e uČenje priruČnik
TRANSCRIPT
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
1/87
Faculty of Transport and Traffic EngineeringUNIVERSITY OF BELGRADE
e-UENJE U TEORIJI I PRAKSI
Prirunik za jednostavno kreiranje on-line
kurseva
B E O G R A D 2 0 0 7.
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
2/87
PREDGOVOR
Ovaj prirunik je nastao u okviru meunarodnog projekta finansiranog od
strane meunarodne organizacije WUS Austrija.
Osnovni materijal koji je korien za prireivanje ovog prirunika ine dve
studije nabavljene u okviru ovog projekta. Detaljni podaci su navedeni u literaturi.
Prirunik takoe sadri rezultate istraivanja o stilovima uenja sprovedenim
nad studentima Saobraajnog fakulteta.
Autori projekta su: dr Sneana Peji-Tarle, dr Svetlana ievi, Marijana Davidovi,
Dalibor Petrovi, mr Nataa Bojkovi
2
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
3/87
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
4/87
1. UVOD
Nalazimo se u eri intenzivnih drutvenih promena. Termini koji su nam bili
nepoznati pre samo jedne decenije postali su deo svakodnevne upotrebe.
Istovremeno, uestalost korienja prouzrokovala je konfuziju, ak se i dobroobaveteni oseaju izgubljeno i kao neznalice.
Intenzivne promene u informativno komunikacionim tehnologijama (ICT) i
paralelni rast u razvoju ovih tehnologija za potrebe edukacije je oznaka ranog 21-og
veka. Tek to smo se uhvatili u kotac sa Internet dobom uporedo dolazi e-biznis i
e-edukacija. I sa svakom promenom u tehnologiji dolazi do transformacije u
edukacionoj pedagogiji i paradigmi uenja.
Jo na poetku istraivanja tehnoloke edukacije uoeno je da glamur i
bljetavosti okruujue tehnologije esto zamagljuje prave teme.
Nije redak sluaj da institucije koje smatraju da kreiranjem web stranice i
postavljanjem teksta na nju kreiraju platformu za e-uenje. Takoe injenica je da
institucije kada investiraju velike sume novca, ljudske resurse i vreme u razvoj
sadraja e-uenja se susreu sa nezadovoljavajuim rezultatima, a
neznatnim doprinosom.
Ovim prirunikom nastojimo da demistifikujemo tehnologiju i omoguimo
pojedincima i institucijama razmatranje izbora odluka, korienja i integraciju
tehnologije u oblasti obrazovanja.
samim tim i
4
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
5/87
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
6/87
korienjem e-mail-a; distribuiranje nastavnih materijala putem Interneta, itd.), pa sve
do kurseva, obuka i treninga koji se u potpunosti realizuju u on-line okruenju.
Na organizacijama (poslovni sistemi, obrazovne ustanove) je da shodno svojim
resursima sa jedne strane i mogunostima uenika (studenata, zaposlenih) definiu u
kojoj meri i na koji nain e informaciono-komunikacione tehnologije biti
implementirane u proces uenja. Analiza karakteristika organizacije i njenog
okruenja je polazna osnova za efikasnost i efektivnost e-uenja, kako bi se izbeglo
neracionalno investiranje u opremu i kadrove i obezbedio uspeh.
e-Uenje je skup obe rei tehnologije informisanja i obrazovanje i trening.
Moe biti korisno kada se koristi kao deo dobro planiranog i odgovarajue podranog
obrazovanja i treninga, ali e-uenje ne moe u potpunosti zameniti postojee
pedagoke teorije i dostignua.
Strunjaci iz oblasti obrazovanja i strunjaci za informaciono komunikacione
tehnologije se slau u stavu da e e-uenje biti prihvaeno kada prestane da se
smatra odvojenim pojmom i pone da se smatra sastavnim delom optih uslova
uenja. Kao primer ovoga, otvoreni Univerzitet u Velikoj Britaniji, prouavao je
prihvaenost e-uenja, i shvaeno je da studenti i dalje koriste knjige, ali da
preferiraju online tehnologiju za uenje veeg dela gradiva. Ipak, njihova prouavanja
takodje pokazuju da uenici bolje obrade ranije prezentovan materijal kada je vidno
postavljen na web sajtu.
Kombinovano uenje
Kombinovano uenje je termin koji je sada u igri, naroito u prostorima
kolektivnog treninga. Jednostavno odredjen, on se odnosi na vie od jednog sredstva
uenja, najee je to kombinacija uenja pod vodstvom instruktora uz pomo
osnovnih web alata. Efektivnost dostignua kombinovanja nije nova u K-12 i viim
obrazovanjima, koja su bila mesto gde je e-uenje najvie zauzelo mesto.
Kao primer ovoga, otvoreni univerzitet u Velikoj Britaniji, prouavao je
prihvaenost e-uenja, i shvaeno je da studenti i dalje koriste knjige, ali da
preferiraju online tehnologiju za uenje veeg dela gradiva. Ipak, njihova prouavanja
takodje pokazuju da uenici bolje obrade ranije prezentovan materijal kada je vidnopostavljen na web sajtu.
e-Uenje ne eliminie postojee metode uenja i tehnologije. Ve ih
upotpunjuje kada se koristi odgovarajue.
6
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
7/87
Sistemi e-uenja
Dostignua u dostupnosti i brzini Internet prilaza i velikoj dostupnosti
korienja linog kompjutera dramatino su poveali mogunosti za korienje
tehnologije uenja. Kao rezultat stvorene su velike koliine novih proizvoda i mnoge
nove kompanije su ule na trite tehnologije uenja.
Nove kategorije proizvoda nastavljaju da se uveavaju, neki stvarajui
potpuno nove mogunosti, a drugi kombinujui postojee funkcije u nove
konfiguracije proizvoda. Moe biti izazov razgraniiti kako se ovi sistemi odnose jedni
sa drugima i kako se uklapaju u kompletno okruenje e- uenja. Hitnost e-uenja ne
znai da je postojei softver konaan. Sistemi kao sto su Student Administration,
Human Resources i Library Menagment imaju kritine elemente na okruenje e-
uenja. Izazov je efektivno unaprediti ove sisteme u primeni e-uenja.
Objekti uenja
U razmiljanju o sistemu e-uenja potrebno ga je povezati sa drugim
poslovnim terminom: objekat uenja. Objekti uenja su velike koliine belog papira,
sistema, izvetaja, istraivakog papira, i sve na razliite naine. Sa druge strane
objekti uenja su pare podataka korieni u sistemima e-uenja, oni su
autorizovani, smeteni, montirani, isporueni i prikazani. Prihvatljivije je razmiljati o
objektima uenja kao digitalnom delu kursa rangiranom po veliini i sloenosti od
crtea do celog kursa.
E-uenje ne eliminie postojee metode uenja, ve ih upotpunjuje.
7
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
8/87
3. ATRIBUTI I MOGUNOSTI E-UENJA
E-uenje se odnosi na sistematsko korienje mrenih informacija i
komunikacionih tehnologija za predavanje i uenje. U ovom poglavlju kratko
pobrojavamo kljune i unikatne atribute ovih tehnologija koji su:
a. Fleksibilnost
tehnologije
b. Elektronski pristup raznolikim multimedijalnim materijalima
koju omoguavaju mrene informacije i komunikacione
Razmiljanje:
-
-
-
Kako biste se izrazili o karaketristikama uenja vaih studenata?
Kako su se te karakteristike menjale tokom vremena?
Kako se trenutna praksa nosi sa promenljivim edukacionim okolnostima?
Fleksibilnost koju prua tehnologija e-uenja
Fleksibilni pristup informacijama i resursima je kljuni atribut mrenih
informacija i komunikacionih tehnologija. Srce koncepta fleksibilnog pristupa je ocena
karakteristika studenata. Cilj je da se pristup sadrajima i proces njegovog usvajanja
prilagodi potrebama samih studenata, a ne profesora i/ili edukacione organizacije.
Fleksibilni pristup sadraju i resursima uenja preko mrenih informacija i
tehnologija komunikacije u konvencionalnim uionicama, domovima, itaonicama i
zajednicama je definiua karakteristika onoga to je poznato kao i distribuirano
uenje (Dede, 2000, 1996). U takvom kontekstu razliite forme kompjuterske
konferencijske tehnologije mogu koristiti kao podrka kolaborativnim upitima meu
studentima koji su na razliitim lokacijama i koji esto nisu slobodni u isto vreme
(Edelson, Gordin&Pea 1999, Edelson & O'Neill 1994). Kroz domet online tehnologija
uenja uenici i predavai mogu se upustiti u sinhronizovanu kao i u asinhronizovanu
interakciju kroz prostor i vreme (Gomez, Gordin & Carlson 1995). Pomou ovih
tehnologija i tele-mentora studenti sa razliitih lokacija takoe mogu da kreiraju, dele
i vladaju sadrajem znanja i autentinim svetskim problemima. (Edelson, Pea &
Gomez 1996, Gordin, Polman & Pea 1994).
8
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
9/87
Elektronski pristup resursima baziranim na Hipermedijima i Multimedijima
Mrene informacije i tehnologije komunikacije takoe omoguuju distribuciju
sadraja predmeta u raznim media formatima koji nisu upotrebljivi unutar prostornih i
privremeno prinudnih edukativnih okolnosti kao to su uionica i tampana forma
(Dede 2000). Ovo znai da uenici u distributivnim edukativnim okolnostima mogu
pristupiti raznolikim edukativnim izvorima u formatu koji je podloan individualnom
pristupu uenja (Spiro, Feltovich, Jacobson & Coulson 1991) u vreme i na mestu koje
je njima pogodno (Pea 1994)
Ovi edukativni izvori mogu ukljuiti razliite kombinacije prikaza, kao to su:
- hiperlinkovani tekstualni materijali, inkorporiranje slika, grafika i
animacija
-
-
video elaboracija predmeta, ukljuujui intervju i panel diskusiju
hiperlinkovani multimedia elementi kao to su Quick Time Video,
simulacije, grafici i animacije
- Just in time pristupi treniranju i asistiranju preko tele-mentora, pristup
razliitim e-zajednicama, itd.
Razmiljanje
Koji potancijali e-uenja odgovaraju vaoj organizaciji?
Potencijali E-uenja koje omoguavaju online tehnologije
Istraivanja u uenju i predavanju sugeriu da ljudi ue najefektivnije
izvravanjem realnih ciljeva koji takoe sutinski motiviu (Schank, Fano, Jona, &
Bell, 1994.). Uenje se znaajno poveava kada je uvreno i smeteno u
znaajnom i autentinom kontekstu reenja problema (Barron, Schwartz, Vye,
Moore, Petrosino, Zech, Bransford, & The Cognition and Technology Group at
Vanderbuilt, 1998; Brown, Collins, & Duguid, 1989; The Cognition and Technology
Group at Vanderbilt [CTGV], 1990). Dok uenje zasnovano na cilju nije ogranieno
nijednom posebnom vrstom medija, tradicionalni sistemi uenja i obrazovanja su
pred izazovom novih tehnologija.
Primera radi, uobiajena nastava u uionicama, iako moe biti trokovno
isplativa, ograniena je u velikoj meri, fiksiranim vremenom i prostorom, i odreenoj
meri ograniava uenje u realnom kontekstu. Odtampan tekst, isto tako, iako
omoguava pokretljivost, ogranien je nemogunou da ukljui bilo ta drugo osim
slika, teksta ili ilustracija. S druge strane, mrene informacije i komunikacione
9
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
10/87
tehnologije, sa svojom vremenskom i prostornom fleksibilnou i mogunou da
podre multimedijalni sadraj bogat izvorima, pruaju nam mogunost da razvijemo
proizvodna okruenja za uenje (CTGV, 1991). Ovo su okruenja za uenje koja su
bazirana na teorijskom okviru koji je postavljen u kontekstu reavanja problema.
