ejub topi} “svjedok odbrane bosne i hercegovine 1990 · pdf fileunsko-sanske novine...

Biha}, 27. septembar/rujan 2013. godineUNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA 13

www.usnkrajina.com.ba KRAJINA+

Intervju {to ga je “Krajini”prije par mjeseci dao RamizDrekovi}, ratni komandant

Petog korpusa A R BiH i o~eki-vana reagiranja nekih od aktera uvojno-politi~kim doga|anjima naprostoru neokupiranog dijelaBiha}kog okruga u klju~noj ratnoj1993. godini neposredno nas jeopredijelilo da na ovaj na~in i samidamo doprinos ozbiljnom utvr|i-vanju kona~ne istine o autonomiji.Budu}i se danas, petak, 27. septe-mbra 2013. godine navr{ilo ravno20 godina od progla{enja paradr-àvne tvorevine Fikreta Abdi}atzv. Autonomne pokrajine Zapa-dna Bosna u ovom pripremljenomprilogu na osam strana ugrubosmo poku{ali bar djelomi~norasvijetliti okolnosti u kojima je ikako do{lo do izdaje dràve BiHna prostoru sjeverozapadnogdijela Bosanske krajine. Me|uljudima koji o ovoj temi imaju {tore}i, a jo{ nisu, svakako je i EjubTopi}, osoba koja se na funkcijipredsjednika Skup{tine okrugaBiha} nalazila od 10. marta do 16.oktobra 1993. godine, dakle u vri-jeme u kojem je Fikret Abdi}èstoko kora~ao svojim putem uizdaju. Da ima {to re}i o ovoj temiTopi} je potvrdio rekav{i da biuskoro svjetlo dana mogla ugle-dati njegova knjiga u kojoj na vi{eod 200 stranica (od skoro 500koliko ih ima) detaljno obja{njavasve ono {to je osobno i sa drugimatada radio u institucijama i drà-vnim organima. Knjiga bi, ukolikose rije{e nedostaju}a financijskasredstva trebala biti {tampana dosredine oktobra 2013 godine, anjena promocija pod naslovom“Svjedok odbrane BiH 1990. -1995 - Nacionalno i politi~kosazrijevanje Bo{njaka” trebala bise dogoditi uz predstoje}u godi{-njicu formiranja Petog korpusa AR BiH. Uz dopu{tenje autoraovom prilikom na{im ~itateljimaprezentiramo autenti~ne i djelo-mi~no prilago|ene sadràje izknjige iz kojih je mogu}e shvatititekst i kontekst doga|anja koja suprethodila ~inu progla{enja tzv.

Autonomne pokrajine ZapadnaBosna i po~etku nezapam}enogme|ubo{nja~kog sukoba koji smozbog Abdi}evog puta u izdaju sviskupa platili previsokom cijenom.

Bosanska krajina i Okrug Biha} Da bisino stigli do pojma OkrugaBiha}, po|imo od po~etka, od ter-mina Krajine. Svi mi volimo re}ida smo Kraji{nici, ali nema potpu-ne saglasnosti oko toga {ta je to, i~ija je to, prava Krajina. Bosanskakrajina je regija Bosne i Herce-govine uklopljena u tri rijeke:Unu. Savu i Vrbas. Regija je his-torijska, ekonomska i kulturna

oblast Bosne i Hercegovine.Najve}i grad je Banja Luka. a osta-li gradovi su Biha}, Jajce, Prijedor,Bosanska Dubica, BosanskaGradi{ka, Bosanski Novi, SanskiMost itd. Krajnji sjeverozapadnidio Bosanske krajine zove seBiha}ka krajina po gradu Biha}u.Prema Radoslavu Lopa{i}u. Biha-}ka krajina je prostor sa istoka ijugoistoka oivi~en lijevom obalomrijeke Une. a sa zapada granicomdràve Hrvatske. U njen sastavulaze Biha}ki, Cazinski i Krupskikotar. Cazinska krajina je prostorkoji zauzimaju op}ine Cazin,Velika Kladu{a i, danas. Buìm, jerje Cazin u ovoj subregiji centralno

naseljeno mjesto.U Cazinu, gdje sam ja ro|en,pravim Kraji{nikom moè se naz-vati samo onaj koji ìvi na lijevojobali Une. To je za nas pravi ter-min za Kraji{nika, jer je posebnodolina Une bila izloèna napa-dima sa zapada i poku{ajima da seizi|e na lijevu obalu Une kaopoèljnu granicu, jer u svom tokunizvodno, od Bosanskog Novog pasve do svog ulijevanja u Savu, Unaje stolje}ima bila, kao {to je idanas, granica prema Hrvatskoj.Jedini dio Bosne koji se nalazi salijeve obale Une. a nije Hrvatska,upravo je podru~je koje zovemoCazinska, odnosno Biha}ka kra-jina. Kad je Banja Luka u pitanju,mi taj dio Bosne uop}e ne doìvl-javamo kao Krajinu, u bilokojem smislu.Adil Zulfikarpa{i} u OkovanojBosni:“A kad je rije~ o Cazinskoj krajini,historijski gledano, ona predstavljajedan od najinteresantnijih krajevaBosne. Smje{tena na granici Tursko-ga carstva, dala je danak u krvi istvorila borbeni element kakav nije

postojao u ~itavom carstvu. Svaki jeseljak prije svega bio vojnik, aKrajina je bivala kolijevkom najve}ihjunaka: Mustaj-bega Li~kog. Muje iHalila Hmjice, Hasan-age Pe}kog iniza junaka koji su obogatili na{upovijest i na{u poeziju. Zbirkajuna~kih pjesama Cazinske krajinenabogatija je i najljep{a u Bosni.Kraji{nici su kroz stolje}a bilisiroma{an ali ponosan i ratni~ki ele-ment, uvijek spreman na velike `rtveza svoj narod, za svoju vjeru i za svojuBosnu. Jedno vrijeme za Drugog svje-tskog rata proveo sam u Cazinskojkrajini. Kraji{nike sam tada upoznaokao dobre junake. ìve}i zajedno skr{}anima s kojima su bili u stalnomkontaktu jo{ od turskih vremena,razvili su posebnu vrstu tolerancije ipo{tovanja prenia kom{ijama, koje usvojoj sredini brane svim silama. Onisu spremni na kompromis ali nikadana kapitulaciju. Cazinska krajina jejedina u toku Drugog svjetskog ratasa~uvala svoje stanovni{tvo od poko-lja. Oni sami nisu po~inili nikakvihprijestupa protiv kom{ija nego suuloìli napore da o~uvaju i svoje ikom{ijske ìvote. Preko Huske Milj-

Ejub Topi} “Svjedok odbrane Bosne i Hercegovine 1990-1995.

Nacionalno i politi~ko sazrijevanje Bo{njaka”

Dvadeset godinaod izdaje dràve

U politi~kom ‘ivotu Ejub Topi} uBiha}u se pojavio kao kadar Strankedemokratske akcije 1990. godine.Nakon prvih vi{estrana~kih izbora uBiha}u je izabran za poslanika uVije}u op}ina Republike BiH. Zajednosa 53 druga poslanika bio je potpisnikpokretanja procedure za raspisivanjereferenduma za nezavisnu BiH. Spo~etkom agresije na BiH odmah seuklju~io u aktivnosti odbrambenihpriprema. Doprinos je dao kao ~lanRatnog predsjedni{tva op}ine Biha},delegat u Skup{tini Biha}kog okruga, predsjednik Komisije za razmjenuzarobljenika, kao prvi pomo}nik komandanta Petog korpusa za morali vjerska pitanja i predsjednik Skup{tine okruga Biha} do oktobra1993. godine kada je du‘nost predao svom nasljedniku HamdijiKabiljagi}u. Politi~ki nije anga‘iran iako je ponovno ~lan SDA Biha}a.Danas kao dokazani stru~njak u oblasti elektrotehnike radi uLondonu za jednu tamo{nju tvrtku.Knjiga koja se uskoro treba {tampati, izme|u ostalog, detaljnoobra|uje i pitanje njegovog u~e{}a na Svebo{nja~kom saboru koji jepo njemu bio temelj za br‘e i cjelovitije nacionalno i politi~ko sazrijevanje Bo{njaka.

Pod pojmom Biha}ki, okrug u uèm smislu,moè se podrazumijevati samo onaj dio slobod-nog dijela Biha}kog okruga koji je uspostavljenpolovinom 1992. godine, a bio je oivi~en nepre-kidnom linijom fronta od Lohovskih brda uBiha}u do Bosanske Bojne u Velikoj Kladu{i, i od Bosanske Bojne natrag, granicom saHrvatskom, do aerodroma @eljava u Biha}u.

Biha}, 27. septembar/rujan 2013. godineUNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

www.usnkrajina.com.ba KRAJINA+14

kovi}a i Nurije Pozderca vodili supametnu i samostalnu politiku. Izrata su iza{li sa najmanje irtava.Iako su se za slobodu borili u parti-zanskim jedinicama, komunisti~kevlasti su ih vrlo lo{e gledale.” *

Ratni Okrug Biha}Upravnom op}inskom podjelompo popisu iz 1991. godine, biha}kuregiju ~inila je Me|uop}inskazajednica op}ina: Biha}, Cazin,Velika Kladu{a, Bosanska Krupa,Bosanski Petrovac, Drvar iBosansko Grahovo. Po otpo~inja-nju agresije na RBiH, Predsjedni-{tvo dràve je 1992. godine doni-jelo Uredbu o novom politi~ko-teritorijalnom ustrojstvu. U OkrugBiha} u{le su op}ine koje su ve}~inile Me|uop}insku zajednicu iz1991. godine.

Pod pojmom Biha}ki, okrug uuèm smislu, moè se podrazumi-jevati samo onaj dio slobodnogdijela Biha}kog okruga koji jeuspostavljen polovinom 1992.godine, a bio je oivi~en neprekid-nom linijom fronta od Lohovskihbrda u Biha}u do Bosanske Bojneu Velikoj Kladu{i, i od BosanskeBojne natrag, granicom sa Hrva-tskom, do aerodroma @eljava uBiha}u. Okupacijom dijelova bi-ha}ke i bosanskokrupske op}ine,Biha}ki okrug je funkcionisao uop}inama Biha}, Bosanska Krupa,na lijevoj obali Une, Buìm, koji jefunkcionirao kao Zajednica mjes-nih zajednica i kasnije prerastao uop}inu, Velika Kladu{a i Cazin, {toje zajedno predstavljalo oko 1.500km2, sa oko 250.000 stanovnika i saprosje~nom gustinom naseljenostiod 166 stanovnika po jednom km2.Sa progla{enjem ratnog stanja,prakti~no su paralelno i istovre-meno tekla i ispreplitala se dvavrlo va`na procesa – formiranjevojnih i civilnih struktura. Ja samse na{ao u sredi{tu tih zbivanja iu~estvovao sam u oba ta procesa.Moje djelovanje kao poslanika nanivou Republike BiH ve} samopisao, ali sam jednako va`nimsmatrao i djelovanje na lokalnojrazini, pa sam se od samih po~e-taka uklju~io i dao svoj doprinosna slijede}im funkcijama:

- ~lan Ratnog predsjedni{tvaOp}ine Biha};

- poslanik u Skup{tini OkrugaBiha};

- predsjednik Komisije za razmjenu zarobljenikaOkru`nog {taba;

- ~lan Unsko-sanske operativnegrupe;

- pomo}nik za moral Petog korpusa Armije RBiH.

