevela Anja Grabar
■
Ovaj tjedan Faraonovi snovi o kra-
vama i usjevima zahtijevaju tuma-
čenje. Njegov peharnik prisjeća se
Josipove sposobnosti da protumači
snove. Josipa dovode iz zatvora, ši-
šaju ga i odijevaju u prikladnu odje-
ću za susret s vladarom Egipta.
Faraon shvaća da su Josipova tuma-
čenja istinita (da će doći do sedam
godina obilja nakon kojih će
uslijediti sedam godina gladi), te
postavlja Josipa za najmoćnijeg
čovjeka u cijeloj zemlji kako bi
zemlju pripremio za glad.
Josip čeka svoju braću da dođu u
Egipat. Baš u to vrijeme, oni dolaze
kupiti hranu i ne prepoznaju ga. On
ih optuţuje da su uhode i raznim
makinacijama uspijeva postići da
dovedu Benjamina, svog najmlađeg
brata, u Egipat. Zatim Josip op-
tuţuje Benjamina za krađu nje-
govog posebnog pehara. Zašto Josip
to čini? Je li velik čovjek popustio
pred privlačnošću osvete? Sljedećeg
tjedna sve će postati jasnije.
Josip je jedini biblijski lik kojeg se
naziva cadikom – pravednikom. Zna-
mo da je Biblija puna pravednih
pojedinaca. Što je to posebno kod
Josipa da se upravo on ističe
pravednošću više od drugih?
Govorio sam prošle godine o
Josipovoj voljnosti da preuzme
odgovornost, nečemu što je on
saţeo u svom karakteru više nego
bilo koji drugi biblijski lik, osim
moţda Mojsija. I ja vjerujem da je to
srţ onoga zbog čega je poznat kao
'pravednik'.
Strana 10 D ivrej Tora Strana 10 D ivrej Tora
Strana 11 Strana 11 Godina 10 Broj 10 Strana 11
Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:
TTTJEDNIJEDNIJEDNI ZZZOHAROHAROHAR: M: M: MIKECIKECIKEC
■
bolje iz tamnice ..." - "brže-bolje , žurno"
je vajericuhu na hebrejskom, od riječi
leracot, udovoljiti, što znači da je na-
kon godina patnje bilo vrijeme da
Josefu dođe olakšanje. I tako, Josef
protumači faraonove snove i odmah
bude postavljen za drugoga do fa-
raona.
Kao ljudska bića stvorena na B-žju
sliku, naš je cilj steći moć povezivanja
materijalnog i duhovnog svijeta, naših
tijela i duše, kao što je rečeno: "Duh jr
čovjekov svijeća Vječnoga ..." (Izreke
20,27). Također je rečeno: "Vječni uži-
va (roce, na hebrejskom) u onima koji ga
se boje ..." (Psalmi 147,11), a neki od
velikih mudraca objašnjavaju da roce
dolazi od riječi vajericuhu (žurno), dok
drugi tumače da dolazi od "rocec"
(slomiti), tako da ne zaboravimo da
čak i najveće duše nisu rođene s
veličinom nego su je morale stvoriti
tako da slome svoje sebičnosti. Stoga
je bilo potrebno najprije slomiti Josefa
- baciti ga u jamu, prodati ga Jišma-
elcima, onda Potifaru u Egiptu, kad je
postigao moć kao Potifarov rob, pono-
vo je pao, u zatvor - i tek onda "...
doveo ga brže-bolje iz tamnice ... ", tako
da je jedini način da se prevladaju
naši padovi to da se koncentriramo na
rješavanje problema i uklanjanje tame
iz naših života.
Paraša Mikec se obično čita na Ha-
nuku i, kako paraša tako i Hanuka,
iznose nam glavno načelo da je uklan-
janje tame preduvjet za postizanje
izbavljenja.
Prevela Tamar Buchwald
Paraša (priča) Mikec je moćna po-
ruka o slobodnoj volji. Kako je ona
povezana s Hanukom?
U prošlotjednoj paraši Vaješev na-
učili smo da se Josefova unutarnja
promjena, ono što ga je preobrazilo i
pokrenulo njegov put da postane cadik
(pravednik), dogodila u trenutku kad
su ga njegova braća bacila u bunar, i
da se tajna njegova uspjeha skriva u
prepoznavanju da zlo predstavlja ona
vrata koja vode do postizanje uspjeha.
