dwight nelson titanik · tao: Òmajko, kako sam roðen?Ó majka je oŁekivala kako æe joj sin...
TRANSCRIPT
1
TITANIKTITANIK
JESMO LI MI NA REDU?
Dwight Nelson
ESDEA OROSLAVJE
1999
2
Knjiæni niz
PISANO JE...
Dwight Nelson
TITANIK
Jesmo li mi na redu?
Nakladnik
ESDEA d.o.o.
Oroslavje, Hrvatska
Odgovara
Velimir ©ubert
Prijevod
Tihomir Kukolja
Lektura i korektura
Nikolina CrljiÊ
Priprema i tisak
ITG, Zagreb, 1999.
3
ESDEA OROSLAVJE
Dwight Nelson
TITANIKJesmo li mi na redu?
4
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveuËiliπna knjiænica, Zagreb
UDK 241.3
NELSON, Dwight
Titanik : jesmo li mi na redu? /
Dwight Nelson ; <prijevod Tihomir
Kukolja>. - Oroslavje : Esdea, 1999. - 28
str. ; 15 cm. - (Knjiæni niz Pisano je)
Prijevod djela: Titanic
ISBN 953-6409-08-9
990712060
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
ISBN 953-6409-08-9
5
Neπto nije u redu s naπim svijetomÆelim vam ispriËati priËu o uËeniku osnovne
πkole koji je jednog poslijepodneva pripremao
domaÊu zadaÊu. BuduÊi da mu je bio potreban
prikladan uvod, djeËak se zaputio svojoj majci ko-
ja je u kuhinji pripremala veËeru. Bez posebnog
uvoda djeËak ju je, kao grom iz vedra neba, upi-
tao: “Majko, kako sam roen?” Majka je oËekivala
kako Êe joj sin jednog dana postaviti ovakvo pita-
nje o ljudskom podrijetlu, ali u ovome trenutku
nikako nije bila spremna razgovarati o pticama i
pËelama. Da bi ga se rijeπila, odgovorila mu je
poznatom uzreËicom: “Donijela te je roda!”
DjeËak se potom zaputio u dnevnu sobu gdje
je naπao svoju baku udubljenu u pletivo. Ponov-
no, bez upozorenja, postavio je pitanje: “Bako,
kako je moja mama roena?” Baka, koja je pripa-
dala ostatku viktorijanskog doba, nije æeljela opπir-
no odgovarati na ovakvo pitanje pa je hitro odgo-
vorila: “Dijete moje, tvoju je majku donijela roda!”
“Ali, bako” — djeËak je uporno nastavio — “kako si
ti roena?” “I mene je donijela roda!” — odreeno
je odgovorila baka.
6
Poπto joj je zahvalio, djeËak se vratio za svoj
radni stol, uzeo olovku i zapoËeo uvod u zadaÊu:
“U naπoj obitelji veÊ tri naraπtaja nije bilo normal-
nog poroaja...”
Zacijelo na naπem planetu veÊ dugo nije bilo
normalnog roenja! Neπto se dogaa s ljudskom
civilizacijom na pragu novoga tisuÊljeÊa. Dakako,
u nekim dijelovima naπega svijeta i u nekim druπ-
tvenim slojevima danas je prividno bolje nego ika-
da prije. Nekima i danas cvjetaju ruæe. Ipak, nije
li Ëudno kako nismo drukËiji od putnika Titanika
koji bezbriæno putuju pod zvijezdama posutim
ponoÊnim nebom i zaneseni zvucima glazbe ni ne
slute zlo πto ih Ëeka u mrkloj ledenoj noÊi?
Jesmo li mi na redu nakon Titanika?Svijet je doslovno izgubio pamet zbog filma
“Titanik”! Ovaj film Jamesa Camerona postao je
dosad najveÊom filmskom priËom. U Meksiku je
proglaπen najgledanijim filmom, a takoer i u Sje-
dinjenim AmeriËkim Dræavama, SlovaËkoj, Fran-
cuskoj, Rusiji, Kini, Koreji i brojnim drugim zem-
ljama. U Koreji su tisuÊe ljudi Ëekale u redovima
od sedam sati ujutro kako bi kupili kartu za pred-
stavu. “Titanik” je prvi film u povijesti kinema-
tografije Ëiji je ukupni prihod prerastao 1,5 mili-
jardu ameriËkih dolara. Po prvi puta u povijesti
7
8
dodijeljena su u isto vrijeme prva mjesta filmu,
filmskoj glazbi i knjizi napisanoj na temelju filma.