Glavni cilj ovakvog pristupa je kreiranje zajednikog okruenja za uenje koje
dozvoljava podrano istraivanje od strane studenata i profesora koje im omoguava
da razumeju vrste problema na koje eksperti u raznim oblastima nailaze kao i znanje
koje oni koriste kao alat. Samim, tim se kroz kombinaciju teorijskog okvira i razliitih
vetina ostvaruje koncept upotrebljivog znanja.
Za studente, budue inenjere, od velikog znaaja je projektovanja teorijskih
odrednica u konkretne primere iz prakse, kako bi se u simulaciji realnog okruenja
prepoznali ishodi uenja odreenog sadraja. Ukoliko je student u mogunosti da u
toku samog procesa uenja usvojeno teorijsko znanje testira u reavanju realnih
situacija koje ogovaraju sadraju predmeta, izglednije je da e definisani ishodi
uenja biti ostvareni.
Eksperti su poznati po tome da su upoznati sa endemijskom prirodom svojih
disciplina. Samim tim je neophodan stalni pristup brojnim izvorima i iskustvima,
ukljuujui simulaciju okolnosti, koje nisu lako sagledive u realnom vremenu.
Multimedijalnost sadraja je posebno karakteristina za bioloke, medicinske nauke i
inenjerstvo. Upravo on-line edukativne tehnologije imaju sposobnost da uvanja i
distribuiranja ovakve vrste materijala za uenje.
Razmiljanje
- Kakve prednosti vidite u prihvatanju e-learininga za potrebe uenja i
predavanja u vaoj oeganizaciji?
-
-
Kakve brige i strahove, ukoliko postoje, imate u usvajanju e-learninga?
Ispriajte nam priu (Moete li da se setite konteksta ili situacije gde je ova
mogunost primenjena? Koji su bili njeni uspesi i/ili neuspesi?)
10
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
11/87
Prilog - Lino iskustvo
Predava pun razumevanja pomae mnogo!
Volim da delim svoje lino iskustvo koje se tie online uenja. kolovao sam se za
diplomu iz Matematike na prvom mestu i iz Obrazovanja kao sporednog predmeta, bez
ikakvog online iskustva ali to je bilo pre vie od 15 godina. Nedavno, magistrirao sam
na Obrazovanju odraslih i bio upoznat sa online uenjem. to se moje osnove tie,
oduvek sam bio uplaen od iskljuivo online uenja. Moja stav je bio ako sam preiveo
sve ove godine i postigao svoje ciljeve bez njega, zato mi je onda potrebno. Bilo kako
bilo, poslednje godine mojih magistarskih studija, shvatio sam da je vano da prihvatim
ovaj trend ukoliko elim da saraujem sa svojim odraslim klijentima efektivno. Na
sreu, imao sam veoma ohrabrujueg i koji ne preti instruktora koji me je umirio u ovoj
oblasti. Mislim da osnova ima nekog efekta ali ne previe. Dobro obaveten instruktor
moe dosta pomoi smanjenju uznemirenosti oko uputanja u ovu zastraujuu vrstu
uenja. Moj prvi online kurs sa njom bio je semestar po semestar. To znai da je prvi
semestar bio posao kao i obino ali nas je delimino upoznala kako se koristi raunar.Kasniji semestar sluio je za kompletno korienje tehnologije. Dobili smo vodie i
izvore o tome kako prikupiti informacije online i kako proceniti ove informacije.
Najvanije od svega je to ona nije pretpostavljala da smo svi laici za raunare.
Obezbedila je privlanu atmosferu i bili smo slobodni da postavljamo bazina pitanja
kao to su copy i paste, slanje i otvaranje priloga i dr. Nakon ovog kursa bio sam
ohrabren da krenem na sledei kurs koji je ona vodila, potpuno online. Radili smo sa
kolskom tablom u okviru koje smo gradili system za podrku koji pomae
obogaivanju ove vrste uenja. U skladu sa ovim, ostatak mojih kurseva bio je
kompletno online i otkrio sam pogodnost i autonomiju blagotvorne za moju situaciju.
ivim sat dalje od univerziteta i bilo je potrebno da se vozim 3 puta nedeljno uvee i to
je bilo iscrpljujue.
Verujem da su neka osnova i iskustvo sa informacijama i komunikacionim
tehnologijama kritine kada se upustite u online uenje ali sada znam da dobro obuen
i instruktor pun razumevanja je ak kritiniji za uspeh u online uenju.
Anonimni autor
11
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
12/87
4. SAVREMENI TRENDOVI & PRAKSA
Savremena praksa e-uenja
Upotreba termina e-uenje rapidno raste. Zaista, sa izuzetkom klasinog,
baziranog na tampanim materijalima, otvorenog i udaljenog uenja, moe sedokazati da je pojavljivanje e-uenja direktno povezano sa razvojem i pristupom
informacijama i infrastrukturi komunikacionih tehnologija. Bez pristupa ICT
infrastrukturi, sposobnost za opstanak edukacionih aktivnosti u e-okruenju je
ugroen. Pored dostupnosti IC tehnologija, vaan preduslov za implementaciju e-
uenja je raunarska pismenost. esto obrazovne institucije smatraju da su
obezbeenjem raunarskog i Internet centra sa besplatnim pristupom za svoje
studente osigurali punu raspoloivost on-line sadraja i komunikacije, posebno za
one koji nemaju pristup od kue. Ovakva logika je esto ugroena injenicom da
studenti koji u kasnijim fazama (sa poetkom studiranja) zapoinju upotrebu ICT ne
poseduju dovoljan nivo sposobnosti i vetina za korienje on-line tehnologija.
Dodatno, potrebno je analizirati kvalitet pristupa kojim raspolau studenti
(narrowband vs broadband). UkoIiko st studenti veim delom korisnici na primer dial-
up pristupa, potrebno je voditi rauna o zahtevnosti sadraja koji se distribuiraju on-
line. Samim tim, savremena praksa e-uenja kao prvu fazu implementacije ovog
koncepta podrazumeva istraivanje upotrebe informaciono-komunikacionih
tehnologija od strane studenata.
Zato obrazovne institucije ulau u e uenje?
Osnovni razlozi:
Poveanje dostupnosti kao i smanjenje trokova informaciono-komunikacionih
tehnologija
Kapacitet ICT-a da podri i obogati klasine obrazovne prakse kroz uenje
zasnovano na izvorima i sinhronizovanoj i asinhronizovanoj komunikaciji.
Potreba za fleksibilnim pristupom mogunostima uenja od udaljenih mesta kao
to su kua, radno mesto, mesna zajednica i konvencionalna edukaciona
institucija.
Zahtevi izolovanih i nezavisnih studenata za alternativnim pristupom obrazovnim
uslugama.
Verovanje mnogih obrazovnih institucija da e im primena ICT-a omoguiti
poveanje udela na rastuem konkurentnom tritu obrazovanja
12
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
13/87
Potrebu meu obrazovnim institucijama da budu viene da idu u korak sa
vremenom (uz integraciju ICT-a) kako bi privukle panju roditelja, studenata i
drugih donatora sredstava.
Verovanje i oekivanje da e on-line uenje smanjiti trokove i poveati
produktivnost i efikasnost obrazovne institucije.
Koje su osnovne prepreke za primenu e-uenja u obrazovnim institucijama?
Motivisanje predavaa da integriu ICT u svoju nastavu
Pitanje odziva korisnika (studenata)
Problem finansijskog planiranja ICT resursa za e-uenje
Razmiljanje
Koji su osnovni motivi i prepreke za uvoenje e-uenja u vaoj organizaciji?
Kvalitet savremenih praksi e-uenja
U sredini svih ovih interesa i razmnoavanja e-uenja-a postoji velika razlika
u kvalitetu e-uenja i predavanja.
Ovo ne bi trebalo da bude nikakvo iznenaenje kao to postoje i mnogi
primeri loeg i nemarnog linog predavanja tako postoje i mnogi primeri
izvanrednosti u tom smislu.
Unazad nekoliko godina grupa odraslih edukatora sa University of British
Columbia u Kanadi sprovela je istraivanje kurseva baziranih na Web-u (Boshier,
Mohapi, Moulton, Qayyaum, Sadownik, & Wilson, 1997).
Ovo je vremenski odreena studija i ovaj prikaz web baziranog kursa bez
sumnje bie zamenjena brzim korakom promena u ovoj oblasti ali ona baca
interesantno svetlo na e-uenje i praksu predavanja koje se u celini trenutno ne
razlikuju.
Fokus ovog istraivanja bio je na aktraktivnostima i suoavanju validnosti
stand alone web baziranih kurseva. Ova istraivanja definiu stand alone kurs
kao onaj koji moe ukljuiti dopunske materijale ali moe biti kompletiran bez
interakcije licem u lice sa instruktorom (Boshier et. al., 1997, p. 327)
Od 127 sagledanih predmeta ovi istraivai su odvojili 19 kao neugodne za
prolaenje, 42 su razmatrana kao blagi uitak, 43 kao delimian uitak, 19 kao
veoma prijatni a 4 kao totalni uspeh.
13
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
14/87
Takoe su pronali da je svega nekoliko pregledanih kurseva ponudilo vie
interaktivnih mogunosti za uenika ili prilika za kolaborativnim uenjem.
Pronali su mnogo kurseva koji su delovali da imaju previe opsednutosti
izjavama ciljeva, procenama ishoda i hijerarhijskim poretkom stvari sadraja kao
suprotnost fokusu na izgradnju bogato baziranog okruenja uenja oko ponuene
teme.
Istraivai su iz studije zakljuili da je najvei izazov za graditelje web-
baziranih kurseva konceptualni a ne tehnoloki. Oni predlau da graditelji kursa treba
da se vie fokusiraju na to kako da uine njihove kurseve atraktivnijim,
pristupanijim i interaktivnijim. (Boshier et. al., 1997, p. 348).
Kao dodatak ovome i uprkos rastuem priznavanju vane uloge i funkcije
nastavnog plana u poduavanju i uenju, nastavnici ipak/sve u svemu (overall) nisu
uspeli potpuno da iskoriste mogunosti koje omoguavaju alternativne tehnologije u
uenju. Dokaz za ovo je bezbroj web site-ova univerzitetskih kurseva, koje sadre
neto malo vie od rasporeda, kratkog pregleda sadraja kursa, Power Point
prezentacija zabeleaka samog predavaa i, ponekad, primer ispitnih testova.
Umesto iskoriavanja jedinstvenih svojstava informacionih i komunikacionih
tehnologija, takva praksa daje model uenja obrazovanje je jednako prenosu
informacija, koji je tako uobiajen za klasinu razrednu praksu. Bez obzira na
sposobnosti sredstva prenosa, prirodu sadraja predmeta i potrebe uenika, veliki
deo nastavne prakse nastavlja da bude upravljen na nastavnika i orijentisan na
prenos. Retko se zaustavimo da razmislimo zato obuavamo na nain na koji
obuavamo i podravamo uenje i zato su nai nastavni prilazi zasnovani na
vrstim obrazovnim principima spoznaje i uenja.
Ovakav nain nastavne prakse doveo je do velikih frustracija za uenike i
nastavnike, od kojih su mnogi postali prilino skeptini u vezi sa prednostima novih
tehnologija u uenju, kao to su e-uenje i uopte uenje na daljinu (Kirkwood, 2000;
Rumble, 2000). Ovo je klasian problem nastavnog plana. On ima veze sa
neuspehom strunjaka za nastavni plan i predmete da osmisle takav plan nastave i
uenja koji bi najbolje odgovarali vrsti predmeta i potrebama uenika u ogranienosti
odreenih sredina za uenje. Uprkos ovome, mogu se nai i primeri dobre nastavneprakse. To su nivoi gde su nastavna iskustva paljivo oblikovana za podrku razvoja
jasno ustanovljenog rezultata uenja i, u svetlu potreba uenika, spremnosti uenika i
prirode obrazovnog konteksta.