Mi ne možemo željeti dobro za sebe a
nadati se da će se našem bližnjem
dogoditi zlo. Ako želimo zlo drugima
to uklanja svako dobro koje imamo za
sebe. Priča u paraši Mikec je izravni
nastavak paraše Vaješev i bavi se
privođnjem kraju (kec na hebrejskom)
tame u našem životu.
Kad Josef faraonovom glavnom
peharniku tumači san na kraju pro-
šlotjedne paraše, on ga zamoli da ga ne
zaboravi kad izađe iz zatvora. Zohar
objašnjava da je Josef u tom trenutku
svoj uspjeh vezao uz glavnog pehar-
nika, i tako prekršio zakon: "Nemoj
imati drugih bogova uz mene" (Izlazak
20,2), a to je dovelo do toga da glavni
peharnik to zaboravi (šiheha na he-
brejskom, sastoji se od istih slova kao
hašeha (tama)) na dvije godine. Ova je
ovisnost odvojila Josefa od Svjetlosti,
od Stvoritelja. Znači, dok su suradnja i
timski rad potrebni za stvarni uspjeh,
ovisnost je njegov najveći neprijatelj.
Onog trenutka kad je Josef ispravio
u sebi to mjesto, odmah "... Faraon
posla i pozove Josipa, i izvedoše ga brže-
■
Neprocjenjiva vrijednost čestitosti, Rabbi Daniel Travis:
Ponad oka
Strana 12 D ivrej Tora Strana 12 D ivrej Tora
moţete za svog Oca na Nebesima
(Menahot 110.a.). Kada je u pitanju
posjeta bolesnome, posjeta na pet
minuta moţe biti isto što i micva
posjete na sat vremena. (Moţda čak
i više, ovisno o stanju pacijenta i da
li ste dobrodošao gost ili nudnik.)
Zamislite da su Makabejci rekli:
"Samo jedan vrč ulja? To nam neće
pomoći. Zašto da se trudimo upaliti
večeras menoru? Pričekat ćemo dok
ne dobijemo novu pošiljku sljedeći
tjedan." Oj vej! Riječi ne mogu opi-
sati kakav bi to gubitak bio. One
isto tako ne mogu opisati ni naš
gubitak, ukoliko ne cijenimo trenu-
tke učenja Tore, molitve ili da bu-
demo dobri prema nekome. Ali
riječi također ne mogu opisati ni
svjetlost Hanuke ili sjaj kojim sja-
jimo time što iskorištavamo sitne
djeliće vremena koje imamo.
Pa naučimo još jednu malu pouku
iz ovih posljednjih noći Hanuke. Još
jučer ste zapalili samo jednu svijeću,
a sada ih je sedam ili osam. Vi ste
učinili sve to! Malo po malo. "Jer A
bissel iz oikh gut. (I malo je dobro,
jidiška poslovica, op.ur.)*
* UPOZORENJE: Primjenite "I malo
je dobro" samo kada ne moţete uči-
niti gotovo ništa. Kad moţe učiniti
mnogo, učinite mnogo!
Prevela Tamar Buchwald
■
"Jakov je ostao sam" (Postanak 32:25).
On se vratio se uzme jeftine vrčeve
(Hulin 91a). "
A od preostalih vrčeva čudo se dogodilo
za Ruţe [Ţidove] "(iz Maoz Cura).
"Koliko svijeća [Hanuke] palimo? Prve
noći, palimo jednu. Od tada nadalje,
nastavljamo i dodajemo svake noći po
jednu, sve do posljednje noći, kada će ih
biti osam "(Šulhan Aruh, Orah haim
671,2).
Kada je u pitanju davanje u dob-
rotvorne svrhe, čak iako mala pro-
mjena djeluje poput goleme promje-
ne, naši Mudraci uče da B-g na to
gleda drugačije. Bez obzira činite li
puno ili malo, sve dok činite ono što
Josef je plodna grana; plodno grana alei
ajin - pored zdenca. (Berešit 49,22)
Riječi "alei ajin – pored zdenca" -
također se moţe čitati kao "olei ajin. –
podignut iznad oka" Odatle Tora
ovdje daje naslutiti da "ajin hara" (šte-
tni učinci kada na vas netko gleda sa
zlom ili štetnom namjerom) ne bi
imao učinka na potomke Josefa.