Nikad dosad filmska glazba nije tako brzo raspro-
dana kao glazba ovoga filma. Pjesma “Moje srce
æivjet Êe i dalje” odmah je postala hitom posvuda
u svijetu. Od kada je “Titanik” dobio jedanaest
Oscara i time postao filmom s najveÊim brojem
postignutih priznanja, web stranice filmske kom-
panije Paramount Pictures imaju viπe od 6 mili-
juna posjetitelja dnevno.
Moæda tolika popularnost “Titanika” proizlazi
iz toga πto je film postao svojevrsnim zloslutnim
znakom naπeg vremena? Doista, u tom smislu film
odgovara zbilji danaπnjice viπe nego πto smo toga
svjesni! Za zlokobnog putovanja 1912. godine po-
gibelj je nastupila sat prije ponoÊi, za mirnoga
mora i vedre zvjezdane noÊi dok je zadimljeni odjel
prvoga razreda, smjeπten ispod drvene palube, od-
jekivao u zanosu glazbe, plesa, igre, smijeha i buË-
nih sretnih glasova. Poneki su se, bezbriæno opije-
ni, veselili i neπto viπe no uobiËajeno. Meu njima
su se nalazili najbogatiji i najpoznatiji ljudi, plo-
veÊi zajedno te kobne veËeri na brodu πto ga niπta
nije moglo ugroziti. “Ni sam Bog ne moæe potopiti
‘Titanik’” — hvalili su se neki Ëasnici neposredno
prije isplovljavanja iz engleske luke Southampton.
»ak su graditelji i vlasnici broda sveËano priseg-
nuli kako je ovo remek djelo brodogradnje ne-
9
uniπtivo. Na koncu, ovaj je brod imao 16 nepro-
pusnih odjela pozorno sastavljenih u golemo, 300
metara dugaËko, ËeliËno tijelo. “Kad bi i Ëetiri
odjela nekim sluËajem propustila vodu, joπ uvijek
bi ‘Titanik’ nastavio sigurno ploviti” — tvrdili su.
“Niti sam Bog ne moæe potopiti Titanik” — hvalili
su se neki uz smijeπak.
I zbog ovakvog osjeÊaja sigurnosti “Titanik”,
posljednja rijeË znanosti i tehnologije, popunjen
je do posljednjeg mjesta za svoje prvo putovanje
do New Yorka. Osim bogataπa na njemu su puto-
vali mnogi iz niæih druπtvenih slojeva. Viπi staleæ,
srednji staleæ, niæa klasa — svi su oni bili zastuplje-
ni dok ste se spuπtali sve dublje u utrobu broda.
Te kobne veËeri 14. travnja 1912. godine 2235
duπa napuËilo je unutraπnjost “Titanika”.
I tako, dok je orkestar zabavljao putnike pr-
voga razreda, nitko nije ni slutio kako ih u lede-
nim sjevernim vodama oËekuje najveÊa tragedija
u povijesti brodarstva. Brod je mirno sjekao va-
lovlje ledenog mora kad se, prema rijeËima preæiv-
jelih, osjetio neznatan potres πto je tek njeæno
uzdrmao 300 metara dugaËko plovilo. Nitko, osim
osoblja zaposlenog na zapovjedniËkom mostu, ni-
je ovome pridavao osobitu pozornost. “Titanik” je
jednom stranom zagrebao podvodni dio ledenog
brijega. StruæuÊi bokom uz podvodnu oπtricu le-
denjaka, duæinom cijeloga broda otvorila se naiz-
10
gled neznatna pukotina. Poput otvaraËa za limenke
oπtrica ledene sante zarezala je “Titanikov” bok i
brod je zadobio smrtnu ranu.
Æelio bih podijeliti s vama dio zapisa brodskog
Ëasnika Lightollera koji je, uz nekolicinu drugih
Ëasnika, preæivio brodolom priljubljen uz preo-
krenuti Ëamac za spaπavanje:
“Kad sam tako plivajuÊi u mraku prepoznao
okoliπ, bili smo veÊ oko pedeset metara udaljeni
od broda... Svjetla na palubi ‘Titanika’ joπ su svi-
jetlila. Joπ je uvijek izgledao veliËanstveno, onako
crn i golem, okruæen zvijezdama s tisuÊu svjetala
πto su se joπ uvijek nazirala na dijelu broda πto je
bio iznad razine vode. Od pramca pa sve do dru-
gog dimnjaka brod je veÊ bio potpuno uronjen u
vodu. Dok smo gledali ovaj zastraπujuÊi prizor,
iznenada su se sva svjetla ugasila i ostatak divov-
ske grdosije ostao je umotan u mrklu noÊ, a njegovi
su se jasni obrisi joπ uvijek nazirali.
