ekonomske osnove drzave i prava - pfsa · 2020. 11. 13. · suvremena teorija profita (schumpeter)...
TRANSCRIPT
Ekonomske osnove države i
prava - IV
Prof. Dr. Amina Nikolajev
Troškovi
Ključno pitanje u ekonomiji
Ocjena uspješnosti poslovanja privrednih
subjekata
Direktna implikacija pretpostavke
racionalnosti i zakona oskudnosti
proizvodnih inputa
Kombinacija proizvodnih inputa u procesu
P – kvalitet konačnih rezultata
Troškovi
Formula poslovanja privrednih subjekata: UP – UT = D
- UT svi troškovi koji se naprave u procesu proizvodnje
- maksimiziranje razlike između UP i UT čini dobit
- Individualni troškovi vs. Troškovi koje priznaje tržište - visoki troškovi determiniraju visoku cijenu proizvoda i lošu poziciju proizvoda na tržištu i obratno
Troškovi
UT = FT + VT
FT se ne mijenjaju bez obzira na obim proizvodnje (osiguranje, komunalije, amortizacija i sl.)
FTj = FT/Q (mijenjaju se u ovisnosti od promjene obima P)
VT se mijenjaju u zavisnosti od obima proizvodnje
VTj = VT/Q (mijenjaju se u ovisnosti od promjene obima P) i mogu biti
Proporcionalni, progresivni, degresivni
Troškovi
GT - izazvani porastom obima proizvodnje
Važni za efikasnost proizvodnje:
ako rastu proporcionalno s obimom proizvodnje efikasnost se ne mijenja
brži rast od rasta obima proizvodnje dovodi do pada efikasnosti
Minimiziranje troškova – odabir najpovoljnije kombinacije proizvodnih inputa
Troškovi
OT - implicitni troškovi
Mjera propuštenog u donošenju određene
poslovne odluke
Propušteni efekti zbog izbora alternativne
proizvodne aktivnosti
Profit
Novac – kapital – profit
Kapital – pojmovno određenje
Kretanje kapitala
novac – kupovina proizvodnih inputa –proizvodnja – sjedinjenje angažiranih proizvodnih inputa - prodaja – zarada? (više novca?)
Zarada i međuuvjetovanost sa šta, kako, koliko i za koga proizvoditi?
Profit
Osnovni pokretač svih ekonomskih aktivnosti
Mjerilo ekonomske efikasnosti
Individualni vs. opći interes
Ne očekujemo mi večeru od dobrodušnosti mesara, pivara i pekara, već od njihovog čuvanja vlastitog interesa(A. Smith)
Profit
Različita objašnjenja izvora profita:
Merkantilisti – trgovina i vanjska trgovina
Fiziokrati – poljoprivreda
Građanska ekonomska teorija (Smith) –
ravnopravan udio proizvodnih faktora
Suvremena teorija profita (Schumpeter) –
inovacija poduzetnika (nagrada za inovacije)
Suvremena ekonomija – produktivnost kapitala
(ljudskog, novca i info)
Profit
Determinante koje opredjeljuju visinu
profita:
Visina uloženog kapitala (nagrada za
uloženi kapital, utrošeni rad)
Poslovni rizik (nagrada za neizvjesnost)
Inovacije i poduzetnost (nove ideje i
proizvodi, originalnost)
Položaj na tržištu (monopolistički položaj)
Profit
Profitna stopa:
Pokazatelj uspješnosti plasiranja kapitala
Pokazatelj stupnja oplođenosti uloženog kapitala
Indikator umješnosti poduzetnika u obavljanju datog posla
Odrednica budućeg ponašanja (veća vs. niža profitna stopa)
Privredno društvo
Osnovna jedinica tržišne privrede Nositelj ekonomske aktivnosti
Organiziran skup ljudi rukovođen motivom ostvarenja profita
Organizirani oblik djelovanja proizvodnih inputa i njihove alokacije
Pravno lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnost radi sticanja dobiti
Mogu ga osnovati domaća i strana fizička i pravna lica, ako zakonom nije drugačije određeno
Privredno društvo
Najpodesnija forma koordinacije
ekonomskih aktivnosti u ekonomskom
procesu
Tržišna i menadžerska koordinacija
Tržišna (info sa tržišta o cijenama, tržišna
kretanja)
Menadžerska (interna alokacija resursa)
Privredno društvo
Prednosti u obavljanu poslovnih aktivnosti