Navikli na suvremeni napredak u
znanosti, teško nam je razumijeti kako
"zlo oko" moţe uzrokovati nekome
štetu, ali kabalistička literatura objaš-
njava da je oko najduhovniji organ u
tijelu, i kao takav ima duboku meta-
fizičku moć. Sila oka je toliko impre-
sivna da je Rav jednom prilikom kada
je bio na groblju dao izvanrednu iz-
javu kako se devedeset i devet posto
onih koji ga nastanjuju tamo nalazi
Ozer Bergman:
Male stvari
kao posljedica ajin hara. Halaha pre-
poznaje ajin hara kao stvarnu opas-
nost, pa je stoga zabranjeno gledati sa
zavišću bilo koji projekt u koji je netko
uključen.
Ako se netko plaši ajin hara, on bi
trebao reći: "Ja sam potomak Josefa,
nad kojim ajin hara nema nikakve
moći." S obzirom da većina Ţidova ne
zna od kojeg plemena potječe, kako
netko ovo moţe iskreno izjaviti? Bu-
dući da je Josef na ţivotu odrţavao
cijeli ţidovski narod kroz dugi niz
godina u Egiptu, on je zasluţio da se
njegovo ime povezuje sa čitavim ţi-
dovskim narodom kroz sve vjekove.
Stoga za svakoga Ţidova nije šeker
(neistina) da da ovu izjavu, čak i onaj
koji zna da ne vodi porijeklo od
Josefa.
Još jedna mjera opreza koju treba
poduzeti kako bi se izbjeglo ajin hara
je suzdrţati se od hvaljenja ili prav-
ljenja vaţnim u vezi bilo koje osobine
ili predmeta koje posjedujemo. Onaj
koji uoči vašu sreću moţe postati lju-
bomoran, ili ogorčen zbog toga, a taj
stav moţe izazvati ajin hara. Zbog ove
vrlo stvarne opasnosti dopušteno je
omalovaţavati nešto što posjedujete u
svrhu izbjegavanja ajin hara. Iako je
Cipora, ţena Mošea Rabeinu bila
izuzetno lijepa, Tora o njoj govori na
nimalo laskavi način, kako bi otklo-
nila bilo kakvu potencijalnu moguć-
nost za ajin hara, koji bi se inače mo-
gao pojaviti.
Prevela Tamar Buchwald
■
a nisam posjećivao svog rebea, velikog Magida da slušam kako on
interpretira Toru, već da vidim kako se on ponaša svakodnevno, kako on obuva i
izuva svoje čizme.
Jer, nakon svega, od kakve je vaţnosti nečija
interpretacija Tore? Čovjek mora ţivjeti Toru kroz
svakodnevni rad, govor, ponašanje i vjernost
Stvoritelju.
R Leib sin Sare
Talmudu piše da se roda na
hebrejskom kaţe 'hasida', što znači:
ona koja je poboţna, puna ljubavi.
To je zato što roda daje toliko lju-
bavi svom partneru i potomcima.
Zašto je onda u Tanahu svrstana među nečiste
ţivotinje? Odgovor je jednostavan: zato što roda voli
samo svoje!
R. Yaakov Yitchak iz Pzhyshe
■
Biseri hasidske mudrosti
aučit ću vas kako je najbolje učiti Toru.
Morate prestati biti svjesni samih sebe.
Morate se pretvoriti u uho koje pomno
osluškuje što svijet riječi neprestano govori u
vama.
Onog trenutka kad počnete slušati što
vi sami govorite, morate prestati!
R. Dov Ber iz Mezricha
■
■
■
Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević
“J
U
N
N
Strana 13 Strana 13 Godina 10 Broj 10 Strana 13
.
aši mudraci govore: "Traţi mir tamo
gdje jesi."
Ako traţiš mir, moţeš ga pronaći
jedino u samome sebi.
U psalmu čitamo: "Ne mogu naći mir u
duši zbog svog grijeha."
Kad čovjek pronađe mir u samom sebi,
bit će u stanju donijeti mir čitavom
svijetu.
R Simcha Bunam iz Pzhyshe
Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:
MMMJESEČNIJESEČNIJESEČNI ZZZOHAROHAROHAR: T: T: TEVETEVETEVET --- JJJARACARACARAC
Strana 14 D ivrej Tora Strana 14 D ivrej Tora
■
što ste izgubili, ili osjećaju da nešto
nedostaje.
Oni uvijek imaju osjećaj da će ih
sreća izdati. Oni čekaju "da padne i
druga cipela", ne mogu vjerovati da
im sve ide odlično, kad stvari tako
idu. Pojavi se šablona po kojoj jarci
izgrade nešto i odjednom sve izgu-
be, stoga je potrebno da se obnavlja
od početka. To proročanstvo koje se
ispunjava samo po sebi, da će nešto
poći po zlu, modelira ih za neuspjeh
i učvršćuje njihov sustav vjerovanja
da se ne mogu osloniti na sreću, već
samo na svoj naporan rad, i otuda
dolazi njihova marljiva priroda.