VeÊ u sljedeÊem trenutku golemi bojleri izlet-
jeli su iz svojih leæiπta i uz zastraπujuÊu grmljavinu
probili pregrade noseÊi pred sobom sve πto im je
bilo na putu. Ova velika nesreÊa πto se odigravala
upravo pred naπim oËima sad se brzo pribliæavala
kraju. Straænji dio golemog broda sad se propeo
tako da su se kormilo i brodski vijci jasno vidjeli
iznad povrπine vode, sve dok na kraju brod nije
zauzeo savrπeno okomit poloæaj. U tom zastraπu-
11
juÊem poloæaju brod je ostao oko pola minute.
Tada, dostojanstveno i ubrzavajuÊi, ‘Titanik’ je tiho
i posljednji put zaronio kako bi potraæio svoje ko-
naËno poËivaliπte u nedostupnim dubinama hlad-
nog Atlanskog oceana.
Poput molitve Ëuo se uzdah svih koji su se
pokraj mene dræali prevrnutog Ëamca: “Nestao je!”
Na svu sreÊu, prizori πto su uslijedili bili su
obavijeni noÊnom tminom. U mrtvoj noÊnoj tiπini
vrlo jasno su se raspoznavali glasovi davljenika una-
okolo. Ne bi imalo smisla sada opisivati sve te
glasove πto ih je nemoguÊe zaboraviti. Nikad sebi
nisam dopuπtao odveÊ razmiπljati o njima. Mnogi
bi i tu noÊ preæivjeli, a mnogi bi se i kasnije osje-
Êali kudikamo bolje, da su odluËili izbrisati iz uma
te uæasne trenutke ili prepustiti vremenu da izbli-
jedi sjeÊanje na ovu straπnu tragediju.” (The Story
of the Titanic as Told by its Survivors, 299—300.)
U satima uoËi svitanja “Titanik” je potonuo.
Od 2235 putnika, njih 1522 naπlo je smrt u mraË-
nim morskim dubinama, poglavito muπkarci i put-
nici treÊeg razreda te veÊina brodskog osoblja kao
i svi Ëlanovi orkestra. Spaπeno je samo 713 putni-
ka.
12
“Titanik” — prispodoba vremena napragu novog tisuÊljeÊa
Moæda je “Titanik” viπe od priËe o ljubavi i
smrti zaljubljenih glumaca Kate Winslet i Leonar-
da DiCapria? Moæda je “Titanik” upozorenje upo-
zorenja, gotovo proroËka prispodoba o zloslutnoj
nesreÊi πto poput maËa visi nad naπim svijetom
uoËi novoga tisuÊljeÊa? Moæda, poput “Titanika”,
naπa civilizacija brzâ kroz noÊ u smjeru neizbjeæ-
ne sudbine — kudikamo pogibeljnije od one πto se
dogodila 1912. godine? Dakako, stanje na novËa-
noj burzi vrlo je povoljno za neke u pojedinim
mjestima, gospodarska slika svijeta pomaæe na-
pretku nekih zemalja, uspijevamo izlijeËiti neke
bolesti, osim onih πto joπ uvijek usmrÊuju, brojni
mirovni ugovori veÊ su potpisani, osim na mjes-
tima gdje se joπ uvijek ratuje, i æelja za ozraËjem
zabave joπ uvijek mnoge zanosi, osim onih kojima
nije do smijeha. Moæda oπtrica πto je rasporila “Ti-
tanik” sada ispod povrπine naπeg napretka otvara
utrobu naπe civilizacije? Moæda gospodarske, po-
litiËke i ekoloπke zaπtitne pregrade nisu ni pribliæ-
no sigurne od nasrtaja vode, kako smo mi to sprem-
ni vjerovati? Sve πto je potrebno jest globalna ka-
tastrofa i brod naπega svijeta nestat Êe pod vo-
dom?
Neki πapuÊu: “Mir, sigurnost, napredak!” Ipak,
ne mogu se osloboditi starog proroËanstva zapi-
13
14
sanog u drevnoj Knjizi: “Dok ljudi budu govorili:
‘Mir i sigurnost!’, baπ tada Êe se iznenada na njih
oboriti propast..., i nipoπto joj neÊe umaÊi.” (1.
Solunjanima 5,3) Te pogibeljne veËeri uoËi nesre-
Êe jednome od suvlasnika kompanije White Star
Line bio je s obliænjeg broda uruËen marconi-gram
(poruka sliËna telegramu) s upozorenjem kako “Ti-
tanik” ide ususret ledenim santama. Meutim, ovaj
suvlasnik brodarske kompanije nije obratio pozor-
nost na upozorenje, smotao je poruku, stavio je u
unutarnji dæep svojeg sakoa i pridruæio se ostali-
ma na zabavi.