14
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
15/87
Razmatranje sadanjeg prilaza
Ne bi trebalo vie da je potrebno ponavljati da informacione i komunikacione
tehnologije same imaju mali uticaj na kvalitet poduavanja i uenja (v. Clark, 1983;
Kozma, 1991). Nema sumnje da ove tehnologije pruaju ogromne mogunosti za
izgradnju nastavnih sredina bogatih izvorima za uenje. Meutim, one su samo
prevozno sredstvo za obrazovne razmene i, same po sebi ne mogu bitno da
unaprede poduavanje i uenje. Uprkos ovome, u trci da se se prihvati e-uenje,
mnogi nastavnici ne mogu da urade neto vie od postavljanja programa kursa i
Power Point prezentacija svojih predavanja na web site-u kursa. Ovo se ne razlikuje
mnogo od fotokopiranja takvog materijala i njegovog deljenja na asu. Dok je
postavljanje programa kursa i skripti lekcija na web vrlo korisna primena ove
tehnologije, postoji mnogo vie to informacione i komunikacione tehnologije mogu
da prue u smislu podrke poduavanju i uenju. Da bi se potpuno iskoristile
mogunosti koje ove tehnologije nude, mora se obratiti puna panja na pedagogiju
transakcije poduavanja i uenja. Ovo se odnosi na plan sredine poduavanja i
uenja, koji objedinjuje, izmeu ostalog, razmatranje kako e predmet biti
prezentovan, ta e uenici raditi, ime e se podrati uenje, kako e uenje biti
procenjeno i na koji nain e se dobiti povratna reakcija.
Ne postoji nedostatak saveta kako da se isplanira bogata sredina za e-
uenje, da bi se obezbedilo da stvaramo najbolje tehnologije uenja koje
upotrebljavamo (v. Burhess & Robertson, 1999; French, Hale, Johnson & Farr,
1999). Ustvari, po ovom pitanju nemamo ni izbora. Promenljive potrebe obrazovanja i
obuavanja kako u biznisu (poslu), tako i u viem obrazovanju, prinuavaju nas da
razmotrimo klasine pristupe poduavanju i uenju. Ovo ini da, pored ostalog,
promenu uloga nastavnika da pree iz uloge mudraca na sceni u ulogu vodia sa
strane. Ovo takoe ukljuuje izmenu prirode uenja iz voene nastavnikom u
upravljene na uenika ili centrirane na uenika. Informacione i komunikacione
tehnologije imaju znaajnu ulogu u podrci ovakvih nagovetenih promena u prirodi
poduavanja i uenja.
French, Hale, Johnson & Farr (1999) predlau tri naina na koji se moe
upotrebiti informaciona i komunikaciona tehnologija za podrku usmerene na sebe iusmerene na uenika sredine za uenje. To su:
1) poveano/uveano poduavanje Augmenting teaching
2) virtualno uenje Virtual learning
3) progresivna primena Progressive application
Poveano poduavanje se zasniva na premisi da nastavnik moe da povea
praksu u poduavanju podravajui je jednim ili sa vie aspekata aktivnosti bazirane
15
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
16/87
na ICT-u. Poveane uionice mogu da koriste sve od korienja Web-a za
distribuciju informacija o kursevima, do email komunikacije za diskusiju izmeu
uenika i nastavnika i meu uenicima i saradnju studenata preko kompjutera.
Virtualno uenje se odnosi na proces poduavanja i uenja preko Interneta bez
linog kontakta meu uesnicima. Na ovaj nain Internet zamenjuje standardna
predavanja, stvarajui nove mogunosti za usmereno na sebe i fleksibilno uenje.
Na kraju, progresivna primena se odnosi na proces primene ICT-a, bazirane na
tehnologiji progresivnog poduavanja i uenja kako se razvija samopouzdanje
uenika u korienju tehnologije i njenih prednosti. Koncept progresivne primene
tehnologije zasnovane na pojmu uenja tano na vreme, to predstavlja proces
mogunosti pristupa obrazovanju u vreme kad uenik eli neto da naui.
Razmiljanje
Kako bi e-uenje uticalo na Vau organizaciju?
Koje zamke e-uenje-a biste izbegli?
16
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
17/87
5. FUNKCIONALNI MODEL E-UENJA
Da bi se razumelo kako razliiti sistemi mogu da rade zajedno, korisno je da
imamo jednostavan model za primenu e-uenja. Slika 1 ispod predstavlja vizuelnu
prezentaciju komponenata koje stvaraju neko okruenje e-uenja i objekata kojimoraju da budu premeteni izmedju ovih komponenata. Ovo nije neki arhitektonski
referentni model za korienje od strane ininjera ve vie koncepcijski model koji
moe biti iskorien da odredi proizvode e-uenja i njihovu funkcionalnost u
okruenju e- uenja.
Meta podaci
Da bi povezali dejstvo sa ostalim komponentama, skladiteni sadraj mora
sadrati pretraujui eksponent traenih objekata i, tano opisanih informacija o
strukturi i osobinama tog objekta. Te opisane informacije zovu se meta podaci ili jo
preciznije, naueni meta podaci. Meta podaci se koriste da podre pretragu,
otkrivanje, i istraivanje nauenih objekata.
Meta podaci i sadraj arhiviranja
Ako neko pomisli na tradicionalnu biblioteku, meta podaci su jednaki
kartoteci, i sadraj je anologan knjigama. ak i u biblioteci kartice se uvaju odvojeno
od knjiga, i u digitalnom dobu sadraj skladitenja esto sadri samo meta podatke.
Skladiteni sadraj sastoji se iz razlicith formi ukljuujui tekst, grafiku, odredjenapitanja, slike, animacije, simulacije, audio, i video. Grubo fiziko skladitenje i
povraaj sadrajnih objekata mogu biti u potpunosti odvojeni od skupljenih i
obnovljenih meta podataka koji se tiu traenih objekata. Ustvari, traeni podaci
mogu biti sauvani na vie razliitih servera sa razliitim karakteristikama. Ovo je
tehnoloki prigodan pristup sticanju efikasnosti u dostavljanju stvarnog sadraja za
uenje i zato to razliiti mediji zahtevaju razliite tipove servera.
Sadraj i rukovodjenje
Premda ovo tek poinje da se deava, sadraj skladitenja moe biti deo
sadrajnog rukovodjena sistema ili mogu podravati funkcije sadrajnog rukovodjena
kao sto su: kontrolna verzija, prijavljivanje i odjavljivanje, i pristanak rukovodioca
prilikom stvaranja novog sadraja.Uvoz i izvoz funkcije potrebne za premetanje
objekata ili grupe objekata izmedju sistema takodje mogu biti namenjene sadrajnom
rukovodjenju.
17
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
18/87
Ponovno upotrebljeni podaci
Skladitenje traenih podataka omoguuje korisniku da formira, registar, i
ponovo upotrebi traene podatke. Ovo zahteva arhiviranje podataka sa traenim
meta podacima, i esto zahteva mogunost njihovog kombinovanja i poklapanja
traenih podataka koji potiu iz razliitih izvora i dostavljaju se u razliitim sistemima.
Sveukupno ponovno ubotrebljeni podaci zahtevaju uskladjivanje raznih komponenti.
Ponudjeni katalozi
Ponudjeno uenje je definisano kao sadraj koji je sakupljen kao paket
podataka (ukljuuje odredjene komponente ) koji je potom ponudjen uenicima kao
celina. Ponudjeni katalog potpada pod specijanlnu vrstu skladitenja koje sadri
ponude. Ponudjeni katalozi mogu dovesti u vezu ponude sa naunim metodama
preko kojih se dolazi do eljene diplome, sertifikacije, i ostalih eljenih kvalifikacija. U
zavisnosti od arhitekture okruenja gde se uenje odvija, ovaj katalog moe biti
integrisan sa generalnim sadrajem ili moe postojati kao odvojena komponenta.
Sadraj autorizovanih tehnika
Sadraj (i odredjenost) autorizovanih tehnika i servisa doputa ekspertima
dotine tematike i instrukcionim kreatorima da naprave i modifikuju sadraje traenih
podataka. Profesionalni instrukcioni kreatori potrauju njihova digitalna orudja da bi
ostvarili irok spektar raznih funkcija, dok medjutim gore pomenuti eksperti tee
podacima i objektima koji se lake koriste i bre ue, i obezbedjuju standardne
osnove za tek napravljene sadraje.
Razliite autorizovane tehnike koriste se za kreiranje i formatiranje razlicitih
tipova sadraja kao to su: tekst, grafika, slike, animacije, simulacije, audio i video.
Vano je za autorizovane instrumente da dozvole autorskim kapacitetima da lociraju
postojee sadraje i da ih ponovo upotrebe pre nego to ih u potpunosti rekreiraju.
Ovo zahteva instrukcione dizajnere, kapacitetne provajdere, ili stvaraoce samog
programa da to tanije odrede i obezbede meta podatke i detaljan opis njihovog
sadraja.
Sadraj konstrukcionih tehnika
Sadraj konstrukcije odnosi se na povezivanje kapaciteta objekta zajedno u
koheziji sa traenim modulima, sa navigacijom izmedju jasno definisanih objekata i
tano odredjenih podataka sklopljenih da odgovaraju sadraju. Sadraj konstrukcije
esto se obavlja uz pomoc razliitih tehnika, ee nego to se autorizovane tehnike
18
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
19/87
koriste da bi se stvorili traeni objekti, iako mnoge autorizovane tehnike koriste i
ukljuuju konstrukcione mogucnosti.
Sadraj konstrukcionih tehnika podrava kreiranje i aplikaciju ablona samog
kapaciteta koji moe biti osnova za konstanto i efikasno pakovanje sadraja i lako
upotrebljive metode uenja. Taj prototip moe biti baziran na strukturi, na
prezentaciji, i na instrukciono dizajniranim metodama, ili na sva tri. Na ovaj nain taj
ablon moemo podeliti na: uvodnu lekciju, objanjenje, primer, i zadatak; uzmimo
recimo pozadinu vaeg display-a na koju moemo postaviti va kolski ili
kompanijski logo; zajedno sa mestima za tekst, grafiku i animacije. Bilo bi od pomoi
ako bi ove postavljene ikone mogli koristiti kao podatke za uenje, i na taj nain i njih
dospremili u memoriju radi lakeg nalaenja i kasnijeg uenja. Ova konstrukcija
(assembly option) takodje nam omuguava povezivanje sa drugim izvorima
elektronskog uenja kao sto su: internet priaonice (chat rooms), internet debatni
forumi, lako praenje vanih dogadjaja u svetu i propratno edukativno internet
okruenje.
Organizator kataloga
Organizacija kataloga je proces definisanja uenja koje e biti ponudjeno
raznolikoj publici: utvrdjivanje planova za uenje (metode nivelisanja znanja i
sertifikata, naini razvijanja raunarskih vestina), rasporedjivanje izvora potrebnih za
podrku za predavanja, utvrdjivanje poslovnih procesa za registrovanje uenika u
ponudi, i pravljenje kataloga ponude koji ce biti dostupan ciljnoj publici.
Ovaj proces moe biti jako jednostavan u organizaciji koja inae izdaje mali
broj samohodnih proizvoda za uenje svojim zaposlenima ili e taj proces biti vrlo
sloen kao to je to sluaj kod velikih obrazovnih organizacija koje izdaju hiljade
kurseva koje vode instruktori velikoj i raznolikoj publici.
Sadrina organizatora kataloga je tipian interface koji dozvoljava
autorizovanom pojedincu da omogui uenje i postavi pravila za pristup, ogranienja,
cene, itd.