Jarac, koji pripada elementu Zem-
lje, također je prvi od znakova u
zimskim mjesecima. Kao što smo
spomenuli u prethodnim člancima,
svako godišnje doba simbolizira je-
dno od slova u imenu Stvoritelja,
-Tetragramu. Posljednje slo ,יהו"ה
vo ה - he simbolizira zimu, koja je
zadnje godišnje doba u godini. To
slovo ה - he predstavlja naš ograni-
čeni fizički svijet i stalnu glad za
primanjem. Jarci imaju veliku ţelju/
glad za materijalnom sigurnošću,
Vodenjak ţudi za znanjem i ko-
munikacijom, a Ribe ţude za topli-
nom i detaljima.
Zemaljski znakovi se smatraju vr-
lo praktičnima i to djelomično ob-
jašnjava zašto su jarci "suhoparni",
dobro organizirani i realni (mogu se
naći često da rade u upravi i raču-
novodstvu). To je razlog zašto je re-
čeno da su jarci rođeni "stari", ali i
zato što su imali teške djetinjstvo i
doţivjeli velike krize, oni osjećaju
da nisu nikad imali djetinjstvo. To
im uvelike doprinosi da odrastu u
jake, čvrste, otporne i realne osobe.
Sile koje utječu na Jarca
Planet koji upravlja jarcem je Sa-
turn.
Sefer Jecira (Knjiga stvaranja) – ko-
ja se pripisuje patrijarhu Abrahamu
- kaţe nam da su 22 hebrejska slova
hebrejskog alefbeta (abecede) gra-
divni blokovi svemira. Ova slova
predstavljaju duhovne frekvencije
koje su stvorile naš svemir. Sefer
Jecira nas uči da su te 22 frekvencije
koje predstavljaju 22 hebrejska slova
alati koji se koriste za prijenos du-
hovnog bogatstva.
Prema kabali i Sefer Jecira svakim
mjesecom vladaju dva hebrejska
slova. Jedno slovo vlada planetom
Mjesec tevet je deseti mjesec u he-
brejskom kalendaru, a njegov je as-
trološki znak Jarac.
Mjesec jarca moţe se smatrati do-
brim mjesecom, jer je jarac na he-
brejskom ova riječ sadrţi ,(gedi) גדי
slova גד (gad), što znači "(dobra) sre-
ća". Međutim, u stvarnosti se jarci
ne oslanjaju na svoju sreću, i umje-
sto toga vjeruju samo u svoj na-
poran rad. Mnogi od njih imaju ten-
denciju da budu pesimisti i razviju
anksioznost ponekad sve dotle da
im je potrebna i klinička skrb.
Indikacija ovog problema se nala-
zi u priči plemena Gadovog, jednog
od dvanaest sinova patrijarha Jako-
va. Mudrost kabale uči da dvanaest
biblijskih plemena Izraela predstav-
ljaju tajne dvanaest znakova zodija-
ka. Priča o njihovom rođenju, njiho-
vim imenima i povijest svakog ple-
mena opisuje značajke samih zna-
kova zodijaka.
Priča o rođenju plemena Gadovog
u knjizi Postanka, govori nam da
kada je Gad rođen, Lea (Jakovljeva
ţena), nazvala ga je Ba-Gadu ( גד-בא
što znači, stigla je sreća, jer je Jakov
imao drugog sina). Međutim, u bib-
lijskom tekstu slovo alef koje - א
simbolizira Svjetlo Stvoritelja je nes-
talo, i napisano je בגד (značenje: iz-
daja). Ovaj nedostatak B-ţanske
Svjetlosti razlog je zašto su ljudi ro-
đeni u znaku Jarca stalno u potrazi
za ovim izgubljenim slovom ,alef - א
izgubljenim svjetlom, i to je razlog
zašto oni tako često osjećaju nedos-
tatak i anksioznost. To je razlog za-
što su oni stalno u potrazi za onim
Strana 15 Strana 15 Godina 10 Broj 10 Strana 15
turna dolazi od činjenice da je on
planet uništenja. To je zato što ga ne
zanima niti mu je stalo do potreba
fizičkog tijela, i stoga ih uništava.
