ekonomija

7
STUDENI 49 RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 11/2007. Prodaja robe u komisiji Prodaja robe u komisiji Zrinko TRCOVIĆ, dipl. oec. UDK 657.3/347.7 1. TRGOVAČKA DJELATNOST I KOMISIJA Trgovačka djelatnost se obavlja kao trgovina na ve- liko, trgovina na malo i kao posredovanje u trgovini. Trgovina na veliko, prema čl. 9. Zakona je “ … kupnja robe radi daljnje prodaje trgovcima na malo, industrijskim, trgovačkim i profesionalnim korisni- cima i ustanovama te drugim trgovcima na veliko kao i posredovanje u kupnji, odnosno prodaji robe za treće osobe” kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu. Ako bi komisionar izvozio robu koja mu je dana u komisijsku prodaju, ili vlastitu, bitno je pre- ma čl. 45. st. 3. Zakona o deviznom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03., 140/05. i 132/06.) da na dan tran- sakcije koristi srednji tečaj HNB-a. Smatramo da bi izvoznik tijekom cijele godine mogao primjenjivati taj tečaj s obzirom na to da na kraju obračunskog razdoblja sva potraživanja i sve obveze u poslovima s ino-partnerima svodi na taj tečaj. Komisijska prodaja robe češće se pojavljuje u tr- govini na malo 3 , koja se obavlja u prodavaonicama i izvan njih prema čl. 14. Zakona. Zakon u čl. 13. de- finira trgovinu na malo: “Trgovina na malo je kup- nja robe radi daljnje prodaje stanovništvu za osobnu potrošnju ili uporabu u kućanstvu i posredovanje u kupnji, odnosno prodaji robe za treće osobe.” U trgovini na veliko, trgovini na malo pa tako i u komisijskoj prodaji robe, prvu fazu trgovine čini na- bava robe i računovodstveno evidentiranje prema zahtjevima MRS-a 2. Prema t. 9. MRS-a 2. - Zalihe, zalihe trgovačke robe se mjere po trošku nabave ili neto utrživoj vrijednosti, ovisno o tome što je niže. Troškove nabave trgovačke robe čine svi troško- vi koji se mogu vezati za nabavu robe i koji su bili nužni da bi ta trgovačka roba došla na lokaciju (ve- leprodajno skladište, maloprodajnu prodavaonicu i P roblematika smanjenja troškova skladištenja gotovih proizvoda i trgovačke robe vrlo je za- nimljiva tema za svakog poduzetnika jer proizvode odnosno trgovačku robu dovodi do krajnjih potrošača bez potrebe za organizacijom vlastitih prodajnih mje- sta. Zanimanje se također pojavljuje kod komisionara jer ne angažira novčana sredstva u robi do same pro- daje. Komisionari rade za proviziju. Trgovačka društva - komisionari preuzimaju tuđu robu i proizvode u komisiju što je jedan od oblika dje- latnosti trgovine, odnosno prema čl. 18. Zakona o tr- govini (Nar. nov., br. 49/03., 96/03., 1 103/03. i 55/04. 2 dalje: Zakon), posredovanje u trgovini. Potanje o tom trgovačkom poslu u nastavku članka. sl.). Zavisni troškovi se obračunavaju prema računu dobavljača (i) ili obračunavamo vlastite troškove in- ternim obračunom, npr. prijevoz. Termin neto utr- žive vrijednosti ili vrijednosti koja se može ostvariti određuje procijenjenu prodajnu cijenu smanjenu za procijenjene troškove dovršenja i procijenjene troškove nužne za obavljanje prodaje tijekom redo- vitog poslovanja. 2. SUDIONICI KOMISIJSKE PRODAJE Na komisijsku prodaju odlučuju se proizvođači, veletrgovci i trgovci na malo pri procjeni ekonom- ske opravdanosti takve prodaje. Temelj ovog posla je Ugovor o komisiji 4 za- ključen između komisionara i komitenta kojim se komisionar obvezuje da će uz proviziju obavi- ti posao u svoje ime i za (tuđi) račun komitenta. Ugovor o komisiji uređuje Zakon o obveznim od- nosima (Nar. nov., br. 35/05. - dalje: ZOO) u čl. 785. do 803. Ako ne bi bilo drukčije određeno, na ugovor o komisiji se primjenjuju pravila ugovora o nalogu. Iz navedenih članaka ZOO-a u nastavku pojaš- njavamo što je komitent, komisionar te njihova pra- va i obveze. 2.1. KOMITENT Komitent može biti građanin ili poduzetnik (trgo- vac, proizvođač) koji povjerava komisionaru stvari ili robu, a obveza komitenta prema ZOO-u je isplata provizije ili naknade komisionaru po ispunjenju po- sla, odnosno po prodaji (čl. 785.). Također je obve- zan nadoknaditi i ostale troškove komisionaru, kao što su kamate iz naloga, troškovi skladišta i sl. ako to nije obuhvaćeno provizijom, što je u našoj praksi najčešći slučaj. Ako komisionar sklopi posao s tre- ćim osobama a za račun komitenta, komitent ima pravo na zahtjev ispunjenja tražbine iz tog posla. Iz takvog posla tražbine se smatraju komitentovim tražbinama od samog nastanka (čl. 801.). To je bitna odredba ZOO-a jer daje odgovor na pitanje davanja robe ili proizvoda u potkomisiju trećima. Smatramo da u ovom slučaju dolazi do isporuke i obveze is- punjenja svih obveza iz ugovora o komisijskoj pro- daji robe prema komitentu i poreznim propisima iz Obračuna komisije. Roba dana u komisijsku proda- ju u vlasništvu je komitenta do prodaje odnosno do Obračuna komisije. 2.2. KOMISIONAR Komisionar prema čl. 16. Zakona za obavljanje trgovačke djelatnosti mora biti registriran kao tr- govac. Ugovorom o komisijskoj prodaji robe povje- ravaju mu se stvari ili roba komitenta te je prema 1 Članak 79. Zakona o deviznom poslovanju ukida čl. 41., 64. i 73. st. 2. Zakona o trgovini. 2 Odluka USRH br. U-I-3824/03 ukida Zakon o izmjenama i dopuna- ma Zakona. 3 Detaljan opis vođenja Knjige popisa o nabavi i prodaji robe u malo- prodajnoj prodavaonici, obradila je Mr. sc. Đurđica Jurić, dipl. oec. i ovl. rač. u članku „Knjiga popisa u trgovini na malo” (RRiF, br. 12/06. str. 30.). 4 Primjer Ugovora o komisijskoj prodaji robe objavili smo u RRiF-u, br. 7/04., str. 39. Franjo Amon, dipl. oec. i ovl. rev.

