ekoloŠki, javnozdravstveni i tehniČki aspekt upotrebe azbesta u graĐevinarstvu
TRANSCRIPT
(Seminarski rad)
EKOLOŠKI, JAVNOZDRAVSTVENI i TEHNIČKI
ASPEKT UPOTREBE AZBESTA U GRAĐEVINARSTVU
Andreja Španović
Kolovoz 2010. godine
SADRŽAJ
AZBEST (Sažetak) 3
KAKO JE SVE POČELO? (Hrvatska i Svijet) 5
KARAKTERISTIKE AZBESTA 6
Tipovi azbesta 8
Kumulativni učinak azbesta i posljedice 10
a) Kod ljudi 10
- Posljedice izlaganja azbestu 11
b) Kod životinja 12
Zakonska regulativa u Hrvatskoj 13
Direktive EU 13
POJAVNOST OBOLJENJA VEZANIH UZ AZBEST 14
TEHNOLOŠKI POSTUPCI S AZBESTOM 15
ZBRI NJAVANJE AZBESTNOG OTPADA U RH 16
Pravila rukovanja azbestom 18
Zamijena azbesta manje škodnim materijalima 19
ZAKLJUČAK – azbest ili „tihi ubojica“ 20
DODATAK 21
LITERATURA 23
2
AZBEST (Sažetak)
Arhitektura, urbanizam, okoliš kao i ini drugi čimbenici mogu imati pozitivne ili
negativne uzročno-posljedične veze sa zdravljem (te i takve veze daju nam uvid koliki je
zapravo utjecaj azbesta na organizam). Već je iz prošlih stoljeća, a osobito prethodnoga,
poznata široka primjena azbesta u području arhitekture i urbanizma. Od bioloških, fizikalnih i
kemijskih agenasa, ubrajamo ga u ove zadnje. Odnosno u tvari koje se rabe u gradnji
(uglavnom kao izolatori od buke, požara, kao toplinska zaštita) te time, pri dugoj izloženosti,
utječu na unutrašnju kvalitetu zraka imajući za posljedicu kronične, toksične učinke.1 Iako
uporabom prednjači u području graditeljstva, rabi se i u papirnoj i tekstilnoj industriji,
plastičnim proizvodima, asfaltu i sličnima. Broj proizvoda, koji sadrže azbest, kreće se od
3000-5000 od kojih je većina još uvijek u uporabi . Ako se uzme u obzir azbestov
kancerogeni i fibrogeni potencijal, broj nije zanemariv. 2
Mjere za zabranu rudarenja, preradu, uporabu i trgovinu azbesta i materijala u kojima je
sadržan provode se diljem svijeta. Članice EU su od 1999. godine prihvatile obvezu izvršenja
mjera kojima se ukida korištenje azbesta (dok je Hrvatska uvozila prosječno 4000 t na
godinu), a od 2005. stupa na snagu zabrana uporabe azbesta i materijala u kojima je sadržan
(uvoz u Hrvatsku pada na 2000 t godišnje). U Hrvatskoj se tek 2005. godine stavlja na Listu
otrova (NN 29/2005) čime se njegova proizvodnja, uporaba i trgovina zabranjuje, a 2007.
godine donešeno je nekoliko nacionalnih zakona u korist radnika profesionalno izloženih
azbestu.
Azbest ovoga stoljeća, svakako, predstavlja ekonomsko-industrijski, zdravstveno-
socijalni i ekološki problem. Sveprisutan je u okolišu. Nizom postupaka obnavljanja, rušenja,
održavanja i gradnje oslobađa se iz materijala. Iako se nekada smatrao izuzetno praktičnim
zahvaljujući visokoj kemijskoj i mehaničkoj otpornosti, te otpornosti na vrućinu, vatru, vlagu,
buku, trenje, elektricitet (i inim drugima), danas je veliki problem njegovo odlaganje. I nije
samo riječ o prevelikom broju divljih odlagališta, već i onih reguliranih zakonima u kojima
nerjetko završe takvi materijali jer ih je teško prepoznati. Slaba informiranost o stvarnim,
štetnim posljedicama dugotrajne izloženosti tom mineralu, nikako ne doprinosi rješenju
1 Izloženost se određuje brojem vlakana po kubičnom centimetru.,. Pavlović M, Vitale K., Vukić R., STANOVANJE I ZDRAVLJE, časopis SIGURNOST 49 (1) 19 - 28 (2007),; http://hrcak.srce.hr/file/18239 , preuzeto s Interneta u travnju 2010.)2 SZO procjenjuje da rizik obolijevanja od raka pluća pri kroničoj izloženosti azbestu u stambenim uvjetima iznosi između 1:100.000 i 1:1.000.000, za izvor vidi 1
3
problema. Nažalost, unatoč svemu rečenome, svake se godine proizvede i preradi 2 000 000 t
azbesta, a za svaku izloženost možemo reći da je opasna!
4
KAKO JE SVE POČELO?
Hrvatska i Svijet
Isplativost azbesta poznata je od davnina. Prve zabilješke o njegovoj uporabi potječu od
2500. god. pr. Krista iz Finske gdje je rabljen kao sredstvo za učvršćivanje (danas bi rekli,
ljepilo) glinenih posuda. U zapisima o Karlu Velikom pišu i o njegovom stolnjaku od tzv.
azbestusa kojim je zastrašivao Barbare bacajući ga u vatru nakon čega bi ostao potpuno
neoštećen (što je izazvani strah bio veći, to je njegova namoć nad primitivnim narodima bila
izraženija). Za vrijeme klasike, urne su bile protkane azbestom, a poslije križarskog rata
putujući su trgovci dobro zarađivali na križevima sačinjenim od azbesta koji su zahvaljujući
tome bili otporni na visoke temperature i vatru (zbog veće zarade, proširili su vjerovanje da je
na takvom križu umro Isus Krist).