Masovna proizvodnja (proizvodnja velikog obima, specijalizacija i podjela rada, veći efekti manji utrošci)
Osiguranje dodajnog kapitala (osnova većih ulaganja i finansiranja)
Organizacija proizvodnog procesa (menadžer)
Privredno društvo
Klasifikacija prema:
Djelatnosti:
Proizvodna i Uslužna
Profitabilnosti:
Visokoakumulativna i niskoakumulativna
Veličini:
Mikro (manje od 10 zaposlenika, ukupni godišnji promet manji od 2 miliona €)
Mala (manje od 50 zaposlenika, ukupni godišnji promet manji od 10 miliona €)
Srednja (do 250 zaposlenika, ukupni godišnji promet ne prelazi 50 miliona €)
Velika (globalna orijentacija)
Privredno društvo
Mala i srednja su:
pokretači ekonomije
ključni izvor zaposlenja
stvaraju poduzetnički duh i inovacije
nužna za konkurentnost i održavanje nivoa zaposlenosti
Velika su:
više formalizirana
decentralizirana
horizontalno i vertikalno kompleksna
Privredno društvo
Prednosti M i S:
Postizanje veće inovativnosti
Fleksibilnost proizvodnje
Niža cijena radnog mjesta
Slabosti M i S:
Nedostatak menadžerskih sposobnosti
Nedostatak finansijskih sredstava
Privredno društvo
Klasifikacija prema:
Smještaju:
Domaća - poslovna aktivnost se razvoija
uglavnom na domaćem tržištu
Međunarodna (multinacionalna, globalna)
- sjedište u jednoj, odnosno matičnoj zemlji,
a poslovni pogoni i druge radne jedinice u
drugim, tzv. zemljama-domaćinima, mreža
podružnica proizvodnje, marketinga ili
istraživanja razvoja locirane u više zemalja
Privredno društvo
Klasifikacija prema:
Vlasništvu:
Privatna (individualni vlasnik i zajedničko poduzeća većeg broja vlasnika: ortaštva i dionička društva)
Državna (u državnom vlasništvu i/ili pod državnom kontrolom koje prodaju industrijska ili komercijalna dobra i usluge širokoj javnosti, a formirana su kao korporacije)
Mješovita (kombinirano vlasništvo države i privatnih osoba ili nastalo udruživanjem kapitala domaćih i stranih subjekata)
Privredna društva
Klasifikacija prema pravnom obliku:
društvo s neograničenom solidarnom
odgovornošću;
komanditno društvo;
dioničko društvo;
društvo s ograničenom odgovornošću
Privredna društva
Društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću – svaki član društva odgovara za obaveze društva neograničeno solidarno cjelokupnom svojom imovinom
Društvo s ograničenom odgovornošću –članovi odgovaraju za obaveze društva do visine uloženog kapitala
Komanditno društvo (komanditor - tajni i komplementar - javni član)
Dioničko društvo (osnovni kapital podijeljen na dionice)
Privredna društva
Poseban oblik - Javno poduzeće
Osnivaju se radi vršenja djelatnosti i pružanja usluga od javnog interesa
Pružaju usluge javnog karaktera koje su dostupne svima jednako (gradski saobraćaj, vodosnadbijevanje i sl.)
Pružaju usluge koje su pretpostavka poslovanja drugih privrednih subjekata (ptt saobraćaj, željeznice i sl.)
Trgovački kapital i profit
Pojmovno određenje
F-ja kupovine radi prodaje
Specifičnost - neproizvodna aktivnost
Trgovački profit? - Roba se kupuje jeftinije, a prodaje skuplje
Podjela ostvarenog profita u proizvodnji sa njegovim vlasnikom – razlozi:
Skraćuje se vrijeme prometa
Oslobađa se obaveze čuvanja i skladištenja rezervi
Zajmovni kapital i profit
Pojmovno određenje, iskazuje se kroz kredit
Kamata – naknada za pozajmljeni kapital
Odnos zajmodavac - zajmoprimac
Kredit – značaj i uloga: ubrzava cirkulaciju kapitala, ubrzava proces razmjene i novčani opticaj, baza za stvaranje velikih poduzeća (koncentracija kapitala)
Zajmovni kapital i profit
Podjela kredita:
Novčani i robni (šta je predmet?)
Kratkoročni i dugoročni (koji je rok otplate?)
Proizvođački i potrošački (koja je namjena?)
Domaći i inostrani (ko su kreditori?)...