Organizator profila uenikaUenje se svodi na uenike, stoga sistemi za e-uenje po pravilu sadre
informacije o uenicima koji ih koriste. Ove informacije sadre: line podatke,
planove njihovog uenja (za koje zvanje se edukuju, npr.), istorijat njihovog uenja,
zvanja i diplome, procena znanja (vetina i kompetentnosti), i status uestvovanja u
aktivnom uenju (registrovanje, napredak). Zbir svih ovih informacija zove se profil
uenika i sistemi za e-uenje zahtevaju, pored ostalog, komponentu koja oraganizuje
19
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
20/87
ove profile. Organizator profila uenika ini dostupnima informacije ostalim delovima,
preuzima i obnavlja informacije o uenicima na osnovu podataka koje mu dostavljaju
ostali delovi baze e-uenja.
Nastavni plan
U zavisnosti od organizacione strukture, uenje moe biti planirano od strane
samih uenika, od strane nastavnika, nadzornika, savetnika, HR menadera (Human
Resource- kadrovi). Zajedniki elementi planiranja (koji mogu ili ne moraju biti
podrani od strane automatizovanih sistema ) su sledei:
Odredjivanje cilja uenja. Koji stepen, zvanje, diplomu, kvalifikacije ili vetinu
uenik eli da postigne?
Procena postojeeg uenja ili stepena znanja uenika. Ovo se moe izvriti
test procenom, procenom istorije uenja, ili kroz subjektivnu procenu od
strane nastavnika ili neke druge osobe.
Procena postojeeg nivoa znanja i/ili stepena vetine u odnosu na cilj uenja.
U edukaciji vieg nivoa ovo se esto naziva analizom napretka. U svetu
velikih firmi, korporacija, ovo se naziva analizom rupa u znanju.
Utvrdjivanjem nastavnog plana, obino u smislu ponude gradiva koje e im
pomoi da sa svog nivoa znanja dostignu cilj.
Valja primetiti da ovo nisu koraci koji se moraju redom ispratiti. Svi ovi koraci su u
medjusobnom odnosu koji moe zahtevati ponovnu procenu novonastale situacije.
Planiranje uenja zahteva pristup ponudi i putevima obrazovanja ponudjenim u
katalogu i pristup informaciji o uenicima iz baze podataka profila uenika. Nastavni
plan treba posmatrati kao jezgro profila uenika i uvati ga kao takvog za praenje
tekueg napretka pojedinca.
Nastavni katalog
Nastavni katalog je deo koji omuguava uenicima pristup nastavnoj ponudi i
uredjuje poslovne procese koji su vezani za taj pristup. Sloenost tog procesa moe
se menjati drastino, od obinog klika na proizvod u katalogu koji odmah obezbedjuje
pristup, do sloenog procesa koji iziskuje pristanak instruktora, proveru slobodnih
mesta, proveru prethodnih uslova neophodnih da budu ispunjeni, obraun plaanja,
metod plaanja, definisanje otkaznih rokova i mogunosti refundacije, itd.
20
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
21/87
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
22/87
Pristupanost
Profili uenika takodje mogu sadrati podatke koji se mogu koristiti za
odredjivanje metoda predavanja koje uenik koristi. Na primer, uenici oteenog
sluha mogu biti snabdeveni sa transkriptom teksta video prezentacija.
Okruenje za saradnju
Neki sistemi za e-uenje su napravljeni na temeljima sinhronizovanih
predavanja i saradnje. Nazivaju se virtuelne uionice zato to pokuavaju da proire
shvatanje fizike okoline i deavanja u uionici na internet okruenje. Iako se koriste
za e-uenje, tehnoloki pristupi virtuelnim uionicama su dosta drugaiji nego oni koji
se koriste na bazi web pretraivaa koji primarno koriste asinhronizovana
predavanja.
Neformalno uenje
Znaajni deo uenja, pogotovo u svetu korporacija, odigra se na neformalan
nain. To neformalno uenje moe sadrati stvari koje je nemogue zapisati i
formirati u reenicu. Takvi su razgovori na hodniku, kao i improvizovani primeri,
spontani treninzi, demonstracija rukama i mnogi drugi oblici koji se pokuavaju
digitalizovati i spremiti za kasniju upotrebu.
Neformalno uenje se esto odrava istim metodama saradjivanja kao i
formalno uenje. Zapravo formalno uenje je esto samo mali deo poslovnog sluaja
za implementiranje sinhronizovane saradnje, gde je neformalno uenje mnogo ee
na umu kupaca. Mnoge saradnje ukljuuju mogunost audio, video, i drugih zapisa
ija sadrina se svodi na neformalne dogadjaje. Time se prave mnogi nastavni
materijali koji mogu da se rasporede i sauvaju u sadraj za kasniju upotebu. Neki
sistemi obuhvataju alat koji omugaava da se neformalno uenje zapie i unese u
profil uenika.
Procena znanja i naini testiranja
Procena i testiranje znanja mogu biti sastavni deo nastavnog gradiva i
predavanja ili mogu biti zamiljeni kao odvojen proces. U svakom sluaju procenetestiranja znanja su kljune komponente svake vrste edukacije ukljuujui tu
zapisivanje, skupljanje, interpretiranje procena to se vri esto od strane nezavisnog
programa koji se naziva motor procene.
Motori procene se uglavnom sadre od procene autorovih mogunosti i
mogu biti korieni za stvaranje grupe pitanja od kojih su i same procene (i
22
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
23/87
ispitivanja) sastavljeni. Konstrukcioni proces se sastoji od nasumino biranih pitanja
baziranih na odredjenom kriterijumu, ak i na nekim prilagodjenijim pitanjima koja
potiu od predhotno postignutih rezultata. Tipovi pitanja koja podravaju gore
pomenuti motori procene su impresivno brojni, iako klasini direktni izbor pitanja sa
jednim tanim odgovorom je i dalje dominantan.
23
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
24/87
6. TEHNOLOKA INFRASTRUKTURA
Da bi efikasno savladali e-uenje veoma je vano imati: istu sliku o tome
kako e-uenje podrava i pomae ostvarivanje edukativnih ciljeva; sadraj e-uenja
koje tei tim ciljevima; orudje (tehnike) za stvaranje i ostvarivanje; omuguava idostavlja samo znanje; i na kraju potrebna tehnoloka infrastruktura koja e
podrati orudje i samo dostavljanje ueniku eljenog sadraja.
Tehnoloska infrastruktura mora posedovati neophodan kapacitet koji e
podrati zahteve koje e-uenje iznova potrauje u skladu sa napretkom interneta,
mora biti fleksibilna da bi podrala konstantno uveavanje korisnika, takodje mora biti
i stabilna da bi obezbedila visok stepen mogunosti i opcija za uenike, mora
obezbediti potpunu otvorenost sistema, tehnike i orudja da bi pruili uenicima
mogunost da na osnovu korienja raznih komponenti dodju do eljenog reenja, i
na kraju mora pruiti bezbednost da bi zatitila korisnike i sam sadraj sistema.
SUN Podrka tehnolokoj infrastrukturi e-uenja
The Sun Open Net Enviroment (Sun ONE )
(www.sun.com/software/sunone/) je Sun Mikrosistemi standarno baziran softver,
dizajniran, sa oprobanom platformom, i specijalizovan za pravljenje i dostavljanje
programa. On obezbedjuje irok spektar tradicionalnih softverskih aplikacija, kao i
novonastale programe bazirane na web-sitemima, i ostavlja prostor buduim
generacijama mogunosti edukacije putem raznih web-programa i aplikacija.Sun ONE arhitektura kao i iPlanet proizvodi koji otelotvoruju takvu arhitekturu su
najprigodniji za podrku zahteva koje postavlja takozvana edukacija e-uenja. Ovo je
otelotvoreno u sledeim karakteristikama:
Integrisanost: Podrano od strane otvorenih standarda i tehnologija kako bi
osigurali operativnost preko heterogenih platformi,sistema i okruenja.
Evolutivnost: Pospeuje performanse postojeih sistema a pritom prua
fleksibilnost samog servisa ''on demand''
Investiciona opravdanost: Smiljena da odgovara kako kratkoronim tako i
dugoronim potrebama same softverske arhitrekture.
Isplativost: Direktan uticaj vri na izazove koje proistiu iz samog poslovanja
kroz dokazane i pristupane proizvode
24
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
25/87
Integrisanost: Limitira trokove implementacije softvera time to je
aplikativan istog trenutka bez potrebe prilagoavanja sa ostalim ''Sun ONE''
proizvodima
Pospeivanje preduzimljivosti preduzea: Podrano od strane mrene
infrastrukture kompanije koja razume neophodnost i kritinost samih
proizvoda kao i potrebama za podrku.
KONFIGURACIJA PROIZVODA ZA ''e-UENJE''
U stvarnom svetu i okruenju funkcije koje su ve prethodno opisane su
tipino rasprostranjene u boju alata i sistema. Ovaj odeljak objanjava neke
uobiajene klase proizvoda kao i samih isporuilaca istih i funkcija ''e-uenja'' koje
oni podravaju.
Ovo grupisanje proizvoda e se kroz vremenski period promeniti u skladu
kako i trini prostor nastavlja da evoluira tj. da se razvija.
Portali za uenje
Portali za uenje spajaju alate koji su neophodni za ''e-uenje'', sadraj kao i
okruenje zadueno za isporuku i da ih organizuje tj. grupie u logine celine
bazirano na ulozi individue koja koristi dati portal. Svaka organizacija koja koristi dati
portal e definisati i organizovati detaljno uloge koje su najpogodnije njihovim
potrebama ali neke od nejeih su sledee: osoba za razvoj sadraja, instruktor,
savetnik, administrator i uenik. Portali se takoe upotrebljavaju kako bi pruili
podrku zajednicama koje se edukuju koje predstavljaju grupe ljudi koje vezuje
zajedniki interes za odreenu temu ili oblast. Portal prua nain da se identifikuju
ljudi sa slinim interesovanjima i prua alate za kolaboraciju i podele sadraja
lanovima odreene zajednice koja je identifikovana. U sferi vieg obrazovanja kole
implementiraju ove portale kao integralni deo kolske zajednice i okruenja za
uenje. Tehnologije portala i servisi su dostupni od strane irokog broja prodavaca
usluga ukljuujui specijalizovane prodavce kao to su sistemski prodavci poznatiji
pod nazivom ''blackboard'' i proizvodi namenjeni studentskoj administraciji poznatiji
pod nazivom ''people soft''.to se tie korporativne sfere LMS prodavci se tipino pozicioniraju kao
provajderi portala okruenju koje se edukuje.
Prodavci sadraja
Kao to se moe videti iz funkcionalnog modela,sadraj je taj koji predstavlja
samo srce okruenja za e-uenje.
25
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
26/87
U sferi akademskog obrazovanja,a posebno u sferi visokog obrazovanja
izdavai se trude da sadraje ponude u to je veem broju interesnih sfera. Oni da
kaemo prekrajaju postojee sadraje u one koji e najbolje odgovarati potrebama
korisnika kao to su ''kurs paketi'' ili ''kasete'' koje se mogu koristiti na
opteprihvaenim kurs menadment sistemima kao to su ''WebCt'' i ''Blackboard''
(same funkcije ovih sistema za menadment kurseva koji su primenjeni na
akademskom tritu su dalje opisani u posebnom odeljku ispod).
