elaborat punionica meda

Istarska upanija Zahtjev za ocjenom o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli

ZAVOD ZA UNAPREIVANJE SIGURNOSTI d.d. OSIJEK, Trg Lava Mirskog 3/III

ODOBRENJE ZA RAD OVLATENE USTANOVE



R J E E N J E o imenovanju strunih suradnika na izradi

Zahtjeva za ocjenom o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli: izgradnja pogona za preradu meda i pelinjih proizvoda,

za naruitelja: Istarska upanija, Flanatika 29, Pula



SADRAJ: 1.0 UVOD ........................................................................................................................................... 1

2.0 PODACI O NOSITELJU ZAHVATA ...................................................................................... 2

3.0 PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEJA ZAHVATA ..................................................... 3

3.1 Popis vrsta i koliina tvari koje ulaze u tehnoloki proces .......................................... 133.2 Popis vrsta i koliina tvari koje ostaju nakon tehnolokog procesa i emisije u okoli

.......................................................................................................................................... 144.0 PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA .................................................... 15

4.1 Lokacija zahvata ............................................................................................................. 154.2 Grafiki prilozi s ucrtanim zahvatom ........................................................................... 154.3 Planirani zahvat u odnosu na ekoloku mreu ............................................................. 174.4 Uvjerenje o usklaenosti zahvata s prostorno-planskom dokumentacijom .............. 194.5 Prikaz varijantnih rjeenja zahvata .............................................................................. 20

5.0 OPIS MOGUIH ZNAAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI I MJERE ZATITE OKOLIA ................................................................................................................ 21

5.1 Saeti opis moguih utjecaja na okoli .......................................................................... 215.1.1 Utjecaj na vode .................................................................................................................... 215.1.2 Utjecaj na tlo ....................................................................................................................... 215.1.3 Utjecaj na zrak ..................................................................................................................... 225.1.4 Utjecaj otpada ...................................................................................................................... 225.1.5 Kulturna, povijesna i arheoloka batina ............................................................................. 235.1.6 Buka .................................................................................................................................... 235.1.7 Mogui utjecaji u sluaju ekoloke nesree ........................................................................ 23

5.2 Vjerojatnost prekograninih utjecaja ........................................................................... 245.3 Obiljeja utjecaja na okoli ............................................................................................ 255.4 Predvidiva znaajnost utjecaja na okoli ...................................................................... 255.5 Mjere zatite okolia ....................................................................................................... 25

6.0 ZAKLJUAK............................................................................................................................ 26

7.0 PRILOZI .................................................................................................................................... 29

7.1 Pismo namjere: Istarska upanija Opina Cerovlje ................................................. 29



7.2 Karta ekoloke mree RH .............................................................................................. 337.3 Karta stanita RH ........................................................................................................... 347.4 Karta zatienih podruja RH ....................................................................................... 357.5 Detaljna situacija M 1:500 ............................................................................................. 367.6 Fasade .............................................................................................................................. 377.7 Izvod iz PPUO Cerovlje koritenje i namjena prostora ........................................... 38

POPIS SLIKA:

Slika 1. Lokacija zahvata na kartografskoj podlozi ................................................................. 15Slika 2. Ortofoto snimka lokacije zahvata s pristupnom cestom ............................................. 16Slika 3. Lokacija s oznaenom k.. (utom bojom) ................................................................. 16Slika 4. Prekogranini utjecaji ................................................................................................. 24


1/37


1.0 UVOD

Nositelj zahvata, Istarska upanija planira izgradnju graevine proizvodne namjene s prateim sadrajima i instalacijama (pogon za preradu meda i pelinjih proizvoda), u Opini Cerovlje u Istarskoj upaniji. Za planirani zahvat potrebno je formirati novu graevnu esticu s potrebnim pristupima na javnu prometnu povrinu, te potrebnim prikljucima na postojeu ili planiranu komunalnu infrastrukturu. Namjena graevine bila bi prerada meda i pelinjih proizvoda, a tehnolokim projektom predvieno je da bi godinji kapacitet pogona bio oko 948 tona meda i 100 tona satne osnove, ime se (uz broj radnih dana = 260) dolazi do prosjene dnevne proizvodnje od 4 tone gotovih proizvoda. Istarska upanija je nositelj izrade projektne dokumentacije i ishoenja potrebnih dozvola za izgradnju pogona za preradu meda i pelinjih proizvoda, meutim upravljanje izgraenim objektom biti e povjereno tvrtci ili zadruzi koja e naknadno biti osnovana. Projekt u cilju unapreenja prerade meda i pelinjih proizvoda u Istarskoj upaniji zajedno provode Istarska upanija i Opina Cerovlje na ijem podruju bi bio smjeten pogon.

