edukacijski bilten sfdh br. 2 / 2015
Upload: association-of-croatian-felinological-organizations-savez-felinoloskih-drustava-hrvatske
Post on 24-Jul-2016
223 views
DESCRIPTION
Boje i uzorci kod mačaka, EMS kodovi boja kod mačaka, Kako mačke vide svijet oko sebe?, Poznate osobe i njihove mačke, Egzota mačke.TRANSCRIPT
Poštovani posjetitelji,
neizmjerno nam je drago zbog vaše posjete i zanimanja za Međunarodne izložbe mačaka.
Pretpostavljamo kako ste vi, baš kao i mi iz Saveza felinoloških društava Hrvatske prije
svega ljubitelji mačaka te imate ili želite mačku kao kućnog ljubimca. Međunarodne
izložbe mačaka pravo su mjesto za nabavu mačke bez obzira da li se radi o pasminskoj ili o
domaćoj mački. SFDH ne promovira samo pasminske mačke već je u kontaktu i surađuje s
mnogim udrugama za zbrinjavanje životinja – poglavito mačaka.
SFDH osim svoga rada potiče i odgovorno držanje mačaka što je prepoznato od državnih
institucija te u suradnji s Gradom Zagrebom uskoro planira veliku manifestaciju pod
nazivom PEOPLE FOR CATS prilikom koje će se prikupljati sredstva za izgradnju prvog
multifunkcionalnog skloništa za mačke u Hrvatskoj, upravo u gradu Zagrebu.
Ukoliko se želite učlaniti u jedno od naših društava, imate pitanja ili vas zanima nešto u vezi
mačaka slobodno nam se obratite, a mi ćemo rado odgovoriti na ista. A.L.
BOJE I UZORCI KOD MAČAKA
KAKO NASTAJE BOJA MAČJEG KRZNA?Boja krzna mačaka određena je s oko 10 različitih gena. Većina tih gena nalazi se na tjelesnim
kromosomima dok se gen za crvenu boju nalazi na X kromosomu (spolni kromosom). Boja očiju
mačke ovisna je o boji krzna. Boja mačjeg krzna rezultat je akumulacije pigmenta melanina u
dlaci i koži mačke. Melanin se proizvodi u specijaliziranim stanicama zvanim melanociti. Te se
stanice nalaze u epidermi i folikulama dlake gdje stvaraju melanocite u malim vrećicama zvanim
melanosomi. Svaki od melanosoma ugrađuje se u dlaku kako ona raste.
Melanocit može proizvesti 2 različita pigmenta: eumelanin - pigment koji absorbira gotove sve
valne duljine svjetlosti te tako daje crnu pigmentaciju sve do svijetlo-smeđih nijansi i feomelanin
- pigment koji refl ektira crvenu i krem boju. Kod ljudi se eumelanin i feomelanin stvaraju
istovremeno za vrijeme rasta i na taj je način svaka vlas jednolično obojena od korijena do vrha, a
njihovi različiti omjeri daju različite boje vlasi.
Nekoliko gena utječe na gustoću granula melanina čime nastaju različite boje. Varijacije se
uglavnom viđaju na crnim varijacijama odnosno na eumelaninu. Mutacije gena (B) za crnu boju
daju čokoladnu boju i boju cimeta zbog manje eumelanina u dlaci. Mutacije gena za gustoću (D)
daju plavu, lila i boju srne (fawn). Plava nastaje razrjeđivanjem crne, lila razrjeđivanjem čokoladne,
a boja srne razrjeđivanjem cimeta. Gen za razrjeđivanje je recesivan u odnosu na tamnu boju.
Kod mačaka to funkcionira ovako. Prvo nastaje samo po jedan pigment tj. dva proteina nadmeću
SAVEZ FELINOLOŠKIH DRUŠTAVA HRVATSKEEdukacijski bilten SFDH br. 2 / 2015.
se za to koji će od njih biti proizveden: eumelanin ili feomelanin. U početku rasta melanociti stvaraju
eumelanin. Kako se razina proteina koji potiče stvaranje feomelanina povećava, uzrokovana je
promjena u melanocitima koji tada stvaraju feomelanin. Rezultat toga je crna dlaka na vrhu, a žuto
smeđa pri korijenu što daje uzorak prugaste (tabby) mačke. S obzirom da se ova interakcija može
ponavljati, dlaka može imati više dijelova crne i svijetle boje. Različite količine ovih dijelova mogu se
vidjeti na agouti mački što daje dojam da ima tamne pruge na svijetlijem dijelu dlake.