Upload: portir2

Post on 14-Dec-2015

45 views

Category:

Documents


2 download

DESCRIPTION

ekonomija

TRANSCRIPT

Page 1: ekonomija

STUDENI 49RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 11/2007.

Prodaja robe u komisijiProdaja robe u komisijiZrinko TRCOVIĆ, dipl. oec. UDK 657.3/347.7

1. TRGOVAČKA DJELATNOST I KOMISIJA

Trgovačka djelatnost se obavlja kao trgovina na ve-liko, trgovina na malo i kao posredovanje u trgovini.

Trgovina na veliko, prema čl. 9. Zakona je “ … kupnja robe radi daljnje prodaje trgovcima na malo, industrijskim, trgovačkim i profesionalnim korisni-cima i ustanovama te drugim trgovcima na veliko kao i posredovanje u kupnji, odnosno prodaji robe za treće osobe” kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu. Ako bi komisionar izvozio robu koja mu je dana u komisijsku prodaju, ili vlastitu, bitno je pre-ma čl. 45. st. 3. Zakona o deviznom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03., 140/05. i 132/06.) da na dan tran-sakcije koristi srednji tečaj HNB-a. Smatramo da bi izvoznik tijekom cijele godine mogao primjenjivati taj tečaj s obzirom na to da na kraju obračunskog razdoblja sva potraživanja i sve obveze u poslovima s ino-partnerima svodi na taj tečaj.

Komisijska prodaja robe češće se pojavljuje u tr-govini na malo3, koja se obavlja u prodavaonicama i izvan njih prema čl. 14. Zakona. Zakon u čl. 13. de-finira trgovinu na malo: “Trgovina na malo je kup-nja robe radi daljnje prodaje stanovništvu za osobnu potrošnju ili uporabu u kućanstvu i posredovanje u kupnji, odnosno prodaji robe za treće osobe.”

U trgovini na veliko, trgovini na malo pa tako i u komisijskoj prodaji robe, prvu fazu trgovine čini na-bava robe i računovodstveno evidentiranje prema zahtjevima MRS-a 2. Prema t. 9. MRS-a 2. - Zalihe, zalihe trgovačke robe se mjere po trošku nabave ili neto utrživoj vrijednosti, ovisno o tome što je niže. Troškove nabave trgovačke robe čine svi troško-vi koji se mogu vezati za nabavu robe i koji su bili nužni da bi ta trgovačka roba došla na lokaciju (ve-leprodajno skladište, maloprodajnu prodavaonicu i

Problematika smanjenja troškova skladištenja

gotovih proizvoda i trgovačke robe vrlo je za-

nimljiva tema za svakog poduzetnika jer proizvode

odnosno trgovačku robu dovodi do krajnjih potrošača

bez potrebe za organizacijom vlastitih prodajnih mje-

sta. Zanimanje se također pojavljuje kod komisionara

jer ne angažira novčana sredstva u robi do same pro-

daje. Komisionari rade za proviziju.

Trgovačka društva - komisionari preuzimaju tuđu

robu i proizvode u komisiju što je jedan od oblika dje-

latnosti trgovine, odnosno prema čl. 18. Zakona o tr-

govini (Nar. nov., br. 49/03., 96/03.,1 103/03. i 55/04.2

dalje: Zakon), posredovanje u trgovini. Potanje o tom

trgovačkom poslu u nastavku članka.

sl.). Zavisni troškovi se obračunavaju prema računu dobavljača (i) ili obračunavamo vlastite troškove in-ternim obračunom, npr. prijevoz. Termin neto utr-žive vrijednosti ili vrijednosti koja se može ostvariti određuje procijenjenu prodajnu cijenu smanjenu za procijenjene troškove dovršenja i procijenjene troškove nužne za obavljanje prodaje tijekom redo-vitog poslovanja.

2. SUDIONICI KOMISIJSKE PRODAJE

Na komisijsku prodaju odlučuju se proizvođači, veletrgovci i trgovci na malo pri procjeni ekonom-ske opravdanosti takve prodaje.

Temelj ovog posla je Ugovor o komisiji4 za-ključen između komisionara i komitenta kojim se komisionar obvezuje da će uz proviziju obavi-ti posao u svoje ime i za (tuđi) račun komitenta.

Ugovor o komisiji uređuje Zakon o obveznim od-nosima (Nar. nov., br. 35/05. - dalje: ZOO) u čl. 785. do 803. Ako ne bi bilo drukčije određeno, na ugovor o komisiji se primjenjuju pravila ugovora o nalogu.

Iz navedenih članaka ZOO-a u nastavku pojaš-njavamo što je komitent, komisionar te njihova pra-va i obveze.