Sukladno Prilogu II, Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 64/08) i Uredbe o

izmjenama i dopunama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 67/09), planirani

zahvat nalazi se na popisu zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja

zahvata na okoli, a za koje je nadleno ministarstvo toka 6.2.: "Postrojenja za proizvodnju, preradu (konzerviranje) i pakiranje proizvoda biljnog ili ivotinjskog podrijetla

kapaciteta 1 t/dan i vie". Sukladno tome (obzirom na projektirani kapacitet budueg pogona za preradu meda i pelinjih proizvoda od 4 t/dan), nositelj zahvata Istarska upanija prema lanku 28. navedene Uredbe obvezna je podnijeti Ministarstvu zatite okolia i prirode Zahtjev za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli.

Ovaj Elaborat izraen je temeljem Idejnog projekta: El.br. 20 I/12 koji je izradila VEMA ING d.o.o. i Arhitektonski studio plus d.o.o. (ovlatena arhitektica Ellyn Blaina) u studenom

2012.g.


2/37


2.0 PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

Nositelj zahvata: Istarska upanija

Flanatika 29 52100 Pula

OIB: 90017522601

Odgovorna osoba: Ivan Jakovi Kontakt osoba: Helena kutin Matija

Kontakt: tel: 052 452-472

fax: 052 452-474

e-mail: [email protected]

Lokacija zahvata: k.. br:1499/2 i dio k.. 87, k.o. Cerovlje

Jedinica lokalne Opina Cerovlje, Istarska upanija samouprave:

Zahvat u okoliu: "Postrojenja za proizvodnju, preradu (konzerviranje) i pakiranje

proizvoda biljnog ili ivotinjskog podrijetla kapaciteta 1 t/dan i vie "

(Izgradnja pogona za preradu meda i pelinjih proizvoda)

Prostorni plan: Prostorni plan Opine Cerovlje, Slubene novine Grada Pazina i Opina Cerovlje, Graie, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sv. Petar u umi i Cerovlje, br. 14/04)

Idejni projekt: VEMA-ING d.o.o., Most Pian 2d, 52333 Pian, Br. projekta: 20 I/12, Pian, studeni 2012.g.


3/37


3.0 PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEJA ZAHVATA OBLIK I VELIINA GRAEVINSKE PARCELE Graevnu esticu namijenjenu za izgradnju pogona za preradu meda i pelinjih proizvoda predvia se formirati objedinjavanjem dijela k.. 1499/2 i dijel k.. zgr. 87 u k.o. Cerovlje.

k.. 1499/2 - panjak, neplodno,vel. 5.808 m2 u vlasnitvu je Opine Cerovlje k.. 87 zgrada, u vlasnitvu je Opine Cerovlje i "Istracommerce" d.d. iz Pazina

Novoformirana estica pogona za preradu meda i pelinjih proizvoda predvia se formirati od dijelova navedenih estica, predvidive veliine 1.695 m2. Oblik i veliina budue novoformirane graevne estice prikazan je na grafikom prilogu 7.5. Detaljna situacija (M 1:500). Oblik novoformirane estice biti e trapezan, irine 21,0 m u najuem dijelu, odnosno 35 m u irem dijelu i duine 68 m.

SMJETAJ GRAEVINE NA PARCELI Smjetaj graevine na novoformiranoj graevnoj estici prikazan je na grafikom prilogu 7.5. Detaljna situacija (M 1:500). Graevina spada u proizvodnu i poslovnu namjenu. Uvjeti smjetaja na graevinskoj estici definirani su l. 45. Odredbi za provoenje prostornog plana Opine Cerovlje (Slubene novine Grada Pazina i Opina Cerovlje, Graie, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sv. Petar u umi i Cerovlje, br. 14/04).