AGOUTI ILI NON-AGOUTIKod agouti mačaka, odnosno mačaka s prugama (tabby) agouti gen omogućuje da protein za
stvaranje feomelanina proradi i na taj se način boje na jednoj dlaci izmijenjuju. Kod non-agouti
mačaka, odnosno jednobojnih (solid) mačaka, ne dolazi do izmjene eumelanina i feomelanina.
Radi se o mutaciji koja uzrokuje da je dlaka od vrha do korijena jednolične boje, odnosno da se ne
izmijenjuju dvije nijanse na njoj. Taj gen ne utječe potpuno na crvene i krem mačke, pa se na njima
često mogu vidjeti pruge (ghost markings) iako su genotipski jednobojne (solid).
S obzirom da je agouti gen dominantan nad non–agouti recesivnim genom, pri parenju dvije agouti
mačke mogu se dobiti potomci koji su i agouti i non–agouti, ali dvije non–agouti mačke mogu dati
isključivo non–agouti potomke jer se radi o recesivnim svojstvima.
OSNOVNE I “RAZBLAŽENE BOJE”Osnovna boja svih mačaka jest crna boja, a modifi kacijama su tokom godina nastale i čokoladna te
boja cimeta (cinnamon).
No može doći i do razblaženja boja, odnosno do promjena u pigmentima koje će rezultirati davanjem
krzna svijetlije boje. Razblažene (diluted) boje su plava za osnovnu crnu boju, lila za čokoladnu, boja
srne (fawn) za cimet te krem za crvenu.
CRVENA I KREM BOJACrvena boja vezana je uz spolne gene smještene na X kromosomu. Zbog djelovanja tog gena stvara
se isključivo feomelanin koji daje crvenu, odnosno krem boju kada je razblažena, a eumelanin se
ne stvara. Ukoliko X kromosom na sebi nosi gen za crvenu boju, on blokira sve ostale boje i stvarat
će se samo crvena. Ako oba X kromosoma nose gen za crvenu boju ženka će biti crvena. S obzirom
da mužjak ima samo jedan X kromosom, dovoljno je da taj kromosom nosi gen za crvenu boju i
mužjak će biti crven. Ukoliko ženka ima jedan X kromosom koji ne nosi gen za crvenu boju i jedan
koji nosi, dat će ženku koja će biti kornjačevina (tortoiseshell). Kod mačaka čija je boja kornjačevina,
ravnomjerno su raspoređene dvije boje po cijelom tijelu - crvena, odnosno krem i njena osnovna
boja, npr. crno-crvena ili plavo-krem. Dakle, u slučaju da kod mužjaka ne dođe do neke mutacije,
jedino ženka može biti kornjačevina.
SILVER Silver gen dominantan je gen te će stoga silver biti mačke bile one homozigoti (nosioci dva ista gena)
za dominantan silver gen ili heterozigoti (nosioci dva različita gena) noseći jedan dominantan, a
jedan recesivan gen. Ukoliko mačka ima dva recesivna gena za silver boju biti će normalno obojena.
Dominantan silver gen uzrokuje povlačenje žutog pigmenta na dlaci.
Silver dlaka izgleda tako da je samo vrh dlake obojan dok je korijen bijel. Ako imamo non–agouti
MELANIN OSNOVNA D RAZBLAŽENA dd
CRNA (B ) CRNA PLAVASME A (bb) OKOLADNA LILASVJETLO SME A (b'b') CIMET BOJA SRNE
FEOMELANIN NARAN ASTA (OO) CRVENA KREM
EUMELANIN
CRVENA (OO)
mačku, koja je ujedno i silver, govorimo o dimastoj (smoke) mački. Ako se radi o agouti mački na
prugama neće biti žute boje već umjesto nje bijela.