Saturn nije povezan s tjelesnošću, a
ta svijest postavlja pitanje: "Zašto se
bojimo ostaviti se materijalnog?" On
nas tjera da se ponovno poveţemo s
duhovnim i shvatimo da uspjeh ne
dolazi od fizičkih stvari i to je razlog
zašto je njegov posao uništiti,
uništiti našu ovisnost o materi-
jalnom, kako bi nas se probudilo i
navelo da shvatimo da nam se
ispunjenje, zadovoljstvo i istinsko
povjerenje nikada ne moţe uzeti.
Saturn, "Veliki Učitelj", uči nas da
su duhovne i mentalne sposobnosti
koje smo stekle tijekom ţivota naša
najistinskija imovina. Samo one
nam mogu dati pravi osjećaj radosti,
sreće i povjerenja.
Jarac je od djetinjstva učio na teţi
način, da su duhovnost, smisao za
praktično, dobrota i dijeljenje jedine
prave stvari koje su vaţne. Potom je
također poznato da kako jarci stare,
oni postaju sve mlađi, budući da su
napokon u svojoj odrasloj dobi
uspjeli naučiti tajnu ţivota; da je
duhovnost u kojoj se ona (tajna)
nalazi. Oni počnu istinski uţivati u
ţivotu u svojim kasnijim godinama.
Kad Jarac shvati da je njegovo pra-
vo bogatstvo u smislu za praktično,
duhovnosti, obilju, suosjećanju i di-
jeljenju, on odvlači svoju radinost,
odanost, proračunatu prirodu i am-
bicioznost u tom smjeru, i onda ga
ništa ne moţe zaustaviti.
Spomenuli smo prije da je hebrejs-
ko slovo koje kontrolira Jarca, pre-
ma Sefer Jecira ע (ajin) koje zajedno
s ב čini ב"ע što simbolizira Sefiru
Hohma i njezin ogroman intenzitet.
Jarci imaju mogućnost zadrţati ovaj
intenzitet, ţeljeti i raditi za njega. To
je razlog zašto jarci imaju najveću
sposobnost da uţivaju u duhovnos-
ti, bogatstvu, radosti i pravoj izvje-
snosti.
Kad počne tevet mi se svi nalazi-
mo pod utjecajem Jarca i to je razlog
zašto je to velika prilika za nas da
naučimo, da vidimo svoje ţivote
kao duhovni projekt. To je savršeno
vrijeme da se napravi popis svih
duhovnih dobara koje smo nakupili
tijekom godina. To će nam dati do-
bar pokazatelj za ono što ţelimo od
ţivota, i motivirati nas da nastojimo
biti poput Jarca; uţivati u duhov-
nosti, bogatstvu, radosti i istinskoj
sigurnosti.
Prevela Tamar Buchwald
koja dominira nad znakom. Drugo
slovo vlada astrološkim znakom
mjeseca. Planet teveta je Saturn, a
njime vlada slovo ב (bet). Njegov
astrološki znak je Jarac, kojim vlada
slovo ע (ajin).
Slovo ב
Poznati Midraš nam govori da
kada je Stvoritelj htio stvoriti svemir
svako hebrejsko slovo došlo je k
njemu i molilo ga da ga koristi za
stvaranje svijeta. Na kraju je izabra-
no slovo ב - bet budući da je ono
slovo blagoslova (ברכה).
Ako razmotrimo strukturu slo-
va ב - bet vidimo da ono ima liniju
na dnu koja simbolizira zemlju.
Gornja linija simbolizira nebo, a
vertikalna linija koja ih spaja simbo-
lizira vezu između dviju sila zemlje
i neba. Ova veza između zemlje i
neba je mjesto odakle dolazi moć
blagoslova. Slovo ב - bet također gle-
da prema naprijed, a sa straţ-
nje strane je zatvoreno i to nas uči
da ako ţelimo blagoslove u našem
ţivotu uvijek trebamo gledati na-
prijed. Ako je tako, zašto smo onda
ranije kazali da su jarci pesimistični
i da se samo oslanjaju na vlastiti
naporan rad?