Nagli porast industrija azbesta doživljava nakon II. svjetskog rata (u Hrvatskoj i ostatku
svijeta) zbog pristupačnih cijena sirovina koje su sadržavale azbest i njegovih povoljnih
svojstava. Pronalaskom većih količina minerala u Južnoj Africi nadimka „vuneni kamen“
kreće proizvodnja azbesta na veliko u Americi, Engleskoj, Italiji.3 Iako se na prvi pogled činio
idealnim nije dugo trebalo da se otkriju njegova štetna svojstva. U Engleskoj je 1902. godine
prepoznat kao opasna prašina, a 4 godine kasnije zabilježen je i prvi slučaj azbestoze.
Međutim, put do zabrane njegova korištenja bio je puno duži. Dvadesetak i više godina
trebalo je proći od prvotne pojave bolesti da se i znanstvena javnost kroz mnogobrojne
časopise pozabavi njome, da se uvrsti u pravilnike i zakonike.4 U Hrvatskoj se, nešto kasnije
od ostatka svijeta, počeo uvoziti, prerađivati i upotrebljavati u brodogradilištima i tvornicama
azbestnocementnih proizvoda. I dok je u svijetu bila, već nadaleko poznata azbestova štetnost
i provodile se, kakve takve, mjere zaštite zaposlenika, na našim prostorima je brodogradnja
doživljavala procvat kao najveći potrošač azbesta. Stoga se s pravom može reći da je 19. st.
možda čak i najznačajnije obilježilo industriju azbesta što zbog silnih uspjeha, što zbog, još
3 Koliko je azbest, zapravo, bio popularan nakon II.svjetskog rata svjedoči jedan od mnogobrojnih , danas bi rekli reklamnih filmova imena "Asbestos: a Matter of Time," , kojeg je snimio Nadležni odjel za rudarsvo u SAD-u 1959. godine da bi nahvalili „čudotvorne“ osobine tog minerala i proširili njegovu uporabu. Dio je filma dostupan na internetskoj stranici: http://www.youtube.com/watch?v=LQeZrnD7O9E , (preuzeto 18. kolovoza 2010.).4 Na internetskim stranicama može se pronaći dokumentarac edukativnog karaktera „The History of Asbestos“ koji, na slučaju američkih radnika, upozorava na štetnost azbesta. Iako su se u Americi jako dugo hvalila svojstva azbesta ovaj su dokumentarac snimili odvjetnici oštečenih radnika, oboljelih od azbestoze koji su pokušali predočiti stvarnu štetnost azbesta na zdravlje ljudi. Može se pogledati na http://video.google.com/videoplay?docid=1175739291888112589#docid=8133764560566427407, preuzeto 18.8.2010.
5
bitnije, njegovih gubitaka. Za razliku od zapadnih zemalja, u Hrvatskoj je tek 1961. godine
prijavljen slučaj profesionalne azbestoze, 50- tak godina poslije engleskog otkrića. Spoznaja
da nije isključivo riječ o profesionalnoj bolesti već da postoji opasnost za zdravlje i ostatka
populacije, počinju redovita medicinska istraživanja, studije Instituta za medicinska
istraživanja i medicinu rada u Zagrebu.
Današnje zakonike i pravilnike imamo zahvaljujući radnim sastancima o azbestu
vođenih pod pokroviteljstvom Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti Zagreb,
održanih u Dubrovniku 1985. god. i Zagrebu 1988. god., te 1. i 2. Hrvatskom znanstvenom
simpoziju o azbestozi i drugim azbestom izazvanim bolestima iz 2001. i 2008. god. u Splitu.
KARAKTERISTIKE AZBESTA
Tablica 1: Za i Protiv azbesta 5
SVOJSTVA ZA PROTIV
Azbestna vlakna
(1200 puta tanja od
ljudske kose)
- koristan materijal koji zauzima
malo prostora
- lako prolaze prirodni sustav
filtriranja u ljudskom tijelu
- duboko se zabijaju u plućno tkivo
Otpornost na
kemikalije
- ne razlaže se u industrijskim
uvjetima
- ulaskom u tkiva ne može se
razgraditi tjelesnim kem. procesima
Azbest postaje opasnim prilikom raspada6 materijala koji ga sadržava tj. kad se čestice
tog istog materijala rasprše u zraku (kojeg udišemo). Upravo je, zbog te činjenice, jako važno
kako se njima raspolaže te su propisana pravila rukovanja azbestom.
5 Štajner, Bruno; Azbest i zaštita zdravlja, Sigurnost u okolišu i graditeljstvu, e-novine, stranica: http://sog.zitel.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=186:azbest-i-zatita-zdravlja&catid=37:struni-radovi&Itemid=295 (preuzeto u travanju 2010.)6 Antropogeni utjecaji (bušenje, nepravilno odlaganje, nepoznavanje sastava materijala na kojemu se vrši nekakav rad, rezanje i sl.) ili prirodni procesi raspadanja materijala mogu biti zaslužni za raspršenje azbestnih čestica zrakom.
6
Čestice azbesta koje ingestijom (vodom, tekućinom) dospiju u organizam još se uvijek
ne smatraju štetnim. Nema naznaka da će se to mišljenje promijeniti. Razlozi tome su
višestruki. Najvažniji od njih je nedovoljan broj studija , na temelju kojih bi se moglo
zaključiti postoji li opravdana opasnost od unošenja u organizam tekućina zagađenih
azbestnim česticama, odnosno može li se pojava azbestoze, i njoj sličnih bolesti, povezati sa
ispijanjem tekućina u koje je dospio azbest. Postojeće studije nisu izravno povezale te dvije
pojave.