U korporativnoj sferi postoji odreeni broj kompanija kao to su
''smartforce'',''skillsoft'' i ''netg'' iji primarni zadatak predstavlja pruanje tkzv ''sa
police'' i ''samohodnih'' kurs paketa koje kompanije mogu nabaviti i primeniti ih kroz
svoje sisteme zamenadment uenja. Gomila ''off the shelf'' sadraja se tradicionalno
pojavljuje u oblastima kao to su ''soft skills'' (komunikacije, liderstvo,...),
informaciona tehnologija i opti poslovni menadment. Ovo je samo poetak jer se
promene deavaju u samoj raspoloivosti i irine primenjivosti alata. Postoji takoe
odreeni broj kompanija koje su specijalizovane na polju razvoja sadraja ciljanog
na specifinu vertikalnu industriju,a posebno u sferi izuzetno regulisanih industrijskih
grana kao to su zdravstvo, trasport, energija. Razvoj i napredak ka ''e-uenju'' u
ovim vertikalnim tritima je proisteklo pre svega iz potreba same industrijekao i
uslovima konkurencije. Neki veliki prodavci kao to je ''smart force'' implementiraju
njihove sadraje u svoj paket programa kako bi ponudili kompletno ''out of the box''
reenje klijentima koji preferiraju da posluju samo sa jednim prodavcem. Ovi da ih
nazovemo minimalistiki LMS (learning management system) pruaju tkzv on-line
kataloge, jednostavne profile koji su potrebni za uenje, planiranje samog uenja i
praenje samih rezultata datog programa. Izdavai se kreu u tom pravcu koji e
obezbediti svoje sopstvene LMS i LCMS okruenja kao opciju za njihove klijente.
LMS(Learning Management System)
LMS termin se primarno koristi na korporativnom tritu. FLMS (full featured
learning management systems) kao oni koje nudi ''LearnTone''
(suned.sun.com/HQ/LMS/, click2learn, Docent, IBM Mindspan reenja, Saba i Thinq)
pruaju sledee glavne funkcije (pogledati sekciju funkcionalni model koji se nalazi uovom dokumentu radi opisa ovih komponenti):
Menader profila uenja
Menader kataloga proizvoda za uenje
Planer uenja
Registar uenja
26
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
27/87
Povezanost sa okruenjem kojem se isporuuje usluga kako bi bili upoznati
sa onim to im se nudi.
Praenje isporuke i ukljuenosti u program
Procena i praenje testiranja
Procena autorskih alata
Prikuplja sadraja
Ono to predstavlja bit svega je namera da upravljaju okruenjem koje se
edukuje, omoguavajui mesto gde sadraj moe biti organizovan i prezentovan
korisnicima tj. onima koji ue, planovi uenja mogu biti rukovoeni tamo gde su
aktivnosti samog uenja i rezultata praene od strane provajdera. Veliki igrai na
podruju LMS sigurno poveavaju svoje trino uee integrisanjem samog
autorskog prava,procene i alata za isporuku u svoje proizvode.
Sistem studentske administracije
U sferi visokog obrazovanja, sistem menadmenta uenja je omoguen
integracijom sistema za menadment isporuke kursa kao to je WebCT ili Blackboard
sa studentskim administracionim sistemom kao to su PeopleSoft,SCT i Datatel.
Sistem studentske administracije upravlja sa profilima uenika, kataloga ponude,
planiranjem i registracijom samog korisnika tj. uenika. Sistem za menadment
isporuke kursa upravlja sa kompozicijom sadraja,uzajamno deluje sa autorskim
alatima, podrava isporuku samog znanja i detaljno prati rezultate.
Prodavci sistema za studentsku administraciju razmatraju proirenje njihove
proizvodne linije koje bi ukljuile menadment isporuke kursa, ali svojim veim delom
su formirali odreena partnerstva sa onim prodavcima koji prdaju ve sistem za
menadment isporuke kurseva jer su smatrali da im je to povoljnija opcija nego da
razvijaju potpuno nov proizvod sami. Ovo omoguava kako jednima tako i drugim
partnerima da se fokusiraju na one delove programa za koje su najkompetetniji jer iz
toga sledi da e zajednikim naporima krajnjem korisniku isporuiti mnogo korisniji i
kvalitetniji proizvod nego to bi to mogli uiniti da nisu u parterstvu jedni sa drugima.
Sistem za menadment sadraja uenja (CMS ili LCMS)LCMS predstavlja multi-korisniko okruenje gde ljudi koji rade na razvoju
metoda uenja mogu kreirati, sauvati, ponovo koristiti, upravljati i isporuiti digitalni
sadraj za uenje, a sve to iz centralnog spremita. Dok LMS upravlja procesima koji
okruuju samo uenje dotle LCMS upravlja procesima kreiranja i isporuivanja
samog sadraja koji je neophodan za uenje kao to se moe i zakljuiti iz samih
njihovih naziva.
27
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
28/87
Karakteristike tipinog LCMS proizvoda ukljuuju:
Alate za sastavljanje sadraja
Autorski alati sadraja uenja mogu biti ukljueni u LCMS
Integracija autorskih alata koja podrava registraciju,uvanje i povraaj
objekata bilo kojim podesnim standardom kao autorskim alatom.
Sadraj koji ima omogueno meta-data spremite (ukljuujui ureaje za
memorisanje sa nekim karakteristikama menadmenta sadraja kao i
kataloga sadraja)
Jednostavan menadment profila korisnika,mada ovi sistemi postaju
sofisticiraniji u okviru LCMS proizvoda
Sistem isporuke sadraja koji omoguava LCMS-u da locira,povrati i servisira
odreene objekte u okruenje isporuke.
Mnogi LCMS proizvodi integriu sve ove komponente i bazirani su instrukcionom
dizajnu paradigmi ili instrukionalnim teorijama. Jo jedan od alata koji se moe nai u
okviru nekih LCMS proizvoda je onaj koji koristi za promenu namene neformalnog ili
nasleenog sadraja to prosto govorei znai konvertovanje ''staroffice-a'', ''power
point-a'' ili dokumenata u Word-u u objekte za uenje koji mogu biti iskorieni od
strane LCMS.
Definisanje jednog LCMS kao odvojenog niza proizvoda je relativno nov
fenomen. Nivo sloenosti oko uenja, planiranja i vezivanja ponude poslovnim
pravilima i poslovnim procesima je mnogo manje zastupljeno u LCMS proizvodima
nego u LMS proizvodima, iako je nivo sloenosti vezan za organizaciju sadraja i cilj
obrazovanja daleko vei. Kao to moete posumnjati, prodavci LMS proizvoda
poinju da nude integrisane LCMS proizvode dok prodavci LCMS proizvoda grade
svoje LMS mogunosti. Neki prodavci (izdavai), prodavci autorskih orua, i prodavci
predavakih programa takodje razvijaju LCMS funkciju koju integriu u svoje
proizvode.
LCMS proizvodi omoguavaju firmama da razviju i ponovo upotrebe male jedinice
digitalnog instrukcionog sadraja. Ovo je od velike vrednosti. Ponovno korienje i
organizovanje gradiva koje zadaje jedan LCMS skrauje vreme potrebno za
stvaranje novih nastavnih programa i umanjuje cenu njihovog pravljenja. Eliminisanjeizlinosti gradiva ponovnim korienjem istih predmeta takoe obnavlja informacije u
tim predmetima i to na jedan laki i jeftiniji nain.
Korienjem standardizovanih nastavnih 'metadata' struktura zajedno sa uvozom
i izvozom standarizovanih nastavnih predmeta takoe omoguava novim nastavnim
predmetima da se prave i dele sa drugim nastavnim oruima i programima.
28
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
29/87
Kako bi u to veoj meri podrali ovu mogunost korienja od strane vie
sistema, novi LCMS alati su dizajnirani da budu u skladu sa standardnim
specifikacijama za metadata sadraje, pakovanje sadraja, i komunikaciju sadraja.
Autoring alati i alati za spajanje
Autoring alati, odn. alati za izradu nastavnog gradiva dolaze u 3 oblika:
1. Alati predvieni za stvaranje nastavnog gradiva u uem smislu. Ovo su
uglavnom ili delovi LCMS programa ili jednostavni alati namenjeni
ekspertima materije, kao sto je Trivantis.
2. Alati koje koriste autori sadraja i instrukcioni dizajneri, koji takoe mogu
stvarati gradivo. Ovde spadaju Macromedia proizvodi, koji poinju da
podravaju neophodne standarde.
3. Alati koji omoguavaju da se gradivo stvara koristei se standardnim
programima za obradu teksta i programima kojima se prave prezentacije. Niz
proizvoda koji naizgled dodaju makroe Star Office, Word, ili PowerPoint
dokumenti, ili takve dokumente zaviti u neki format koji je u skladu sa
standardima nastavnog gradiva. Ovi alati omoguuju dokumentima i
prezentacijama da postanu nastavni predmeti koji se mogu predavati u
odgovarajuim sistemima.
Mnogi alati za stvaranje gradiva omoguavaju utelotvorenje sadrine koja je
stvorena negde drugde preko cut i paste komandi. Alati za sastavljanje sadrine ine
isto tako to sve podatke tretiraju kao predmet nastave i kombinuju vie njih. Veina
ovih alata koji sastavljaju sadrinu su delovi LCMS proizvoda, mada su neki izdavai
i kompanije za razvoj sadraja stvorile alate koji koriste relevantne delove SCORMa (
Sharable Content Object Reference Models ) ili AICC ( Aviation Industry CBT
Committee ) standarde kao osnovu za stvaranje nastavnog gradiva. Ovi proizvodi
mogu nestati usled pojave proizvoda koji su laki za korienje. Takvi proizvodi
funkcioniu tako to prvo sagrade strukturu-kostur, a onda je popune sadrinom.
Sistemi za procenu znanjaSistemi za procenu znanja obezbeuju specijalne alate napravljene ba za
ispitivanje, testove i procene. Veina ovih sistema takoe podrava izvravanje
testiranja prema uenicima, i isporuku ovih podataka nazad nastavnom sistemu. Neki
alati odravaju sopstvenu bazu rezultata koju koriste dalje za izvetaje i analizu.
Sistemi za procenu znanja su ukljueni u: mnoge programe za pravljenje i
sastavljanje nastavnog gradiva, kao sto je Trivantis; sisteme za organizaciju uenja,
29
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
30/87
kao to su LearnTone (suned.sun.com/hq/lms/) i Docent; i organizatori kurseva, kao
to su WebCT i Blackboard.
Takoe postoje specijalizovani sistemi kao to su Question Mark ili Quiz Studio, koji
se fokusiraju samo na pravljenje, isporuku i praenje ispitivanja. Ovi specijalizovani
alati sarauju sa irokom paletom LMS, organizatorima kurseva, i okolinom
predavanja.
Sistemi za organizaciju kurseva
Ova kategorija sistema posebno preovlauje na tritu edukativnih programa,
jer je tu akcenat baen na razliite metode uenja sadrane u jednoj vrsti predavanja
koju vodi instruktor. Ovi sistemi se razlikuju od LCMS i LMS proizvoda u smislu to
se svode na ablonsko stvaranje kurseva, i oni se ugradjuju (mada ne uvek, ini se)
u baze podataka o studentima i katalokim sistemima.
Sistemi za organizaciju kurseva, kao to su eCollege, Blackboard, i WebCT imaju
sledee vidove funkcionisanja:
Sastavljanje delova kursa u nastavni program sa podrkom za navigaciju, ili
sekvenciju,
Predavanje nastavnog gradiva ueniku,
Organizaciju prijavljivanja, predavanja radova, praenja, ocenjivanja i
povratnu spregu sa korisnikom,
Pravljenje i isporuku testova, ispitivanja i procene znanja,
Ugraivanje asinhronizovanih alata kao to su otvorene i zatvorene
(upravljane) diskusije, organizaciju e-mail grupa, i razmenu dokumenata,
Ugraivanje u sinhronizovane alate kao to su Internet priaonice, table za
poruke, audio i video konferencije, itd.
Podrku za upravljanje predavaa na kursevima pruaju mogunosti kao to
su: dinaminu reviziju materijala, organizaciju zadataka, deljenje ekrana,
ake knjiice, kontrolu prijema na kurs itd.
Automatizovane alate koji podravaju ugraivanje sa sistemima za
administraciju studenata za zakazivanje asova, prijavu za asove,
uskladjivanjem rezultata studenata, i praenje tih rezultata.