Skup{tina Okruga Biha} Nominalno formiranje Skup{tineOkruga Biha} i njena konsti-tuiraju}a sjednica odràna je19.12.1992. godine. Konfuzijuunosi ~injenica da se okru`ni orga-ni kao Predsjedni{tvo ili Izvr{niodbor Okruga u javnosti javljajumnogo ranije - prije nego je uop}ezvani~no konstituisana Skup{tina

Okruga.Ono {to pada u o~i, nagla{avaSmail Kli~i}, je to da je u junu1992. odràna sjednica Predsjedni-{tva Skup{tine Okruga Biha} a dajo{ nije bila donesena ni Uredba sazakonskom snagom o obrazovanjui radu Okruga. To je kasnije dalopovoda Fikretu Abdi}u da ruko-vode}e ljude Predsjedni{tva Okru-ga naziva samozvanim i nelega-lnim, a ovo tijelo privatnim.Obja{njenje je dao sam Irfan

Ljubijanki} u Izvje{taju o raduSkup{tine Okruga Biha} u peri-odu maj - decembar 1992. godine.O~igledno je, dakle, da je Sku-p{tina po~ela raditi od maja 1992.godine, iako se njeno slu`benokonstituiranje desilo, kao {to smorekli, u decembru 1992. On kaè:“Politi~ki {tab Patriotske lige zaOkrug Biha} je odlu~io da se formiraSkup{tina i Izvr{ni odbor Okruga pojednom grubom modelu PrijedlogaUredbe sa zakonskom snagom broj02-74 iz 1990. godine ranijegPredsjedni{tva BiH. Za predsjednikaje izabran dr. Irfan Ljubijanki}, a za

~lanove mr. Nenad Ibrahimpa{i},Ejub Topi}, Asim Ibrahimpa{i},Alaga Topi}, Alija Be{irevi}, FikretKova~evi}, Nijaz Hadàli}, MirsadVeladì}, Ejub Alagi}, Asim ]ema-lovi}, Hazim Muri}, Mehmed Mahi},Esad Veli}, Hamdija Kabiljagi},Ismet Veli}, Rasim [ahinovi} i SafetHidi}. Kasnije su pojedine op}inemijenjale svoje ~lanove. Konstitui-sano je i Predsjedni{tvo koje su ~inilipredsjednici op}ina, na~elnik CSB-a,pomo}nik republi~kog ministra zaNO za Okrug Biha} te predsjednikSkup{tine Okruga i predsjednikIzvr{nog odbora Okruga. Ovakavkorak napravljen je iz nu`de, ali ivizionarski jer se nije mogla ~ekatizakonska regulativa Predsjedni{tvaBiH koja je uslijedila nakon vi{e odtri mjeseca a na Okrug dostavljenapet mjeseci nakon formiranja Sku-p{tine. Ovakav nelegalan ali legiti-man akt se pokazao vi{estruko opra-vdanim iako su brojne manjkavosti igre{keproistekle iz neiskustva i subje-ktivnih slabosti.”Ono {to se pojavilo kao problem ufunkcioniranju okru`nih organa jeupravo to da su dr. Irfan Ljubi-janki} i Mirsad Veladì} posao unovim institucijama Okruga Biha}uklopili kao dodatni formalniokvir svom SDA strana~komdjelovanju. Zbog toga ove institu-cije nisu u po~etku imale svojeslu`bene prostorije i po ve}inuodluka odlazilo se u malu sobu naodjelu Uho, grlo, nos, gdje jeordinirao rahmetli Irfan. U op}emmeteù i gu`vi kakva je tada vla-dala to se i ~inilo jedino mogu}im,ali je dolaze}e vrijeme pokazaloda se ne moè tako raditi i da jetakav na~in rada postao prevazi-|en i kontraproduktivan. Ljudi suhtjeli da do|u u prostorije Okru-ga, da vide dràvni grb i zastavu,da osjete kako ta na{a nova dràvaima svoje institucije. Problem je,svakako, bilo preplitanje i prekla-panje pojedinih nadle`nosti.Na zasjedanju Predsjedni{tva

Skup{tine Okruga Biha}, koje jeodràno 3.6.1992. godine, raspra-vljalo se o spornim pitanjimanadle`nosti Okru`nog {taba TO iuzurpaciji ovlasti, odnosno u raz-diobi kompetencija u rukovo|e-nju i komandovanju. O tome nijepostignuto nikakvo rje{enje zbogrezolutnog stava predsjedavaju}egOkruga da ono rukovodi borbomna Okrugu u ime Predsjedni{tvaBiH. Po ovom ispada da biPredsjedni{tvo Okruga Biha} bilovrhovni komandant u Krajini, {tonema nikakvog smisla i u suprot-nosti je sa osnovnom vojni~kom

subordinacijom. Tragom ovih raz-mi{ljanja, Predsjedni{tvo Okru`neskup{tine zahtijeva da se na ovomtijelu donose planovi upotrebejedinica, {to je u suprotnosti sa~alnom 9. Uredbe sa zakonskomsnagom o oruànim snagamaRBiH. Ovakvo pona{anje doveloje u pitanje i osnivanje Unsko-san-ske operativne grupe i njenu logis-tiku. Na ove stavove Smaila Kli~i-}a reagirao je Ramiz Drekovi}: “Okru`ni organi, kao i njihovi pred-stavnici na ~elu sa doktorom Ljubija-

nki}em, imaju ogromnu zaslugu.Gospodin Kli~i}, indirektno i kroznavode gospodina Hasana Efendi}a,proziva i rahmetli Ljubijanki}a u tek-stu na strani 67, gdje kaè: ’...pa suneki sami sebe progla{avali vrhovnimkomandantom...’, tako indirektnoprozivanje doktora Ljubijanki}asmatram ne~asnim i nepo{tenim~inom.”Smail Kli~i} kaè da svjedo~enja oopisanom stanju nalazimo i kodHasana Efendi}a koji tvrdi da je,bez obzira na tehni~ke probleme,bio dobro obavije{ten o radu Teri-torijalne obrane Cazinske krajine:“Vrlo su ~udne bile ~este izmjenekomandanata op}inskih {tabova. Jau stvari nisam znao o ~emu se radi, anisam imao ni vremena o tomerazmi{ljati.Ljudi su postavljani na odgovornefunkcije bez ikakvih provjera, bezvojno-stru~nih znanja i bez odgova-raju}eg autoriteta. U dosta slu~ajevaove ~este izmjene odraàvale su senegativno na jedinice. Izgleda da jejedan od osnovnih kriterija bio da lije neko ~lan Patriotske lige ili ne.Komandante {tabova predlagale suop}inske strukture vlasti, a poslijevi{estrana~kih izbora 1990. godine,

pobjedni~ke stranke. HajrudinOsmanagi}, komandant Okru`nog{taba TO, je nastojao da se pridràvanare|enja koja je dobivao od [tabaTO BiH, ali je ponekad imao iodre|enih smetnji od strane pojedi-naca i struktura civilnih organavlasti. Ometanja su se ogledala uotporu pri formiranju jedinica ipoku{ajima nametanja koman-dovanja Teritorijalnom obranom, pasu neki sami sebe progla{avalivrhovnim komandantom, naturalisvoje komandante u op}inskim {ta-

bovima itd. êsto se radilo o ljudimanesposobnim i neukim za rukovo-|enje i komandovanje.” Naravno da, kao i sve drugo naovom svijetu, i ova situacija imasvoje dvije strane medalje – sjedne strane, moramo se sloìti danam je trebalo regionalno tijelokoje }e koordinirati sve aktivnostina ratnom Okrugu Biha}, ali, sdruge strane, njegovo nelegalnoili, najblaè re~eno, njegovo prob-lemati~no institucionalno formi-ranje davalo je prostor za oprav-dane ili neopravdane pretpostavkeda je sve to ura|eno da bi dvojicaljudi preuzeli kompletnu civilnu,ali i vojnu kontrolu nad OkrugomBiha}.Svakako da ovakva situacija, kojanije bila dokraja pravno definirana- nije bila dugo odrìva, jer je pri-jetila opasnost da se od “viziona-rskog” ~ina pretvori u svoju supro-tnost, jer nisu svi bili dobronam-jerni i zloupotrebe takvog stanjamogle su ugroziti sve institucije.Zbog toga je sazvana konstitui-raju}a sjednica Skup{tine OkrugaBiha}, koja je odràna 19.12.1992.godine u Biha}u. Zbog njegoveva`nosti, kompletan Izvod iz zapi-

* Adil Zulfikarpa{i}, VladoGotovac, Miko Tripalo, IvoBanac, Okovana Bosna,Bo{nja~ki institut Cirih, Cirih,1995, str. 114.

Iskaznica ~lana Ratnog predsjedništva Op}ine Biha}

Adil Zulfikarpa{i}: “A kad je rije~ o Cazinskojkrajini, historijski gledano, ona predstavlja jedan odnajinteresa-ntnijih krajeva Bosne. Smje{tena nagranici Turskoga carstva, dala je danak u krvi i stvorila borbeni element kakav nije postojao u~itavom carstvu. Svaki je seljak prije svega biovojnik, a Krajina je bivala kolijevkom najve}ihjunaka: Mustaj-bega Li~kog, Muje i Halila Hmjice,Hasan-age Pe}kog i niza junaka koji su obogatilina{u povijest i na{u poeziju...”



snika sa te sjednice dajem u nas-tavku.Iz Izvoda iz zapisnika vidimo da jeu sastavu Republi~kog povjereni-{tva za Okrug Biha} bio i IrfanSara~evi}, {to je zna~ilo da je imaopuno povjerenje dr. Ljubijanki}a.Vidimo i da je ve}ina odbornikaSkup{tine Okruga ostala ista. Nekisu otpali jer su op}ine sada moralekandidovati i predstavnike hrvats-kog naroda.Trebamo obratiti pozornost na tajodborni~ki sastav, jer }e se kasnijepojaviti insinuacije kako su manip-ulacijom ~lanstvom u Skup{tiniOkruga stvarani preduvjeti zasmjenu Irfana Ljubijanki}a i mojepostavljanje za predsjednika Sku-p{tine, i da je sve to ra|eno u reìjiFikreta Abdi}a.