Graevinski pravac odreen je na 5 m od jugoistone granice estice. Minimalna udaljenost prema susjednim parcelama iznosi 5 m, to je u skladu s Odredbama

prostornog plana opine Cerovlje. Udaljenost graevine od postojee prometnice - nerazvrstane ceste u naselju iznosi u najuem dijelu 5 m.

Graevina je smjetena kao slobodnostojea graevina tlocrtnih dimenzija 50 x 11 m, visine 8,75 m do vrha krovnog vijenca fasadni element).

NAMJENA I VELIINA GRAEVINE Namjena graevine je proizvodna - pogon za preradu meda i pelinjih proizvoda. Predviena visina graenja iznosi P + 1 (prizemlje + kat). Korisna visina prizemlja iznosi 3,5 m a kata 3 m.

Tlocrtni bruto gabariti graevine iznose - duina: 50 m

- irina: 11 m

Bruto tlocrtna povrina graevine iznosi = 550 m2.


4/37


Koeficijent izgraenosti estice biti e 550/1.695 = 0,30 to je manje od dozvoljenih 0,4. Ukupno bruto povrina graevine biti e: 1. Prizemlje 550 m2

2. Kat 453,75 m2

-------------------------------------------------------------------

Ukupna bruto povrina 1.003,75 m2

Koeficijent iskoristivosti biti e: 1.003,75/1.695,00 = 0,59 to je manje od doputenog 0,80. Obzirom da je krov skriven u fasadnim panelima ukupna visina graevine do vrha fasadnih panela iznosi 8,75 m.

KONSTRUKCIJA GRAEVINE Graevina se izvodi kao armiranobetonska montana konstrukcija koja se sastoji od:

temeljnih aica ab stupova 50/50 cm

grednih nosaa krovnih T nosaa montanih meukatnih ploa dvostrenih krovnih nosaa krovnih T gredica

fasadnih panela

Za vanjske zidove graevine predvieni su montani fasadni paneli debljine 26 cm, izraeni kao sendvi panel od betonskih stjenki, s umetnutom toplinskom izolacijom od ekspandiranog polistirena. Krovna konstrukcija izvodi se kao montana i sastoji se od krovnih A nosaa od armiranog betona, betonskih krovnih T gredica i krovnih panela. Krovni paneli predvieni su od pocinanog i ofarbanog lima, s umetnutom izolacijom od kamene vune, debljine 12 cm.

Predvienom izolacijom vanjskih zidova i krovita osigurat e se manji trokovi za potrebe grijanja i hlaenja objekta, odnosno poveat e se energetska uinkovitost. Temperaturni gubici smanjit e se i postavljanjem aluminijske stolarije s izo staklima.


5/37


PRISTUP GRAEVINI Idejnim projektom predvien je neposredan pristup graevnoj estici s nerazvrstane ceste u naselju Cerovlje (k.. 1425/13). Pristup na nerazvrstanu cestu predvien je s sjeveroistone strane graevinske estice pogona za preradu meda i pelinjih proizvoda. Postojea nerazvrstana cesta irine je 4,50 m (dostatno za jednosmjerni promet). irina pristupa estice na nerazvrstanu cestu iznosi 5,0 m.

Slika 1. Lokacija zahvata s pristupnom cestom

PROMETNO RJEENJE, OSIGURANJE PARKINGA I UREENJE PARCELE Prometnim rjeenjem predvia se jednosmjeran promet uz proizvodnu graevinu - ulaz na plato s nerazvrstane ceste s sjeveroistone strane, te izlaz sa platoa na nerazvrstanu cestu s jugoistone strane. Na parceli je predvieno osiguranje 7 parkirnih mjesta za potrebe djelatnika, sukladno odredbama PPUO Cerovlje. Prometno rjeenje i smjetaj parkirnih

mjesta vidljivi su na prilogu 7.5. Detaljna situacija (M 1:500). Zelene povrine graevne estice predviaju se hortikulturno urediti. U skladu s odredbama Prostornog plana graevna estica se prema javno prometnoj povrini ureuje sadnjom drvea i ukrasnog zelenila. Najmanje 30% povrine graevne estice predvia se urediti parkovno - pejzano. Ograda oko kompleksa pogona za preradu meda i pelinjih proizvoda planirana je montana industrijska panelna ograda u zelenom tonu, visine 2 m.