Odnosei se na gore navedeni funkcionalni model, ovi sistemi podravaju rad
programa za sastavljanje gradiva, organizatorom kataloga, matine knjige uenika,
okolinu i predavanja, okolinu za saradnju, i sistem za ispitivanje/procenu. Sa obzirom
na to da neke od ovih funkcija podravaju i organizatori gradiva i administrativni
30
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
31/87
sistemi, od kljune je vanosti injenica da se one mogu ugraditi u ovakve sisteme.
Sam uspeh kurseva zavisi od te integracije.
Virtuelne uionice/Alati za saradnju
Postoji niz prodavaca koji nude svoje proizvode kao okruenja pogodna za
saradnju i optih konferencijskih sistema i formalnih sistema za e-uenje. Dosta ovih
firmi ima saveznitva sa prodavcima LMS i sistema za organizovanje kurseva koje
vrsto i esto ugradjuju u svoje proizvode.
Alati za sinhronizovano saraivanje mogu obezbediti: audio i video
konferencije, deljenje ekrana i aplikacija, sinhronizovano Web pretraivanje, deljenje
kolske table, dizanje ruku, i glasanje.
Asihronizovani alati obezbedjuju: grupe za diskusiju, grupe za organizovanje
e-pote, i audio video reprodukciju.
Za neformalno uenje, kljuna re sinhronizovanih okruenja je mogunost da
se snime i sauvaju dogadjaji koji e se moi ubudue reprodukovati.
Postoji irok niz proizvoaa i alata iz ove oblasti. Neki su dobro poznati u pravljenju
okruenja pogodnog za saradnju i oni su: Centra, Webex, Placeware, i Interwise.
31
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
32/87
7. MENADMENT SISTEMI e-UENJA
Menadment sistemi e-uenja su elektronske sredine koje omoguavaju
snabdevanje, upravljanje/menadment i administraciju niza aktivnosti uenja,
servisa, sadraja i podataka. Kao dodatak smanjenju trokova i odravanju kontrolenad svojim obrazovnim aktivnostima, menadment sistemi e-uenja (ili LMS kako se
popularno nazivaju) takoe dozvoljavaju organizaciju pomeranja kolektivnog znanja i
vetina svoje radne snage na bolji strateki nain. LMS pomau u poboljanju brzine
i produktivnosti obrazovnog procesa i komunikacije meu uenicima.
U ubrzanoj konkurentnoj ekonomskoj sredini, raste spajanje meu malim
LMS trgovcima. Veoma je mogue da e sledea generacija vie integrisanih LMS-
ova biti okarakterisana kao interfejsi laki za upotrebu i bolje modifikovani, jae
merljivosti softverskih projekata, vre usaglaenosti sa industrijskim standardima i
veih mogunosti za meusobno operisanje, kao i lake integracije komplementarnih
sistema. Stvaranje tako bogate, izmerljive, sledee generacije LMS platformi na
osnovu skice moe potrajati nekoliko godina.
Pogled na korporativnu obuku i obrazovne zajednice moe se initi da
menadment sistemi e-uenja predstavljaju kritian alat za upravljanje i razvoj
ljudskog kapitala i menanizama za poboljanje statusa svojih obrazovnih funkcija.
Nedavna istraivanja voena industrijskim analitiarem Brandonom Halom predlau
da je postojao ravnomeran rast u upotrebi LMS u obrazovanju i obuci tokom nekoliko
poslednjih godina.
Evolucija dodataka u LMS-u
Standardni dodaci sadanjeg LMS-a ukljuuju:
Organizaciju i raspored kurseva
Uee uenika i administraciju
Mogunosti nastavnog sadraja kursa
Online upravljanje razredom
Beleenje i izvetavanje o napretku uenika
Ocenjivanje i merenje rezultata
Izvetavanje postignutog i zavrenog
Upravljanje svedoanstvima uenika
Mogunosti ugoavanja
Sledea generacija LMS e vrlo verovatno imati sledee dodatne karakteristike:
32
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
33/87
Konstrukciju orijentisanu na objekat i zasnovanu na web-u
Analizu praznina u vetinama / Dodaci preliminarnog i izlaznog testa
Profilisanje i mapiranje personalizovanih puteva uenja
Nadlenost zaposlenog i upravljanje izvoenjem
Sadraj grupe i pribor za radPribor za virtualnu uionicu i saradnju uivo
Neprekidna intergracija sa drugim programnim sistemima
E-trgovina i beine mogunosti (mobilno e-uenje)
Usaglaavanje sa industrijskim standardima
Trgovci koji su u LMS biznisu ve nekoliko godina izgradili su svoju infrastrukturu
na osnovu izgradnje servera za klijente, koji predstavlja najsnaniju tehnologiju ranih
i srednjih 90-tih godina. Takoe je navedeno da je, u skorije vreme, veina sistema
koji su prvobitno razvijeni kao aplikacije servera za klijente, pretrpela velike
migracione procese prema reenjima baziranim na web-u. Nova generacija LMS-a
je prilino zasnovana na programima za gledanje (browser-based) i ne zahteva
mnogo uitavanja/prebacivanja podataka (downloadovanja) i dodataka (plug-ins-a)
na monitoru korisnika. Transformacija sa tehnologije servera klijenata na Web
aplikaciju zahteva prilian napor u rekonstruisanju/reengineering, jer originalna
aplikacija mora da bude u potpunosti prepravljena zbog fundamentalnih
konstruktivnih/projektnih razlika. Ovaj intenzivan proces moe da traje, u proseku,
18-24 meseca. Zbog ove tehnoloke i finansijske barijere mnogi trgovci sa projektomservera za klijente su odluili da razviju korisniki interfejs u potpunosti zasnovan na
web-u, ali i dalje koriste projekat servera za klijente kao interni interfejs za
obuavanje u administraciji i jo uvek zahtevaju odreene softverske programe,
dodatke ili java applet-e na monitoru korisnika.
Dananji graditelji LMS-a dizajniraju svoje projekte iz osnove na web-u,
zahtevajui samo web browser/pretraiva kao primarni korisniki interfejs. Dok
prerastanje aplikacija zasnovanih u potpunosti na web-u sigurno ne predstavlja
revolucionarni tehnoloki pomak, veliki evolucionarni proces je taj koji omoguava
brojne povoljnosti za trgovce, kupce i krajnje potroae. Za razliku od aplikacija
zasnovanih na serveru za klijente, ovi sistemi zasnovani na web-u ne zahtevaju
download-ovanje i obradu podataka na monitoru korisnika. Najbitnija prednost je
krae vreme realizacije, poboljana prilagodljivost, lake odravanje sistema,
poveani razvoj i upravljanje podacima, poboljana kontrola softvera i manje
memorijskih problema na monitoru korisnika.
33
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
34/87
Prihvatanje razvojnih/nadolazeih industrijskih standarda
Jedno od najvanijih pitanja za nastavak uspenog rasta LMS-a je prihvatanje
jednoobraznih tehnikih standarda za sadraj i komponente softvera. Pripadajui
objekti uenja, pribor za rad i LMS uglavnom meusobno ne komuniciraju ili operiu
preko razliitih platformi, inei tekim i skupim za korisnike da stvore postojei
sadraj i tehnologiju funkcionalnu u okviru svoje organizacije. Da bi se ostvarila
objektima uenja i tehnologiji mogunost ponovne upotrebe, operativne i lake za
upotrebu na vie razliitih nivoa sloenosti kroz online nastavnu sredinu, industrija e-
uenja je preduzela nekoliko inicijativa za razvoj standarda irom industrije, koji bi bili
integrisani u komplet specifikacija za razmenu, tzv. Sharable Content Object
Reference Model (SCORM). Dok su gore navedeni tehnoloki standardi daleko od
zrelih, trgovci koji se probijaju i pokuavaju da prate napredne industrijske standarde,
uvrste poverenje kupaca i vernost i, samim tim, poveaju vrednost svojih robnih
marki.
Savreni LMS i dalje evoluira
LMS korisnici ve zahtevaju dopune i funkcionalnost sledee generacije,
ukljuujui podrku beinih ureaja i isporuku offline sadraja, znanja i sadraj
mogunosti menadmenta, kao i vie interaktivnosti u nastavi. Kljune karakteristike
sledee generacije integrisanog LMS ukljuie poboljanu funkcionalnost,
modifikovanje, fleksibilnost, internu operativnost i prilagodljivost. Korisnici postaju sve
prefinjeniji i, samim tim, zahtevniji. Svi ovi predznaci, kao i signali snanog trita,
ispunjeni su zahtevima za prefinjene, vredne proizvode, koji donose pravu vrednost
korisnicima.
IZBOR MENADMENT SISTEMI e-UENJA
Izbor pravog menadment sistema e-uenja i postizanje uspene ocene
predstavlja uznemiravajui izazov. Ovo naroito vai za organizacije koje su se
oduvek oslanjale na netehnoloke metode obuavanja. Vrednujui mnoge dodatne
tehnologije koje doprinose stvaranju obuhvatne infrastrukture e-uenja, moe
eksponencijalno poveati sloenost izazova. Proces izbora LMS-a bi trebalo da budedeo sveukupnog stratekog plana e-uenja.
Prvi korak u procesu donoenja odluka u LMS-u je definisanje potreba uenja
u vaoj organizaciji. Naravno, definisanje vaih zahteva omoguava voenje analize
potreba da konstatuje koliko blisko se raspoloivi LMS moe svrstati u vae potrebe i
koji najbolje izlazi u susret vaim potrebama. Sledei korak u procesu je istraivanje
svih razumnih opcija, traei informacije u programima i od potencijalnih trgovaca, jer
34
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
35/87
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
36/87
one koje ukljuuju profesionalno miljenje i odluivanje i gde postoje vie moguih
reenja, a ne jedan taan odgovor.
Predloeno je da, dok mnogi sadanji LMS-ovi obezbeuju odline pribore za
upravljanje uenjem u okviru organizacije, oni, zapravo, vode opadanju kvaliteta i
koristi od uenja. Mnogi LMS-ovi sadre ablone koji omoguavaju stvaranje
sadraja kurseva. Ove alatke pomau onima koji nisu programeri da lako i brzo
stvore kurseve u poznatoj sredini, bez potrebe za nekom veom obukom. Ove
ugraene alatke za pisanje su dobre, ukoliko elite da brzo napravite online kurs. Na
alost, one umeju prilino da umanje kvalitet, posebno kad je stvaranje online
kurseva u pitanju, koji zahtevaju sloeno razvijanje vetina kao to su saradnja,
opisivanje i prikazivanje. Mnogi od ovih dodataka slue kao sredine za uenje tipa
prelistavanja (page-turning type), koje se sastoje od prikazivanja (tipino linearnih)
sekvenci, koje sadre gomilu informacija. Nivo interaktivnosti korisnika predstavlja
jednostavno pritiskanja dugmia ili hiperlinkova da bi se prelo na sledeu stranu.
Ponekad se sekvencama dodaju i animacije, audio ili video elementi, ali model kursa
koji je izgraen ovakvim alatima je nezanimljiva i prilino slaba zamena za jo slabiju
klasinu kolsku nastavu (Jona, Lina komunikacija, oko 2002).
Jo jedan dodatak u LMS-u koji vai za kljunu korist, je sposobnost za
automatsko praenje aktivnosti uenika. LMS-ovi su sjajni u prikupljanju,
organizovanju i izvetavanju o aktivnostima uenika i ove mogunosti su istaknute u
prodaji i reklamiranju. Na primer, da bi se mogle pratiti detaljne statistike kursa,
rezultati postignutog i aktivnost zaposlenog na nivou predmeta uenja, kao to je
vreme provedeno u aktivnosti, broj pokuaja na zadatom pitanju i vreme poetka i
zavretka kursa. Uvek prisutan problem pri ovakvom praenju detalja aktivnosti
uenika na online kursu eliminie jednu od kljunih koristi koje ovakav kurs prua, a
to je stvaranje sigurne sredine koja je oslobaena straha od neuspeha. Mogue je da
e se uenik koji je svestan da se sve belei svaki put kada pritisne neko dugme,
oseati mnogo manje komotno dok eksperimentie, pokuava i pomera svoje
granice. Mogue je da e, umesto da ui iz svojih greaka, raditi na tome da izbegne
svaku greku (Jona, Lina komunikacija, oko 2002).