Tako|er je va`no primijetiti dasam ja i na ovoj konstituiraju}ojsjednici bio jedan od kandidata zapredsjednika. Odmah sam dao doznanja da se smatram samo demo-kratskim drugim kandidatom i dane namjeravam biti predsjednik. Osim toga, niko nije sa mnom pre-thodno obavio nikakve konsulta-cije. Ono {to je bilo mnogo va`nijeza odluku odbornika bila je izjavaprisutnog komandanta Petog kor-pusa Ramiza Drekovi}a koji jerekao da mi ne}e dozvoliti napu-{tanje Petog korpusa jer mu jo{trebam tamo. I pored toga, dobiosam {est glasova, {to me iznenadi-lo, ali nisam previ{e mislio o tome.Bilo mi je va`no da smo kona~nokonstituirali Skup{tinu kako trebai da se otvara prostor za na{e ja~einstitucionlano djelovanje.Kako je vrijeme odmicalo, Petomkorpusu sve je vi{e trebao dobroustrojen Okrug Biha}, sa svim svo-jim institucijama, da bi u punomkapacitetu bio njegova logistika.Uostalom, Okrug Biha} je i formi-ran u ratu radi toga.Posebno se osje}ala potreba zaizvr{nom regionalnom vla{}u kojuje predstavljao Izvr{ni odborOkruga, jer se morala prevazi}ipraksa da brigade logisti~ki oviseod pojedinih op}ina, mjesnihzajednica ili preduze}a. Ili nijepostojala spremnost da se to uradi,ili su rukovode}i ljudi Okruga, dr.Irfan Ljubijanki} i Mirsad Vela-dì}, iz odre|enog razoga to odla-gali, ali ovakvo stanje nije bilo

odrìvo. Sve je dodatno zakompli-cirao Fikret Abdi}. Ova personalna netrpeljivost, izakoje su, o~igledno, postojali mno-go ozbiljniji problemi, polako jepostajala sve ve}a zapreka uodnosima i radu, odnosno neraduokru`nih organa. Prvo je posta-vljeno pitanje funkcioniranjaIzvr{nog odbora Okruga. Ve} nadrugoj sjednici Skup{tine Okrugaod 7.1.1993. na dnevnom redu jebilo imenovanje mandatara zaIzvr{ni odbor Okruga Biha} izaduèn je predsjednik komisijeda obavi sve prethodne radnje i dapripremi materijale potrebne zaizbor i imenovanje novog pred-sjednika Izvr{nog odbora Okruga.Na toj sjednici predstavio samPrednacrt Platforme Skup{tine

Okruga Biha} na kojoj smo radilidr. Irfan Ljubijanki} i ja. Bio je tona{ pandan Platformi Predsje-dni{tva BiH, ali koja je ra|ena zana{e lokalne potrebe, s tim {to je usebi sadràvala sve neophodneelemente dràvne politike. Imeno-vanje mandatara Izvr{nog odboraOkruga Biha}, nakon odra|enihprocedura, zavr{eno je na tre}ojsjednici Skup{tine Okruga koja jeodràna 27.1.1993. godine. Pored toga, moèmo iz zapisnika ste sjednice vidjeti vrlo {irok spek-tar aktivnosti i odluka kojima seSku{tina bavila, a koje su bileva`ne za odvijanje svakodnevnogìvota, kao {to su: - Imenovanje osnovnog javnog

tuìoca u Biha}u i zamjenikavi{eg javnog tuìoca u Biha}u;

- Upoznavanje Skup{tine Okrugasa mi{ljenjem koje je Komisijaza izbor i imenovanje dala opredloènim kandidatima zaizbor sudija Okru`nog vojnogsuda u Biha}u;

- Dono{enje Odluke o formi-ranju Komisije mati~ara za

osnivanje Pedago{ke akademijeu Biha}u;

- Osnovana je Komisija zapravna pitanja.

Moèmo vidjeti i da su svi odbor-nici prisutni na Skup{tini, kao i toda je, ve} po obi~aju, Skup{tiniskoro uvijek prisustvovao i koma-ndant Petog korpusa RamizDrekovi}. Evo kompletnog Izvodaiz zapisnika s te sjednice: Vidimo u ta~ki AD-2 da je Regio-nalni odbor SDA predloìo dvakandidata za mandatara VladeOkruga - Zlatka Ju{i}a i MirsadaVeladì}a. Vidimo tako|er da jenakon glasanja utvr|eno da je, odprisutnih 15 odbornika, ZlatkoJu{i} dobio 13 odborni~kih glaso-va, a Mirsad Veladì} 2 glasa.Smatram da moèmo potpunonepristrasno zaklju~iti da je izborZlatka Ju{i}a bio potpuno legalan,regularan i bez bilo kakvih prim-jedbi nakon toga.Ono {to Ramiz propu{ta re}i, atrebao bi se sjetiti, da je upravo onzbog neadekvatnog rada okru`nihorgana i zbog otvorenih neprijate-ljstava na relaciji Ljubijanki} iVeladì} prema Abdi}u, koja suugroàvala logistiku civilnih struk-tura Okruga Biha} za potrebePetog korpusa, a da bi se izbjeglatakva vrsta sukoba, podrào mojizbor za predsjednika Skup{tineOkruga.Cijelo vrijeme ostala nam je nedo-umica, kako meni tako i RamizuDrekovi}u, kakva je to vrsta suko-ba i animoziteta na relaciji premaaktuelnom ~lanu Predsjedni{tvaBiH, i to upravo u momentu kad jesituacija bila jako kriti~na i kadnam je svima apsolutni prioritetmorao biti organizacija odbrane ija~anje vojnih i civilnih potencijalau tom cilju.Naravno da je u toj organizacijivode}u ulogu morala pruzeti Sku-p{tina Okruga Biha} kao najvi{ezakonodavno tijelo i Izvr{ni odborOkruga Biha}a kao vlada Okruga.I jedna i druga okru`na institucijamorala je biti stavljena u punufunkciju s ciljem koji smo ve}naglasili - obrana Okruga Biha} idràve BiH.Bez obzira na ovu smjenu, li~nostdr. Irfana Ljubijanki}a i njegov do-prinos na{oj borbi za nacionalni,vjerski, politi~ki i dràvni identitetapsolutno je neupitan i nemjerljiv.

Moje predsjedavanjeSkup{tinom Okruga Biha} Moje postavljanje za predsjednikaSkup{tine Okruga Biha} doìviosam doslovno kao prekomandu,jer sam i Okrug Biha} doìvljavaona odre|en na~in kao dio ratnema{inerije, {to on i jeste bio, jer se

Okrug formira isklju~ivo kao od-govor na progla{eno ratno stanje.Dodatno je tom utisku prekoma-nde doprinio i moj blizak odnos saRamizom Drekovi}em, s kojimsam odli~no sura|ivao u Petomkorpusu i s kojim sam nastavioblisko sura|ivati kao predsjednikSkup{tine Okruga Biha}.

Kao {to sam ve} naglasio, bezsaglasnosti komandanta Petogkorpusa ja ne bih mogao bitirazrije{en du`nosi pomo}nika zamoral, IPD i vjerska pitanja kojusam obavljao u Petom korpusu,

odnosno ja sam morao biti demo-bilisan, {to se vidi iz slijede}egdokumenta sa potpisom RamizaDrekovi}a.Osim toga, ja sam se pojavio kaoneko neutralno politi~ko rje{enjeu sukobu izme|u zava|enih frak-cija - ~ovjek koji je mogao razgo-varati i sa Fikretom Abdi}em i sa

Irfanom Ljubijanki}em i Mirsa-dom Veladì}em i sa RamizomDrekovi}em, ali i s ljudima na te-renu gdje sam imao visok rejting.Odluke o razrje{enju dr. IrfanaLjubijanki}a i mom postavljanju

Okupacijom dijelova biha}ke i bosanskokru-pske op}ine, Biha}ki okrug je funkcionisao uop}inama Biha}, Bosanska Krupa, na lijevojobali Une, Buìm, koji je funkcionirao kaoZajednica mjesnih zajednica i kasnije prerastao uop}inu, Velika Kladu{a i Cazin, {to je zajednopredstavljalo oko 1.500 km2, sa oko 250.000stanovnika i sa prosje~nom gustinom naseljeno-sti od 166 stanovnika po jednom km2.

Predsjednik i sabornikPoliti~ka je ~injenica da je AP ZB u Velikoj Kladu{i progla{ena 27.

septembra 1993. godine i da je za njenog predsjednika izabran upravoEjub Topi}. U to vrijeme on se nalazio u Sarajevu gdje je 27. i 28.septembra odr‘ana Skup{tina R BiH i Svebo{nja~ki sabor na kojemje, pored ostalog, muslimanima vra}eno njihovo narodno imeBo{njaci. Izja{njavaju}i se na ovu okolnost Topi} ka‘e: Predsjedni{tvoBiha}kog okruga je 16. septembra 1993. godine pod mojim predsjeda-vanjem donijelo odluku o obustavljanju svih aktivnosti vezanih za ini-cijativu o AP ZB, tako da nije moglo biti govora da bih ja mogao pri-hvatiti mjesto u paradr‘avnoj tvorevini AP ZB. Da sam to htio ne bihputovao u Sarajevo. Na Abdi}ev neovla{teni potez odmah sam reagi-rao i od svega se ogradio. Pretpostavljam da je Abdi} to uradio da mepoliti~ki diskvalificira i mo‘da ~ak i fizi~ki likvidira. U Biha} sam se vratio 6. oktobra i u roku deset dana uradio sam sveda se obnovi rad Predsjedni{tva i Skup{tine Biha}kog okruga. Tek 16.oktobra sam du‘nost predsjednika Skup{tine okruga predao HamdijiKabiljagi}u iako sam ne{to ranije brisan iz ~lanstva SDA {to je bilacijena s moje strane neovla{tenog imenovanja za predsjednika samo-progla{ene Abdi}eve paradr‘avice.

Biha}, 27. septembar/rujan 2013. godineUNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA16

www.usnkrajina.com.ba KRAJINA+

za predsjednika Skup{tine OkrugaBiha} objavljene su u Slu`benomglasniku Okruga br. 1, na stranici39, pod rednim brojevima 52. i 53. Sad je prilika da kaèm teoreti~a-rima zavjere da nijednom, doslo-vno, ni jedan jedini put nisamimao bilo kakav sastanak ili dogo-vor sa Fikretom Abdi}em, osimpar slu`benih sastanaka na kojesam i{ao kao pomo}nik za moralsa Ramizom Drekovi}em.

Detaljno sam obrazloìo komple-tnu situaciju sa procedurama uSkup{tini Okruga, koje su pretho-dile mom izboru, èle}i upravo dadam sve relevantne podatke radiistine i radi povijesti. Moram,tako|er, re}i da ni prije rata, niti upredizbornoj kampanji, niti bilokojom drugom prilikom nisamimao nikakve kontakte sa Fikre-tom Abdi}em, ~ak ni u Skup{tiniRBiH. Jednostavno, on je bio ~lanPredsjedni{tva RBiH, a ja obi~niposlanik u Vije}u op{tina. On jebio potpredsjednik SDA, a janisam bio ni ~lan Glavnog odbora,tako da nisam imao niti potrebe, aniti prilike za bilo kakve kontaktes njim, niti bilo s kim ko bi nastu-pao u ime njega.Da li je neko iz sjene vukao koncei upravljao doga|anjima, ja to neznam. Ali ne vidim ko je to mogao i nakakav na~in op~initi petnaestposlanika iz svih op}ina Okrugakoje su samostalno birale svojepredstavnike u Skup{tinu Okrugapa da donesu takve odluke kakvesu donijeli.Ponavljam jo{ jednom - sa mnomniko nikada nije prethodno obavionikakve konsultacije niti mepripremao na bilo kakav na~in zaono {to je uslijedilo.Moram tako|er re}i da nisam koddr. Irfana Ljubijanki}a primijetioda je svoju smjenu doìvio kaone{to tragi~no, niti smo nas dvo-jica nakon toga pokvarili na{eodnose. On je apsolutno i daljenastavio na svoj na~in politi~kiraditi u interesu na{e borbe. Osimtoga, on je bio poslanik u Vije}ugra|ana RBiH i uvijek imao kon-takte sa Sarajevom, tako da je nje-gova uloga i dalje bila vrlo va`nazbog njegovih li~nih kvaliteta ikarizme koju je ve} bio izgradio.Relacije }e se zao{triti nakonpokretanja famozne “Inicijative”,ali ni tada na{a komunikacijanikada nije prekinuta.Mo`da je najbolje da prenesemdirektno stavove samog dr. IrfanaLjubijanki}a koje je iznio u inter-vjuu danom nezavisnom listu Ideja5.8.1993. godine, a koji je prene-sen u knjizi ôvjek, Bo{njak,{ehid, - Dr. Irfan Ljubijanki}. Todemantuje pri~e o njegovoj navod-noj izolaciji nakon smjene ionemogu}avanja politi~kog djelo-vanja koje su bile plasirane.