Problem se javlja kada nismo sigurno sadrži li materijal u raspadanju azbest. Nerijetko
se pojedini tipovi azbesta kriju pod drugim imenima (od onih opće poznatih) stoga nije lako
otkriti sadrži li proizvod azbest i koliko je zaista opasan.7
Slika 1 i 2.. Struktura azbestnih vlakana, 8 Azbestna vlakna u plućnom tkivu9
7 Mijenjanjem imena, već poznatog proizvoda, nastavila se nesmetana prodaja onoga što je već tržište prepoznalo kao moguću opasnost za zdravlje ljudi. Na uštrb ljudskog zdravlja, profitiraju ine tvrtke.8 Azbestna vlakna ulaze zrakom u plućne alveole (čija je funkcija prenošenje kisika do krvotoka), iritirajući meko tkivo koje ih okružuje.S obziom da tijelo ne može razgraditi azbestna vlakna iritacija se nastavlja, te dovodi do zadebljanja i ukrutnuća plućnih vrećica. (Asbestosis of the lungs; Pulmonary cancer institut,članak na Intenetu; http://pulmonaryinfo.com/asbestos-asbestosis.html, preuzeto 18. kolovoza 2010., nepoznat autor)9 Slika azbestnih vlakana u plućnom tkivu preuzeta je sa internetske stranice Agency for Toxic Substances & Disease Registry, članak Asbestos, http://www.atsdr.cdc.gov/asbestos/asbestos/health_effects/, nepoznati autor, stranica je zadnji put obnavljana 1.4.2008. (preuzeto 18.kolovoza 2010.)
7
Tipovi azbesta:
Dijagram 1. Tipovi azbesta 10
Riječ je čitavom nizu silikata koji se u prirodi nalaze u vlaknastom obliku, u tlu i
stijenama. U tlu su, uglavnom, vezani na druge minerale. Najviše ih je pronađeno u Australiji,
Kanadi, Južnoj Africi i bivšem SSSR-u.11
Razlikuju se u kristalizacijskoj strukturi te fizikalnim i kemijskim osobinama, koja vrše
golem utjecaj na njihovo biološko djelovanje.
Najmanje opasnim smatra se krizotil 12 (pronađen u serpentinskim stijenama13). Kakva je
njegova struktura može se vidjeti na slijedećoj slici.
10 Kovačević, Zoran i Topić Željko, Mjerenje azbesta u radnom prostoru, Metro alfa d.o.o., Power Point prezentacija na internetskoj stranici Hrvatske udruge za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu : http://www.huznr.hr/dokumenti/Mjerenje_azbesta_prezentacija.ppt (preuzeto travanj 2010.) 11 Od navedenih pronalazišta prednjače ona u Južnoj Africi.12 Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izlaganja azbestu NN 40/07, Institiut za sigurnost Zagreb, d.d, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. http://www.institutzasigurnost.hr/propisi/P-103.pdf, (preuzeto u travnju 2010.)13 Podrijetlo, starost i ostale osobine serpentinskih stijena u Jugoslaviji mogu se naći u znanstvenom članku Nekoliko pogleda na postanak i starost serpentinskih stijena u Jugoslaviji, Frane Tućana, dostupan na internetskoj stranici http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=85694 (preuzet 25.8.2010.)
8
AZBEST
Serpentini Amfiboli
Krizotil bijeli azbest,
CAS br. 12001-29-5
Krokidolitplavi azbest,
CAS br. 12001-28-4
Amozitsmeđi azbest,
CAS br. 12172-73-5
AntofilitCAS br. 77536-
67-5
AktinolitCAS br. 77536-
66-4
TremolitCAS br. 77536-
68-6
Slika 3. Struktura krizotil-azbesta prikazana polarizacijskom mikroskopijom14
Sigurnost azbesta i materijala koje sačinjava ne određuje njegova koncentracija već
stanje prisutnih azbestnih vlakana tj. jesu li u slobodnom ili vezanom obliku. Tek u
slobodnom obliku posjeduju osobine opasne po zdravlje ljudi.
Polovica ih je korištena u komercijalne svrhe čime su postali i zadržali se ,do dana
današnjeg, kao značajni onečišćivaći okoliša.
Tablica 2. Tehnike mjerenja azbesta 15
TEHNIKA PRIMJENA
Fazno-kontrastna svjetlosna mikroskopija (PCM)
-za sva vlakna dijametra > 1 µm
Polarizacijska svjetlosna mikroskopija (PLM) - razlučuje azbestna od ne-azbestnih vlakana dijametra > 1 µm
Skenirajuća elektronska mikroskopija (SEM) - uključuje azbestna vlakna dijametra > 0,2 µm
Transmisijska elektronska mikroskopija (TEM)
- određuje i razlučuje sve tipove azbestnih vlakana
14 Slika krizolita preuzeta je (19.8.2010.) iz stručnog rada Razmjeri problematike povezane s dugotrajnom preradom i uporabom azbesta, autorice Ivančice Trošić, Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, str. 3, http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=66039 .15 Vidi 10
9
Veliki je broj metoda uzorkovanja i analiza kojima se pokušava utvrditi postojanost
azbestnih vlakana u zraku, vodi, tlima, tkivu i sl. Osim, već navedene mikroskopije, treba
spomenuti difrakciju x-zrakama, te brojne i raznovrsne toplinske analize.