TABBY UZORCI NA KRZNUSve mačke imaju prugasti uzorak (tabby) samo on nije na svima vidljiv. Ukoliko je mačka agouti,
uzorak je vidljiv. Kod non–agouti mačaka, prugasti uzorak je još uvijek prisutan, ali je nevidljiv jer ga
non–agouti gen isključuje. Selektivnim se uzgojem mogu dobiti mačke odličnih kontrasta i jasnoće
uzorka. S obzirom na raspodijelu tamnijih dijelova dlake možemo uočiti sljedeće tabby uzorke:
mackerel tabby (prugasto tigrasti), blotched tabby (mramorasto tigrasti), spotted tabby (točkasto
tigrasti), ticked tabby, shaded (osjenčani) i shell.
• Mackerel tabby (prugasto tigrasti) naziva se uzorak kojega karakteriziraju guste vertikalne
paralelne pruge po tijelu.
• Blotched tabby (mramorasto tigrasti) naziva se uzorak kod kojega su pruge zavijene i omeđuju
veća područja nego kod mackerel tabby. Meckerel tabby dominantan je nad recesivnim blotched
tabby, te stoga dvije mačke sa blotched tabby uzorkom ne mogu dati mačiće sa mackerel uzorcima.
• Spotted tabby (točkasto tigrasti) uzorak je onaj kod kojega su na tijelu mačke pruge zapravo
postale brojne isprekidane okrugle ili ovalne tamne točke. One su jasno odvojene jedna od druge.
• Ticked tabby je specijalan oblik uzorka jer su pruge na tijelu nevidljive i svaka dlaka sadrži jednaku
količinu crne na vrhu.
• Kod shaded mačaka otprilike trećina dlake na vrhu obojana je u boju mačke, dok je kod shell
mačaka samo otprilike osmina dlake na vrhu obojana. Ovakva mačka dijeluje puno svijetlije od
mačke koja je shaded.
BJELINE KOD MAČAKA S obzirom na raspodijelu i količinu bjeline na tijelu, bjeline mačaka dijelimo u nekoliko varijateta:
van, harlequin, bikolor, mitted, snowshoe i one s neujednačenim udjelom bijele boje.
• Za van su specifi čne dvije mrlje na licu mačke, te obojan rep od korijena do vrha i evenutualno
do tri mrlje na tijelu i nogama.
• Kod harlekina odvojene mrlje prekrivaju barem četvrtinu, ali ne više od polovice površine tijela.
• Kod bikolora je trećina do polovice tijela bijele boje, a ostatak krzna u boji. Bjeline se nalaze na
licu, prsima, trbuhu i šapama.
• Mitted je specifi čan samo ragdole. Bjeline se nalaze na bradi, poželjan je bijeli pramen na nosu
prema čelu, ali nije obavezan s tipičnom bijelom prugom koja se proteže od brade između nogu
preko trbuha do korijena repa, s bijelinama na prednjim i zadnjim šapama. Na zadnjim nogama
bijela boja poželjna je do pete, ali ne smije biti iznad polovice buta.
U slučaju dominantnog gena za bijelu boju, ona će prekriti sve uzorke i boje na mački i dati potpuno
bijelu mačku, koja može imati plave, narančaste ili zelene oči te kombinaciju očiju različitih boja. S
obzirom da je gen za dominantu bijelu boju smiješten na istom kromosomu koji može uzrokovati
gluhoću, može se dogoditi da će bijela mačka biti ujedno i gluha.
DUŽINA DLAKESamo dva gena određuju dužinu mačke – u slučaju dominantnog gena, imat ćemo kratkodlaku mačku,
a u slučaju da je mačka homozigot dvaju recesivnih gena, mačka će biti dugodlaka ili poludugodlaka.
Dužina dlake nije isključivo pod utjecajem ovih gena već je i pod utjecajem poligena, gena koji
pojedinačno imaju vrlo mali utjecaj ali združeni mogu znatno utjecati na promatranu karakteristiku.
Njihov utjecaj vidi se kod dugodlakih mačaka – iako su one sve genotipski dugodlake, poligeni utječu
hoće li mačka imati dugu dlaku poput perzijanera ili će biti poludugodlaka (npr. maine coon, ragdoll,
sveta birma itd.) P.D.