2.1. KOMITENT

Komitent može biti građanin ili poduzetnik (trgo-vac, proizvođač) koji povjerava komisionaru stvari ili robu, a obveza komitenta prema ZOO-u je isplata provizije ili naknade komisionaru po ispunjenju po-sla, odnosno po prodaji (čl. 785.). Također je obve-zan nadoknaditi i ostale troškove komisionaru, kao što su kamate iz naloga, troškovi skladišta i sl. ako to nije obuhvaćeno provizijom, što je u našoj praksi najčešći slučaj. Ako komisionar sklopi posao s tre-ćim osobama a za račun komitenta, komitent ima pravo na zahtjev ispunjenja tražbine iz tog posla. Iz takvog posla tražbine se smatraju komitentovim tražbinama od samog nastanka (čl. 801.). To je bitna odredba ZOO-a jer daje odgovor na pitanje davanja robe ili proizvoda u potkomisiju trećima. Smatramo da u ovom slučaju dolazi do isporuke i obveze is-punjenja svih obveza iz ugovora o komisijskoj pro-daji robe prema komitentu i poreznim propisima iz Obračuna komisije. Roba dana u komisijsku proda-ju u vlasništvu je komitenta do prodaje odnosno do Obračuna komisije.

2.2. KOMISIONAR

Komisionar prema čl. 16. Zakona za obavljanje trgovačke djelatnosti mora biti registriran kao tr-govac. Ugovorom o komisijskoj prodaji robe povje-ravaju mu se stvari ili roba komitenta te je prema

1 Članak 79. Zakona o deviznom poslovanju ukida čl. 41., 64. i 73. st. 2. Zakona o trgovini.

2 Odluka USRH br. U-I-3824/03 ukida Zakon o izmjenama i dopuna-ma Zakona.

3 Detaljan opis vođenja Knjige popisa o nabavi i prodaji robe u malo-prodajnoj prodavaonici, obradila je Mr. sc. Đurđica Jurić, dipl. oec. i ovl. rač. u članku „Knjiga popisa u trgovini na malo” (RRiF, br. 12/06. str. 30.).

4 Primjer Ugovora o komisijskoj prodaji robe objavili smo u RRiF-u, br. 7/04., str. 39. Franjo Amon, dipl. oec. i ovl. rev.

Page 2: ekonomija

STUDENI50 RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 11/2007.

5 ERP je engleska skraćenica za Enterprise Resource Planning, što se doslovno prevodi kao planiranje resursa poduzeća. ERP možemo defi-nirati kao integrirani i sveobuhvatni informacijski sustav.

čl. 790. ZOO-a odgovoran za propast ili štetu (ma-njak) na povjerenoj robi. Njegova je obveza odno-siti se prema toj robi s pažnjom dobrog gospodara. Preporučljivo je za komisionara da robu preuzetu u komisiju osigura kako bi se smanjio rizik štete. Uobičajeno je da se pri popisu robe kod komisio-nara kao član komisije imenuje predstavnik komi-tenta. Prema toj odredbi ZOO-a možemo tumačiti inventurne manjkove za koje se tereti komisionar ako ugovorom o komisijskoj prodaji robe ne bi bilo drukčije ugovoreno, što je rijetko.

Komisionar kojemu je povjerena prodaja ili kup-nja robe kotirane na burzi uz dopuštenje komitenta tu robu može zadržati za sebe po cijeni koja je bila važeća u vrijeme izvršenja tog posla pa u tom slu-čaju između komisionara i komitenta nastaju kupo-prodajni odnosi.

Na robi ili stvarima koje su predmet ugovora o komisiji i nalaze se kod komisionara komisionar ima založno pravo (čl. 800. ZOO-a) te pravo napla-te tražbina prije drugih komitentovih vjerovnika po osnovi zajmova, predujmova te svih komisijskih poslova s komitentom, što u današnje vrijeme ima velike prednosti.

3. OBRAČUN KOMISIJSKE PRODAJE I PDV

U poslovnoj se praksi obračun komisijske prodaje obavlja na nekoliko načina. Oblici ugovora o komisiji su različiti s obzirom na obračun komisijske provizije.

Najčešće se definira kao ugovorni odnos u koje-mu komitent određuje krajnju prodajnu cijenu robe u koju je već uključena komisionarska provizija. Provizija se ostvaruje činom prodaje, a obračuna-va se Obračunom komisijske prodaje u istom obra-čunskom razdoblju u kojem je prodaja obavljena.

Pojavljuje se i kao Obračun prodaje ukupne vri-jednosti prodane robe u komisiji, u kojem komisio-nar ukupnu svotu plaća komitentu, a proviziju koja je ugovorena naknadno naplaćuje od komitenta.

U ugovoru o komisijskoj prodaji može biti odre-đeno i da komitent komisionaru isporučuje robu po svojim prodajnim cijenama, a komisionar slobodno određuje maržu koja čini proviziju. Po Obračunu komisije komisionar plaća robu koju je primio u komisiju, a zadržava maržu kao zaradu koju je sam odredio. I u tom slučaju između komisionara i ko-mitenta nastaju kupoprodajni odnosi.

Prema čl. 7. Zakona o porezu na dodanu vri-jednost (Nar. nov., br. 47/95. do 90/05.) porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je isporuka obavljena, što znači na te-melju otpremnice ili na temelju izdanog računa ako isporuka još nije obavljena.

Naša je preporuka da datumi računa i otpremni-ce budu jednaki, jer će se tako lakše pratiti nasta-nak porezne obveze. Komisijsku prodaju uređuje i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 60/96. do 153/05. - čl.4.), u kojem se navodi da porez na dodanu vrijednost obračunava i plaća ko-misionar koji nastupa u vlastito ime a za tuđi račun i komitent.