Pronaći azbest u zraku radnih prostora ili okolišnog nije lak zadatak iz više razloga;
iako je broj abestnih vlakana visok, male su mase (ne pogoduje lakšem otkriću)
slaba osjetljivost uređaja (ne razlikuje opasne oblike od onih, sličnih, potpuno
neopasnih)
veličina azbestnih vlakana u zraku često je tolika da je svjetlosni mikroskop ne može
zamijetiti (u tom slučaju uzima se elektronski) i t.d. 16
Kumulativni učinak azbesta i posljedice:
a) Kod ljudi
Kumulativni učinak je često nepredvidiv. Taloženje u plućima (inkubacija) može trajati
cijeli život, a bolesti se mogu pojaviti godinama nakon prestanka izloženosti istome. U
prosjeku, potrebno je 10 godina izloženosti azbestnim vlaknima da bi se pojavila i
dijagnosticirala bolest. Međutim, i dalje prevladava mišljenje da je azbestoza individualna
bolest, te da svaki organizam reagira drugačije.
Izloženost azbestu može biti:
profesionalna- na radnom okolišu onečišćenom azbestnom prašinom
domicilna - u domovima radnika čija je odjeća onečišćena azbestom
vicilna - u blizini industrijskih pogona koji rabe azbest
komunalna - okolišu onečišćenom općim izvorima azbestne prašine 17
Današnji bolesnici su radnici davno izloženi azbestu. Nakon postavljene dijagnoze očekivani
životni vijek je od 7 do 11 mjeseci.
16 Dio teksta je prevden s engleskog, preuzet (19.8.2010.) iz Revised Recommended Asbestos Standard, U.S. Department of health, education and welfare, 1976., str. 58.; http://www.cdc.gov/niosh/docs/77-169/pdfs/77-169.pdf 17 Kanceljak-Macan B.; Imunološki aspekti bolesti izazvanih azbestom, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada Zagreb, Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, Vol.60 No.Supplement Studeni 2009. stručni rad, dostupno na http://hrcak.srce.hr/42184.
10
Posljedice izlaganja azbestu su:
rak pluća (može se pojaviti 15-30 godina nakon prestanka izloženosti), 18
mezotelium tj. rijedak i fatalan oblik raka pluća, prsišta i abdomena (može se pojaviti
40-45 godina nakon prestanka izloženosti),
azbestoza (kronična, progresivna, opstruktivna bolest pluća, koja može imati fatalan
ishod), stvara ožiljke na plućnom tkivu i time otežava disanje te dovodi do povećanih
rizika od respiratornih infekcija, srčanih bolesti,
- dijelimo je na azbestozu pluća i azbestozu pleure
rak probavnih organa 19
Osim prethodno navedenih bolesti, česti su simptomi poput: zaduha, šuma na plućima,
bolovi u prsnom košu, iskašljavanje krvi, nedostatak apetita i naticanje prstiju ruku. 20
Bolesti se pojavljuju gotovo isključivo kod radnika izloženih azbestu. Međutim,
zabilježeni su slučajevi u kojima su žene radnika također oboljele od iste bolesti. Pretpostavlja
se da su, prilikom pranja radne odjeće svojih muževa, i same bile izložene azbestnim
vlaknima.21
Neprikladne navike kao pušenje višestruko (50-90 puta) povećavaju rizik od oboljenja.
Koncentracija azbesta u zraku u ruralnim područjima, najčešće su, deset puta manje nego u
većim gradovima.
Ne postoji lijek za azbestozu! Jednom oboljelo tkivo nema mogućnost povratka u
normalno stanje.
18 „Potvrđen ili izraženo moguć uzročni odnos između učinka azbesta i raka pluća bio je poduprt još 1953. godine prilikom međunarodnog simpozija o epidemiologiji raka pluća. Brojne epidemiološke studije u međuvremenu su potvrdile kancerogeni potencijal azbesta u pojavi plućnog karcinoma.“ (Šarić, M.; Očekivanja vezana uz bolesti izazvane azbestom nakon zabrane upotrebe azbesta, stručni rad na internetskoj stranici: http://hrcak.srce.hr/42171 , preuzet 18.8.2010.)19 Ne možemo s potpunom sigurnošću tvrditi da je pojavnost bolesti povezana s izloženošću azbestu jer su i studije raznovsnog mišljenja. Dok jedne potvrđuju porast broja obojelih koji su bili u kontaktu s azbestom, druge ne smatraju kako su te dvije pojave direktno povezane.20 Posljednje navedeni sindrom tj. naticanje prstiju javlja se i kod drugih bolesti stoga, njegova pojavnost, nije dovoljna za dijagnozu azbestoze.21 Nažalost, u takvim slučajevima, bolest zahvaća cijelu obitelj, a ne samo jednog oboljelog člana. Posljedice toga su i više nego jasne!
11
b) Kod životinja
Bitno je spomenuti da je ovdje riječ o namjernom izlaganju laboratorijskih životinja
(zamoraca, hračaka, štakora i sl. ) azbestnim vlaknima da bi se dokazao ili opovrgnuo njegov
kancerogeni potencijal. Različitim putevima primjene različitih azbestnih vlakana i njihovom
različitom koncentracijom pokušalo se odgonetnuti koji su sve mehanizmi njihova djelovanja.
Dobiveni rezultati su bili raznovrsni.
U prvoj studiji ispitivano je zajedničko djelovanje krizotila sa benzopirenom odnosno
željelo se saznati utječe li prisutnost jednog ili drugog na pojavu bolesti, te njihova
međusobna povezanost. Čestice su im injektirali u traheje. Veći je broj onih koji nisu oboljeli
od ikakve bolesti u odnosu na one koji dobili izrasline na plućima, mezotelium ili nešto slično
tome.