Razmiljanje
Razmislite o trenutnim problemima mnogih sadanjih LMS-ova?
36
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
37/87
Pria
Iz vaeg iskustva da li su opravdani? Ako nisu, zato? Da li moete da uporedite
neko iskustvo (vae ili vaih kolega) koje odraava snagu bilo koje od karakteristika
LMS-a?
37
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
38/87
8. OSNOVNI PRINCIPI UENJA
E-uenje se odnosi na upotrebu mrenih informacija i komunikacionih
tehnologija da bi se osnaila sr procesa obrazovanja. Mogunosti koje pruaju
informacije i komunikacione tehnologije ine da nastavnici razmotre i prepraveprirodu nastavne prakse (Gibson, 1977; Turvey, 1992). Znaajan proizvod ove
prepravke ukljuuje promenu uloge nastavnika od snabdevaa i donosilaca sadraja
predmeta na moderatore i pomagae kroz poduavanje usmereno na uenika.
ta je obrazovanje usmereno na uenika / learner-centered?
Usmerenost na uenika (learner-centerdness) je uobiajeni izraz u
obrazovanju i obuavanju. U istinskim obrazovnim, usmerenim na uenika,
postavkama, uenik je poetna i krajnja taka procesa uenja i njegove potrebe su
ia kursa/programa/organizacije od prvog kontakta sa programom, kroz realizaciju
procesa, do samog kursa, uenja, ocenjivanja, praenja i rezultata. Uenik, a ne
instruktor, organizacija ili softver je taj kontrolie iskustvo uenja.
Kako izgleda obrazovanje usmereno na uenika?
Dole su navedene kritine karakteristike usmerenosti na uenika:
1. proces registracije na kurs je jednostavan
2. pribori (tehnologije) su dostupne kad god zatrebaju ueniku (uenik se ne
ubacuje u program tehnologije koji je strog i nepromenljiv)3. kurs nudi niz mogunosti za rasprave (asinhrone i sinhrone), saradnju,
interakciju i multimedijalne sposobnosti kada je to nuno
4. kurs nudi fleksibilnost podeavanja promenljivog rasporeda za sve uenike
5. kurs/program/institucija se stalno obnavlja kroz optenje sa uenicima
6. uenici su aktivni uesnici u procesu uenja, suprotno od pasivnih primalaca
7. kurs vodi uenike kroz
potvrivanje i voenje rauna o njihovom prethodnom iskustvu u uenju
pokretanje motivacije i razvijanje vrste emocionalne angaovanosti u
zadacima
prepoznavanje da je uenje socijalni in i ukljuuje ostale uenike
upotrebu problema u kontekstu i prepoznavanje konteksta uenika
odravanje svesti o kulturnim pretpostavkama i stereotipima koje mogu biti
ukljuene u kontekst
8. kurs potvruje kontekst kroz
38
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
39/87
postavljanje zadataka u disciplinarnu i profesionalnu praksu po potrebi
osiguravanje da postoji jasno izjednaavanje izmeu aktivnosti u kojima
uestvuje uenik i naina na koji e biti ocenjen
9. kurs izaziva uenike:
pitanjima koje oni unose u aktivnost i koje razviju kroz tu aktivnost
ohrabrujui ih da vide ta se moe dobiti proirivanjem znanja i da idu iza
onoga to je omogueno
stvaranjem situacija u kojima se zahteva da preuzmu odgovornost za svoje
uenje i da prekroje aktivnost spram njih
10. kurs ukljuuje praksu kroz:
demonstraciju onoga to je naueno
dobijanje odgovora kao strateku taku uenja, a takoe i prepoznavanje da
je traenje naina za dobijanje reenja jednako vano kao i ponuena reenja
razmiljanje i stvaranje smisla za svoja iskustva. Neprekidna izloenost novim
aktivnostima bez ukljuivanja i uvrivanja u okvir uenika nije dobar nain
za uenje; i
razvijanje samopouzdanja u izvoenju u praksi
Situated/ Postavljeno uenje: mise en scne smislenog uenja
Usredsreenost na uenika je u centru postavljenog uenja, koje prouava
konstruktivistika teorija o uenju. Koncept postavljenog uenja je zasnovan naverovanju da je uenje najefikasnije kada se odvija u okvirima realnih uslova u kojima
uenici jasno znaju razloge zbog kojih ue (Brown, Collins & Duguid, 1989). Ovo nije
nova teorija. Koreni postavljenog uenja se mogu nai u eksperimentalnom uenju
(Dewi, 1938) i uenju zasnovanom na problemu (Kohler, 1929; Koffka, 1935).
Upotrebom onoga to Braun i drugi nazivaju autentini zadaci, postavljeno
uenje omoguava uenicima da se udube u kulturu predmeta, ba kao to je egrt
nekog stolara udubljen u stvaranje mesta sa svojim majstorom. Slino, iskustvo u
uenju moe biti ostvareno angaovanjem uenika kognitivnim egrtstvom, to ih
uvlai i totalnu kulturu ili ekologiju predmeta.
Ekstremni pogled na postavljeno uenje dokazuje da je ne samo uenje, ve i
samo razmiljanje postavljeno i, stoga, mora biti posmatrano sa ekoloke
perspektive. Ovaj ram ugrubo je prikazan u radu Gibsona (1966), gde se naglaava
percepcija ispred memorije kao sredstva uz pomo kojega uimo. Ovaj pogled je u
suprotnosti sa modelom uenja kroz procesiranje informacija, gde je miljenje
39
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
40/87
izazvano primanjem i delanjem. Od postavljene kognitivne perspektive, pamenje
nastaje kroz interakcije sa sredinom, kada koncept memorije postane manje vaan
za objanjenje znanja.
Iz perspektive postavljenje spoznaje (kognicije) postoje dve komponente
uenja: akter/uesnik i kontekst. Znanje i inteligencija moraju biti posmatrani kao
odnos izmeu aktera i sredine. To je odnos izmeu aktera i problema, to je, ustvari,
reavanje problema. Ne bi bilo znaajno karakterisanje reavanje problema izvan
konteksta u kojem se pojavljuje. Postavljena kognitivna analiza miljenja mora opisati
obe mogunosti reavaoca problema i sve relevantne osobine sredine koju razume
reavalac problema, ukljuujui i dimenzije problema. Pristalice postavljene kognicije
su svesne vanosti interaktivne prirode sredine u kojoj se ui i njenog uticaja na
transfer od situacije u uenju, do nove situacije. Bogata situacija za uenje ima
potrebne razliite osobine za potrebne razliite mogunosti uenika.
Postavljena kognicija zahteva radikalnu redefiniciju uenja, miljenja i
znaenja inteligencije. Sa naglaskom na percepcijia, a ne na memoriji, znanje vie
nije jednostavno neto to je uskladiteno u glavi; ono je pre interakcija u posebnim
kontekstima/smislu u kojima aktivnost inteligencije ima znaaj i mesto. Kontekst
uenja, u irem znaenju, ukljuuje ljude, maine, alatke, sredina i ostali objekti i
sredstva koji mogu interagovati u ostvarivanju ekolokih odnosa reavanja problema.
Kontekst takoe ukljuuje deljenje/ razmenu kulture, razumevanje i motivaciju.
Ovakva redefinicija uenja tvrdi da je znanje proizvod aktivnog odnosa izmeu
subjekta i sredine i uenje mora da se odrava/sprovodi u vreme dok je uenik
aktivno ukljuen u sloen, realan obrazovni kontekst.
Svojstva sredine postavljenog uenja
Kritina svojstva sredine postavljenog uenja su:
mogunost obezbeivanja smisla uenja i
mogunost prilagoavanja vrstim instrukcijama.
Smisao uenja
Kad Braun, Kolins i Dagid (Brown, Collins & Duguid, 1989) razmatrajumiljenja o postavljenom uenju i kognitivnom egrtovanju, oni su vrsto voeni
stvarnim egrtovanjem (npr. egrt krojaa) kao modelom svojih analiza. Klasine
uionice ne mogz da obezbede iste uslove koje stvaran svet nudi. Neki instruktori su
dovoljno sreni da imaju mogunost da iskoriste svoje obuke/seminare/field trip i
grupne projekte. Prednost ovih dogaaja je u smislu koji daju uenicima za njihove
studije. Dok projektanti ne zaponu sa stvaranjem tehniki unapreenih sredina za
40
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
41/87
uenje, sutinsko razmatranje mora biti u znalaju koji uenici dobijaju od aktivnosti
uenja u tim sredinama.
Usidrene instrukcije / Anchored instruction
vrste/usidrene instrukcije je izraz koji su skovali Cognition and Technology
Group (Grupa za kogniciju i tehnologiju) u Vanderbiltu (1990) da bi opisali posebnu
vrstu situacija za uenje. Mogue je da postavite uenje na dva naina. Prvi je
ilustrovan na mnogim pravnim fakultetima i poslovnim kolama, gde se izdvojeni
sluaj iz stvarnog ivota upotrebljava za objanjavanje svake nove dimenzije. Po ovoj
tradiciji, mogue je susresti se sa vie sluajeva u jednoj lekciji. Ovakve situacije
mogu se shvatiti kao mikro-konteksti svake posebne teme za uenje. U poreenju sa
tim, takoe je mogue da se izdvoje makro-konteksti koji su dovoljno sadrajni i
sloeni da bi se posmatrali sa smislom iz vie perspektiva, kao to je upotreba
propratnog filma ili knjige. Oba ova tipa konteksta ili mogunosti obezbeuju
sidra/vrste oslonce za uenje.
Razmiljanje
Do koje mere se ovi principi uenja podudaraju sa vaim sopstvenim pogledima, kao
i pogledima vaih kolega?
Pria
Moete li da dovedete neko iskustvo u vezu sa ovim principima? ega se najjasnije
seate u vezi sa tim iskustvom?
Dodatni materijali za usavravanje
Ovde je navedena lista teorija o uenju od strane diplomca iz kanadskom
Univerziteta u Saskaevanu:
http:/www.usask.ca/education/coursework/802paper/mergel/brenda.htm
http:/www.tip.pszchology.org/
http:/www.tip.psychology.org/theories.html
http:/www.coe.ufl.edu/Courses/EdTech/Discipline/journals.html
http:/aera-cr.ed.asu.edu/links.html
Takoe, svidee vam se da pogledate ove teorije o uenju na sledeim sajtovima:
Ova dva sajta imaju spisak najboljih asopisa za uenje na daljinu:
41
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
42/87
9. PLANOVI SARADNJE ZA e-UENJE
Ovde emo raspravljati o izboru planova pedagoke saradnje za e-uenje,
koji pokuavaju da najbolje iskoriste prilike koje pruaju informacione i
komunikacione tehnologije. Fokus je na planu (design architecture) ovih prilaza, ane na posledicama njihovih izvravanja na uenje i poduavanje. Dokaz posledica
njihovog uticaja na poduavanje i uenje moe se nai u njihovim posebnim
primenama (v. reference navedene u tekstu).
Raspodeljeno/raireno uenje zasnovano na problemu
Uenje zasnovano na problemu (problem-based learning) PBL je u irokoj
upotrebi u poduavanju i uenju koji upotrebljavaju nastavni problem kao osnovno
sredstvo uenja i poduavanja. Analiza i prouavanje ovog problema ukljuuje
nekoliko faza koje se ire tokom perioda rada u grupi i individualnog uenja (Barrows
& Tamblyn, 1980; Schmidt, 1983; Evensen & Hmelo, 2000). Raspodeljeno uenje
zasnovano na problemu odnosi se na upotrebu ove strategije u sredini mrenog
uenja i poduavanja (v. sl. 1).