Pri isporuci dobara od strane komisionara nastaju dvije isporuke. Osim isporuke rabe ko-misionara kupcu, istodobno se pojavljuje i ispo-ruka komitenta komisionaru.

O nastanku porezne obveze pri komisijskoj pro-daji očitovalo se i Ministarstvo financija mišljenjem koje navodimo u nastavku:

“... Komisionar kao porezni obveznik je obvezan osigurati podatke o obavljenim isporukama u sva-kom obračunskom razdoblju i o tome u razumnom roku obavijestiti komitenta koji će iskazati poreznu obvezu za isto obračunsko razdoblje, budući da u smislu odredbi Zakona i Pravilnika, tada nastaje i porezna obveza za isporuku dobra od strane komi-tenta komisionaru. Komitent ne može utvrđivati svoju poreznu obvezu istekom obračunskog razdo-blja u kojem je od komisionara primio izvješće o prodanoj robi.”

(MF Kl.: 410-19/00-01/26, Ur. br.: 513-07/00-2 od 28. siječnja 2000., PiP, br. 3/00., str. 65.)

Dakle, mišljenje nam ukazuje na čl. 7. Zakona o porezu na dodanu vrijednost prema kojem obveza za PDV prema izdanim računima nastaje u obračun-skom razdoblju u kojem je došlo do isporuke do-bara i samim time do nastanka obveze za obračun provizije iz ugovornog odnosa te obračuna PDV-a.

Ako bi poduzetnik nastupao u tuđe ime i za tuđi račun, tada bi bila riječ o posredovanju od-nosno zastupanju, a ne o komisiji, pa se porez na dodanu vrijednost obračunava i plaća na pripa-dajuću proviziju.

4. RAČUNOVODSTVENO ISKAZIVANJE

OBRAČUNA KOMISIJE

S motrišta iskazivanja imovine u bilanci, roba dana (komisionaru) u komisiju ostaje i dalje u vlasništvu komitenta dok se ne proda te se knjigo-vodstveno iskazuje na računu 662 ∑ Roba dana u komisijsku prodaju. Ovaj račun (662) se analitički razrađuje ovisno o broju komisionara s kojima po-sluje. S motrišta skladišne evidencije komitent robu evidentira na odvojenim skladištima. U praksi komi-siona skladišta se kod komitenta nazivaju po nazi-vima komisionara ∑ koliko će komitent komisionara imati, toliko će otvoriti i voditi “skladišta”. Obračun i odjava se obavlja u skladišnoj evidenciji, a u glavnoj knjizi knjiženjem prihoda na računu 7605 - Prihod od prodaje robe dane u komisiju i potraživanja od ko-misionara (1207) te obveze za PDV (240). Istodobno se skladište kod komitenta (662) razdužuje na teret (710) - Nabavna vrijednost prodane robe.

Napominjemo da se u praksi za potraživanja od komisionara koristi i konto 1289, što je također ispravno.

Analitičko praćenje u glavnoj knjizi i skladišnim evidencijama komisijske prodaje robe znatno ovisi o mogućnostima ERP-a.5 Bitan je način na koji ERP

Page 3: ekonomija

STUDENI 51RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 11/2007.

rješava evidenciju vlastite i tuđe robe te postavka-ma samih parametara za evidentiranje poslovnih promjena. Primjer rješavanja tog kompleksnog pro-

Slika 2. Unos tuđe robe u skladište gdje se uz šifru skladišta unosi i analitička šifra za financijsko knjigo-vodstvo (01,02,03…). Analitička šifra se pridružuje osnovnom kontu npr. 223001, 223002 i td.

Komisionar do prodaje i obračuna prodaje robu primljenu u komisiju evidentira izvanbilančno u glavnoj knjizi na računu 995 › Izvori materijalne imovine jer je riječ o tuđoj (komitentovoj) robi. Bez obzira na izvanbilančnu evidenciju u glavnoj knjizi komisionar trgovac zadužuje tuđu robu u skladiš-nim evidencijama na veleprodajno skladište ili knji-gu popisa u maloprodajnoj prodavaonici na jednak način kao i vlastitu. Ako je riječ o trgovini na malo, sukladno Pravilniku o obliku i načinu vođenja popisa robe u trgovini na malo (Nar. nov., br. 73/02. i 79/02.)

primku zaduženja za tuđu robu (PKT) evidentira kao zaduženje u Knjizi popisa o nabavi i prodaji robe u kojoj se evidentiraju i PKV - primke za vlastitu robu.

Nakon prodaje robe kupcima komisionar dostav-lja komitentu Obračun prodane robe s utvrđenim udjelom (provizijom) u prodajnoj vrijednosti robe. Obračunom se stvara obveza prema komitentu (223) i za PDV (240) s jedne strane, a obračunana provizija se evidentira na prihodima od trgovačkih usluga (76) s druge strane. Prodana roba isknjižuje se iz računske skupine (99).

Slika 3. Izvještaj prema odabranom skladištu, poslovnoj jedinici i vlasništvu robe na temelju kojega se može izraditi Obračun prodaje.

blema u Domino poslovno-informacijskom sustavu prikazan je na slici 1. i 2. a, na slici 3. prikazujemo formiranje izvješća u robnom knjigovodstvu.

Slika 1. Moderan ERP omogućuje definiranje skladišta prema vlasništvu robe, a time i analitičko praće-nje te izvještavanje.

4.1. KOMISIJSKA PRODAJA ROBE U VELEPRODAJI

Komitent na temelju ugovora o komisijskoj pro-daji robe komisionaru predaje trgovačku robu koja je predmet ugovora.