Druga studija, u kojoj su se čestice primjenjivale u poplućnicu, ispitivala je različitost
djelovanja triju azbestnih oblika-amozita, krokidolita i krizotila. Kod svih su se javljali
slučajevi oboljenja. Zanimljivo je spomenuti da je vrijeme latencije puderastog krizotila dulje
od njegovog uobičajenog (standrdnog) oblika.
Prašine krizotila i krokidolita pokazale su mutagene osobine, mijenjajući strukturu
kromosoma u stanicama kineskog hrčka. 22
22 Detaljnije opise studija, kao i preostale koje nisu spomenute u ovome tekstu, dostupne su na internetskoj stranici. Vidi 13 (str. 3.-12.), preuzeto 19.8.2010.
12
Zakonska regulativa u Hrvatskoj 23
NN 86/08- Zakon o zaštiti na radu;
NN 60/08- Zakon o otpadu;
NN 79/07- Zakon o prijevozu opasnih tvari;
NN 29/07- Zakon o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih
azbestu;
NN 79/07- Zakon o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu;
NN 79/07- Zakon o uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno
izloženih azbestu;
NN 40/07- Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izlaganja azbestu;
NN 13/2009-Pravilnik o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i o
biološkim graničnim vrijednostima;
NN 23/07- Pravilnik o gospodarenju otpadom (kao i NN 111/07);
NN 42/07- Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest;
NN 117/07- Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada
za odlagališta otpada;
NN 29/2005.- Lista otrova čija se proizvodnja, promet i uporaba zabranjuju;
NN 89/08- Naputak o postupanju s otpadom koji sadrži azbest;
NN 92/08- Odluka Vlade Republike Hrvatske o postupanju Fonda za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost za provedbu hitnih mjera u organizaciji sustava
skupljanja i zbrinjavanja otpada koji sadrži azbest.
Direktive EU komisije: 24
83/477/EEC (1983.)- zaštita radnika od izloženosti azbestu;
83/478/EEC (1983.)- reklamiranje i uporaba azbesta ;
78/319/EEC, 87/217/EEC, 91/689/EEC-mjere za zaštitu okoline od onečišćenja azbestom i
mjere za kontrolu njegovog otpada;
23 Preuzeto sa Internetskih stranica iz Upute o postupanju s građevinskim otpadom koji sadrži azbest radi odlaganja na posebno priređene plohe (kazete) za odlaganje građevinskog otpada koji sadrži azbest; Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva; http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/UPUTE%20AZBEST.pdf (travanj 2010.)24 Danska je među prvima krenula, davne 1972. godine s zabranama korištenja azbesta u svrhu izolacije. (J. Vučinić , S. Kovačević, S. Kirin, ANALIZE PROIZVODNJE AZBESTA I POSLJEDICE NA ZDRAVLJE LJUDI, SIGURNOST 49 (2) 137 - 144 (2007))
13
67/548/EEC (1991.)- klasifikacija svih vrsta azbesta;
91/382/EEC (1991.)- smanjenje MDK azbesta;
91/659/EEC- zabrana uporabe svih vrsta azbestnih vlakana;
90/394/EEC (1990.)- uvodi se način zamjene azbesta;
2003/18/EEC- zaštita radnika od izloženosti azbestu pri radu,...
POJAVNOST OBOLJENA VEZANIH UZ AZBEST
Podatke o broju oboljelih od bolesti povezanih s azbestom možemo zahvaliti nizu
odštetnih sudskih postupaka. Najveća koncentracija oboljelih najvećim dijelom obuhvaća
područje Damacije. Do 2000. godine Hrvatska je, među manjim zemljama, imala najvišu
godišnju incidenciju mezotelioma pleure. Od ukupnog broja profesionalnih bolesti azbestoze
su na drugom mjestu s udjelom od 20% (odmah iza oštećenja sluha bukom). Najveći broj
oboljelih je bio je kod djelatnosti pri proizvodnji nemetalnih proizvoda, gradnje i popravka
brodova te proizvodnji fibro-cementa. 25
„Crne točke“ potrebite hitne sanacije: slučaj Vranjice (zadnjih 10-tak godine broj
oboljelih broji oko 400-tinjak i 10-tke umrlih), slučaj Adrija, slučaj Ploča (tvornice „Plovbest“
koja je ,prije nekoliko godina, imala 250 oboljelih od azbestoze, a 150-tero njih nije
preživjelo). 26Teško je procijeniti koliko ih još njih nije otkriveno. Naime, puno je lakše ući u
trag statističkim podacima koji prikazuju broj oboljelih od azbestoze nego pronaći one koji
sadrže stvarne brojke umrlih od iste bolesti. Iz nekog neobjašnjivog razloga, nadležne
institucije ne vide potrebu za takvim popisom. 27
U pravilnicima EU bilo koja količina kancerogene tvari je neprihvatljiva i njoj se ,
samim time, ne određuje gornja granica koncentracije.