Vidimo da je za dr. Ljubijanki}aosloba|anje od odgovornostivo|enja Skup{tine Okruga naodre|en na~in bilo olak{anje kojemu je omogu}ilo da se pozabavido tada zapu{tenom strankom, ida ga previ{e ne zabrinjava tre-nutna dnevna politika. O~iglednoje, s druge strane, da nije jasno {tato zna~i politi~ki otklon njegovihnajbliìh saradnika. Taj otklonnajvjerovatnije je bio rezultat

nezadovoljstva dotada{njim na~i-nom rada, posebno Izvr{nog odb-ora Okruga, i potrebama ozbiljnihstrukturnih promjena u okru`nimorganima vlasti i da su zbog togaodbornici Skup{tine Okruga Biha}tako glasali. înjenica je, me|u-tim, da su te smjene kasnije zlou-potrijebljene od strane FikretaAbdi}a.Primjetno je, tako|er, da dr. IrfanLjubijanki} ne pominje bilo kakveneregularnosti ili “pu~ u okru`nimorganima”, kao {to je kasnijespominjano iz nekih slu`bi izSarajeva u dopisima koji su stiglido nas. Bez ikakvih problema,11.3.1993. godine organizirali smoprimopredaju du`nosti predsjed-nika Skup{tine Okruga Biha}izme|u mene i dr. Ljubijanki}a,kojoj su, kao ~lanovi komisije,prisustvovali Hidi} Safet, koji jebio {ef kabineta dr. IrfanaLjubijanki}a, Kazi} Mustafa, kojije bio sekretar Skup{tine Okruga, iBoìdar [icel u funkciji dopred-sjednika Skup{tine Okruga.

Dolazak Fikreta Abdi}a Cijela Krajina je zabrujala kad se~ulo da je na Okrug Biha} do{ao~lan Predsjedni{tva RBiH FikretAbdi}. Ramiz Drekovi} se prisje}a:“U Okrug Biha} Fikret Abdi} do{aoje iz Zagreba 2.9.1992. godine. Dole-tio je preko SAO Krajine, avionomAN-2 (Antonov), do improviziranogaerodroma u ]orali}ima. Njegov

prelet preko tzv. SAO Krajine tuma-~io sam kao hrabar ~in ~ovjeka kojièli pomo}i svome kraju i svojojdomovini.Kasniji razvoj doga|aja i njegovopona{anje razbilo je to uvjerenje. Kaokomandant Unsko-sanske opera-tivne grupe, zajedno sa svojim borci-ma i narodom toga kraja, o~ekivaosam da }emo imati veliku pomo}.Smatrao sam da se njegovimdolaskom kao ~lana Predsjedni{tvame|unarodno priznate R BiH iska-zuje briga mlade bosanske dràveprema ovom kraju. [estog septembra1992. godine u dana{njoj kasarni’Adil Be{i}’ postrojio sam uì dioKomande i predao mu raport ispredKomande Unsko-sanske operativnegrupe. Prilikom brifinga u prisustvukomandanata brigada i uèg dijelaKomande Unsko-sanske operativnegrupe, primijetio sam njegov rezervi-ran i hladan odnos, ne samo premameni nego i prema kompletnomkomandnom sastavu. To nije biloono {to sam o~ekivao od, u to vri-jeme, istaknutog Kraji{nika i ~lanadràvnog Predsjedni{tva.”

I ja se dobro sje}am tog do~eka.Pozdravili smo Fikreta Abdi}a uKomandi USOG-e kao ~lanaPredsjedni{tva dràve i do~ekaliga s punim po~astima, nemaju}ipojma ni tada, niti kasnije, kadasmo traìli obja{njenja od drà-vnog vrha, {ta je njegova uloga uKrajini i {ta se to “iza brda valja”.Ono {to je postalo o~igledno odprvog dana je netrpeljivost IrfanaLjubijanki}a i Mirsada Veladì}aspram Fikreta Abdi}a.Odmah po njegovom dolasku, dr.Irfan Ljubijanki} ga je pozvaojavno na TV-duel, {to smo smatralineprimjerenim da u javnost iduna{i unutra{nji sukobi, {to bi

moglo oslabiti moral na{ih jedi-nica i stanovni{tva. Fikret Abdi} jehtio dolaziti na sjednice Skup{tineOkruga, {to je dr. Irfan Ljubija-nki} osporavao itd. Na jednomuèm sastanku u Komandi Kor-pusa, kojem su, osim mene, pris-ustvovali Ramiz Drekovi}, Irfan

Ljubijanki}, Mirsad Veladì},Nenad Ibrahimpa{i} i Safet Hidi}traìli smo, direktno, odgovor odIrfana i Mirsada.Pitali smo: “[ta je to uradio ilimo`da znate da planira uraditi FikretAbdi} da se trebamo boriti protivnjega, iako je aktualni ~lan Predsje-dni{tva BiH?”Odgovor je bio }utanje. Umjestoobja{njenja, dr. Irfan Ljubijanki}je traìo od nas da se svi zajednousaglasimo i kod kriti~nih situacijaslu{amo jednog ~ovjeka, MirsadaVeladì}a, imaju}i puno pov-jerenje u njega, potenciraju}ipritom njegov islamski kredibi-litet, na {ta je Nenad Ibarhimpa{i}

rekao da nama ne trebaju Boìjinego republi~ki poslanici.Uglavnom, obja{njenja {ta topriprema Fikret Abdi} nije bilo,kao ni obja{njenja za{to onda nijeisklju~en iz dràvnog Predsjedni-{tva. Isto je mu~ilo komandantaPetog korpusa:“Za punih osam mjeseci od dolaskana Okrug i boravka u Velikoj Kla-du{i, Abdi} se nije puno ogla{avao,nije obilazio kraj i jedinice. Znatnokasnije, 15. aprila 1993. godine, nana{ poziv, do{ao je na obiljeàvanjeDana Armije i prisustvovao metod-sko-pokaznoj vje`bi. Poslije tog sus-reta, 15.4.1993. opet se povukao uVeliku Kladu{u i posvetio - kasnije }ese to uvidjeti - pripremama zaprogla{enje autonomije i preuzi-manje vlasti. ê{}e me znao nazvatida do|em kod njega, u dispanzerAgrokomerca u Polju, na periferijiVelike Kladu{e. Bez obzira na to {tosu me, na neki na~in, kritiziralitada{nji ~elni ljudi Okruga da previ{esura|ujem sa Fikretom Abdi}em,nisam razumio takve zamjerke.Smatrao sam normalnim saradnjusa ~lanom Predsjedni{tva RepublikeBiH. Kad bih pitao - za{to nesura|ivati? Odgovor je bio: ’Ne zna{ti Fikreta. Vidjet }e{ ti ko je Fikret!’Prilikom mojih sastanaka sa Abdi-}em koje sam odràvao u funkcijikomandanta Petog korpusa, morambiti objektivan, on se u po~etkuinteresirao za stanje u jedinicama,posebno za materijalnu opremlje-nost, financijsku i logisti~ku podr{ku.Poduzimao je i neke mjere napobolj{anju stanja, posebno kad jetrebalo osigurati pla}e starje{inama ivojnicima. Primijetio sam njegovoposebno nezadovoljstvo spram pred-sjednika Alije Izetbegovi}a da nisammogao povjerovati da tako ru`no gov-ori ~lan Predsjedni{tva dràve. Orga-nima Okruga je u negativnom svjetluisticao Izetbegovi}eve ’produènepipke’ (kako je on to govorio) IrfanaLjubijanki}a i Mirsada Veladì}a.Njegovi istupi jasno su oslikavali per-sonalnu netrpeljivost koja se nega-tivno odraàvala na stanje u Okrugui prije lansiranja Inicijative o formi-ranju APZB.”

Paralelizmi u vlastiNaravno da nije sve bilo takoidili~no. Kako smo ve} ranije inaglasili, SDA je cijelo vrijemeimala paralelni sistem komunika-Fikret Abdi}, Slobodan Milo{evi} i Radovan Karadì}

Fikret Abdi} i Ramiz Drekovi} u obilasku izlo`be

Kako je vrijeme odmicalo, Petom korpusu sveje vi{e trebao dobro ustrojen Okrug Biha}, sasvim svojim institucijama, da bi u punomkapacitetu bio njegova logistika. Uostalom,Okrug Biha} je i formiran u ratu radi toga.

Ono {to Ramiz propu{ta re}i, a trebao bi sesjetiti, da je upravo on zbog neadekvatnog radaokru`nih organa i zbog otvorenih neprijateljstavana relaciji Ljubijanki} i Veladì} prema Abdi}u,koja su ugroàvala logistiku civilnih strukturaOkruga Biha} za potrebe Petog korpusa, a da bise izbjegla takva vrsta sukoba, podrào moj izborza predsjednika Skup{tine Okruga.

Biha}, 27. septembar/rujan 2013. godineUNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA 17www.usnkrajina.com.ba KRAJINA+

cija, neovisno o dràvnim instituci-jama. Rekao sam i da je, najve}idio vremena, postojao objektivanrazlog za to i morali smo imati“svoje” informacije od “svojih”ljudi u koje }emo imati potpunopovjerenje radi dono{enja va`nihodluka.Takav na~in rada, malo-pomalo,po~eo se pretvarati u pravilo, jer sejednom dobrom dijelu ljudi jakodopalo da mogu “pre~icom”rje{avati masu stvari, uklju~uju}i imnoge privatne relacije. Mnogiljudi iz vrha stranke tog vremenaimali su cijelo vrijeme u vidu svojeli~ne ambiciozne planove, za reali-zaciju kojih je bilo idealno “para-

leleno funkcioniranje”.Dok su jedni ginuli i ostali sa svo-jim porodicama u slu`bi borbe iobrane, drugi su elegantno izmje-stili ~lanove svojih porodica (ugla-vnom u Zagreb, a zatim dalje, udiplomatska predstavni{tva).Moji su sinovi na po~etku rataimali sedam i osam godina, alimoja supruga i ja smo se odlu~ilida ona i djeca ostanu u Biha}u,èle}i sve dijeliti skupa, pa {ta Bogda. Osim toga, moja moralnaodgovornost pred ljudima je bilaogromna - kao poslanika u Skup-{tini RBiH, zatim kao pomo}nikaza moral u Petom korpusu i, nakraju, kao predsjednika Skup{tineOkruga - tako da sam mogao predsve stati svijetla ~ela, jer sam snjima dijelio sudbinu zajedno sasvojom porodicom.Paralelizmi u vlasti zna~ili su, sdruge strane, veliku mogu}nostpotpune privatizacije i zloupotre-be informacija, tako da se jedan

sistem koji je u po~etku bio nu`-nost pretvorio u vrlo opasanpresedan.Ramiz Drekovi} ima u svojoj knji-zi cijelo poglavlje na osam stranicao jednom telefonu koje je intere-santno nazvao Vezirov telefon.Bio sam tada u Petom korpusu isudionik sam tih doga|aja, i mogupotvrditi da se sve tako de{avalo.Mo`da to poglavlje najbolje poka-zuje kako je sve to funkcioniralo.Famozni satelitski telefon stigao jezra~nim putem:“Na aerodrom ]orali}i, zra~nimmostom, 1.10.1992. godine, izme|uostalih materijalno-tehni~kih sred-stava preba~en je i jedan satelitski

telefon. Poslao ga je Ured OkrugaBiha} iz Zagreba po Otpremnici br.16/92. Kao primalac su nazna~eneOruàne snage RBiH Biha}, tj. Uns-ko-sanska operativna grupa. Nakon{to su satelitski telefon primili logisti-~ki organi USOG-e, dobio sam zaht-jev od dotada{njeg predsjednikaOkru`ne skup{tine Irfana Ljubija-nki}a i predsjednika Izvr{nog odboraOkruga Mirsada Veladì}a da se tele-fon dostavi u Izvr{ni odbor jer je zanjih nabavljen. Po{tuju}i legalneorgane vlasti, naredio sam da se tele-fon preda.”