Primjer 1.Iz vlastitog veleprodajnog skladišta komisionaru

je predano trgovačke robe po veleprodajnoj cijeni od 80.000,00 kn, čija je nabavna vrijednost 60.000,00 kn.

Page 4: ekonomija

STUDENI52 RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 11/2007.

Knjiženje kod komitenta:Nabavna cijena 60.000,00Veleprodajna cijena 80.000,00PDV 22% 17.600,00Prodajna cijena s PDV-om kod komitenta 97.600,00

Nabavna vrijednost robe 80.000,00Provizija komisionara (25%) 20.000,00Prodajna cijena 100.000,00PDV 22% 22.000,00Prodajna cijena s PDV-om kod komisi-onara

122.000,00

Obračun komisije je isprava koja ima ulogu ra-čuna te obvezno sadržava sve elemente propisane čl. 15. st. 3. Zakona o porezu na dodanu vrijed-nost.

Komitent: R-1

ABC d.o.o.

Zagreb, Vlaška 68

Porezni broj 01234567

U Zagrebu, 31.10.2007.

Komisionar:

XYZ d.o.o.

Zagreb, Martićeva 29

Porezni broj 0765421

OBRAČUN KOMISIJSKE PRODAJE ROBEZA MJESEC listopad 2007. Br. 08/07.

Roba prodana u komisiji od 1. do 30. kolovoza 2007. prema popisu u prilogu, koji čini sastavni dio obračuna,

Prodana vrijednost robe s PDV-om 122.000,00 kn

Porez na dodanu vrijednost 22% 22.000,00 kn

Ukupno bez poreza 100.000,00 kn

OBRAČUN PROVIZIJE:

Provizija Komisionara prema čl._____. Ugovora od _____ 2007. je 25% od vrijednosti robe bez PDV-a 20.000,00 kn

Vrijednost robe 80.000,00 kn

Porez na dodanu vrijednost 22% 17.600,00 kn

Za doznaku komitentu: 97.600,00 kn

Ovaj obračun, sukladno odredbi čl. 80. Pravilnika o PDV-u, smatra se računom izdanim od strane Komitenta Komisionaru.

Potpis Komisionara: Potpis komitenta:

Prilog: Popis prodane robe iz Ugovora od _______ 2007.

Po prodaji robe komisionar je dostavio Obračun komisije (sl. 4.) s obračunanim PDV-om.

Slika 4. Obračun komisijske prodaje

Komisionar zaprima robu na veleprodajno skla-dište. Provizija pri prodaji je 25% od vrijednosti robe što iznosi 20.000,00 kn. Iz navedenoga slijedi da je prodajna cijena robe u komisiji 100.000,00 kn bez PDV-a.

U poslovnoj praksi često se pojavljuje situacija da na temelju Obračuna prodaje robe u komisiji koju je sačinio komisionar komitent ispostavi račun R-1 (R-2) komisionaru za ugovorenu proviziju. Ugovorom o komisijskoj prodaji robe nije obvezno ugovoriti proviziju. Moguće je da komisionar sam određuje prodajnu cijenu te ostvarenu maržu koja predstavlja proviziju evidentira na računu (762).

Primjer 2.Iz vlastitog veleprodajnog skladišta komisionaru

je predano trgovačke robe po veleprodajnoj cijeni od 80.000,00 kn, čija je nabavna vrijednost 60.000,00 kn.

Komisionar zaprima robu na veleprodajno skla-dište. Pri prodaji je veleprodajna marža komisiona-ra (RUC) 35% odnosno 28.000,00 kn. Iz navedeno-ga slijedi da je veleprodajna cijena robe u komisiji 108.000,00 kn bez PDV-a.

Tek.

br.OPIS Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Roba dana u komisijsku prodajuRoba u vlastitom skladištu

Za robu danu u komisiju

6626600

60.000,0060.000,00

2. Potraživanje od komisionara za prodanu robu

Prihod od prodane robe u komisijiObveza za PDV

Za obračun prodane robe u komisiji

120776052400

97.600,0080.000,0017.600,00

3. Nabavna vrijednost prodane robeRoba dana u komisijsku prodaju

Trošak nabavne vrijednosti prodane robe u komisiji

7100662

60.000,0060.000,00

Komitent vlastitu robu razdužuje sa skladišnih (robnih) kartica međuskladišnicom6 ili otpremni-com koja je knjigovodstvena isprava na temelju koje komisionar zaprima robu na vlastito veleprodajno skladište. Na temelju Obračuna komisijske prodaje robe nastaje prva isporuka kod komitenta i druga is-poruka kod komisionara.

Knjiženje kod komisionara:

6 Ovisno o ERP-u i dokumentima koje podržava poslovno-informa-cijski sustav komitenta. Preporučujemo korištenje otpremnice kojom se razdužuje skladište “vlastita roba” i zadužuje skladište “naša roba na tuđem skladištu”.

Tek.

br.OPIS Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Roba primljena u komisijuObveze prema vlasnicima robe u komisiji

Za primljenu tuđu (komitentovu) robu u komisiju

990

995

80.000,00

80.000,00

2. Potraživanja od kupaca za prodanu robu primljenu u komisiju

Prihod od provizija pri prodaji robe u komisijiObveza za PDVObveze po obračunu prodane robe primljene u komisiju

Pretporez po ulaznim računimaZa obračun prodane robe na veliko u komisiji

1205

76202400

2231400

122.000,00

17.600,00

20.000,0022.000,00

97.600,00

3. Obveze prema vlasnicima robe u komisiji (komitentima)

Roba primljena u komisijuZa isknjižavanje izvanbilančnih zapisa na temelju prodaje robe iz komisije

995990

80.000,0080.000,00

Komentar Zakona o

obveznim odnosimaNarudžbenica na kraju Ëasopisa

Page 5: ekonomija

STUDENI 53RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 11/2007.