Mir i sigurnost; je li iπta moglo krenuti nao-
pako? Zabavlja li se naπa civilizacija veËeras u pot-
palublju broda πto plovi u blisku tragediju? Zar je
moguÊe da smo zanemarili upozorenje πto smo ga
primili s nakanom da nas izbavi od kataklizmiË-
kog kraja?
Biblija kaæe kako mi ne moramo bitisljedeÊi
Æelim usmjeriti vaπu pozornost prema knjizi
πto i meu skepticima i meu vjernicima podjed-
nako izaziva viπe nego obiËnu znatiæelju. Ona tvr-
di kako, unatoË sliËnosti naπega svijeta s “Titani-
kom”, mi ne moramo biti sljedeÊi na redu. Ime joj
je Apokalipsa, odnosno knjiga Otkrivenje. RijeË je
15
o posljednjoj knjizi Biblije. Bez obzira vjerujete li
u Boga ili ne, dopustite svome otvorenom umu
spoznati njezinu poruku da mi ne moramo biti
sljedeÊi.
“Uto spazih nekog drugog anela gdje leti u
najviπem dijelu neba noseÊi jednu neprolaznu ra-
dosnu vijest koju mu je trebalo navijestiti stanov-
nicima zemlje: svakome narodu i plemenu, jeziku
i puku. Vikao je jakim glasom [grËki — megap-
hone]: ‘Bojte se Boga i zahvalite Mu, jer je doπao
Ëas Njegova Suda! Poklonite se Stvoritelju neba i
zemlje, mora i izvora voda!’” (Otkrivenje 14,6.7)
Ima li tu iËeg novog? U vrijeme kad su aneli
postali træiπnom robom, teπko je primijetiti bilo
kakvu novost u ovom apokaliptiËnom ulomku πto
opisuje nekakvog anela koji leti posred ponoÊ-
nog neba s hitnom porukom koju, kao kroz mega-
fon, izvikuje stanovnicima Zemlje! U Ëemu je hit-
nost i posebnost ove poruke? Valja pogledati u
Otkrivenje 14,14-16. “Potom sam imao ovo vienje:
Bijel oblak i na oblaku opazih nekoga sliËna Sinu
»ovjeËjemu kako sjedi sa zlatnom krunom na gla-
vi i oπtrim srpom u ruci. Uto neki drugi aneo
izie iz hrama i povika jakim glasom onomu πto je
sjedio na oblaku: ‘Poπalji svoj srp i æanji, jer je
doπlo vrijeme da se æanje; dozrela je æetva na zem-
lji!’ Tada onaj koji je sjedio na oblaku baci na
zemlju svoj srp, i bi poænjevena zemlja.”
16
»ak i ako ne razumijete apokaliptiËni jezik
simbola, nije vam potrebno biti vrhunskim znan-
stvenikom da bi zakljuËili kako ovi Ëudesni reci
opisuju kraj ljudske civilizacije, dakako, rabeÊi sli-
ku æetve u prenesenom znaËenju. Netko se oËito
vraÊa na naπ planet i ljudska se povijest ubrzano
primiËe kataklizmiËnom kraju. Stoga je presudno
pitanje: O Ëemu je rijeË u ovoj hitnoj poruci? Po-
gledajte sedmi redak u istom poglavlju: “Vikao je
jakim glasom: ‘Bojte se Boga i zahvalite Mu, jer je
doπao Ëas Njegova Suda! Poklonite se Stvoritelju
neba i zemlje, mora i izvora voda!’”
Nije li neobiËno πto se poziv “Bojte se Boga”
upuÊuje naraπtaju koji se “niËega ne boji”?
Prije Ëetiri godine moj je sin kupio tri ili Ëeti-
ri crne i bijele majice. Na svakoj od njih velikim
crvenim slovima bilo je ispisano: “Bez straha.” Po-
put ostalih svojih vrπnjaka Kirk nema straha. Kad
mu je bilo trinaest godina posjetili smo zabavni
park Velika Amerika u Atlanti. Pred rolerkoste-
rom zastraπujuÊeg izgleda, koji vas munjevitom
brzinom okreÊe 360 stupnjeva, poËeo me nagova-
rati: “OËe, idemo!” Iako mi se nije upuπtalo u tak-
vu avanturu, nisam imao izbora zbog svojeg “muπ-
kog dostojanstva”. Dakako, ovo je tek ilustracija
naraπtaja koji se niËega ne boji, a kojemu se upu-
Êuje poruka s Neba: “Bojte se Boga!”