Ramiz Drekovi} nagla{ava jo{jednu vrlo va`nu stvar:“U to vrijeme Skup{tina Okruga iIzvr{ni odbor nisu imali svoje sjedi{tei zgradu sa adresom. PredsjedniciSkup{tine i Izvr{nog odbora Okrugasu kancelarije na radnim mjestimakoristili za obavljanje tih du`nosti.”Satelitski telefon je po preuzima-nju u svojoj kancelariji u Velikoj

Kladu{i instalirao Mirsad Vela-dì}, gdje je obavljao du`nostpredsjednika Op}inskog odboraSDA Velike Kladu{e.Po~etkom februara 1993. godine,Mirsad Veladì} je smijenjen sadu`nosti predsjednika Izvr{nogodbora Okruga, a na tu funkcijupostavljen je Zlatko Ju{i}.Novi organi vlasti su odmah nakonimenovanja uspostavili infrastruk-turu, odredili sjedi{te, tako da jepredsjednik Okru`ne skup{tineboravio i imao sjedi{te u Biha}u, apredsjednik Vlade sa ministarst-vima u Cazinu.“Novoizabrano vodstvo okru`nihorgana zahtijevalo je da im se sate-litski telefon preda, jer je nabavljen zapotrebe Izvr{nog odbora. Smijenjenovodstvo tvrdilo je da je telefon nabavi-la SDABiH, te ga, na osnovu toga,koristi njen ogranak u VelikojKladu{i.”Da skratimo pri~u - telefon je poli-cija izuzela i dala na kori{tenjeIzvr{nom odboru Okruga, saZlatkom Ju{i}em na ~elu, ali je nainsistiranje Ramiza Drekovi}asatelitski telefon zavr{io u Koma-ndi Petog korpusa.Sve to je pratila silna prepiska,ucjene, prijetnje silom itd., {to jeRamiz Drekovi} opisao u tih osamstranica Vezirovog telefona.Komanda Korpusa dobila je dopisdirektno od predsjednika Predsje-dni{tva RBiH Alije Izetbegovi}ada se telefon vrati SDA VelikeKladu{e. Ramiz se s pravom pitaza{to takav dopis nije i{ao naokru`ne institucije sistema.“Uzeo sam slu{alicu i u prvi mahnisam mogao vjerovati da me zaistazove predsjednik Izetbegovi}. Do tadase nikad nisam ~uo sa predsjedni-kom. U meni je proradio vojni~kigen, i sve vrijeme dok sam razgovo-rao, na daljini od 350 kilometara,stajao sam u stavu pozor! Nakonrazgovora o stanju u zoni odgovor-nosti Petog korpusa, predsjednik

Predsjedni{tva mi je rekao:’De, molim te, Drekovi}u, vidi neka-ko, pa vrati Mirsi taj telefon. Potre-ban je nama u stranci, te nam javikad zavr{i{ taj posao.’Nakon razgovora sa predsjednikompostupio sam po njegovom zahtjevu iustupio telefon gospodinu Veladì}u.Nije bio problem u tome {to jeVeladì} imao satelitski telefon, ve} je

problem bio u tome {to KomandaKorpusa nije imala efikasnu vezu saGeneral{tabom. Najve}i problem jebio {to je glavna ta~ka kontakta ostanju u Okrugu i Korpusu i glavniizvor informacija - dezinformacijatekao putem tog telefona. Tu ~inje-nicu sam doznao tek po dolasku uSarajevo.Izvje{taji o stanju u Okrugu dobivenipreko satelitskog telefona bili su pret-postavljenoj komandi ’vredniji, ta~ni-ji i istinitiji od redovnih izvje{taja kojisu dolazili od Komande Korpusa’.”Vezirov telefon je na kraju zavr{iokod Mirsada Veladì}a, jer se nijemogla ignorirati osobna naredbapredsjednika Izetbegovi}a.Kakvi su tek “izvje{taji” bili ookru`nim organima, mogu zamis-liti. Odmah po mom izboru na

mjesto predsjednika Skup{tineOkruga, vidio sam da relacija saSarajevom ne}e ba{ biti jednos-tavna. Na neke dopise uop}e nijebilo odgovora, jednostavno su nasignorirali.Bilo je razli~ito od ministarstva doministarstva, s nekima bolje, a snekima nikako. Ja sam to pripisi-vao ratnom stanju i nisam èliovjerovati da se radi o svjesnojopstrukciji.Ono {to je uvijek i{lo kako trebabile su relacije oko stvari vezanihza obranu i ratna de{avanja, za {taje, vjerujem, zasluàn RamizDrekovi} i Komanda Petog korpu-sa, koji su sa Skup{tinom Okrugapod mojim predsjedavanjem imaliizvanrednu saradnju.

Ta saradnja nije bila samo forma-lna ili verbalna - Skup{tina i Izvr-{ni odbor Okruga su se u potpuno-sti stavili u funkciju Armije oruà-nih snaga RBiH, i ljudi iz Korpusasu to najbolje znali cijeniti. Petikorpus je tada, mo`da, imao naju-redniju logistiku u dràvi.Mo`da najbolje tu situaciju okokolanja informacija i dezinforma-cija odslikava dopis koji je SeferHalilovi} poslao 4.4.1993. godineKomandi Petog korpusa koji, kakokaè Ramiz Drekovi}, “mi uKomandi Korpusa nismo moglirazumjeti”.“U aktu se spominje pu~ u Okrugu ipostavljanje Ejuba Topi}a u martu1993. godine umjesto Ljubijanki}a.Dobiv{i taj akt, tek mi ni{ta nije bilojasno, znaju}i da je upravo Irfan

Intervju sa Zilhadom Kljuèaninom za Liljan 8.9.1993.

Cijelo vrijeme ostala nam je nedoumica, kakomeni tako i Ramizu Drekovi}u, kakva je to vrstasukoba i animoziteta na relaciji prema aktue-lnom ~lanu Predsjedni{tva BiH, i to upravo umomentu kad je situacija bila jako kriti~na i kadnam je svima apsolutni prioritet morao biti organizacija odbrane i ja~anje vojnih i civilnih potencijala u tom cilju.

SDA je cijelo vrijeme imala paralelni sistemkomunikacija, neovisno o dràvnim instituci-jama. Rekao sam i da je, najve}i dio vremena,postojao objektivan razlog za to i morali smoimati “svoje” informacije od “svojih” ljudi u koje}emo imati potpuno povjerenje radi dono{enjava`nih odluka.

Takav na~in rada, malo-pomalo, po~eo se pretvarati u pravilo, jer se jednom dobrom dijeluljudi jako dopalo da mogu “pre~icom” rje{avatimasu stvari, uklju~uju}i i mnoge privatnerelacije. Mnogi ljudi iz vrha stranke tog vremenaimali su cijelo vrijeme u vidu svoje li~ne ambiciozne planove, za realizaciju kojih je bilo idealno “paraleleno funkcioniranje”.



Sara~evi} do dolaska Fikreta Abdi}au Okrug uìvao povjerenje posebnoIrfana Ljubijanki}a i MirsadaVeladì}a. Ejuba Topi}a na mjestopredsjednika Skup{tine Okrugapredloìli su upravo njih dvojica, iakosam se ja protivio tome, ne zbog toga{to ne}e znati to raditi, ve} {to mi jebio potreban u Korpusu. Uostalom,~ak ni Topi} kao bliski suradnikLjubijanki}a i Veladì}a u to vrijemenije u potpunosti bio sretan {to }epreuzeti funkciju predsjednikaSkup{tine Okruga.”

Dakle, potpuno je nevjerovatnoda tada{nji komandant ArmijeRBiH Sefer Halilovi} promjene uOkrugu Biha} naziva pu~em.Upravo zbog toga sam tako deta-ljno opisao i dokumentirao na~inmog dolaska na mjesto prvog~ovjeka Skup{tine Okruga.

Inicijativa za formiranjeAutonomne pokrajineZapadna Bosna uklju~eneu sastav Republike Bosnei HercegovineBez obzira na neuspjeh pregovorau @enevi, Fikret Abdi} je, me|u-tim, nastavio daljnju realizacijuranije pripremljenih aktivnosti.“U vrijeme potpunog sazrijevanjaideje o autonomiji kroz pokretanjefamozne Inicijative i prikupljanjepotpisa augusta 1993. godine,Abdi} oìvotvorenje svoje ideje

pronalazi u ponudi Ovena i Stolte-nberga o formiranju Unije repub-lika u BiH. Ve} tada je o~ito da jeizme|u Abdi}a i Predsjedni{tvaBiH nastupio duboki jaz kojim seod strane pojedinca negira legit-

imitet i legalitet ~itave institucije upregovara~kom procesu.”Senudin Ja{arevi} je u pravu kadkaè: “Krajem augusta 1993. godineu Livnu je progla{ena hrvatskaRepublika ’Herceg-Bosna’. Njeni ide-jni tvorci predvo|eni Matom Boba-nom posluìli su Fikretu Abdi}u kaouzor stvaranja vlastite paradràve. Sobzirom da je 9. januara 1992.godine progla{ena tzv. Srpska repub-lika BiH, Fikret Abdi} je poùrio sakonstituisanjem tzv. Autonomnepokrajine Zapadna Bosna. Po slo-bodnim prostorima Biha}kog okrugakruìla je famozna ’Inicijativa’, saku-pljali se potpisi za ’mir’, za ’slobodu’,za ’pregovore umjesto rata’, za’vra}anje ljudi ku}ama’ itd.” “Abdi} se prvi put oglasio 9.9.1993.da su u toku pripreme za stvaranjeAutonomne pokrajine ZapadnaBosna. Bilo je to u emisiji lokalne

televizije Vrijeme istine.” Va`no jenapomenuti i strate{ku dimenzijuOkruga Biha} u vrlo zamr{enimodnosima Tu|man-Milo{evi}-Ka-radì}-Abdi}. Poznato je da je nasusretima Milo{evi}-Tu|man, odr-ànim 23. marta u Kara|or|evu i15. aprila u Tikve{u, dogovorenapodjela BiH. Na prijedlog Milo{e-vi}a, Hrvatskoj bi, pored teritorijakoje su zatvarale banovinskegranice, pripadao i dio takozvane

Turske Hrvatske (Cazin, VelikaKladu{a i Biha}), jer to Srbiji,kako je rekao Milo{evi}, ne treba.O Milo{evi}evom “ustupanju”Biha}kog okruga Hrvatskoj svje-do~i Hrvoje [arini} koji kaè kakomu je Milo{evi} rekao da mu jeAbdi} jasno poru~io da }e graditibudu}nost zajedno sa Hrvatskom,ali da to jo{ uvijek ne moè javnokazati. Milo{evi} je rekao da tosmatra normalnim i stoga se ne}etome protiviti. Politi~ko i vojnorukovodstvo bosanskih Srba nijetako mislilo. Karadì} je bio zaenergi~no slamanje vojne snage 5.korpusa. Zalagao se za propa-gandu pri kojoj bi se koristioFikret Abdi}. A kada se ovladadolinom Une, “civilnu vlast prividnoAbdi}u, a vojna i sva vlast fakti~kinama”, kazao je Karadì}.