RABaD (Rabi Abraham Ben David
iz Poskiresa) objašnjava da moć Sa-
(nastavak s 14. stranice) Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Mjesečni Zohar: Tevet - Jarac
■
Strana 16 D ivrej Tora
Sefer Hamicvot Hakacar
Zapovijedi koje se danas mogu poštivati
kako ih je sakupio Hafec Hajim
Negativne zapovijedi
11. Negativna je zapovijed ne pokloniti se i pasti na koljena idolu
kao što kaţe Pismo, nećete im se klanjati (Šemot 20,5). Pošto je to jedan od načina štovanja blagoslovenog B-ga, ako je netko postupio na taj način prema idolu on bi zasluţio smrt kamenovanjem, čak i ako to nije uobičajeni način štovanja idola. Ako je to učinio svjesno bez [prethod-nog] upozorenja, on bi zasluţio karet [bogomdani pre-stanka postojanja]; a ako je to učinio neznajući, imao bi obavezu da prinese hatat (ţrtvu za grijeh). Tako je isto i ako netko ritualno zakolje ţrtvu, poškropi njenom krv-lju, spali njene dijelove, ili izlije ljevanicu (prinos od pi-ća): Jer ovo su načini bogosluţja blagoslovenom B-gu u Svetinji, taj zasluţuje kaznu zbog toga ako je to učinio pred idolom, čak i ako to nisu uobičajeni načini štova-nja idola. Radije treba prihvatiti smrt [ako je nuţno] i ne počiniti takav prekršaj.
Ako se nekome prosipaju novčići ili ga trn ubode u stopalo, pred idolom, on se ne bi trebao sagnuti pred idolom da ga izvadi ili da ih sakupi, jer će izgledati kao da se kla-nja i spušta na koljena pred idolom. Umjesto toga on bi mu trebao okrenuti leđa ili se okrenuti postrance.
Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za ţene.
Pozitivne zapovijedi
10. Pozitivna je zapovijed napraviti rese (cicit) „na krajevima svojih odjeća“
jer Pismo kaţe: neka si naprave rese na krajeve svojih odjeća
(Bemidbar 15,38). Kada je to odjeća koju čovjek nosi
danju, koja ima četiri kraja ili više; i dovoljno je velika
da se njome malom dječaku koji sam moţe ići ulicom,
bez da ga netko mora paziti, pokrije njegovu glavu i
veći dio njegovog tijela; i odjeća je vunena ili od lana –
ona mora imati cicit (rese) po zakonu Tore; no druga
vrsta odjeće zahtijeva cicit samo po zakonu učenjaka.
Ako se tko odjene u odjeću koja ima četiri kraja, i nije na nju
stavio cicit, on nije poslušao pozitivnu zapovijed. Dje-
čak koji zna kako se ogrnuti [pravilno – stavljajući dva
cicita ispred njega i dva iza njega] ima obavezu cicita po
zakonu učenjaka. Neophodno je biti vrlo paţljiv u vezi
zapovijedi o cicitu, jer je Pismo po vaţnosti izjednačava
sa svim micvot, vezujući ih sve uz nju: kao što Pismo
kaţe, i gledat ćete je i sjetit ćete se svih zapovijedi Vječnoga
(Bemidbar 15,39).
Na snazi je na svakom mjestu, u svako doba, za muškarce,
no ne i za ţene.
■
je ostala upaljena taj dan i još sedam nakon njega.
Čudo su tako potaknuli sami Ţi-dovi, i taj je događaj postavljen kao pouka za sve buduće generacije: us-mjerite svoje napore na ono što mo-ţete učiniti, i učinite to! Ostalo pre-pustite B-gu.
I mada naši najbolji i najiskreniji napori ne dovode uvijek do čuda, pouka je i pored toga valjana. Čak niti vjerojatnost neuspjeha u budućnosti ne bi nas trebala obes-hrabriti od bilo kojeg konstruk-tivnog djelovanja koje sada moţemo poduzeti.
Mikec
Oni ustanoviše ovih osam dana Hanuke, da hvalimo i slavimo Veliko ime Tvoje. (Sidur)
Ţidovska povijest prepuna je ču-desima koja su veća od čuda Meno-re. Zašto se ovo posljednje tako upa-dljivo slavi dok su ostala donekle potisnuta u pozadinu?
Moţda razlog leţi u tome što je većinu čuda potaknuo B-g; tj. B-g je intervenirao tako da je privremeno
Strana 17
obustavio zakone prirode kako bi Svoj narod spasio od nesreće.
Čudo Menore je bilo nešto sasvim drugo. Nakon što su porazili seleu-kidske grčke osvajače, Ţidovi su tri-jumfalno ušli u Svetinju. Tamo su otkrili da Menoru mogu upaliti sa-mo na jedan dan, pošto nije bilo ne-ukaljanog ulja. Uz to, nisu bili u mo-gućnosti obnoviti još zalihe ulja na-rednih osam dana. Bez obzira na to oni su upalili Menoru, smatrajući da je to najbolje što u tom trenutku mo-gu učiniti te su brigu o slijedećem danu odloţili za vrijeme kada ta bri-ga postane aktualna. Ta je odluka iz-mamila B-ţanski odgovor i Menora
Strana 17 Page 17 Strana 17 Strana 17 Godina 10 Broj 10
Broj 10
Strana 17
■
Godina 10 Broj 10 Strana 17
Rabbi dr. Abraham J. Twerski:
Rastimo svakoga dana
Jehuidinom garantiranju da će Binjamin biti na sigrunom, te se braća vraćaju u Egipat.