17
Bojte se Boga i Njega proslaviteValja postaviti pitanje: Tko je na kraju krajeva
Bog? I πto On kaæe o samome sebi? K tome, tko
æeli upoznati Boga koji je Netko koga se treba
bojati? Odmah treba primijetiti da je izraz “bojte
se Boga” snaæan jeziËni oblik πto jednostavno ali
uvjerljivo znaËi: upoznajte Boga ozbiljno i nemojte
Ga olako otpisati jer On nije tek susjed s gornjega
kata. VeÊ od prvih stranica Biblije On nam se pri-
kazuje Stvoriteljem æivota, Izvorom æivota, Upra-
viteljem æivota i Onim koji ljubi æivot cijeloga sve-
mira i naπega svijeta. Hitnost poziva iz 14. poglav-
lja Otkrivenja nije u zastraπujuÊoj Boæjoj naravi,
veÊ u upozorenju kako Êe se vrlo brzo neπto oz-
biljno dogoditi. Drugim rijeËima, to su rijeËi po-
ziva, sliËne onima iz Knjige proroka Amosa 4,12:
“Pripravi se da susretneπ Boga svoga!”
Jedan od omiljenih mitova roenih iz tragedi-
je “Titanika” tvrdi kako su se Ëlanovi brodskog
orkestra okupili na palubi tonuÊeg broda i do po-
sljednjeg trenutka svirali krπÊansku pjesmu “Bliæe
Tebi, o Boæe moj”. Zapravo su svirali stari ever-
green “Jesen”. Ipak, nema razloga Ëuenju, buduÊi
da je sasvim prirodno pripremati se za susret s
Bogom u trenucima neposrednog suËeljavanja sa
smrÊu.
Pripravi se susresti Boga svog! To je poruka
neposrednosti kraja, poput mitske pjesme s “Tita-
18
nika”, jer se i tvoj Bog priprema za susret s tobom.
Drugim rijeËima, Otkrivenje poruËuje: “Bojte se
Boga i proslavite Ga jer se svemu pribliæio kraj!”
Kako god pristupili, rijeË je o hitnom pozivu
naπem naraπtaju na rubu vremena, da shvati Boga
ozbiljno.
Poruka naraπtaju koji Ëezne za dobrimmeuljudskim odnosima
Ovaj poziv Bog upuÊuje ponukan snagom svo-
je ljubavi prema Ëovjeku. U Knjizi proroka Jere-
mije 9,23.24 piπe: “A tko se hvaliti hoÊe, neka se
hvali time πto ima mudrost da mene spozna. Jer ja
sam Gospod koji tvori dobrotu, pravo i pravdu na
zemlji, jer to mi je milo — rijeË je Gospodnja.
»udesno je izvorno znaËenje izraza “spozna-
ti” u ovome tekstu i u brojnim drugima u Bibliji.
Odnosi se na blisku, osobnu i prisnu spoznaju
druge osobe. Bog koristi izraze kojima æeli oslika-
ti svoju bliskost s Ëovjekom. Drugim rijeËima, Bog
poruËuje: “»eznem za Ëovjekom. Molim ga da me
upozna onako kao πto ja njega poznajem, kako
bismo zajedno uæivali u bliskoj meusobnoj zajed-
nici.”
Ako je ikada bilo naraπtaja koji pronalazi smi-
sao u kvalitetnim meusobnim odnosima, onda je
to naπ naraπtaj! Posluπajte ritam srca televizijske
19
postaje MTV, i brzo Êete uoËiti glad za dobrim
meuljudskim odnosima. Posluπajte takoer hit
pjesmu iz filma “Titanik” u izvedbi Celine Dion,
“Moje srce Êe i dalje kucati!” O Ëemu to drugom
zbori ova pjesma ako ne o strasti srca koje nastav-
lja æivjeti i nakon smrtnoga oproπtaja?
Svake te noÊi vidim i osjeÊam
u svojim snovima.
Po tome znam da i dalje æiviπ.
Preko velike udaljenosti
i prostora izmeu nas
doπao si pokazati da i dalje æiviπ.
Blizu, daleko, gdje god bio,
vjerujem da tvoje srce i dalje æivi.
Ti si i u mome srcu,
i moje Êe srce nastaviti æivjeti zauvijek.
Ti si ovdje, nemam se Ëega bojati.
Znam da Êe moje srce zauvijek æivjeti.
Ovako ostajemo zajedno zauvijek.
Siguran si u mome srcu,
I moje Êe srce nastaviti æivjeti zauvijek.