EMS KODOVI BOJA KOD MAČAKA
Kako bi se pojednostavio zapis boja kod mačaka, koji se često sastoji od nekoliko riječi, FIFe je
uvela jednostavan sustav EMS kodova (Easy Mind System) koji pomoću nekoliko slova i brojki daje
potpuni fenotipski opis mačke: pasminu, njezinu boju i eventualno boju očiju, oblik ušiju ili repa.
SOK sokoke
SOM somali
SPH sphynx
KATEGORIJA IV.
BAL balineška mačka
OLH orijentalna mačka dugodlaka
OSH orijentalna mačka kratkodlaka
PEB peterbald
SIA sijamska mačka
SYL sejšelska mačka dugodlaka
SYS sejšelska mačka kratkodlaka
Drugi dio EMS koda piše se malim slovima i
označava boju krzna mačke bez obzira na
pasminu:
a plava
b čokoladna
c lila
d crvena
e krem
f crna kornjačevina
g plava kornjačevina
h čokoladna kornjačevina
j lila kornjačevina
n crna;
seal (za mačke koje imaju pointed oznake);
ruddy (za abesinske mačke i somali)
o boja cimeta (sorel kod abesinskih mačaka)
p boja srne
q boja cimeta kornjačevina
r boja srne kornjačevina
s srebrna
w bijela
x bilo koja nepriznata boja
y zlatna
nt amber (kod norveških šumskih)
at svijetli amber (kod norveških šumskih)
Prvi dio EMS koda odnosi se na pasminu kojoj
mačka pripada. Sastoji se od tri velika slova:
KATEGORIJA I.EXO egzota
PER perzijska mačka
KATEGORIJA II.ACL američki kurl dugodlaki
ACS američki kurl kratkodlaki
MCO maine coon
NEM neva masquerade
NFO norveška šumska mačka
RAG ragdol
SBI sveta birma
SIB sibirska mačka
TUA turska angora
TUV turska van
KATEGORIJA III.ABY abesinska mačka
BEN bengalska mačka
BML burmila
BRI britanska kratkodlaka mačka
BUR burmanska mačka
CHA kartuzijska mačka
CRX cornish rex
CYM cimric
DRX devon rex
DSP don sphynx
EUR europska mačka
GRX german rex
JBT japanski bobtail
KBL kurilski bobtail dugodlaki
KBS kurilski bobtail kratkodlaki
KOR korat
MAN manx
MAU egipatski mau
OCI ocicat
RUS ruska modra mačka
SIN singapura
SNO snowshoe
Brojkama se označava udio bijele boje,
uzorak krzna koji mačka ima i pointed
oznake:
UDIO BIJELE BOJE:01 van
02 harlekin
03 bikolor
04 mitted (samo kod ragdol)
05 snowshoe (samo kod snowshoe)
09 neodređeni udio bijele boje
UZORAK KRZNA:11 osjenčana
12 shell
21 neodređeni tigrasti uzorak
22 mramorasto tigrasti
23 prugasto tigrasti
24 točkasto tigrasti
25 ticked tigrasti
POINTED OZNAKE:31 burmanski uzorak
32 tonkineški uzorak
33 himalajski pointed uzorak
Određene pasmine sude se u zasebnim razredima
ukoliko se razlikuju prema boji očiju. Priznate boje
očiju su sljedeće:
61 plava boja očiju
62 narančasta boja očiju
63 oči različitih boja
64 zelena boja očiju
65 burmanska boja očiju
66 tonkineška boja očiju
67 sijamska boja očiju
EMS kod se zapisuje tako da se najprije zapiše
velikim slovima kod za pasminu kojoj mačka
pripada, zatim malim slovima boja krzna mačke,
nakon čega slijede brojčani kodovi za udio bijele
boje, uzorak krzna i pointed oznake te boju očiju
(ukoliko ju je potrebno napomenuti).
Primjerice, perzijska mačka čija je boja crna
kornjačevina s neodređenim tigrastim uzorkom
harlekin pisala bi se PER f 02 21, maine coon koji
je plavi silver, bikolor bio bi MCO as 03, a britanska
kratkodlaka mačka bijele boje i narančastih očiju
bila bi BRI w 62. P.D.