6. alija: Braća su ponovo zajedno sa Šimonom, te su pozvani da jedu za Josefovim stolom. Čini se da je sve zaboravljeno, a Josef vidi Binjamina po prvi puta nakon 22 godine.
7. alija: Josef smišlja svoj završni plan protiv braće. Njegov čuveni pehar bude stavljen u Binjaminove bisage, prisiljavajući tako braću da se vrate u Micrajim i suoče s Josefom. Godina je 2238.
1. alija: Godina je 2229. j Josef je zatvorenik već 12 godina. Faraon ima dva jednaka sna i traţi tumačenje. Peharnik se prisjeti Josefa i njegovog dara tumačenja snova, te Josef pod hitno bude doveden pred Faraona.
2. alija: Josef protumači Faraonov san i predloţi mu kako da najbolje rukovodi sa sedam godina obilja i sedam godina gladi. (Razmjeri Josefove izuzetnih sposobnosti istom će nam biti otkriveni u parši od sljedećeg tjedna.)
3. alija: Josef je postavljen za vicekralja Egipta, i provodi plan koji
je opisao Faraonu. Ţeni se Poti-farevom kćeri (Dininom kćeri) te dobija dva sina, Menašea i Efrajima.
4. alija: Otpočinju sedam godina gladi, i hrane ima jedino u Micrajimu. Josef, kojeg braća ne prepoznaju, prepoznaje njih kada dođu da kupe hranu. On ih optuţuje za izdaju i baca ih u tamnicu na tri dana.
5. alija: Josef zahtijeva da dovedu Binjamina u Egipat, te zadrţava Šimona kao taoca. Braća svoju pustolovinu ispričaju Jakovu koji odbija poslati Binjamina. Sve veća glad prisiljava Jakova da popusti
■
U najkraćim crtama: Paraša
svog mladog kralja za pravog nasljednika Dovidovog trona.
Veza između ove priče i parše je odnos između snova, sudbine, uspjeha i međunarodnog priznanja. I u parši i u haftari snovi su boţanska naviještanja. Josefova tumačenja Fa-raonovih snova odraz su boţanskog nadhnuća i mudrosti. Šlomovo poznavanje psihologije i majčinske ljubavi jednako je tako odraz boţanske mudrosti.
Uz ovu parašu inače čitamo haftaru iz Kraljevi I 3,15- 4,1. (Kada padne na Hanu-ku kao ove godine onda čitamo iz Zeharja)
Ona je među najpoznatijima među svim pričama u Navi. Godine 2924 – 840 pr.n.e., Šlomo je postao kralj. Šlomi je bilo dvanaest godina kada se uspeo na Dovidov tron, i njegova je vlast potrajala 40 godina. U vrijeme njegova kraljevanja, sagrađen je bio Bejs Hamikdaš i zavladala je do tada nezabiljeţena era mira i učenosti.
Haftara započinje nakon Šlomovog sudbonosnog sna. Za vrijeme tog sna, B-g je Šlomi darovao štogod je on poţelio. Šlomo je zatraţio mudrost, i B-g je udovoljio njegovoj ţelji. Šlomina mudrost priskrbila mu je titulu, “najmudrijeg od svih ljudi.”
Prvi test Šlomine genijalnosti bilo je klasično solomonsko rješenje, “Presjecite dijete napola.” Narod je bio zadivljen njegovom boţanski nadahnutom mudrošću te su priznali ■
U najkraćim crtama: Haftara
Page 18 Strana 18 Strana 18 Strana 18 D ivrej Tora Godina 10 Broj 10
GLAZBA
Tko je Vera Rubin, kozmička zvijezda o čijoj
smrti naši mediji šute?
Večernji 28.12.2016.
NA DRUŠTVENIM mrežama
posljednjih se dana često
prizivao što skoriji kraj 'užasne
2016.' u kojoj je svijet ostao
bez povećeg broja zvijezda kao
što su David Bowie, Leonard
Cohen, Prince i George
Michael, da nabrojimo samo
neke od najpoznatijih.