Po prodaji robe, komisionar je dostavio Obračun komisije s obračunanim PDV-om.

Knjiženje kod komitenta:

Nabavna cijena robe 80.000,00Marža 35% 28.000,00PDV 22% 23.760,00Prodajna cijena s PDV-om kod komisionara 131.760,00

Knjiženje kod komisionara:

Tek.

br.OPIS Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Roba dana u komisijsku prodajuRoba u vlastitom skladištu

Za robu danu u komisiju

6626600

60.000,0060.000,00

2. Potraživanje od komisionara za prodanu robu

Prihod od robe dane u komisijuObveza za PDV

Za obračun prodane robe u komisiji

120776052400

97.600,0080.000,0017.600,00

3. Nabavna vrijednost prodane robeRoba dana u komisijsku prodaju

Trošak nabavne vrijednosti prodane robe u komisiji

7100662

60.000,0060.000,00

Tek.

br.OPIS Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Roba primljena u komisijuObveze prema vlasnicima robe u komisiji

Za primljenu robu u komisiju

990

995

80.000,00

80.000,00

2. Potraživanja od kupaca za prodanu robu primljenu u komisiju

Prihod od provizija pri prodaji robe u komisiji (RUC)Obveza za PDVObveze po obračunu prodane robe primljene u komisiju

Pretporez po ulaznim računimaZa obračun prodane robe u komisiji

1205

76202400

2231400

131.760,00

17.600,00

28.000,0023.760,00

97.600,00

3. Obveze prema vlasnicima robe u komisiji (komitentima)

Roba primljena u komisijuZa isknjižavanje izvanbilančnih zapisa na temelju prodaje robe iz komisije

995990

80.000,0080.000,00

U ovom je primjeru prikazano da Obračun komisi-je služi samo kao odjava, bez provizije, jednostavnije rečeno, kao ulazni račun za odjavu komisije i odbitak pretporeza, a izlazni račun komisionara kupcu stvo-rit će prihod od marže (provizije) i obvezu za PDV po izlaznom računu. Kako je već ranije navedeno, obve-za za PDV komitenta nastaje u obračunskom razdo-blju u kojem je izvršen Obračun komisije s oznakom R-1 (R-2) odnosno u obračunskom razdoblju u kojem je komisionar robu prodao.

U nas se pojavljuju slučajevi da sam komitent iz-daje račun za komisionara u ime komisionara prema sebi za ugovorenu proviziju te ga šalje komisionaru i knjiži u svojim knjigama. U takvom se obračunu između ostalog pojavljuje problem potpisivanja va-ljane knjigovodstvene isprave7, kao i problem red-nih brojeva izdavatelja računa.

4.2. KOMISIJSKA PRODAJA ROBE NA MALO I

KNJIGA POPISA

Obveza komisionara je da s robom primljenom u komisiju postupa kao i s vlastitom robom glede evi-dencije u knjizi popisa.

Primjer 3.Komitent “A” d.o.o. na temelju Ugovora o komi-

sijskoj prodaji robe komisionaru predaje trgovačku robu koja je predmet ugovora na prodaju u malo-prodajnoj prodavaonici komisionara “B” d.o.o.

Iz vlastitog veleprodajnog skladišta na kojem se trgovačka roba vodi po nabavnim cijenama komisi-onaru “B” d.o.o. iz Zagreba predano je 10 t trgovačke robe “X” u svoti 80.000,00 kn, čija je nabavna vrijed-nost 60.000,00 kn.

Komisionar zaprima robu u maloprodajnu pro-davaonicu P-1 Zagreb. Provizija (maloprodajna mar-ža) pri prodaji je 25% od vrijednosti robe, što iznosi 20.000,00 kn.

Po prodaji robe komisionar je dostavio Obračun komisije s obračunanim PDV-om.

Knjiženje kod komitenta:

7 Mr. sc. Šime GUZIĆ, dipl. oec. i ovl. rač. u članku “Vjerodostojnost raču-na poduzetnika i njihovo potpisivanje” (RRiF, br. 6/07., str.27.) podrobno opisuje problematiku vjerodostojne knjigovodstvene isprave.

Tek.

br.OPIS Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Roba dana u komisijsku prodajuRoba u vlastitom skladištu

Za robu danu u komisiju komisionaru

6626600

60.000,0060.000,00

2. Potraživanje od komisionara za prodanu robu

Prihod od robe dane u komisijuObveza za PDV

Za obračun robe prodane u komisiji

120776052400

97.600,0080.000,0017.600,00

3. Nabavna vrijednost prodane robeRoba dana u komisijsku prodaju

Trošak nabavne vrijednosti robe prodane u komisiji

7100662

60.000,0060.000,00

Komitent vlastitu robu razdužuje sa skladišnih (robnih) kartica otpremnicom, a ona je knjigovod-stvena isprava na temelju koje komisionar zaprima robu maloprodajnom kalkulacijom (obrascem PKT - sl. 5.) u svoju prodavaonicu i evidentira je kao za-duženje u istu Knjigu popisa o nabavi i prodaji robe kao zaduženje (u obrazac KP - sl. 6.), zajedno s kal-kulacijama za vlastitu robu (obras-ci PKV) › stu-pac 4.

I u malo-prodaji ob-veza za PDV k o m i t e n t a nastaje u ob-r a č u n s k o m razdoblju u kojem je roba prodana od-nosno, u ko-jem je obav-ljen Obračun komisije.