Ni jednim ni drugima nije smetalo{to Abdi} sara|uje sa protivni-~kom stranom. U cjelokupnomtom svjetlu treba posmatratiInicijativu koja se pojavila. Gorelijevo je tekst Inicijative u cjelini.Vidimo da Inicijativa, u prvomredu, vje{to igra na kartu zane-marivanja Okruga Biha} od straneorgana centralne vlasti, lo{ihkadrovskih rje{enja, neadekvatnebrige za Krajinu prilikom me|una-rodnih pregovora itd. Elaboriralismo na mnogo mjesta do sada ani-mozitet koji Kraji{nici generalno

imaju prema bilo kojoj centralnojvlasti, tako da nije bilo te{ko kodobi~nog svijeta podgrijati mnogastara, ali i vrlo svjeà sje}anja otome kako smo prepu{teni samisebi na milost i nemilost neprija-telja i da se moramo, kao mnogoputa do sada, sami i snalaziti itraìti rje{enja.Dodatno je, lukavo, iskori{tennavodni “islamski fundamenta-lizam” kod ekstremnih SDA-kad-rova, koji nas, eto, èle iz Evropevratiti u srednji vijek. Taj osje}ajtako|er nije bilo te{ko podgrijatijer su pojedini kadrovi SDA oti{lipredaleko i potpuno nepotrebnosa islamskom ikonografijom.Znam da me je moja mati, napo~etku na{e SDA predizborne

kampanje sasvim ozbiljno upitala:“Sinko, ho}emo li mi ène opetmorati nositi pe~u?”Takvi animoziteti postoje ~ak idanas - nerijetko me sretnu ljudi ugradu koji znaju da sam vjernik, alida nisam ortodoksan i isklju~iv, ikaù - oni “tvoji” su opet poja~alirazglas na Fethiji, àle}i se kako jeezan preglasan, pogotovo u sabah.Moète li zamisliti da se neko uZadru buni protiv crkvenih zvonakoja odzvanjaju svaki sat vremena?Podijeljenost na{ih Bo{njaka povjersko-ateisti~koj osnovi i nespre-mnost njihovog velikog dijela daprihvate islam kao temelj kulturesvoje nacionalnosti nerije{en jeproblem i pitanje je kada }e i da li}e uop}e ikada biti kvalitetnorije{en, pogotovo zbog toga {to sena tome i ne radi previ{e.

U Inicijativi je zloupotrijebljeno ipitanje rata i mira - stvar je posta-vljena kao da od nas zavisi ho}e lirat stati ili ne}e, a SDA-“juri{nici”su prikazani kao ljudi koji suodgovorni za produètak borbenih

dejstava, a Alija Izetbegovi} kaoonaj koji predvodi takvu “nerazu-mnu i samoubila~ku” politiku.Naravno da su neki neodgovorniSDA-kadrovi svojim izjavama:“Na{e `rtve su na{e najve}e oru`je”,ili “Majka treba plakati kad joj se sinvrati ìv jer nije postao {ehid, a ne dapla~e kad pogine” dodatno doprini-jeli da se kod naroda stvori jednapodsvjesna èlja da se svega togarije{i i da je to mogu}e napraviti?!Fikret Abdi} je Autonomiju ponu-dio kao magi~no rje{enje.Zloupotrijebljena je i pri~a o Unijirepublika, kao i pregovori u @ene-vi koji su predstavljeni kao gotovastvar, da mi to samo trebamo prih-vatiti, ali, eto, Alija Izetbegovi} jetvrdoglav i ho}e i dalje da ratuje.S takvim pri~ama krenuli suAbdi}evi aktivisti na teren i po~eliskupljati potpise za podr{ku Inici-jativi. Pored obra}anja obi~nomnarodu, krenuli su i u jedinicePetog korpusa, {to je zao{trilosituaciju.Zbog toga smo u Komandi Korpu-sa organizirali sastanak da tu stvarraspravimo i vidimo {ta nam je~initi, kao {to smo Ramiz Dreko-vi} i ja radili cijelo vrijeme od mogpreuzimanja vo|enja Skup{tineOkruga. Inicijativi i AP je re~eno“ne”, a nakon toga bio sam uSarajevu na zasjedanju Skup{tineRBiH i Svebo{nja~kog sabora o~emu op{irnije u nastavku.

Povratak ku}iVratili smo se u Biha} kao pove-lika dràvna delegacija helikopter-ima UN-a. Usput smo vidjeli, zanas neuobi~ajen prizor, kad jehelikopter sletio na nogometnistadion radi dopune goriva u jed-nom hercegova~kom gradu ([irokiBrijeg, ~ini mi se). Ja sam zamolioda odem u WC, ali mi nisu dozvo-lili iz sigurnosnih razloga. Pa, ovoje slobodna teritorija, rekao sam.Tad su mi pokazali natpise na sta-dionu koji su bili za Nezavisnu

dràvu Hrvatsku a protiv BiH -toliko je bilo mr`nje premaMuslimanima da se sticao utisakda je u BiH glavni sukob Bo{njakai Hrvata. Pucnji ~etni~ke artiljerijena na{ helikopter kad smo letjeli

Skup{tina i Izvr{ni odbor Okruga su se u potpunosti stavili u funkciju Armije oruànihsnaga RBiH, i ljudi iz Korpusa su to najboljeznali cijeniti. Peti korpus je tada, mo`da, imaonajuredniju logistiku u dràvi.

“U Okrug Biha} Fikret Abdi} do{ao je izZagreba 2.9.1992. godine. Doletio je preko SAOKrajine, avionom AN-2 (Antonov), do improvizi-ranog aerodroma u ]orali}ima. Njegov preletpreko tzv. SAO Krajine tuma~io sam kao hrabar~in ~ovjeka koji èli pomo}i svome kraju i svojojdomovini...

Ja sam se pojavio kao neko neutralno politi~korje{enje u sukobu izme|u zava|enih frakcija -~ovjek koji je mogao razgovarati i sa FikretomAbdi}em i sa Irfanom Ljubijanki}em i Mirsa-dom Veladì}em i sa Ramizom Drekovi}em, ali is ljudima na terenu gdje sam imao visok rejting.

Ejub Topi} u aktivnostima Sektora za moral 5. korpusa ARBiH



iznad Drvara i Bosanskog Petrov-ca prema Biha}u bili su manjiproblem, jer je helikopter bioiznad 3.000 metara, pa su segranate rasprskavale ispod nas.Osjetio sam veliku radost kad smosletili na aerodrom u ]orali}ima,gdje su se u mom djetinjstvuodràvale konjske utrke u kojimaje pobje|ivao trka}i konj mogdjeda Ale bega, i “obdulje” (utrkemladi}a) za najlonsku ko{ulju ilipe{kir. Djedova ku}a je kilometarod aerodroma. Nisu se, pak, sviobradovali mom dolasku.“Napokon, 6.10.1993. godine, uOkrug je stigla dràvna delegacija na~elu sa komandantom [taba Vrho-vne komande Rasimom Deli}em,ministrom RMUP-a Bakirom Alispa-hi}em, ministrom vanjskih poslovaIrfanom Ljubijanki}em, generalnimsekretarom SDA Mirsadom ]ema-nom i reis-ul-ulemom dr. Mustafomefendijom Ceri}em. Nakon njihovogizlaska iz letjelice, doìvio samrazo~aranje. Sa dràvnom delegaci-jom do{ao je i Ejub Topi}. I poredtoga {to sam blagovremeno poduzeosve mjere obavje{tavaju}i pretpostavl-jenu komandu da je upravo Topi}prilikom progla{enja tzv. APZBizabran za predsjednika njeneSkup{tine. Dràvna delegacija ga jedovela u Okrug umjesto da on i ostalikoji su otvoreno stali uz Abdi}a, a zakoje je pretpostavljena komanda bilaupoznata, zadràni u Sarajevu i da seispitala njihova odgovornost u o~itomru{enju ustavnog poretka RBiH.”Dok sam bio u Petom korpusupomo}nik za moral, na neke mojei njegove primjedbe na ra~un Sa-rajeva, Ramiz mi je govorio kakoje pretpostavljena komanda uvijeku pravu. Drago mi je da je tako, jerje upravo ta komanda, kad sam jau pitanju, napravila ispravnu proc-jenu i nije poslu{ala Ramiza Dre-kovi}a koji me je, po svemu sude}i,èlio strpati u zatvor.Ne znam da li je dràvna delega-cija, s kojom sam i ja do{ao, bilaformirana kao posebno tijelonekim rje{enjem, {to ne vjerujem,jer su svi ~lanovi imali potrebneovlasti kao funkcioneri, niti da lisam ja slu`beno bio njen ~lan.înjenica je, me|utim, da su mesvi iz dràvne delegacije uvaàvalikao predsjednika Skup{tine Okru-ga i da sam im ja bio doma}in uprostorijama Okruga gdje smo

odràli i konferenciju za medije ipredstavili ~lanove dràvne dele-gacije, nakon ~ega su se oni iobratili javnosti. Svakako da je dolazak dràvnedelegacije bio doga|aj od najve}eva`nosti, jer je kona~no centralnavlast iz Sarajeva uspjela poslati naOkrug kompetentne ljude sa ovla-{tenjima da se neophodni poslovi iaktivnosti urade direktno, bez par-alelenih i zaobilaznih linija.O~igledno je da se mojim imeno-vanjem za predsjednika tzv. Usta-

votovornog parlamenta APZB,iako sam 27.9.1993. boravio uSarajevu na zasjedanju Bo{nja-~kog sabora i Skup{tine RBiH,htjela unijeti pomutnja u radokru`nih organa. Rekli su mi da jeu momentu progla{enja tzv.APZB dopredsjednik Boìdar[icel vr{io pritisak da se Skup{tinaOkruga “transformira” u parla-ment samoprogla{ene Autono-mije, ali da nisu podlegli tome,naro~ito nakon {to su ~uli mojenastupe na medijima i li~no razgo-varali sa mnom, jer sam ja uspio,kao {to sam rekao ranije, nazvati izSarajeva i razgovarati s njima iobavijestiti ih da se vra}am, da jeto Skup{tina Okruga i da samoizdrè. U Veliku Kladu{u su oti{liBoìdar [icel i Zlatko Ju{i} tenekoliko ministara iz Izvr{nogodbora i nekoliko poslanika izSkup{tine Okruga.Mene kao predsjednika Skup{tineOkruga i najodgovorniju osobu ucivilnim strukturama vlasti ~ekaoje su{tinski vaàn posao da se {toprije obnove i u punom kapacitetuzaìve organi zakonodavne i izvr{-ne vlasti Okruga Biha}. Moèmore}i da je bilo odre|enog zastoja,ali sigurno nije bilo prestanka radaokru`nih organa. U knjizi samopisao konferenciju za novinarekojoj sam bio doma}in kao pred-sjednik Skup{tine Okruga u pros-torijama te institucije, koja je,navodno, prestala s radom. Pa tusu za istim stolom bili prisutni

~lanovi budu}eg Povjereni{tva zaOkrug Biha}, dr. Irfan Ljubijanki}kao predsjednik tog Povjereni{tva,i jedan od njenih ~lanova, MirzaMujadì}. Razgovarao sam, u pri-premi za ovu knjigu, sa NazifomCeri}em, koji je bio tre}i ~lan togPovjereni{tva, i pitao ga da li suodràli ijednu sjednicu. On mi jepotvrdio da se nisu nijednomsastali i uop}e nisu konstituirali totijelo niti po~eli s radom. Pitaosam ga za{to je to bilo tako. On mije rekao: “Pa nije bilo potrebe jer siti zavr{io posao obnove okru`nihorgana prije nego smo se mi i sna{li.Kasnije aktiviranje Povjereni{tva nijeimalo smisla.”Smatram, kao {to sam ve} rekao,da moèmo govoriti samo o zas-toju u radu pojedinih institucijaOkruga zbog odlaska odre|enogbroja ljudi u Veliku Kladu{u, alinikako o prestanku rada okru`nihorgana. Moja teza, koju }emo idokazati, je da je Skup{tina Okru-ga Biha} kao institucija i najvi{ezakonodavno tijelu u regiji izdrà-la udar formiranja tzv. APZB, kao{to je to uspio i Peti korpus.Ne moèmo re}i da je Peti korpusprestao funkcionirati, jer su sedijelovi velikokladu{kih brigada imanji dio jedinica iz Cazina stavilina stranu Fikreta Abdi}a i napu-

stili Peti korpus. Isto tako, ako sudijelovi Izvr{nog odbora Okruga ipojedini odbornici Skup{tineOkruga pre{li na “drugu stranu”,to ne zna~i da su okru`ne institu-cije prestale s radom. Odmah popovratku u Biha} sazvao samPredsjedni{tvo Okruga Biha} upro{irenom sastavu s ciljem dapokrenemo sve neophodne aktiv-nosti u vra}anje stanja regularno-sti od prije progla{enja tzv. APZB.Na toj sjednici u~e{}e su uzeliRamiz Drekovi} i Smail Kli~i},koji, kao {to sam prethodno citi-rao, tvrde da su okru`ni organiprestali s radom. Pored njih, u~es-tvovali su Ismet Veli}, dopredsjed-nik Izvr{nog odbora Okruga,]azim Budimli} - Cazin, AjlenBajri}, sekretar Skup{tine, i SafetHrnjica, novinar.