Danaπnji naraπtaj gladuje za nekim oblikom
osmiπljenih meuljudskih odnosa πto bi trebali za-
uvijek preæivjeti — Ëak i preko granica smrti. Zbog
toga je biblijska slika Boga koji poziva — “Pripravi
se sresti Boga svoga!” od presudnog znaËaja.
20
Ponuda prijateljstva πto ostaje zauvijekJe li ovdje rijeË o dobroj ili loπoj vijesti? Daka-
ko, rijeË je o odliËnoj vijesti, jer upravo ona, bolje
od bilo koje vijesti, progovara o meusobnim od-
nosima πto traju zauvijek, Ëak i nakon ledenog
dodira smrti. Celine Dion ima pravo — postoji
bliska povezanost πto traje zauvijek! Moæda su
obojica — sveti Augustin, drevni crkveni nauËitelj
i Douglas Coupland, guru danaπnjeg mladog na-
raπtaja — u pravu. Augustin je ovako opisao praz-
ninu u dubini svakog ljudskog srca: “Naπa su srca
nemirna sve dok se ponovno ne smire, Boæe, u
Tebi.” Douglas Coupland pak veli u svojoj knjizi
“Æivot nakon Boga”: “Moja je tajna u tome da mi
je potreban Bog — da sam bolestan i viπe ne mogu
sam. Potreban mi je Bog kako bi mi pomogao
nauËiti davati jer viπe nisam sposoban davati, jer
viπe ne mogu biti uljudan; kako bi me nauËio
ljubiti, buduÊi da viπe ne znam ljubiti.”
Æelio bih svakako naglasiti kako se usred sve-
opÊe zbrke naπega svijeta Ëuju jasni oËajniËki
pokuπaji popunjavanja praznine πto se nalazi du-
boko u svakomu umu i srcu. I takvom svijetu,
svijetu πto je otpisao Boga, On upuÊuje hitan po-
ziv pun ljubavi: “Bojte se Boga i Njega proslavite!”
Naπoj civilizaciji i naπem naraπtaju dolazi Bog s
ponudom vjeËnog prijateljstva kroz jednostavan
ali ozbiljan poziv: “Pribliæi se Bogu — upoznaj me
21
— æelim biti tvojim prijateljem.” Pisac A. W. Tozer
kaæe: “Izgled ljudskoga roda iz temelja bi se pro-
mijenio kad bismo svi povjerovali da æivimo pod
prijateljski naklonjenim nebom te da Bog nebes-
ki, iako veliËanstven u moÊi i slavi, æeli biti naπim
Prijateljem.” (Knowledge of the Holy, 89)
Prijatelji Boæji po Isusu KristuAko æelimo spoznati kakvoÊu Boæjeg prijatelj-
stva, potrebno je samo pogledati u Isusa Krista.
Pri kraju moram s vama podijeliti najsjajniju isti-
nu: Bog beskrajnih nebeskih prostora nudi naπem
naraπtaju svoje prijateljstvo po Isusu Kristu.
Moæda vas je iznevjerila osoba koju ste najviπe
ljubili, moæda vas je odbacio braËni drug, moæda
su vas se odrekli roditelji, moæda su vas zabora-
vila vaπa djeca — ali u svijetu poremeÊenih odnosa
postoji Netko tko vam nudi vjeËnu ljubav u okruæ-
ju prijateljstva πto nikad ne prestaje i nikad neÊe
iznevjeriti.
Uvjerite se sami ËitajuÊi iz Evanelja po Ivanu
3,16.17: “Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao
svoga jedinoroenog Sina da ne pogine nijedan
koji u Nj vjeruje, veÊ da ima æivot vjeËni. Jer Bog
nije poslao Sina na svijet da sudi svijetu, nego da
se svijet spasi po Njemu.” Prikazuje li ovaj biblij-
ski ulomak Boga kao Nekoga kog se treba bojati?
22
Nikako! Cijela Biblija govori o tome kako Bog nije
netko od koga valja biti u strahu. On je Osoba s
kojom se valja sprijateljiti.
Æelite li uistinu spoznati Boga?Jedan od Njegovih najbliskijih sljedbenika
odvaæio se ovo isto pitanje postaviti Isusu noÊ uoËi
raspeÊa. Pogledajte u Evanelju po Ivanu 14,8.9:
“Filip mu reËe: ‘Gospodine, pokaæi nam Oca, i
dosta nam je!’ ‘Toliko sam vremena s vama — od-
govori mu Isus — i ti me, Filipe, nisi upoznao? Tko
je vidio mene, vidio je i Oca. Pa kako veliπ: Pokaæi
nam Oca!?’” Drugim rijeËima, Isus odgovara Fili-
pu: “Pogledaj u moj æivot, Filipe — on je slika
Boæja! ©to god ja Ëinim, Njega zastupa!”