Nar

ud

žben

ica

na

kraj

u Ë

asop

isa

Page 6: ekonomija

STUDENI54 RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 11/2007.

(naziv i sjedište pravne - fizičke osobe)Obrazac PKT

(naziv, broj i sjedište prodavaonice - prodajnog mjesta)

PRIMKA-ZADUŽENJE ZA TUĐU ROBU (POSREDOVANJE) BROJ___________

Red. br.

Vlasnik robeNaziv robe Jed mj. Količina

Prodajna cijena s porezom

Iznos prodajne vrijednosti

(kol. 6. x kol. 7.)Naziv i sjedište

Broj i datum isprave

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Slika 6. Obrazac KP sukladno Pravilniku o obli-ku i načinu vođenja robe u trgovini na malo.

Slika 5. Obrazac PKT sukladno Pravilniku o obli-ku i načinu vođenja robe u trgovini na malo.

Nabavna vrijednost 80.000,00 knProvizija (maloprodajna marža) 20.000,00 knPDV 22.000,00 knUkupno prodajna cijena s PDV-om (MPC):

122.000,00 kn

Maloprodajna kalkulacija kod komisionara:

Tek.

br.OPIS Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Roba primljena u komisijuObveze prema vlasnicima robe u komisijiUračunan PDVMarža komisionara

Za primljenu tuđu (komitentovu) robu u komisiju

990

99509950199502

122.000,00

80.000,0022.000,0020.000,00

2. Blagajna prodavaonicePrihod od provizija pri prodaji robe u komisijiObveza za PDVObveze po obračunu robe prodane u komisiji

Pretporez po ulaznim računimaZa obračun robe prodane u komisiji

1022

76202400

2231400

122.000,00

17.600,00

20.000,0022.000,00

97.600,00

3. Obveze prema vlasnicima robe u komisiji (komitentima)

Roba primljena u komisijuUračunan PDVMarža komisionaraZa isknjižavanje izvanbilančnih zapisa na temelju prodaje robe iz komisije

9950990

9950199502

80.000,00

22.000,0020.000,00

122.000,00

Knjiženje kod komisionara:

Obrazac KP

(naziv i sjedište pravne - fizičke osobe)

(naziv, broj i sjedište prodavaonice - prodajnog mjesta)

KNJIGA POPISA O NABAVI I PRODAJI ROBE

Red.

br.

Datum upisa

isprave

Naziv i broj isprave o

zaduženju razduženju

Svota - vrijednost robe

Zaduženje

kn

Razduženje

kn

1 2 3 4 5

Na temelju dnevnih utržaka roba se u Knjizi po-pisa o nabavi i prodaji robe razdužuje u stupcu 5.

Nabavna cijena 80.000,00 knProvizija (maloprodajna marža) 16.393,44 knPDV na proviziju 3.606,56 knUkupno (MPC): 100.000,00 kn

Razlike između vlastite i tuđe robe, osim naziva obrazaca (PKV-PKT) vidljive su samo u knjiženjima

glavne knjige.

4.3. KOMISIJSKA PRODAJA ROBE

PRIMLJENE OD GRAĐANA

Komitent provodi knjiženja na jednak način kako je to već prika-zano u prethodnim primjerima. Na primjeru ćemo prikazati ko-misijsku prodaju osobnog auto-mobila od strane auto kuće kao komisionara koji je primio robu od građana komitenta.Primjer 4.

Komitent - građanin na temelju Ugovora o komisijskoj prodaji vozila ili Potvrde o komisijskoj prodaji vozila, komisionaru autosalonu predaje svoje osobno vozilo koje je predmet ugovo-ra. Autosalon je registriran i vodi se kao trgovina na malo. Građanin nije u sustavu PDV-a.

Građanin N.N. je predao svoje osobno vozilo pro-cijenjene vrijednosti 80.000,00 kn komisionaru au-tokući “Autić” d.o.o. na prodaju.

Komisionar “Autić” d.o.o. zaprima vozilo u prodavaonicu (autosalon). Pri prodaji vozila ugovorena provizija (maloprodajna marža s PDV-om) je 25% od vrijednosti vozila, tj. 20.000,00 kn. Iz navedenoga slijedi obračun ma-loprodajne cijene.

Kalkulacija:

Tek.

br.OPIS Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Roba primljena u komisijuObveze prema vlasnicima robe u komisijiUračunan PDVMarža komisionara

Za primljenu tuđu (komitentovu) robu u komisiju

990

99509950199502

100.000,00

80.000,003.606,56

16.393,44

2. Blagajna prodavaonicePrihod od provizija pri prodaji robe u komisijiObveza za PDVObveze po obračunu prodane robe primljene u komisiju prema N.N.

Za obračun robe prodane u komisiji

1022

7622400

223

100.000,00

16.393,443.606,56

80.000,00

3. Obveze prema vlasnicima robe u komisiji (komitentima)

Roba primljena u komisijuUračunan PDVMarža komisionaraZa isknjižavanje izvanbilančnih zapisa na temelju prodaje robe iz komisije

9950990

9950199502

80.000,00

3.606,5616.393,44

100.000,00

Obračun PDV-a pojašnjen u nastavku članka.Knjiženje kod komisionara:

Page 7: ekonomija

STUDENI 55RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 11/2007.

Kao i u prethodnom pri-mjeru, autosalon je pro-davaonica na malo pa je komisionar obvezan voditi Knjigu popisa o nabavi i prodaji robe. Evidencija se vodi kao i kod nabave robe od poduzetnika. Jedina je razlika u obračunu PDV-a odnosno u nemogućnosti odbitka pretporeza za is-poruku robe primljene od komitenta - fizičke osobe građanina koji nije u susta-vu PDV-a.