6/37


RADNA SNAGA

Za planirani tehnoloki proces otkupa i dorade tj. pakiranja meda planiranih kapaciteta i

asortimana potrebno je angairati odreeni broj visoko i srednje strunih kadrova - prema slijedeem:

Radno mjesto Struna sprema Broj izvritelja Rukovodilac sektora VSS 1

Tehnolog u proizvodnji VSS 1

Nabava i prodaja VSS 2

Radnici u proizvodnji SSS 5

Kontrola kvalitete VSS 1

Laborant SSS 1

Ukupno: 11 djelatnika

INSTALACIJE

VODOVOD

Prikljuak graevine na pitku vodu je na postojeu vodovodnu mreu naselja Cerovlje, u sistemu Istarskog vodovoda - PJ Pazin. Predviena dnevna potronja iznosi do 2.000 l. Voda se ne koristi u samom tehnolokom procesu ve e se koristiti u sanitarnim vorovima, te za potrebe pranja opreme i pogona.

Vodovod u objektu ima tri sustava:

sanitarna voda temperature do 12-15C topla voda temperature 45C vrela voda temperature 85C

Hidrantska mrea - predviena je unutarnja i vanjska hidrantske mrea.

KANALIZACIJA

Na lokaciji se javljaju etiri vrste otpadnih voda: sanitarne otpadne vode tehnoloke otpadne vode oborinske vode s krovova oborinske vode s prometnih i manipulativnih povrina


7/37


Sanitarne otpadne vode: u graevini je predviena odvodnja sanitarnih otpadnih voda. Kanalizacija za sanitarne otpadne vode se izvodi od PVC cijevi i fazonskih komada, s

sifonima. S obzirom da u naselju Cerovlje nema javnog sustava kanalizacije, kao recipijent

sanitarne kanalizacije planirana je izvedba vodonepropusne sabirne jame volumena 20 m3,

koja se redovno prazni odvozom sadraja na gradski ureaj za proiavanje.

Tehnoloke otpadne vode (vode od pranja opreme i pogona): se izvodi od inox slivnika s

sifonom, te mreama protiv ulaska glodavaca. Otpadne tehnoloke vode se uputaju u

vodonepropusnu sabirnu jamu (zajedno s sanitarnim otpadnim vodama) volumena 20 m3, koja

se redovno prazni odvozom sadraja na gradski ureaj za proiavanje.

Oborinske vode s krovova se odvode u upojne graevine u okoliu koje disperziraju vodu u teren, bez opasnosti od erozije terena.

Oborinske vode s prometnih i manipulativnih povrina se prihvaaju cestovnim slivnicima i odmauju u separatoru ulje/voda, te se isputaju u postojee odvodne jarke platoa.

STROJARSKE INSTALACIJE

Kao energent za grijanje prostorija graevine koristit e se lo ulje. Spremnik lo ulja zapremine 5 m3 smjestiti e se u okoli objekta (podzemno). Za potrebe grijanja i pripreme tople vode, te komprimiranog zraka predvien je zajedniki prostor kotlovnice i kompresorska stanica. Za potrebe hlaenja prostorija (uredi, laboratorij) predviaju se klima ureaji. U prostorima garderoba i sanitarija predviena je odsisna ventilacija. Za dogrijavanje vode postaviti e se solarni kolektori na jugozapadni dio krova hale.