Smatra se da ne postoji stupanj izloženosti za koji bi, sa sigurnošću, mogli reći da je
siguran. Međutim, naš Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izlaganja azbestu, NN 40/07
rabi termin prekoračenja graničnih vrijednosti prema kojima se, sukladno tome, ravna. 28
25 Hemen, Mario ing.; Zabrana uporabe azbesta u Hrvatskoj, članak na Internetu 4. svibanj 2005., stranica: http://www.zdravlje.hr/clanak.php?id=12874 (preuzet u travnju 2010.)26U isto vrijeme, amreički radnici su se daleko više izborili za svoja prava.Tekst Ante ŠUNJIĆ http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050124/dalmacija01.asp, na stranici http://www.lerotic.de/tl/azbest/index.htm 27 Barem se tako čini, jer logičnog objašnjenja, za odsutstvo popisa, jednostavno nema.28 Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izlaganja azbestu, NN 40/07, u članaku 9. stoji da poslodavac mora osigurati u vremenskom razdoblju od 8 sati da nijedan radnik ne bude izložen koncentracji azbesta u zraku većoj od 0.1 vlakna/cm 3. (preuzet dana 19.8.2010. sa internetske stranice Instituta za sigurnost Zagreb
14
Premda je zaštitna oprema zakonski obavezna, često se ne rabi jer smanjuje radnu
sposobnost, a još češće nije osigurana radnicima za porabu.
Slika 4. Azbestni otpad tvornice Plovbest29
TEHNOLOŠKI POSTUPCI S AZBESTOM
U tehnologiji proizvodnje i prerade azbesta se nekada (do 1965. godine) rabio „suhi
postupak“ koji se kasnije pokazao izrazito štetnim i opasnim zbog lakog prenošenja štetnih
čestica azbesta zrakom. Novi postupak u današnjoj uporabi je tzv. „mokri postupak“ koji je
manje štetan jer se stvara manje prašine odnosno manje je oboljelih. Ipak, nije bezopasan.
U Španjolskoj, Italiji, Poljskoj se već neko vrijeme rabe noviji, alternativniji načini
obrade azbesta kojim se opasna tvar pretvara u bezazlen prah. Nizom fizikalno-kemijskih
reakcija i postupaka obrade opasnih materijala može se dobiti solidifikat široke primjene.
http://www.institutzasigurnost.hr/propisi/P-103.pdf , donijelo ga je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva)29 Slika je preuzeta iz članka Oboljeli od azbestoze "bježe" od sindikalnih lidera i sami traže rješenje, autorice Sanele Majdandžić, objavljenog 20.1.2010. na stranici Večernjeg lista; http://www.vecernji.hr/vijesti/oboljeli-azbestoze-bjeze-sindikalnih-lidera-sami-traze-rjesenje-clanak-81777, preuzeta 18.kolovoza 2010.
15
Jedan od primjera primjene solidifikata je smanjenje radioaktivnosti raznovrsnih materijala,
ovisno o količini i prisutstvu teških metala kod obrade mulja otpadnih voda. 30
ZBRINJAVANJE AZBESTNOG OTPADA U RH
Slika 5. Odlagališta azbestnog otpada čija je izgradnja u planu31
30 Da cijela priča bude zanimljivija, riječ je inovatoru Mili Španoviću i tvrtci Eko tehning iz Zagreba, za čije ideje nije bilo sluha u Hrvatskoj pa je svoj patent prodao u inozemstvo. (iz članka Opasan gudron i azbest pretvara u bezazlen prah i profitabilan patent,autora Mladena Volarića, objavljenog 4.7.2010. u online časopisu Lider; http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=104896 , preuzet 18.8.2010.)31 Slika je preuzeta iz članka Azbest će zakopati na otocima, autora Sergeja Trajkovića, objavljenog 1.6.2009. godine, na internetskoj stranici Jutarnjeg lista ; http://www.jutarnji.hr/azbest-ce-zakopati-na-otocima/207613/, (preuzeta 19. kolovoza 2010.)
16
Prošlih stoljeća azbest je gotovo bio nezamijenjiv u građevinarstvu. Zahvaljujući
svojstvima, koja su ga prvotno proslavila, teško ga je bilo izostaviti pri izgradnji objekata.
Kako je vrijeme odmicalo, a svijest o njegovoj štetnosti bivala sve izraženijom, počela su se
postavljati dva pitanja. Prvo, što s njim kada se počne raspadati i drugo, kamo ga pohraniti,
odložiti. S obzirom da se njegov otpad smatra izuzetno opasnim, nije potrebno isticati koliko
je bitno njegovo pravilno odlaganje na, za to, predviđena mjesta. Dugo se ništa nije radilo po
tim pitanjima.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je od 31. srpnja 2008. godine Vlada
Republike Hrvatske zadužila na provedbu hitnih mjera skupljanja i zbrinjavanja otpada koji
sadrži azbest. Time se Fond obvezao na izgradnju 45 posebnih kaseta (ploha) za odlaganje
otpada azbesta u sklopu postojećih odlagališta komunalnog otpada. U suradnji s 14 ovlaštenih
skupljača besplatno preuzimaju građevinski otpad ,koji sadrži čvrsto vezani azbest (ravne i
valovite ploče, velikog i malog formata, cijevi i sl.), od fizičkih i pravnih osoba najkasnije tri
dana nakon prijave. 32 Do kolovoza 2009. godine izgrađene su kazete na području Ploča,
Metkovića, Križevaca, Daruvara i Virovitice. U planu su i one u Trogiru, na Braču i otoku
Visu. 33 U Zagrebu se planira odlagalište na Jakuševcu. Popis tvrtki-sakupljača otpada koji
sadrži azbest može se pronaći na Internetskoj stranici Ministarstva zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske. 34 Većina azbesta trebala bi biti zatrpana do kraja
2010. godine.