Komisionar koji je u su-stavu PDV-a mora obraču-nati PDV 22% na svoju pro-viziju. Kod prodaje osobnih vozila ima nekih specifič-nosti, s obzirom na porezni položaj građana i poreza na cestovna motorna vozila koji plaća kupac, što navo-dimo u nastavku8.

Prema uputi Mini star-stva financija9 (MF KL.:410-19/02-01/151, Ur. br.: 513-07/2-1 od 22. travnja 2002., PiP, br. 6/02., str. 82.) trgovac pri prodaji rabljenih osobnih vozila za koja se pri nabavi nije mogao odbi-ti pretporez u skladu s odredbom čl. 8. st. 7. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, poreznu osnovicu može smanjiti pri isporuci tih rabljenih vozila za

8 Opširnije o poreznom tretmanu automobila Ministarstva financija možete vidjeti u RRiF-ovu priručniku “Automobili i brodovi u pore-znom i poslovnom sustavu poduzetnika” lipanj, 2005.

9 Ista uputa je navedena i u RRiF-ovu Poreznom priručniku 2007., I. dio, III odjeljak, str. 23.

ŠTO TREBA ZNATI!� Temelj komisijskog posla

je Ugovor o komisiji zaključen iz-među komitenta i komisionara.

� Komisijska prodaja robe je za komisionara posao trgovi-ne u svoje ime i za tuđi račun.

� Komitent povjerava komisionaru stvari ili robu na prodaju, za što mu odobrava proviziju koja čini naknadu.� Provizija se ostvaruje činom prodaje, obra-

čunava se Obračunom komisijske prodaje. Obračun komisije je isprava koja ima ulogu raču-na i u tom slučaju obvezno sadržava sve elemen-te propisane Zakonom o porezu na dodanu vri-jednost.� Obveza za PDV nastaje istekom obračun-

skog razdoblja u kojem je nastala isporuka. U tom trenutku nastaju dvije isporuke: isporuka komisionara kupcu i isporuka komitenta komisi-onaru. Knjiženja se obavljaju na osnovi jedne isprave (Obračuna).� Komisijski posao nije posredovanje u ko-

jem se PDV obračunava samo na proviziju.

Tek. broj Naziv robe kom. cijena svota

AB d.o.o.

Zagreb, Zagrebačka bb

Porezni broj: 02254698

U Zagrebu, 18.10.2007.

POTVRDAo komisijskoj prodaji robe br. 111/07.

Donositelj: Pero Perić

Adresa: Zagrebačka 21, Zagreb

Osobna iskaznica br.: 12356978 JMBG:2004987330009

Tek. račun: xxxxxx-yyyyyy

Nakon prodaje robe isplatiti donositelju navedenu svotu.

Roba u komisijskoj prodaji mora biti izložena od dana prijema

do prodaje.

Svojim potpisom donositelj prihvaća uvjete prodaje izjavljuje

da je navedena roba njegova osobna imovina i nije pribavljena

od obavljanja djelatnosti te nije u sustavu PDV-a.

ROBU PREDAO: ROBU PREUZEO:

Slika 7. Potvrda o komisijskoj prodaji robe

nabavnu cijenu (u našem primjeru 80.000,00 kn). U skladu s tom uputom maloprodajnom je kalku-lacijom (obrascem PKT) izračunana maloprodajna cijena odnosno izračuna-na svota PDV-a. Prema odredbama čl. 51. st. 16. Pravilnika o PDV-u pore-znu osnovicu utvrđujemo kao razliku između pro-dajne i nabavne cijene, pa ostvarena razlika prema čl. 51. st. 17. istog Pravilnika čini bruto-naknadu iz koje se preračunanom stopom (18,0328%) izračunava svota poreza na dodanu vrijednost.

Ako bi bila riječ o ko-misijskoj prodaji osobne imovine građana - komi-tenta (odjevni predme-ti, glazbeni instrumenti, tehnička roba i sl.), bit-no je da se u ugovoru ili

Potvrdi › (sl. 7.) o komisijskoj prodaji robe navede da je riječ o osobnoj imovini komitenta › građana, da komitent nije nabavio robu koja je predmet ugovora obavljanjem djelatnosti te da nije u su-stavu PDV-a.

U Potvrdi se navodi roba ili stvari koje su predmet prodaje u komisiji, osnovna prava i obveze kako ko-misionara tako i komitenta (donositelja). Oblik po-tvrde nije propisan.

5. ZAKLJUČAK

Komisijski posao je ugovorni odnos između komi-tenta i komisionara. To je posredovanje u trgovini, a ne zastupanje. Kada je roba primljena u komisiju potrebno je zadužiti primljenu robu u skladišnim evidencijama ili, ako je riječ o trgovini na malo u Knjizi popisa o nabavi i prodaji robe, prilikom uno-sa robe u prodavaonicu odnosno na skladište. Roba primljena u komisijsku prodaju u skladišnim se evi-dencijama i u Knjizi popisa o nabavi i prodaji robe zadužuje kao i vlastita roba. Razlike se pojavljuju samo u izvanbilančnim knjiženjima komisionara u glavnoj knjizi te u evidentiranju prodaje s obzirom na to da komisionar nema trošak nabavne vrijedno-sti prodane robe, a marža je provizija.

Česta je pojava nerazumijevanja posla komisije s poreznog motrišta s obzirom na to da dolazi do dvi-je isporuke pa samim tim i “dva obračuna PDV-a”, kod komitenta i kod komisionara. Svaka isporuka stvara obvezu za obračun PDV-a u obračunskom razdoblju u kojem je nastala.

www.rrif.hr