ELEKTROINSTALACIJE

U skladu s Opim uvjetima za opskrbu elektrinom energijom, NN 14/2006 a na osnovu lanka 7. osnovni podaci za elektro prikljuak jesu:

1. Prikljuna snaga: 50 kW

2. Kategorija potronje, tarifni model proizvodni pogon


8/37


3. Rok prikljuenja nakon ispunjenja uvjeta iz EES-a predvieno vrijeme izgradnje 12 mjeseci

4. Nazivna snaga, 50 kW trofazno

karakteristike znaajnih troila: strojevi za pakiranje meda aparati i ureaji u proizvodnji i kancelarijama klima ureaji

5. Nain koritenja snage i energije mjesto prikljuka - prema uvjetima HEP ODS d.o.o. napon prikljuka - 0,4 kV nain izvedbe - ugraditi MO pored PO-a - instalaciju pripremiti za MTU upravljanje

- obavezna ugradnja limitatora

6. Predvidiva godinja potronja 20.000 kWh


9/37


OPIS TEHNOLOKIH RJEENJA PRIHVAT I OBRADA KRISTALIZIRANOG MEDA

Med se uva u posebnim posudama i kantama s dobro zatvorenim poklopcima. Duljim stajanjem, naroito pri niim temperaturama dolazi do prirodne kristalizacije ime se ne mijenja njegova kvaliteta nego se mijenja viskozitet koji postaje neprikladan bilo za upotrebu

za punjenje meda u originalnu pakovinu, a katkada je sklon zapoinjanju fermentacije. Takav med se preuzima u prijemnom prostoru i prije upotrebe stavlja se u klima komoru za

dekristalizaciju gdje se grije na temperaturi do 40C dovoljno vremena da se otope svi kristali.

U cilju ubrzanja postupka, korisno je med u posudi prikladno mijeati bilo runom mijealicom, bilo okretanjem hermetiki zatvorenih posuda. Zagrijavanje treba ograniiti na nuno potrebno trajanje do otapanja kristala jer se produenim zagrijavanjem moe povisiti

sadraj hidroksimetilfurfurala ime se smanjuje kvaliteta meda. Kanta s otopljenim dekristaliziranim medom se otvara i pomou prevrtaa nagne nad ocjeiva meda te nakon to je veina meda ispranjena, kanta se ostavi da se ocijedi na reetci. Ispranjena kanta opere se i osui, a zatim se pohranjuje u skladite do ponovne

upotrebe. Iscijeeni med se iz ocjeivaa pomou pumpe za med prebacuje u prihvatne posude za med gdje se uva do pakiranja u originalnu pakovinu.

TIJEK PROCESA PUNJENJA MEDA

Shematski prikaz tijeka procesa punjenja meda

1 ocjeiva meda 2 pumpa

3 posuda za med

4 posuda za med

5 pumpa

6 homogenizator


10/37


Tehnoloki proces ukljuuje slijedee radnje: postupak prijema meda iz bavi i kanti, dekristalizacija u komori, homogenizacija meda, punjenje meda u staklenke i plastine posude.

PUNJENJE MEDA U STAKLENKE

Med se iz posuda za med gravitacijski ili pomou pumpe za med prebacuje u mijealicu za zagrijavanje meda. U mijealici se med mijea i zagrijava do pogodne temperature tako da se

postigne ujednaenost meda, te se tada dodaje tona koliina odreenih dodataka i dalje se nastavlja mijeanje dok se ne dobije homogena smjesa. Tako pripremljeni med se preko filtera

usisava u dozator punilice za med, puni u staklenke i zatvara navijanjem poklopca (lakirani od

bijelog lima, iste mikrobioloke istoe kao staklenka). Zatim se pomou etiketirke stavlja etiketa s deklaracijom. Zatvorena staklenka se stavlja u kartonsku kutiju sa umecima.

Za pakiranje se koriste staklene tegle od 250, 450 i 900 g. Za pojedina originalna pakiranja od

100 do 500 g dozvoljeno odstupanje netto mase iznosi do 25%. Staklenke se pakiraju u

odgovarajue kartonske kutije s krinim umecima netto mase 5 kg.