KAKO MAČKE VIDE SVIJET OKO SEBE?
Mačke mogu vidjeti svijet oko sebe skoro kao i ljudi, a u ponekim situacijama i bolje. Mačji vid
dizajniran je prvenstveno za otkrivanje pokreta, što je posebice korisno u lovu. Poput ljudi, mačke
imaju binokularni vid iako ne toliko dobro podešen kao kod ljudi.
To znači da gotovo sa sigurnošću možemo ustvrditi na mačka vidi u 3D (3 dimenzije od kojih
je binokularni vid zadužen za dubinu) što je vrlo korisno za odmjeravanje udaljenosti između
objekata. Mačke imaju eliptičnu zjenicu koja se otvara i zatvara mnogo brže od okrugle zjenice
u ljudi koja se širi i smanjuje. Eliptična zjenica
također je veće površine i omogućuje da u
oko uđe više svjetlosti.
Proučavajući vid i ponašanje mačaka u raznim
studijama, dolazimo da zaključka da su sve
mačke kratkovidne, što neposredno ukazuje
da je mačji vid skrojen za bliže objekte/
predmete, kao što je plijen koji mogu uhvatiti
unutar svoje sposobnosti za trčanjem.
Mnogo puta u raznim dokumentarnim
serijama (koji se uglavnom bave precima
domaćih rasnih mačaka, u ovim slučajevima
“velikim mačkama”), mačke vrlo dobro
procijene udaljenost plijena i kreću u napad
samo ako mogu uhvatiti plijen unutar svog
fi zičkog dometa, brzine trčanja, snage i energije koju moraju uložiti. Kako se mačke oslanjaju na
ekplozivnu snagu koja je na najvišoj razini upravo na početku, tako je i vid upravo skrojen za te
kratke udaljenosti između mačke i plijena. Mnogo puta možemo vidjeti da će mačka odustati
od plijena ako procijeni da će utrošiti više energije nego što će je nadomjestiti jednim obrokom
uhvaćenog plijena.
Mačka se u lovu također oslanja i na iznimno osjetljivi sluh i mogućnost pojedinačnog okretanja
ušiju za 200 stupnjeva što omogućuje locirati opći položaj plijena, nakon čega slijedi fi ksiranje i
hvatanje plijena koristeći svoj oštar vid.
Mačji vid je prilagođen tako da može uočiti najmanji pokret u svom vidnom polju (što kod ljudskog
oka nije izražena sposobnost) što čini mačku jedan od najuspješnijih lovaca na kopnu.
Kombinacija eliptične zjenice i tapetuma, omogućuje mačkama da vide izuzetno dobro u mraku.
Kad govorimo o mraku, moramo napomenuti da to nije potpuna tama već se podrazumijeva
prisustvo nekog izvora svijetlosti, koliko god on bio malen, poput mjesečine i sl.). Na slici možemo
vidjeti razliku između ljudskog i mačjeg viđenja iste scene u gotovo potpunom mraku. U uvjetima
slabog osvjetljenja, kao što je noć, boje i zasićenost boja se ne doživljavaju već se uočava samo
crna, bijela i nijanse sive.
Mačke kao i ljudiimaju mrežnicu koja se sastoji od fotosenzibilnih živćanih stanica koje su ujedno
fotoreceptorske, a dijelimo ih na štapiće i čunjiće. Štapići su fotoreceptorske stanice koje oko
upotrebljava za noćni vid i nagle pokrete, dok su čunjići stanice koje oko upotrebljava za danji
vid i informacije o bojama. Kako mačje oko ima mnogo više štapića nego čunjića u usporedbi
s ljudskim okom, noćni vid i detektiranje pokreta ju čini superiornijom u usporedbi s ljudima. S
druge strane, danji vid i percepcija boja je kod mačaka inferiornija nego u ljudi. Mačke također
imaju iza oka opnu koja funkcionira poput ogledala, zovemo ju tapetum, a ona refl ektira svjetlost
i drugi put ju vraća natrag u oko. Tek tada slika odlazi u centar za vid unutar mozga.