Mjenica – pismeni dokument kojim se kupac
obavezuje da će po isteku određenog roka
kupljenu robu platiti
Banke
Historija razvoja
Finansijske institucije
Monetarna i kreditna politika države –
reguliranje količine novca u opticaju
Sistem Centralna banka – poslovne banke
Centralna banka – novčani opticaj,
kreditni sistem i međunarodni platni promet
Banke
Centralna banka – osnovne funkcije:
Emisija novca
Reguliranje kreditnog potencijala poslovnih banaka
Osiguranje likvidnosti poslovnih banaka
Nadzor poslovanja banaka
Reguliranje količine novca u opticaju -Operacija otvorenog tržišta
Banke
Grupe bankarskih poslova:
Aktivni (funkcija zajmodavca)
Pasivni (funkcija zajmoprimca)
Neutralni (poslovi za komitente)
Profit banaka – razlika između više
kamatne stope po kojoj odobravaju
kredite i niže kamatne stope po osnovu
deponovanih sredstava komitenata
Akcijski kapital i dividenda
Akcijski kapital – udruživanje individualnih kapitala u jedinstven (spajanje više manjih kapitala)
Akcionarsko (dioničko) društvo - oblik privrednog društva, čiji je osnovni kapital utvrđen i podijeljen na akcije (zbir vrijednosti svih izdatih akcija čini osnovni kapital tog društva)
Akcija i dividenda
Akcija (dionica) – vrijednosni papir, pismena potvrda o suvlasništvu u akcionarskom društvu
Obične ≠ privilegirane
Akcija omogućava:
ostvarenje prava upravljanja i ubiranje dividende;
transfer prava trećim licima (prodajom)
Berza
Berza – tržište vrijednosnih papira, roba i usluga
Aukcija – cijena se formira na osnovu ponude i
tražnje, viša cijena ima prednost nad
nižim/niža cijena ima prednost nad višim
Brokeri – licencirane osobe, posrednici u
kupoprodaji akcija, trguju vrijednosnim
papirima samo za račun svojih komitenata
Dileri – berzanski posrednici, trguju u svoje ime i
za svoj račun
Akcija i dividenda
Dividenda – dobit od akcije
Dividenda vs. kamata
sličnost: dohodak od svojine, nije rezultat
aktivnosti u procesu proizvodnje
razlike: različit stupanj izvjesnosti, različit
način isplate
Renta
Renta - prihod ili dohodak koji se ostvaruje na osnovu vlasništva nad nekretninama (zemljište, zgrade i sl.) a bez vlastitog rada
U običnom govoru - dohodak ostvaren iznajmljivanjem, zakupom, ustupanjem nekretnina na određeno vrijeme
Najčešće se upotrebljava za dohodak dobiven od zemlje
Zemlja u poljoprivredi (strateško pitanje razvoja – stvaranje dobara nužnih za zadovoljenje osnovnih potreba)
Zemljišna renta
Specifičnost zemlje kao proizvodnog
inputa (kvaliteta zemljišta, oskudnost zemlje
kao prirodnog resursa, ograničeno
djelovanje prirodnih faktora, različite
metode obrade zemljišta, priroda
proizvodnog procesa)
Zemljišna renta - proizilazi iz monopolskog
vlasništva nad zemljom
Zemljišna renta
Ulaganje kapitala u kupovinu zemlje –stjecanje privatnog vlasništva nad zemljom – pasivni vlasnici kapitala – davanje u zakup – ostvarenje prihoda
Učesnici u raspodjeli novostvorene vrijednosti (dohotka):
Radnici (plaće)
Zakupac (profit)
Vlasnik (rentu)
Zemljišna renta
Apsolutna – uzima se i za najlošije parcele zemljišta
Diferencijalna – ekstra profit koji prisvaja vlasnik zemlje (razlika nižih individulanih i onih troškova proizvodnje priznatih na tržištu):
Diferencijalna renta I – rezultat razlike plodnosti i položaja pojedinih poljoprivrednih površina u odnosu na tržište
Diferencijalna renta II – rezultat nejednakih prinosa od zemljišta zbog dodatnih ulaganja kapitala u to zemljište
Računovodstvo
Sistem računa na osnovu kojih se
kvantitativno iskazuju poslovne transakcije
Princip dvojnog knjigovodstva – prihodi i
rashodi
Osnovni elementi/ključni pojmovi:
Bilans stanja
Bilans uspjeha
Računovodstvo
Bilans stanja
ekonomska slika poduzeća
pokazuje vrijednost poduzeća
čine ga: aktiva (procijenjena vrijednost imovine poduzeća ili prava), pasiva (obaveze, novac ili obveznice koje duguje), neto vrijednost (razlika aktive i pasive)
Bilans uspjeha
slika upješnosti poslovanja poduzeća
pokazuje ukupne prihode i rashode