Æelite li uistinu spoznati istinu o ovom Bogu
koji vam nudi vjeËno prijateljstvo?
U tom sluËaju pogledajte u Isusa kakvim Ga
prikazuje Biblija. Æelite li, primjerice, spoznati ka-
kav je Boæji odnos prema krivcu? Gledajte u Isusa
dok Mu gradski vjerski uglednici pred noge ba-
caju uplakanu mladu æenu, preljubnicu uhvaÊenu
u postelji s muπkarcem koji nije bio njezin suprug.
Od njega zahtijevaju da je kamenuje, prema tadaπ-
njim vjerskim i druπtvenim zakonima. Ali se Isus,
znajuÊi da ih ovi ljudi oboje æele uhvatiti u zamku,
ne daje prevariti. ZnajuÊi pobude tih visokih vjer-
23
skih uglednika Isus traæi od “onih koji su bez gri-
jeha da prvi bace kamen”.
BuduÊi da nema ni jednoga bez grijeha, jedan
za drugim tiho napuπtaju Isusa, ostavljajuÊi Ga
samoga s preljubnicom. Isus joj tiho opraπta rije-
Ëima: “Ni ja te ne osuujem; idi sada i ostavi svoj
grijeh.” ProËitajte osmo poglavlje Evanelja po
Ivanu ako æelite znati kako se Bog odnosi prema
krivcu.
Æelite li spoznati kakav je Boæji odnos prema
druπtveno odbaËenima?
Obratite ponovno pozornost na Isusa dok
Ëovjek bolestan od gube (danas ovu bolest moæe-
mo usporediti s AIDS-om) hramlje prema Njemu,
opustoπen boleπÊu od koje svi bjeæe. Ali Isus ne
bjeæi. Pun suÊuti i s ljubavlju pruæa svoju ruku i
njome dotiËe bolesno tkivo te ga ovim Ëinom is-
cjeljuje i ujedno Ëisti od druπtvene odbaËenosti.
ProËitajte prvo poglavlje Evanelja po Marku
ako uistinu æelite spoznati kako se Bog odnosi pre-
ma ljudima koje je druπtvena zajednica odbacila.
Æelite li spoznati kako se Bog odnosi prema
djeci, æenama, poreznicima, bludnicama i grjeπ-
nicima poput svih nas? Tad pogledajte u Isusa i
sami spoznajte istinu o Bogu kako je obznanjuju
Ëetiri Evanelja: Matejevo, Markovo, Lukino i Iva-
novo. Zacijelo je od svih poruka Biblije najzna-
Ëajnija poruka o Isusu. Upoznajte se s Biblijom.
24
Æelite li spoznati kako se Bog odnosi prema
onima koji Ga nijeËu, koji Ga izdaju, koji Ga Ëak
odbacuju? Tad pogledajte u Isusa u ponoÊ uoËi
Njegove smrti, dok okrutna gomila hrpimice na-
srÊe u napuπteni Getsemanski vrt. S Ëela gomile
izdvaja se Juda, izdajnik koga su napustili osjeÊaji
— dotad jedan od najbliæih Isusovih sljedbenika. I
dok Juda cjeliva Isusa vlaænim poljupcem, Isus
gleda pravo u hladne oËi svojeg izdajnika. Znate li
kako ga je Isus u tom trenutku oslovio? U Evane-
lju po Mateju 26,47-50 piπe:
“Dok je On joπ govorio, doe Juda, jedan od
Dvanaestorice, s brojnom svjetinom, naoruæanom
maËevima i toljagama, koju su poslali glavari sve-
ÊeniËki i starjeπine narodne. Njegov im izdajnik
bijaπe dao znak: ‘Koga ja poljubim — rekao im je
— taj je, Njega dræite!’ I smjesta pristupi k Isusu te
Mu reËe: ‘Zdravo, Rabbi!’ — pa Ga poljubi. A Isus
mu reËe: ‘Prijatelju, zaπto si doπao?’ Tada pristu-
piπe, digoπe ruke na Isusa i uhvatiπe Ga.”
Isus je nazvao Judu prijateljem. Ovo valja
upamtiti. »ak i kad Ga odbacujemo, Bog joπ uvijek
Ëezne za naπim prijateljstvom, jer “Bog je tako
ljubio svijet da je dao svoga jedinoroenog Sina.”
(Ivan 3,16) Da, Bog nije Netko koga se valja pla-
πiti. On je osoba s kojom valja biti prijatelj. On
nije Netko od koga moramo bjeæati. On je Netko
kome se valja utjecati.