Press-centar Okruga naglasio je dasu glavne ta~ke dnevnog redasino} odràne sjednice Predsjedni-{tva Okruga Biha} bile: vojnosig-urnosna situacija, mogu}nostikonstituisanja i stavljanja u funkci-ju okru`nih organa vlasti, i dogo-vor o ekonomskom koridoru. Na

sjednici su, uz u~e{}e komandantaPetog korpusa Ramiza Drekovi}a,predsjednika Skup{tine OkrugaEjuba Topi}a i dopredsjednikaIzvr{nog odbora Okruga Biha}Ismeta Veli}a, prisustvovali pred-sjednici skup{tina i izvr{nih odb-ora op}ina Biha}kog okruga. Zbogsprije~enosti, sjednici nisu prisus-tvovali predstavnici op}ine Bosa-nska Krupa koji }e ista pitanja ras-parviti na odvojenoj sjednici.Svjesni trenutka isituacije u kojojse, nakon progla{enja tzv. Autono-mije, na{ao Biha}ki okrug, u~esni-ci u raspravi su se sloìli da trenut-na vojno-sigurnosna situacija neopravdava sporost rje{avanja pr-oblema koji onemogu}avaju brzosazivanje sjednice Skup{tine Okr-uga Biha}.Na ovom planu najvi{e je zamjere-no ~elnicima op}ine Biha}, gdjese, po rije~ima komandanta Dre-kovi}a, malo radi na konsolidacijivlasti i jo{ uvijek nisu poznataimena ljudi koji bi kao odbornicitrebali biha}ku op}inu zastupati uSkup{tini Okruga. Istaknut je zah-tjev da se ne smije robovati nika-kvim klju~evima niti nacionalnimili strana~kim strukturama ̀ eli li seizbje}i za sve nas pogubni vaku-um do konstituisanja op}inskih iokru`nih organa vlasti. Jasno jere~eno da se samo brzom konsoli-dacijom vlasti na svim nivoimamoè izbje}i prijete}e krvoproli}e.Odugovla~enje ide naruku veliko-kladu{koj pobunjeni~koj grupi,koja se koristi svim i sva~im da zasvoju stvar pridobije stanovni{tvoCazina, a Biha}a pogotovo. Naru-ku im ide i to {to se tvrdi da je nanjihovu stranu stao Francuskibataljon, u ~ijem se sjedi{tu, ipored brojnih prigovora, i daljenalaze glavni zagovornici Autono-mije i odatle djeluju protiv dràveBiH. Zbog svega ovoga ponovo }ese uputiti protesti me|unarodnimorganizacijama i ponovit izahtjevda legitimitet zastupanja OkrugaBiha} imaju samo okru`ni organi.Sto se ti~e ekonomskog koridora,o ~emu je danas razgovarano sapredstavnicima Francuskog bata-ljona, sve }e se u~initi da ne do|edo njegovog prekida. Traìt }emoda se dovoz robe koridorom i daljevr{i po ranije utvr|enim kriteriji-ma, s tim da se za op}ine Biha}kogokruga ovlasti drugi uvoznik.Svima }e se dati do znanja daFikret Abdi} vi{e nije ~lan drà-vnog Predsjedni{tva i da, kao dire-

ktor Agrokomerca, nema pravozastupanja Biha}kog okruga nitivelikokladu{ke op}ine.Zatim je uslijedila osma sjednicaPredsjedni{tva Okruga u punomsastavu.Press-centar Okruga je izvijestio:Na sino} odrànoj osmoj sjednici

Predsjedni{tva Okruga Biha} done-seno je nekoliko zna~ajnih odluka.^lanovi Predsjedni{tva upoznati susa tuma~enjem koje je traèno i dobi-jeno od Ministarstva odbrane RBiH,a odnosi se na izbor odbornika uSkup{tinu Okruga. Prema pomenu-tom tuma~enju, Predsjedni{tvoOkruga Biha} nastojat }e {to prijekonstituirati dràvne organe vlasti iizvr{it }e izbor odbornika u Skup{ti-nu Okruga Biha} iz reda gra|ana spodru~ja op}ine Velika Kladu{a kojise nalaze na podru~ju koje kontroliralegalno rukovodstvo Biha}kog okru-ga dok se ne stvore uslovi da velikok-ladu{ka Skup{tina potvrdi taj izbor.Verifikaciju novoizabranih odbornikau Skup{tinu Okruga izvr{it }ePredsjedni{tvo Skup{tine Okruga.Prema dobijenom tuma~enju, mati-~ne op}ine ne mogu opozvati odbor-nike koji obavljaju funkciju predsjed-nika i dopredsjednika, jer njih, uko-liko postoje razlozi, razrje{ava Skup-{tina Okruga. Prijedlog kandidata zaodbornike Skup{tine Okruga iz redaposlanika Republi~ke skup{tinepripremit }e Izvr{ni odbor OkrugaBiha}, uz obavezu da taj broj ne budeve}i od jedne petine ukupnog brojaodbornika u Skup{tini Okruga. Uskladu sa odredbama Ustava RBiH osrazmjernoj zastupljenosti narodaBiH, potrebno je postupiti tako danacionalni sastav izabranih odborni-ka u Skup{tinu Okruga odgovaranacionalnom sastavu odbornika uskup{tinama op}ina Okruga Biha}.Ukoliko ovo nije mogu}e sprovesti upraksi, neophodno je ovo pitanjerije{iti tako {to }e se izbor odbornikaiz reda odgovaraju}e nacionalnostiizvr{iti iz reda uglednih gra|ana sapodru~ja Okruga, odnosno iz redaOruànih snaga Armije RBiH premaprocentu njihove zastupljenosti uredovima oruànih snaga, kao i izreda politi~kih struktura Okruga.Dakle, nakon nekoliko sjednica,politi~kih konsultacija i instrukcijakoje smo dobili iz Sarajeva, moglismo krenuti u popunu upra`njenihodborni~kih mjesta u Skup{tiniOkruga. Za 16.10.1993. godinesazvao sam sjednicu Predsjedni-{tva Okruga Biha}, za koju smoimali spremne prijedloge svihodluka koje trebamo donijeti, aneophodne su da bi se osiguraonastavak legalnog i legitimnograda okru`nih organa.Napominjem da sam se na OkrugBiha} vratio sa dràvnom dele-gacijom 6.10.1993. godine, {tozna~i da smo sve navedeneaktivnosti do ove sjednice realizi-rali za nepunih deset dana.Posebno mi je drago da je prvaodluka koju sam potpisao kaopredsjednik Predsjedni{tva nakonpovrataka iz Sarajeva bila Odlukao odobravanju sredstava za nakna-de porodicama poginulih, ranje-nih ili nestalih pripadnika OSRepublike BiH u iznosu od112.507 DEM.Za one koji kaù da su okru`niorgani prestali s radom, evo poda-tka da je budèt normalno funkci-onirao, da su se sredstva punila una{em odsustvu i niko ne moère}i da Okrug Biha} nije preìvioudar Autonomije.

Jedini dio Bosne koji se nalazi sa lijeve obaleUne, a nije Hrvatska, upravo je podru~je kojezovemo Cazinska, odnosno Biha}ka krajina. Kad je Banja Luka u pitanju, mi taj dio Bosneuop}e ne doìvljavamo kao Krajinu, u bilo kojem smislu.

Aerodrom ]orali}i, 6. oktobra 1993. godine - Do~ek dràvne delegacije BiH



Slijede}a odluka bila je o prestan-ku i potvrdi mandata odbornicimau Skup{tini Okruga Biha}. Dakle,osmerici odbornika prestao jemandat, a novoj osmerici, koji sunanovo predloèni, mandat jepotvr|en.S obzirom da je stranka SDAzauzela negativan stav vezano zamoje aktivnosti koje sam kao

predsjednik Skup{tine Okrugapoduzimao od pokretanja Inicija-tive pa do progla{enja tzv. APZB,nisam èlio da dodatno komplici-ram politi~ku situaciju na Okrugu,te sam odlu~io traìti da se razri-je{im funkcije predsjednika Skup-{tine Okruga na li~ni zahtjev. Sma-trao sam da je moj posao novimkonstituisanjem Skup{tine Okrugazavr{en i da mogu Skup{tinuOkruga mirno predati novompredsjedniku. Tako je i u~injeno.Posljednja odluka koju sam potpi-sao bila je ona o izboru mognasljednika Hamdije Kabiljagi}a,kojem sam predao odli~no ustro-jenu i organiziranu institucijuSkup{tine Okruga Biha}, koja je,uz Peti korpus, uspje{no odoljelaudaru Autonomije, i, htio to nekopriznati ili ne, sve to je u~injenoupravo za vrijeme mog predsjeda-vanja.S obzirom da }e kasnije krenutijedna prljava i bezobzirna medi-jska i lokalna strana~ka kampanjaprotiv mene da sam “autonoma{“,èlim na kraju ovog dijela knjigenaglasiti dva bitna elementa:- Nijedna odluka, zaklju~ak ili

bilo koji drugi akt koji je Sku-p{tina Okruga donijela podmojim predsjedavanjem nisuosporeni niti poni{teni od stranevi{e dràvne instance.

- U procesu protiv Fikreta Abdi-}a, koji je u augustu 1996. pok-renulo Vi{e javno tuìteljstvo uBiha}u, a preuzelo pravosu|eRepublike Hrvatske 2001, na-kon ~ega je donesena osu|uju}apresuda, ja nisam bio nijednompozvan niti kao svjedok niti unekom drugom svojstvu. Dasam imao bilo kakve veze sa tzv.APZB, valjda bi me pozvali.