Prema Naputku o postupanju s otpadom koji sadrži azbest, izdanog u srpnju 2008.
godine, od strane Ministrice zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marine
Matulović Dropulić dipl.ing.arh.,v.r., azbestni otpad može se odložiti na odlagalište
neopasnog otpada (bez prethodnih analiza) ukoliko zadovoljava nekoliko kriterija:
otpad smije sadržavati jedino čvrsto vezani azbest
mora se odlagati u posebnim odlagališnim poljima, bez dodira s ostalim
dnevno ga se prekriva prilikom čega se spriječava otpuštanje azbestnih vlakana u zrak
ukoliko nije pakiran, prije odlaganjase prska vodom (koja se potom odvodi po
određenim pravilnicima)
32 Časopis Eko revija, Godište IV- Broj 22, prosinac 2008., Glasilo fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, str. 5.,10. ; preuzeto sa Internet stranice : http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/ekorevija22/index.html (preuzeto u travnju 2010.)33 Mladineo V., Zbrinjavanje građevinskog otpada koji sadržava azbest u Republici Hrvatskoj, stručni rad na Internetu, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Zagreb,dostupan na stranici: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=66045 (preuzet u travnju 2010.)34 Preuzeto s Internetske stranice Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva; http://www.mzopu.hr/doc/Popis_tvrtki_29122008.pdf
17
zabranjene su aktivnosti koje bi uzrokovale otpuštanje azbestnih vlakana u okoliš
jednom kada je odlagalište zatvoreno, sprječava se svaka daljna upotreba površine
istoga 35
Slika 6.i 7.. Kazeta za odlaganje otpada s azbestom, odlagalište komunalnog otpada
'Lovornik' grada Ploče 36
Pravila rukovanja azbestom:
jedino ovlašeno poduzeće smije mijenjati, uklanjati salonitne ploče;
salonitne ili druge azbestne ploče potrebno je polijevati vodom prilikom uklanjana da
bi se izbjeglo stvaranje opasne prašine;
zabranjeno je bacanje, bušenje, lomljenje, razbijanje, struganje ili bilo kakvo drugo
postupanje azbestom koje bi moglo dovesti do njegova oštećenja;
odlaganje azbesta dopušeno je isključivo na, za to, predviđene površine;
skladištenje azbesta provodi se prema propisanim pravilima, sprema se u DUST OFF
vreće i odlaže na plohu (kazetu, koja se kasnije prekriva slojem zemlje zbog bolje
zaštite). 37
35 Naputak o postupanju s otpadom koji sadrži azbest; internetska stranica;http://www.mzopu.hr/doc/Naputak_31072008.pdf 36 Slika iz članaka; Izgrađena prva posebno priređena kazeta za odlaganje otpada koji sadrži azbest, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, internetska stranica: http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=7883 37 Članak preuzet s internetske stranice : http://www.metis.hr/otpad%20pod%20zemljom/pdf/Metis%20-%20AZBEST.pdf
18
Proizvodi koji sadrže azbest moraju biti pravilno označeni grafičkim znakom
(simbolom), njegov oblik i veličinu (kao i ostala obilježja) određuje Pravilnik o
razvrstavanju, označavanju, obilježavanju i pakiranju kemikalija (NN 23/08). 38
Zamijena azbesta manje škodljivim materijalima:
Prošlih stoljeća su se, za pokrivanje krovova, rabili materijali sačinjeni od azbestnih
vlakana dok ih danas mijenjaju oni manje štetni, od celuloznih vlakana. Danas, je popularnija
zamijena azbesta fiberglasom.
ZAKLJUČAK – azbest ili „tihi ubojica“
38 „Simbol mora imati minimalnu dimenziju 5 cm visine i 2,5 cm širine tako da gornji dio s bijelim slovom »a« na crnoj podlozi mora činiti 40% visine simbola, a donji dio s bijelim ili crnim upozorenjima na crvenoj podlozi 60% visine simbola. Simbol je prikazan na slici 1. i mora biti priljepljen ili pričvršćen na proizvod. Ako je simbol tiskan izravno na pakiranju mora biti u crno-bijeloj izvedbi.“ (iz članka Označavanje i obilježavanje otrova koji se stavljaju u promet , Portal vatrogasaca Hrvatske, nepoznatog autora, http://www.vatrogasni-portal.com/readarticle.php?article_id=65 , preuzeto 18. kolovoza 2010.)
19
Azbest će i u ovome stoljeću, kao i prethodnima, biti veliki industrijski, ekološki (ima
određeni vijek trajanja) i javnozdravstveni (pojavnost malignih bolesti) problem jer do sada
nije pronađen niti jedan materijal koji bi ga dostojno mogao zamijeniti. Samim time, teško je
povjerovati da će jednostavno nestati iz porabe, kao što to, nažalost, nije učinjeno ni do sada.
Socijalni aspekt je ,također, izrazito bitan. Zabranom rudarenja, prerade i trgovine
azbestom stotine oboljelih radnika ostaje bez posla. Država takvim ljudima duguje naknadu
učinjene štete, a do nje nije tako lako doći. Stoga je, u glavama moćnika, jednostavnije
ostaviti radnicima njihove stare poslove.
U 21. stoljeću svake godine od bolesti povezanih s azbestom umire u prosjeku 100 000
radnika. Većina podataka nije dostupna široj javnosti, stoga bi taj broj mogao biti i znatno
veći. Nema naznaka da će biti manji na kraju ovog stoljeća jer je zdravstvena opasnost od
azbesta mnogima svakodnevnica, kako u njihovim domovima tako i na radnim mjestima. Što
više, vjerojatno je da će u slijedećih tridesetak godina 400 000 bolesnika završiti fatalno. U
Hrvatskoj, od ukupnog broja profesionalnih bolesti, azbestoza zauzima prvo mjesto. Značajan
je javnozdravstveni problem.