PUNJENJE MEDA U PLASTINE POSUDICE Med se iz posuda za med gravitacijski ili pomou pumpe za med prebacuje u mijealicu za zagrijavanje meda. U mijealici se med mijea i zagrijava do pogodne temperature tako da se

postigne ujednaenost meda, te se tada dodaje tona koliina odreenih dodataka i dalje se nastavlja mijeanje dok se ne dobije homogena smjesa. Tako pripremljeni med se preko filtera

usisava u dozator punilice za med, puni u prethodno termoformirane plastine posudice, pokriva poklopcem od aluminijske folije i zatvara varenjem. Zatvorena plastina posuda se stavlja u kartonsku kutiju s umecima.

Napunjena kutija slae se na paletu i odvozi u skladite do prodaje gdje se uva na normalnoj temperaturi. Izbjegava se stvaranje veih zaliha kako ne bi dolo do kristalizacije meda. Ako ova pojava ipak nastupi, tada se med u originalnoj ambalai stavi u komoru za dekristalizaciju

i zagrijava do otapanja. Kristalizirani med se tee prodaje. Viekratno ponavljanje

dekristalizacije treba izbjegavati kako se ne bi znatno naruila kvaliteta meda. Ovaj postupak

jednako vrijedi i kod punjenja meda u staklenke i kod punjenja meda u plastine posude.


11/37


Stroj za pakiranje meda u plastine posudice

UNUTARNJI TRANSPORT I SKLADITENJE

Transport sirovog meda odvija se prikladnim vozilima. Sakupljeni med prevozi se u kantama

od 40 l standardnim kamionima ili traktorom sa prikolicom. Istovar kanti i prijevoz do

prijemnog bazena ocjeivaa meda provodi se uz pomo runog viliara. Povratna ambalaa prevozi se pomou runog viliara ili kolicima. Repromaterijal se skladiti u posebno ureenom skladitu s odvojenim prostorom za kemikalije. Tekui med transportira se cjevovodima uz pomo pumpi.

PRIMJER LINIJE ZA PUNJENJE MEDA

Linija za punjenje meda u staklenke


12/37


PRERADA VOSKA U SATNE OSNOVE

Proizvodnjom satne osnovu postupkom toplog lijevanja se ne poremeti struktura voska.

Uiena satna osnova proizvedena ovim postupkom odlikuje se postojanou i vrstoom, naroito ljeti, kod visokih temperatura kada je veliki unos meda u sae. Nee se savijati (vjeati) i time suavati prolaz (ulice) pelama. Ovako dobivena satna osnova odlino je prihvaena od matice (leglo) i pela medarica. Sterilizacija voska vri se u kotlovima za topljenje opremljenim ureajem za izjednaavanje temperature. Proces sterilizacije elektronski je kontroliran i vri se na 125C. Ovim postupkom se osigurava da se u satnim

osnovama ne moe nai ni jedan uzronik pelinjih bolesti koji bi se mogao prenijeti voskom.


13/37


3.1 Popis vrsta i koliina tvari koje ulaze u tehnoloki proces Med je glavna sirovina u tehnolokim procesima. Planiranim zahvatom predvien je

godinji kapacitet proizvodnje od 1.048 tona gotovih proizvoda.

Voda se ne koristi u samom tehnolokom procesu ve e se koristiti u sanitarnim vorovima, te za potrebe pranja opreme i pogona. Graevina e se prikljuiti na mjesnu vodovodnu mreu preko vodomjernog okna. Dnevne potrebe za vodom

iznositi e do maksimalno 2.000 litara.

Sanitarna sredstva koristit e se za sanitaciju radih prostorija i opreme. Sredstva za sanitaciju koja e se koristiti nee biti tetna po okoli, a otpadna ambalaa e se posebno izdvajati i predavati na zbrinjavanje ovlatenom sakupljau otpada.

Lo ulje e se koristiti za potrebe grijanja prostora i pripremu tople vode. Oekuje se plinifikacija podruja, a do tada se na lokaciji planira postaviti podzemni spremnik za lo ulje zapremine 5 m3.

Elektrina energija e se koristiti za osvjetljenje prostora (unutranja i vanjska

rasvjeta) i pokretanje strojeva i ureaja. Za normalan rad pogona potrebno je osigurati prikljuak elektrine energije od 50 kW.