Mačji vid dobro reagira na ljubičasti, plavu, zelenu i žutu boju te boje u tom rasponu. Crvena,
naranđasta i smeđa boja izlazi iz raspona boja koja mačka prepoznaje i najvjerojatnije ju mačje
oko zamijenjuje u rasponu tamne boje do srednjih nijansi sive. Stoga možemo zaključiti da mačke
vide manju zasićenost boje i one nisu toliko živopisne. Ljubičasta, plava i zelena su boje koje
mačka najbolje percipira, pa stoga u odabiru dragih igračaka, mahalica i sličnih mačjih potrepština
možete se voditi ovim činjenicama.
Do sada smo svladali kako mačke vide pa se osvrnimo, što vjerojatno većinu
vas zanima, na problem kako mačke vide sliku na televiziji te u kojoj mjeri.
Kao podsjetnik, svaki tv prijemnik generira sliku na temelju 3 osnovne boje
(RGB), crvena, zelena i plava. U slučaju mačjeg vida, oko mačke crvenu boju
vidi kao sivu. Dakle, sada imamo sivu, zelenu i plavu boju umjesto crvene,
zelene i plave. Naravno da se u ovom slučaju pomiće ravnoteža boja kao kod
ljudi koji imaju prilagođenu sliku na tv prijemniku prema zelenoj boji. Na taj
način maskiramo boje i prekrivamo nijanse zelene, smeđe i žute, što nama predstavlja problem kod
gledanja i teško razaznajemo detalje.
Kod maskiranja u slučaju mačjeg vida, maskiraju su crvena, smeđa i siva boja. Kako to izgleda kada
u programu za obradu fotografi ja učinimo isto, te usporedimo rezultate možete pogledati na našoj
web stranici pod linkom www.fd-zagreb.hr/vidkodmacaka.html ili skeniranjem gornjeg QR koda koji
će vas odvesti do web stranice.
Kako i u kojoj mjeri će mačke reagirati na fi lmove i serije koje mi gledamo kod kuće ne ovisi samo
o bojama i prepoznavanju okoline, već o vrsti gibanja koja izaziva reakciju kod mačke. Pozadina i
promjena scena nije nešto što će mačku pretjerano oduševiti i potaknuti na reakciju odnosno
interakciju, već gibanje koje asocira na gibanje plijena. Što će mačka jednostavnije uočiti objekt
kojeg može smatrati plijenom, uz određeno gibanje, veća je vjerojatnost da će mačka odreagirati.
No ponekad samo uživaju u nekim promjenama boja i njihovog intenziteta bez ikakvog ukljućenog
pokreta.
Nadam se da ste sada malo bolje upoznali s temom mačjeg vida i da sami sada drugačije gledate kroz
“mačje oči”. D.I.
Edukacijski Bilten Saveza felinoloških društava
Hrvatske izlazi uoči međunarodnih izložbi
mačaka koje organizira jedno od društava ili
sam savez. Dijeli se posjetiteljima i izlagačima
besplatno kao naš mali doprinos edukaciji te
boljem upoznavanju i razumijevanju naših
kućnih ljubimaca mačaka.
Kako je tema ove međunarodne izložbe mačaka,
12. i 13. rujan 2015., Poznate osobe i njihove
mačke držimo shodno zabilježiti ovu temu i
u biltenu. Umjetnici i poznate osobe često su
kroz povijest upravo inspiraciju pronalazili u
svojim mačkama. U starom Egiptu uzdigli su
ih na mjesto božanstva u svojoj religiji, a do
danas se nije mnogo toga promijenilo u našem
obožavanju mačaka. Svatko zna kako upravo
mačke vladaju virtualnim prostorom interneta
(“sorry” psi, ali tako je). Pa tako i na ovoj
fotografi ji kako jedan od najvećih američkih
pisaca, Ernest Hemingway uživa u društvu
svojih mačaka. D.I.
POZNATE OSOBE I NJIHOVE MAČKE
EGZOTA MAČKE (EXO)Pasmina egzota sudi se i uzgaja pod kategorijom dugodlakih
mačaka. Egzota je kratkodlaka inačica perzijske mačke. Nastala
je križanjem kratkodlake američke mačke s perzijskom mačkom
1960 godine. Iz tog križanja stvorena je kratkodlaka perzijska
mačka, nazvana egzota. U uzgojnom programu koristile su se
još ruska plava i burmanska mačka. Pasmina egzota priznata
je od američkog udruženja mačaka CFA 1966. godine. Od 1987.
dozvoljeno je križanje egzote samo sa perzijskom mačkom. FIFe
priznaje pasminu egzota od 1986. godine. U tipu egzota je ista
kao i perzijska mačka samo kratke i guste dlake.