25
Nemojte bjeæati od pogreπne osobeSljedeÊi dogaaj objavljen je u tisku istoËnog
dijela Sjedinjenih AmeriËkih Dræava. RijeË je o
æeni koja se jedne kasne veËeri vozila po pustoj
autocesti. Njezino ponoÊno sanjarenje prekinula
su svjetla velikog kamiona πto joj se sve viπe pri-
bliæavao. Poput brojnih vozaËa kamiona, i ovaj je
koristio noÊ za voænju autocestom. Kad se potpu-
no primaknuo straænjem dijelu njezinog automo-
bila, poËeo je pretjecati ovu usamljenu æenu us-
red noÊi na ameriËkoj autocesti.
Iznenada, kad je prednji dio grdosije veÊ do-
segnuo njezin prozor, bez vidljivog se razloga za-
Ëulo rikanje zraËnih koËnica i teπki se kamion po-
novno naπao priljubljen iza straænjeg dijela auto-
mobila, upuÊujuÊi zasljepljujuÊi snop svjetla u unu-
traπnjost automobila.
Pomislivπi kako se vozaË kamiona predomislio
te kako æeli voziti neπto sporije, odluËila je ubrzati
vozilo. Snaæna buka golemog kamiona πto je po-
novno brzao za njom izazivala je u njoj neugodan
strah.
Pomislila je kako prebrzo vozi i kako treba
usporiti ne bi li omoguÊila vozaËu kamiona slo-
bodno pretjecanje, ali je nakon rike zraËnih koË-
nica kamiona paniËno zakljuËila da je i njezin “pro-
gonitelj” takoer naglo usporio vozilo ostajuÊi i
nadalje priljubljen iza njezinog automobila.
26
U panici ova je æena razmiπljala kako Êe po-
bjeÊi kamionu πto je progoni. Ugledavπi iznenada
izlaz s autoceste i osvijetljenu benzinsku crpku,
naglim pokretom skrenula je s prometnice u si-
gurnost svjetala joπ uvijek otvorene benzinske crp-
ke. Meutim, isto je uËinio i vozaË kamiona.
Æena je naglo zaustavila svoje vozilo, iskoËila
iz njega i poËela pozivati u pomoÊ. Istodobno, uz
naglo koËenje golemi kamion progonitelj zausta-
vio se odmah iza njezinog automobila. Uto je vo-
zaË kamiona naglim skokom napustio sjediπte ka-
bine i, otvorivπi straænja vrata automobila, snaæ-
nim rukama iz unutraπnjosti izvukao Ëovjeka koji
se skrivao iza prednjih sjediπta.
U neko doba noÊi nepoznati se napadaË uvu-
kao u automobil ove æene i Ëekao kad Êe sam i
daleko od svih izvrπiti zloËin nad nemoÊnom ær-
tvom. Meutim, u trenutku pretjecanja vozaË ka-
miona je sa svojeg visokog sjedala uoËio skrivenog
zloËinca i odluËio spasiti æenin æivot. Ne znajuÊi
πto je posrijedi, æena je bjeæala od pogreπne oso-
be! Onaj koji ju je naizgled proganjao — bio je
jedina osoba koja ju je mogla spasiti.
Je li moguÊe da na pragu novoga tisuÊljeÊa,
na pragu vjeËnosti, poput ove nesretne æene, da-
naπnji naraπtaj “Titanika” bjeæi od Onoga koji nas
jedini moæe spasiti? Bjeæite li i vi danas? Bjeæite li
od pogreπne osobe? Bjeæimo li od jedine Osobe
27
koja nas moæe spasiti? Bog nije Netko od koga
moramo bjeæati, veÊ Netko komu valja pribjeÊi.
On nije Netko koga se treba bojati. S Njim se valja
sprijateljiti. Bog veli: “Jer znam za svoje naume
koje s vama namjeravam — rijeË je Gospodnja —
naume mira, a ne nesreÊe: da vam dadnem bu-
duÊnost i nadu.” (Jeremija 29,11) Uz ovakvo obe-
Êanje, moæete li mi ponuditi bilo kakav razlog
zbog kojega ne biste æeljeli prihvatiti Njegovo pri-
jateljstvo?
28ISBN 953-6409-08-9
ESDEA OROSLAVJE
Moæda, poput “Titanika”, naπa civilizaci-ja brzâ kroz noÊ u smjeru neizbjeæne sudbi-ne — kudikamo pogibeljnije od one πto sedogodila 1912. godine?
Zabavlja li se naπa civilizacija veËeras upotpalublju broda πto plovi u blisku trage-diju? Zar je moguÊe da smo zanemarili upo-zorenje πto smo ga primili s nakanom danas izbavi od kataklizmiËkog kraja?