14/37


3.2 Popis vrsta i koliina tvari koje ostaju nakon tehnolokog procesa i emisije u okoli

Med je glavna sirovina u tehnolokim procesima budueg pogona te je predvieno njegovo stopostotno iskoritavanja, odnosno sav med koji ue u pogon kao sirovina iz njega e izai kao gotov proizvod, tako da e se sirovina potpuno iskoristiti bez nastajanja otpada.

Voda se koristi u sanitarnim vorovima te za pranje opreme i pogona. Ta voda se uputa u vodonepropusnu sabirnu jamu volumena 20 m3, od kuda se po potrebi prazni i odvozi na

gradski proista za to e se angairati ovlatena tvrtka. Maksimalna dnevna koliina otpadne sanitarne otpadne vode i vode od pranja opreme i pogona iznosi do 2.000 l/dan.

Za potrebe grijanja prostora i pripremu tople vode na lokaciji e biti kotlovnica na lo ulje ijim radom e dolaziti do emisija u zrak, koje e biti ispod doputenih graninih vrijednosti propisanih Uredbom o graninim vrijednostima emisija oneiujuih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 117/12), to e se provjeravati periodikim mjerenjima.

Kao rezultat tehnolokih procesa i boravka zaposlenika na lokaciji, dolaziti e do nastajanja odreenih koliina komunalnog otpada koji e se prikupljati u posebnim kontejnerima te e se putem ovlatenog koncesionara odvoziti na deponiranje ugovorenom dinamikom.

S obzirom na planirane tehnoloke procese koji e se odvijati na lokaciji, ne oekuje se nastajanje drugih vrsti otpada osim eventualna manjih koliina otpadne ambalae, dok se kao opasan otpad moe javiti sadraj separatora oborinske kanalizacije.


15/37


4.0 PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

4.1 Lokacija zahvata

Graevnu esticu namijenjenu za izgradnju pogona za preradu meda i pelinjih proizvoda predvia se formirati objedinjavanjem dijela k.. 1499/2 i dijel k.. zgr. 87 u k.o. Cerovlje.

k.. 1499/2 - panjak, neplodno,vel. 5.808 m2 u vlasnitvu je Opine Cerovlje k.. 87 zgrada, u vlasnitvu je Opine Cerovlje i "Istracommerce" d.d. iz Pazina

Novoformirana estica pogona za preradu meda i pelinjih proizvoda predvia se formirati od dijelova navedenih estica, predvidive veliine 1.695 m2. Oblik i veliina budue novoformirane graevne estice prikazan je na grafikom prilogu - na preslici posebne geodetske podloge 1:500.

Oblik novoformirane estice biti e trapezan, irine 21,0 m u najuem dijelu, odnosno 35 m u irem dijelu i duine 68 m.

Smjetaj lokacije zahvata vidljiv je u nastavnu na grafikim prilozima.

4.2 Grafiki prilozi s ucrtanim zahvatom

Slika 1. Lokacija zahvata na kartografskoj podlozi


16/37


Slika 2. Ortofoto snimka lokacije zahvata s pristupnom cestom

Slika 3. Lokacija s oznaenom k.. (utom bojom)


17/37


4.3 Planirani zahvat u odnosu na ekoloku mreu

Lokacija zahvata smjetena je izvan podruja ekoloke mree, a na irem podruju zahvata nalaze se slijedea podruja ekoloke mree koja su vana za divlje svojte i stanine tipove:

S obzirom da je planirani zahvat s oekivanim zanemarivim utjecajem na okoli, moe se zakljuiti da zahvat nee imati negativnih utjecaja na najblia zatiena podruja prirode i ekoloku mreu, odnosno na divlje svojte i stanine tipove koji se nalaze u blizini podruja planiranog zahvata. U nastavku teksta priloena je tablica s smjernicama za mjere zatite za

podruja ekoloke mree i ouvanje staninih tipova iz koje je vidljivo da su navedene mjere neprimjenjive na planirani zahvat, odnosno isti nee imati nikakvog utjecaja na ekoloku mreu i zatiena stanita.