Za ljude koji vole tip i osobitost perzijske mačke, a ne žele imati
mnogo problema s održavanjem duge dlake, egzota je idealna
pasmina. Egzota ima kompaktno snažno tijelo i vrat, kratke
snažne noge te kratki debeli rep sa zaobljenim vrhom. Glava
je okrugla i masivna s vrlo širokom lubanjom, zaobljenog čela i
punih obraza te kratke, snažne i zaobljene brade. Nos je kratak i širok sa stopom (udubljenje na
prijelazu korijena nosa prema čelu). Uši su joj malene, zaobljena vrha, otvorene u bazi i široko
smještene. Oči su velike, okrugle i izražajne, bakrene, zelene, plave ili žute boje. Dlaka je kratka,
gusta i svilenkasta. Priznate su sve boje kao i kod perzijskih mačaka.
Po temperamentu su nježne, mirne i dobročudne, ali ujedno i nešto živahnije od perzijskih mačaka.
Radoznale su i zaigrane, prijateljski se odnose prema ostalim mačkama i psima. Ne vole samoću
i traže prisutnost svog vlasnika. Istovremeno su neovisne i imaju izraženu osobnost, ali su ipak
zadržale dio karaktera i energije njihovih kratkodalkih američkih predaka što ih čini dobrim
lovcima. Pokazuju više sklonosti i lojalnosti od većine drugih pasmina, te time predstavljaju
izvanrednog ljubimca. Egzota je idealan partner za sve dobi vlasnika. Njihova nježnost i stabilnost
čini ih idealnim mačkama za život u stanu.
Premda su manje sklone zapetljavanju dlake od perzijskih mačaka, egzote ipak treba redovito
isčešljavati kako bi se uklonila otpala dlaka i spriječilo stvaranje grumena. Povremeno ih je dobro
okupati kako bi dlaka bila sjajnija. Kao kod svih životinja s plosnatom njuškicom i kratkim nosom,
povremeno im je potrebno čistiti lice, oči i nos s navlaženom blazinicom.
Mogu se hraniti prilagođenom gotovom suhom i vlažnom hranom za perzijske mačke, uz
povremeni dodatak sirovog mesa (goveđeg), kuhanog pilećeg mesa, svježeg sira (namaza), uz
dodatak vitamina i paste za bolju probavu.
Egzote dosežu punu zrelost nakon dvije godine. Sa svojom slatkom fi zionomijom zadržavaju
izgled mačića pa ih to čini još ljupkijima. Specifi čnost egzota je vezanost za svog vlasnika, a ne za
prostor odnosno teritorij te stoga lako podnose putovanja. V.R.R.
Tekstovi Petra Dimić, Danijel Iveta i Vesna Rižnar RešetićBilten pripremili i uredili Amelija Leopoldović i Danijel IvetaSva prava pridržana / All Right reserved © Savez felinoliških društava Hrvatske, rujan 2015.
FELINOLOŠKO DRUŠTVO KRIŽEVCIIVE VOJNOVIĆA 12, KRIŽEVCI 48260T-F +385 (0)48 68 19 77 [email protected] | www.fd-krizevci.hr
FELINOLOŠKO DRUŠTVO SPLITVRZOV DOLAC 18, SPLIT 21000T +385 (0)21 48 22 55 | M +385 (0)98 172 47 [email protected]
FELINOLOŠKO DRUŠTVO ZAGREBVINOGRADSKA 2a, ZAGREB 10000T +385 (0)1 37 76 221 | M +385 (0)91 19 33 [email protected] | www.fd-zagreb.hr
SAVEZ FELINOLOŠKIH DRUŠTAVA HRVATSKEVINOGRADSKA 2a, ZAGREB 10000T +385 (0)1 37 76 221 | F +385 (0)1 88 94 259 | M +385 (0)91 19 33 [email protected] | www.sfdh.hr