Proces poinje izlaganjem problema u obliku sluaja ili vinjete preko mree
(v. sl. 1: Izlaganje problema). Uenici samostalno rade na analiziranju problema. Oni
online objanjavaju pojavu problema u sluaju (v. sl. 1: Izraavanje prvog utiska o
problemu). Kao deo vebe oni ustanovljavaju ta znaju i ne znaju o datom problemu i
odluuju o svom samostalnom istraivanju (v. sl. 1: Istraivanje problema i prvihutisaka). Zatim rade samostalna istraivanja i izvetavaju grupu o rezultatima preko
mree. Posle doprinosa svih uenika sledi ponovno ocenjivanje problema i prvi utisci
su, najverovatnije, izmenjeni (v. sl. 1: Izmena prvih utisaka o problemu). Sve ovo je
praeno pripremom i predstavljanjem kritinog/kljunog prikaza, to predstavlja linu
sintezu rasprave koja sledi preko mree (v. cl. 1: Pripremanje i slanje izvetaja o
kritinom/kljunom prikazu).
Slika 1. Raspodeljeno PBL
Raspodeljeno uenje zasnovano na problemu
Predstavljanje problema
Nacrt situacije problema i njegove osobine
Opisivanje proces uenja i definisati zadatak
Uesnici alju svoje prve utiske o problemu
42
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
43/87
Predmet debate
Uenici
problemu
Hipoteze Metod
odabiraju
Podaci
podatke
meusobno ih dele
i
opisuju Uenici
o problemu
navode Uenici identifikuju Uenici sakupljaju
strategiju
sakupljanja
podataka
svoje prve utiske o svoje pretpostavke i
Uesnici istrauju problem i svoje prve utiske
Predmet debate
Uenici
objanjavaju
prve utiske
Predmet debate
nove ili
Hipoteze
Hipoteze
Uenici
i fokus
Metod
svojih razmotre
planove
svoje
akcije
Podaci
dodatne podatke i
meusobno ih dele
proiruju Uenici se slau da Uenici prikupljaju
opravdavaju svoje pretpostavki
ukoliko je potrebno
Metod
prerauju Uenici
prilagoavaju
plan akcije
Podaci
Uenici sakupljaju
svoj dodatne podatke i
meusobno i dele
Uesnici mogu preinaiti svoje prve utiske o problemu
Uenici identifikuju Uenici
probleme
srodne svoje pretpostavke
Uesnici pripremaju i alju izvetaje o bitnim zakljucima
U ovoj kasnoj fazi uenici prikazuju izvetaj o bitnim zakljucima, to povezuje
raspravu koja nastaje u sredini uenja kroz saradnju. Ovo je vie od izvetaja o tome
ta se desilo i odrazilo na pojedinanom razumevanju problema.
Najvei deo zadatka za uenje u ovom modelu deava se u elektronskoj
sredini, podranoj kompjuterskom komunikacionom tehnologijom (v. Naidu & Oliver,
1996). Za svaku temu navedenu na kursu, iskustvo uenja u ovakvoj elektronskoj
sredini moe se razvijati u stadijumima tokom odreenog perioda, npr. etiri nedelje.
Prve nedelje uenici treba da izraze svoje prve utiske o iznesenim problemima. Oni
razvijaju neke pretpostavke u vezi sa problemom, koje sadre uzroke, posledice i
mogua reenja, skiciraju koje e korake preduzeti u potrazi za dokazima da bi
podrali svoje pretpostavke, a zatim skupiti dokaze. Potom alju ove komentare u
elektronsku sredinu da bi svi mogli proitati svaije pristupe razumevanju i reavanju
istog problema. Druge nedelje, posle itanja poetnih reakcija i komentara
sopstvenih i tuih misli, uenici ponovo proveravaju svoje vienje problema. Proiruju
i pomeraju fokus svojih pretpostavki u vezi sa problemom i, ukoliko je potrebno,
preinaavaju svoje pretpostavke i strategije za prikupljanje podataka, a zatim to alju
u elektronsku sredinu. Tree nedelje, zbog online rasprave, uenici bi trebalo da
43
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
44/87
mogu da identifikuju nova ili srodna pitanja, preinaavaju svoje pretpostavke u vezi
sa problemom i, moda, modifikuju svoje strategije za reavanje problema. etvrte
nedelje spremaju i izlau svoje sopstvene izvetaje kljunih razmatranja/osvrta u
elektronskoj sredini. Ovo ukljuuje zavrni komentar na problematinu situaciju i na
koji nain su je reavali.
Razmiljanje
Koje su mogunosti da ovakav prilaz saradnikom uenju/uenju u saradnji prui va
obrazovni kontekst?
Pria
Poveite neko iskustvo u kome je ovakav prilaz ili neki njegov nagovetaj bio
primenjen. Koje su njegove prednosti i nedostaci?
Kompjutersko uenje kroz saradnju na osnovu kljunog sluaja
Ovaj pristup fokusira panju na stvaranje sredina za uenje koje podravaju
grupe uenika koji razmatraju kljune sluajeve sa svog radnog mesta (Wilson,
1996). Model uenja i nastave koji oliava sutinu ovog pristupa je Kompjutersko
uenje kroz saradnju na osnovu kljunog sluaja (v. sliku 2). Tako se naziva jer
integrie razmatranje na i u aktivnosti, uenje kroz saradnju i kompjutersku
komunikaciju u model za uenje i nastavu. Ovakav model uenja inspirisan je,
izmeu ostalog, injenicom da je uenici redovno nailaze na kljune sluajeve na
radnom mestu koje prikazuju kao mogunosti za uenje (v. Naidu & Oliver, 1999).
Model slui da naui uenike da prepoznaju ove kljune sluajeve kao mogunosti za
uenje, da se odnose kritino prema njima u toku rada i, na kraju, podele svoja
razmiljanja u sredini kompjuterskog uenja kroz saradnju (copmputer supported
collaborative learning environment CSCLE).
Kljuni sluaj (sa radnog mesta) predstavlja uenik sa mogunou za osvrt o
toku rada. Uenici mogu to da urade pisanjem dnevnika, tj. izvetaja o prikazanim
mogunostima za uenje. Dnevnik belei nain na koji neko pristupa sluaju, njegove
uspehe i padove i sva ostala pitanja koja treba reiti (npr. stvari koje nisu u
potpunosti razumeli ili koncepte koji nisu imali smisla). Kljuna osobina ovih
dnevnika je da se oni koncentriu na proces uenja. To nije dnevnik dogaaja, niti
izvetaj preduzetog rada, ve lini izvetaj o okolnostima kada se pojavilo ili je moglo
da se pojavi uenje. Dnevnik uenja takoe povezuje prethodno uenje do trenutne
prakse i ima retrospektivno i reaktivno dejstvo.
44
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
45/87
Slika 2: Kompjutersko uenje kroz saradnju na osnovu kljunog sluaja
Kompjutersko uenje kroz saradnju na osnovu kljunog sluaja
Faza 1: Identifikovanje kljunog sluaja na CSCLE
Identifikovanje
sluaj
bitan
sa
Opis Svojstva Uenje
svojstva o tome ta im se
ovog desilo, u smislu
koje dobiti u nauenom
Uenici identifikuju Uenici opisuju Uenici identifikuju Uenici razmiljaju
aspekte
radnog ovaj sluaj u smislu posebna
gde i kako bez sluaja
mesta, koji im je ta se desilo, kada, ili
otkrivanja imena i izdvajaju od ostalih
identiteta iz svog iskustva
Faza 2: Prikazivanje svog dnevnika uenja na CSCLE
Uenici alju svoje utiske (tj. dnevnike uenja) u kompjutersku sredinu. To:
Pomae da se sete ta se sve desilo kao deo kljunog sluaja
Razjanjava njima samima i drugima, zato su uradili to to su uradili
Procenjuje postupke i uesnika u sluaju
Skicira ta je trebalo, a ta nije trebalo da se uradi, u retrospektivi
Pokazuje kako bi se ponaali pri slinim sluajevima u budunosti
Opisuje ta misle da su nauili iz ovog kljunog sluaja
Faza 3: Rasprava o dnevnicima uenja na CSCLE
Prikaz njihovih dnevnika na opisani nain je prvi zadatak ove vebe. Poto su to
odradili, uenici paljivo prouavaju sve prikazane dnevnike.Uenici pokuavaju da daju pronicljive komentare i posmatranja o tuim dnevnicima,
pruajui im podrku, ohrabrenje i korisne predloge, zasnovane na sopstvenom
znanju ili linom iskustvu.
Faza 4: Teorija i praksa
Poslednja faza se tie uenika i veze izmeu teorije i prakse.
Ovaj proces bi trebalo da vodi zbirnom Kljunom utisku (Critical Reflection), koji bi
trebalo da je fokusiran na:
Stepen do koga uenik smatra da mu je teorija pomogla u savladavanju
kljunog sluaja na koji su naili u radu.
Dovoljnost i nedovoljnost njihovog teorijskog znanja u vezi sa izvoenjem
tokom tog kljunog sluaja
Prosveenost koju moe dobiti od razmiljanja o dnevnicima njegovih kolega i
razmiljanjima njegovih kolega o njegovom dnevniku.
45
-
7/28/2019 E UENJE PRIRUNIK
46/87
Uenici su ukljueni u proces uenja o kljunom sluaju na fazni nain. Faza
1 u procesu ukljuuje identifikovanje kljunog sluaja. Uenici ovo ine
indentifikovanjem sluaja sa svog radnog mesta, a za koji smatraju da je od vanosti.
Oni opisuju ta, kada, gde i kako ovog kljunog sluaja, ukljuujui i njegova
posebna svojstva i, to je jo vanije, korist od uenja iz ovog sluaja. Faza 2
ukljuuje izlaganje dnevnika uenja na mrei. Ovaj dnevnik daje grupi nacrt prirode
sluaja i razloge za korake koje je preduzeo uenik tokom suoavanja. Ovo ukljuuje
napomene ta je trebalo, a ta nije trebalo da se uradi i izvuenu korist od sluaja.
Faza 3 ukljuuje raspravu o dnevnicima koje su svi uenici poslali na sistem.
Uenici pokuavaju da daju svoja opaanja o tuim dnevnicima sa jasnom namerom
uenja iz razmene iskustva koje se deli preko elektronskog prostora.
Na kraju, faza 4 govori o spajanju teorije i prakse, tj. podravanje teorije
kroz praksu i upoznavanje prakse sa teorijom. Poslednja faza procesa je o tome da
uenici stvaraju vezu izmeu onoga to im je predstavljeno kao deo njihovog
akademskog obrazovanja i onoga sa ime su se suoili u svom svakodnevnom
poslu. Ovaj proces vodi zbirnom utisku/osvrtu, koje zahteva da se ustanovi do kog
stepena uenik osea da mu je teorija pomogla da se nosi sa kljunim sluajem sa
kojim se suoio na radnom mestu. Takoe odraava i povoljnosti i nepovoljnosti
njegovog teorijskog znanja i sva razmiljanja/reenja koja je mogao izvui iz
dnevnika svojih kolega, kao i razmiljanja drugih o njegovom sopstvenom dnevniku.
Razmiljanje
Koje su mogunosti da ovaj pristup uenju kroz saradnju prui va obrazovni
kontekst?
Pria/ Ispriajte
Poveite obrazovno iskustvo u kojem je ovaj pristup, ili neke njegov naznake, bio
primenjen. Koje su njegove prednosti i nedostaci?
Uenje zasnovano na cilju (scenariju)/usmereno na cilj
Scenario zasnovan na cilju (goal-based scenario GBS) je simulacija u
kojem uenici preuzimaju glavnu ulogu u traenju misije i