No u nedjelju 25. prosinca
izgubili smo još jednu zvijezdu
čija je smrt u našim medijima
prošla gotovo nezapaženo. Na
vječni počinak u 88. godini
života u New Jerseyu otišla je
jedna od najvećih znanstvenica
današnjice Vera Rubin zaslužna
za obrat u shvaćanju svemira
koji se u astronomiji može
usporediti s otkrićem da Zemlja
nije ravna ploča ili da se
okreće oko Sunca, a ne
obratno.
Pionirka otkrića tamne
tvari
Njezini precizni proračuni
rotacija zvijezda u galaksijama
s kraja 1960-ih i početka 1970-
ih pokazali su da osim vidljive
tvari u svemiru mora postojati i
tzv. tamna tvar. Na temelju
promatranja susjedne
Andromede, ali i drugih
galaksija, ona je uočila da
postoji nesrazmjer između
očekivanog i stvarnog kutnog
kretanja galaksija. Drugim
riječima utvrdila je da se
zvijezde na samom rubu
galaksija okreću istim brzinama
rotacije kao i one blizu njihovih
središta. U Sunčevom sustavu
planeti se, u skladu s
Newtonovim zakonima, kreću
Iz domaćeg tiska
■
to sporije što su udaljeniji od
matične zvijezde. Primjerice,
Plutonu treba oko 248 godina
da obiđe Sunce, a Merkuru oko
88 dana. Zbog neočekivano
brzog kretanja zvijezde na
rubovima galaksija trebale bi
izlijetati u svemir jer u njihovoj
okolini nema dovoljno vidljive
materije koja bi ih svojom
gravitacijom držala na okupu.
No, to se ipak ne događa.
Izračuni Vere Rubin pokazali su
da bi u galaksijama, odnosno u
aureolama oko njih, moralo
postojati mnogo više nevidljive
mase od one koju možemo
vidjeti zahvaljujući svim
vrstama elektromagnetskih
zračenja. Na temelju tih
opservacija razvijena je teorija
o tamnoj tvari koja je
izgrađena od čestica koje ne
ulaze ni u kakve interakcije s
običnom tvari osim preko
gravitacijske sile koja je
najslabija od četiri poznate sile
(slaba i jaka atomska sila,
elektromagnetska i
gravitacijska). One također ne
zrače, ne emitiraju niti
odražavaju elektromagnetske
valove, odnosno svjetlost. Zato
je tvar izgrađena od njih
nazvana tamna tvar. Brojne
kasnije opservacije, među
kojima i efekt zakretanja
svjetlosti pri prolasku kraj
velikih masa, potvrdile su
postojanje tamne tvari i dovele
do procjena prema kojima bi je
trebalo biti oko 25 posto dok
vidljive tvari ima samo pet
posto. Ostatak građe svemira
otpada na kasnije otkrivenu
tamnu energiju koje ima oko
70 posto, a koja uzrokuje
ubrzano širenje svemira.
Danas se pretpostavlja da je
tamna tvar manjim dijelom
izgrađena od neutrina, a većim
od hipotetskih masivnih čestica
nazvanih WIMP (skraćenica od
weakly interacting massive
particles).
Nepravedno ostala bez
Nobela
Rubin je za svoje doprinose
astronomiji tijekom života
dobila brojne nagrade. Postala
je druga žena iz područja
astronomije koja je izabrana u
američku National Academy of
Sciences. Godine 1993.
predsjednik Bill Clinton uručio
joj je veliko priznanje National
Medal of Science.
Međutim, mnogi smatraju da je
trebala dobiti i Nobelovu
nagradu. Emily Levesque,
astronomkinja na Sveučilištu u
Washingtonu, u lipnju je za
časopis Astronomy Magazine
rekla da je Rubin svakako
zaslužila Nobelovu nagradu jer
ju je njezin utemeljitelj Alfred
Nobel namijenio
znanstvenicima zaslužnima za
najvažnija otkrića u fizici.
„Ako tamna tvar ne odgovara
tom opisu, ne znam što
odgovara“, rekla je Levesque.
No Rubin je znala govoriti da
joj njezine brojke znače više od
slave i imena.
"Ako će mnogo godina kasnije
astronomi i dalje koristiti moje
podatke, to će biti moja
zasluga"
(Njezini su roditelji bili židovski
doseljenici. Njezin otac Philip
Cooper bio je elektrotehničar
rođen u Vilniusu. u Litvi kao
Pesach Kobchefski. Njezina
majka Rose Applebaum izvorno
je došls iz Besarabija radio za
Bell Telephone Company
izračun kilometraže za
telefonske linije.) ■