Ina~e, sa Hamdijom Kabiljagi}em,koji je bio predstavnik BosanskeKrupe u Skup{tini Okruga i odli-~an pravnik, imao sam vrlo dobrusaradnju kako za vrijeme mog,kasnije i njegovog predsjedavanjaSkup{tinom Okruga.Njega je ~ekao vrlo teàk zadataku periodu kad }e eskalirati vojnisukob sa tzv. APZB i kada }e do}inajteì trenuci za opstanak Okru-

ga Biha}. Slaèm se sa RamizomDrekovi}em koji kaè:“Za predsjednika Skup{tine izabranje Hamdija Kabiljagi}. Danas semalo spominje vrijeme u kojem su sekonstituirali organi vlasti lojalniRepublici BiH nakon uspostaveAPZB. Hamdija Kabiljagi} je vodioOkrug u, mo`da, najteèm ratnomperiodu. Danas je jednostavno istis-

nut iz politi~kog ìvota, a njegovdoprinos i trud zaboravljeni.”Zajedno sa Hamdijom Kabilja-gi}em, neposredno prije njegovogimenovanja (19.10.1993.) za pred-sjednika Skup{tine Okruga, daosam intervju za sarajevske Ve~er-nje novine 16.10.1993. godine.Novinarka Mirjana Micevskaradila je seriju ~lanaka Genezadoga|aja u Cazinskoj krajini.Mnogo kasnije, 25.2.2000. godine,Hamdija Kabiljagi} otvoreno jeprogovorio o de{avanjima iz togvremena u ~lanku koji je objavljenpod nazivom Za{to ostali {ute?Radi se o njegovom intervjuu zaKrajinu - Unsko-sanske novine,koji je objavljen jo{ jednom uKrajini od 22.4.2005. godine. TuKrajinu sam sa~uvao u svojojarhivi.Ono {to je za mene va`no potcr-tano je u tekstu iz Krajine. Citiramgospodina Kabiljagi}a:“I pored svega, okru`na vlast je sa~u-vana zahvaljuju}i velikim dijelom ineopravdano osporavanom momprethodniku Ejubu Topi}u. On jetada bio jezi~ak na vagi’ i svojom jekonstruktivnom ulogom omogu}iolegalitet i legitimitet Skup{tine injenih organa.”Iz ~lanka je potpuno jasno s kojimi kakvim problemima se suo~ioHamdija Kabiljagi} i korektno jeod njega da je o svemu progovoriobez ustezanja.Ve} smo, naàlost, mogli zaklju~itida “ono {to Okrug Biha} ~ini poseb-nim u odnosu na druge dijelove BiHu ratu 1992 - 1995. godine jeste kon-stituiranje paradràvne tvorevine tzv.Autonomne pokrajine ZapadnaBosna i vo|enje me|ubo{nja~kograta. Njen idejni tvorac i realizatorbio je Fikret Abdi} Babo, ~lan Preds-jedni{tva Republike Bosne i Herce-govine. Bio je to ~in izdaje premavlastitom narodu i njegovoj dràvi,izvr{en u presudnim trenucima nje-gove povijesti. Pojave izdaje u povi-jesti ljudskog roda nisu jednokratne,one su ~este. I u bo{nja~koj povijestibilo ih je vi{e. Ovoj najvi{e nalikujeona Ali-pa{e Sto~evi}a i Smail-ageêngi}a, kada su se ova dva velika{a1832. godine stavila na stranu

Turaka u borbi protiv ustankaHusein-kapetana Grada{~evi}a. UKrajini je, sticajem povijesnih prilika,bilo mnogo pobuna, ustanaka, alioni nikada nisu imali za cilj otcjeplje-nje od Bosne. Stvaranje Autonomijeu formi u kakvoj je progla{ena pred-stavlja povijesni presedan.” Da nepomislimo slu~ajno kako su samonama imanentni unutra{nji sukobii veleizdaje, podsjetit }u na jedanmnogo ve}i i zna~ajniji doga|aj.Drasti~an primjer izdaje, kad sumuslimani u pitanju, je pobunaarapskih snaga protiv turske vlastitokom Prvog svjetskog rata, kojuje vodio, {to je posebno àlosno,~uvar svetih mjesta Meke iMedine Husein ibn Ali, a koja jedogovorena za odre|ene protuus-luge engleske po zavr{etku rata.Postoji sa~uvana obimna prepiskaizme|u Sir Henry McMahona,

engleskog visokog povjerenika uEgiptu, sa Husein ibn Alijem, kojise u to vrijeme sam proglasiovo|om Arapa. T.E. Lawrence, iliLawrence od Arabie, bio je pot-puno svjestan engleske prevareArapa pa je izjavio: “Riskirao samprevaru zbog uvjerenja da jepomo} Arapa bila neophodnopotrebna za na{u jeftinu i brzupobjedu na istoku, i da je bolje dapogazimo svoju rije~ i pobijedimonego da izgubimo.” Turski SultanAbdul Hamid II, kao posljednjiveliki panislamist, proglasio jedìhad sa ulaskom Turske u Prvisvjetski rat (iako je bio saveznikNjema~ke), o~ekuju}i da }e svimuslimani u protivni~kim vojska-ma pre}i na stranu Turske, {to seipak nije desilo.

Na kraju Imaju}i u vidu izneseno na tra‘enikomentar dosada{njeg “pretre-sanja” doga|anja nakon 27. septe-mbra 1993. godine Topi} se spravom ~udi {to niko ne nagla{ava~injenicu da je Fikret Abdi} bitkuza svoje sumnjive namjere izgubiou op}inskim i okru‘nim dr‘avnimorganima i institucijama na neo-kupiranom prostoru Bosanskekrajine i u dr‘avnom centru. Iz(do)sada{njih parcijalnih i intere-sno optere}enih javnih istupanekih od aktera nemilih doga|a-

nja nema ni teksta ni kontekstaonoga {to bi trebao biti predmetjavnog interesa. U citiranim dijelovima knjigedetaljno se bavim argumentima,dokumentima i analizom tragaju}iza korijenima i prapo~ecima svegaonoga {to je eskaliralo 27. septem-bra 1993. godine u Velikoj Kla-du{i, ali i u Sarajevu na odr‘anomSvebo{nja~kom saboru. Dakle, svioni koji bi se htjeli baviti ovomtemom i dati doprinos istinimoraju akceptirati ~injenicu da jesukob Fikreta Abdi}a sa SDApo~eo odmah nakon izbora 1990.godine kad se vidjelo da nije zado-voljan svojim statusom. Jo{ tada sevidjelo da se preko li~nosti AlijeIzetbegovi}a i Fikreta Abdi}apo~eo lomiti nacionalni i vjerskiosje}aj bosanskih muslimana.Abdi} je s jedne strane Izetbe-

govi}a optu‘ivao za vjerski funda-mentalizam i ekstremizam, a onidrugi njega su proglasili nemusli-manom i izdajnikom koji je radiAgrokomerca i zarade bio spre-man prodati i narod i vjeru. U timoptu‘ivanjima Abdi} je imaopodr{ ku dijela me|unarodnezajednice i dio na{eg naroda kojinije ‘elio islam kao dio svog iden-titeta...

Iz Sarajeva u Biha}ki okrugTu i takvu negativnu energiju,dakle, Fikret Abdi} je sa sobomdonio u Biha}ki okrug i VelikuKladu{u 2. septembra 1992.godine. Svi u Biha}kom okrugunadali smo se dobroj suradnji satada{ njim ~lanom Predsjedni{tvaR BiH i ~lanom Vrhovne armijskekomande. O~ekivali smo da }emoimati pomo} od njega kao ~lanaDr‘avnog predsjedni{tva nemaju}i pojma ni tada ni kasnije kadasmo tra‘ili obja{njenja oddr‘avnog vrha, kakva je njegovauloga u Biha} kom okrugu i {ta seu svemu tome “krije iza brda”.Zakonodavna i svaka od kompo-nenti izvr{ne i ovda{nje sudskevlasti Abdi}a su prihvatili kao~lana jednog od najvi{ ih organadr‘avne vlasti. Od njegovih ekonomskih aktivno-sti svi smo imali koristi. Najve}a je

bila u osiguranju vi{emjese~nihzaliha za potrebe branilaca igra|ana Biha}kog okruga. Sve jereklo bi se funkcioniralo bespri-jekorno. U to smo bili uvjereni naprvoj zajedni~koj proslavi Bajra-ma odr‘anoj u Cazinu 23. marta1993. godine koju smo zajedni~kiorganizirali Ramiz Drekovi} i ja{to je pokazivalo jedinstvo Petogkorpusa i civilnih organa vlasti. Ipored suprotnih o~ekivanja Abdi}se pojavio na proslavi. U dobreodnose dodatno smo uvjereni 15.aprila 1993. godine na proslaviprve godi{njice formiranja ArmijeR BiH koja je tako|er odr‘ana uCazinu. U odr‘anom Abdi}evomgovoru nije bilo ni truna prostoraza bilo kakve sumnje za ono {to }euslijediti ~etiri mjeseca kasnije.Me|usobna suradnja i uva‘avanjetrajalo je do po~etka septembraiste godine kada se krenulo sprikupljanjem potpisa za inicija-tivu da se Biha}ki okrug formirana na~in kako je to u svojoj glavizamislio njen pokreta~.

Nezaobilazan Peti korpusKao predsjednik Skup{tine okrugaBiha} 11. septembra 1993. godineodr‘ali smo sastanak u KomandiPetog korpusa na kojem je zaklju-~eno da se spomenuta Inicijativaza formiranje AP ZB mora verifi-cirati u nadle‘nim institucijamadr‘ave. Na osnovu ovoga zaklju-~ka, dan kasnije 12. septembrasazvana je sjednica Skup{tineOkruga Biha} ~iji su ~lanovi usvo-jenim zaklju~cima dozvolili izja-{njavanje o njoj. Usvojeni zaklju-~ci su proslije|eni u Sarajevo i usve op}ine u Biha}kom okrugu.Ve} sutradan 13. septembra 1993.godine odr‘ana je sjednica Sku-p{tine op}ine Cazin ~iji su delegatiodbacili inicijativu. Na isti na~ininicijativa je naredni dan pro{la i uSkup{tini op}ine Velika Kladu{a.Bosanskokrupska i Skup{tinaop}ine Biha} “ne” su Inicijativirekli 15. septembra 1993. godine.Ve} narednog dana 16. septembra1993. godine sazvana je sjednicaPredsjedni{tva Biha}kog okrugana kojoj je donesena odluka da seraniji zaklju~ci stavljaju van snage ida se na taj na~in obustavljaju sveaktivnosti oko inicijative. Dakle,nakon ~etiri dana izja{njavanje jeokon~ano i inicijativa nije dobilapodr{ku, {to zna~i da su one kojesu vo|ene nakon 16. septembrabile nelegalne. Da su tada organizatori odustali ividjeli da inicijativa nema podr{kuinstitucija i organa Okruga sve jemoglo biti druk~ije. Me|utim,Fikret Abdi} nikako nije mogaoda shvati da Biha}ki okrug nemo‘e preimenovati u AP ZB, ajedna od najve}ih njegovih gre{a-ka je {to je sa politi~kog terena sveprebacio na bojno polje i tako iza-zvao oru‘ani sukob sa nesagledi-vim posljedicama. Zahvaljuju}itome postao je osu|eni ratnizlo~inac bez ikakve politi~kebudu}nosti, stava je Ejub Topi},nekada{nji predsjednik Skup{tineBiha}kog okruga.

Priredio: Safet HRNJICA

Odmah po povratku u Biha} sazvao samPredsjedni{tvo Okruga Biha} u pro{irenom sastavu s ciljem da pokrenemo sve neophodneaktivnosti u vra}anje stanja regularnosti od prijeprogla{enja tzv. APZB. Na toj sjednici u~e{}e suuzeli Ramiz Drekovi} i Smail Kli~i}, koji, kao {tosam prethodno citirao, tvrde da su okru`niorgani prestali s radom. Pored njih, u~estvovalisu Ismet Veli}, dopredsjednik Izvr{nog odboraOkruga, Budimli} ]azim - Cazin, Ajlen Bajri},sekretar Skup{tine, i Safet Hrnjica, novinar.

Aerodrom ]orali}i, 6. oktobra 1993. godine - Do~ek dràvne delegacije BiH

ejub topi} “svjedok odbrane bosne i hercegovine 1990 · pdf fileunsko-sanske novine...

Documents