Iako svijest o njegovoj štetnosti ubrzano raste i diljem svijeta izglasavaju se novi
pravilnici i zakonici, mnoge ih multinacionalne kompanije, poznate po proizvodnji azbestnih
materijala, izvoze u zemlje u kojima su zakoni nešto mutniji nego kod nas. Uglavnom je riječ
o zemljama u razvoju, u Indiji, Kazahstanu, Brazilu, u kojima se ne poštuju prava radnika.
Poslodavci su zaključili kako im je cijena ljudskog života jeftinija od adekvatne opskrbe svih
pomoćnih sredstava potrebnih za sigurnost.
Pretraživanjem internetskih stranica, na malom broju stranica koje su uopće dostupne i
tiču se azbesta, u više od 90 % slučajeva obiluju njegovim štetnim utjecajima, raznim
svjedočanstvima oboljelih, nezadovoljstvom radnika. Tek gdjekoja spominje njegove odlike,
uglavnom pisana u prošlom stoljeća u okvirima tadašnjih saznanja.
Kada je i kako „sirovina budućnosti“ postala jedan od vodećih zdravstvenih problema
svjetskih razmjera, trebalo bi biti jasno nakon svega napisanoga u ovome radu. Ako ipak,
prvotna zamisao nije ostvarena, barem bi trebao potaknuti čitaoca na pomnija razmišljanja.
DODATAK
20
Popis proizvoda/materijala koji mogu sadržavati azbest39
1. Cementne cijevi za dovodnju/odvodnju vode
2. Cementni azbest (žljebovi, visokotlačne
cijevi, cisterne, dimnjaci, zidna ventilacija)
3. Crijep, cigla, nosive armature
4. Asfaltne podne pločice i ojačane podne
5.Vinilne podne pločice i podloge
6. Trake za termalnu/električnu izolaciju
7. Užad za brtvljenje (pećnice, električni
kabineti) podloge
8. Građevinski materijali (podne pločice, tepisi,
stropne ploče)
9. Akustična izolacija (žbuka)
10. Testurne boje i slojevi
11. Stropne i skladišne ploče za oblaganje
12. Izolacijski materijal u raspršivačima
13. Izolacijske trake protiv propuhivanja
14. Laboratorijske besprašne komore/površine stolova
15. Radne rukavice
16. Kozmetički preparati, igračke
17. Ljepila, smjese za brtvljenje
18. Smjese za prevenciju kondenzacije
19. Zidni pokrov od vinila
20. Smjese zidnih kitova
21. Protupožarni pokrivači, zavjese
22. Mehanička izolacija
23. Oplate pokretnih stuba
24. Dekorativna žbuka
25. Krovna šindra
26. Krovni pusteni izolator
27. Protupožarni materijal
28. Brtve za rad pod visokim temperaturama
39 Tabilca 1 ne uključuje sve proizvode na koje se sumnja da sadrže azbest već služi kao opći vodič.
21
29. Kočne pločice dizala, automobila i vagona
30. Ravne i valovite ploče, zidne ploče
31. Izolacija parnih kotlova (bojlera), peći
32. Papirnati proizvodi otporni na temperaturu
33. Glet-mase, kitovi za poravnavanje zidova
34. Izolacija hladionika/ komora
35. Izolacija cijevi (valoviti materijal, blokovi)
36. Toplinski i električni vodovi, parovodi
37. Elektroizolacijske oplate i prekidači
38. Elektroiolacijska odjeća, tekstil
39. Izolacijski materijal električnih žica
40. Vapnene ploče, boje i površinske zaštite
41. Brtveni materijal; pjene/kitovi
42. Ukrasni svjetlucajući zidni materijal
LITERATURA (s Interneta)
22
http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050124/dalmacija01.asp ,
http://www.atsdr.cdc.gov/asbestos/asbestos/health_effects/
http://www.ciak.hr/
http://www.cdc.gov/niosh/docs/77-169/pdfs/77-169.pdf
http://www.deconta.eu/Haupt1E.htm
http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/ekorevija22/index.html
http://hrcak.srce.hr/file/18239
http://hrcak.srce.hr/42171
http://hrcak.srce.hr/42176
http://hrcak.srce.hr/42184
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=66039
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=66045
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=85694
http://www.huznr.hr/dokumenti/Mjerenje_azbesta_prezentacija.ppt
http://www.index.hr/vijesti/clanak/alarmantna-koncentracija-azbesta-u-zraku-u-vranjicu/
385935.aspx
http://www.institutzasigurnost.hr/propisi/P-103.pdf
http://www.lerotic.de/tl/azbest/index.htm
http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=104896 http://www.medicina.hr/clanci/Azbestoza
%201.htm
http://www.metis.hr/otpad%20pod%20zemljom/pdf/Metis%20-%20AZBEST.pdf
http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=7883
http://www.mzopu.hr/doc/Naputak_31072008.pdf
http://www.mzopu.hr/doc/Popis_tvrtki_29122008.pdf
http://www.pravosudje.hr/Download/2009/12/23/EMP_-_DORH_Zg_HR.pdf
http://pulmonaryinfo.com/asbestos-asbestosis.html
http://www.sarajevo-x.com/forum/viewtopic.php?f=1&t=17391&p=657530
http://sog.zitel.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=186:azbest-i-zatita-
zdravlja&catid=37:struni-radovi&Itemid=295
http://www.jutarnji.hr/azbest-ce-zakopati-na-otocima/207613/
http://www.vatrogasni-portal.com/readarticle.php?article_id=65
http://www.vecernji.hr/vijesti/oboljeli-azbestoze-bjeze-sindikalnih-lidera-sami-traze-rjesenje-
clanak-81777
23