18/37


Smjernice za mjere zatite za podruja ekoloke mree broj

17

Mogue je provoditi umske zahvate ukljuujui i sanitarnu sjeu uz posebno doputenje Ministarstva zaduenog za zatitu prirode

Smjernice za mjere zatite u svrhu ouvanja staninih tipova, propisanih Pravilnikom o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima te o

mjerama za ouvanje staninih tipova 1000 A. Povrinske kopnene vode i movarna stanita

101

Osigurati povoljnu koliinu vode u vodenim i movarnim stanitima koja je nuna za opstanak stanita i njihovih znaajnih biolokih vrsta

103 Odravati povoljni reim voda za ouvanje movarnih stanita

107

Ouvati bioloke vrste znaajne za stanini tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme

109

Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog reima vodenih i movarnih stanita ukoliko to nije neophodno za zatitu ivota ljudi i naselja

4000 E. ume

121 Gospodarenje umama provoditi sukladno naelima certifikacije uma Tablica 1. Mjere zatite za ekoloku mreu

Lokacija planiranog zahvata smjetena je izvan podruja ekoloke mree, a za istu nije potrebno provoditi postupak procjene utjecaja na ekoloku mreu, jer su potencijali utjecaji na

zatiena podruja predvieni prilikom definiranja PPUO Cerovlje kojim je podruje planiranog zahvata smjeteno unutar izgraenog dijela graevinskog podruja. Samim tim, potencijalni tetni utjecaji na okoli i zatiena podruja predvieni su kod definiranja prostornog plana, te nije potrebno provoditi dodatnu procjenu.


19/37


4.4 Uvjerenje o usklaenosti zahvata s prostorno-planskom dokumentacijom


20/37


4.5 Prikaz varijantnih rjeenja zahvata

Nisu razmatrana varijantna rjeenja zahvata s obzirom na njihove utjecaje na okoli.


21/37


5.0 OPIS MOGUIH ZNAAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI I MJERE ZATITE OKOLIA

5.1 Saeti opis moguih utjecaja na okoli

5.1.1 Utjecaj na vode

Mogui utjecaji na povrinske i podzemne vode, mogu se pojaviti uslijed: istjecanja ili neispravne manipulacije s gorivom i mazivima iz vozila prilikom

dopreme meda i otpreme gotovih proizvoda;

neodgovarajueg postupanja s otpadnim vodama ili oteenja na sustavima odvodnje.

Oborinske vode s prometnih i manipulativnih povrine e se uputati u okoli preko saparatora ulje/voda koji bi trebao onemoguiti tetne utjecaje na vode u sluaju istjecanja goriva i maziva iz vozila na lokaciji.

Otpadne sanitarne i tehnoloke vode e se odvoditi u vodonepropusnu sabirnu jamu zapremine 20 m3, od kuda e se odvoziti na gradski proista ime e se otkloniti njihov potencijalni tetni utjecaj.

Kako bi se onemoguili tetni utjecaji na vode, svi sustavi odvodnje e biti izvedeni u vodonepropusnoj izvedbi za to e se na tehnikom pregledu graevine predoiti ateste. Takoer e se redovno vriti vizualna kontrola sustava odvodnje, a naroito ugraenog separatora kako bi se njegovim pravilnim radom onemoguili potencijalni tetni utjecaji na vode.

5.1.2 Utjecaj na tlo Planirani zahvat e se izvoditi unutar obuhvata Prostornog plana Opine Cerovlje (Slubene novine Grada Pazina i Opina Cerovlje, Graie, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sv. Petar u umi i Cerovlje, br. 14/04), u Istarskoj upaniji. Izvedbom prema uvjetima prostorno-planske

dokumentacije i uvjetima izdanim od nadlenih tijela, kao i prevencijom akcidenata i

gospodarenjem proizvedenim otpadom na zakonom propisan nain, budui pogon za preradu meda i pelinjih proizvoda nee imati tetnih utjecaja na tlo.


22/37


5.1.3 Utjecaj na zrak Utjecaji na zrak mogu se javiti iz kotlovnice, koja je predviena za potrebe zagrijavanje vode i prostora, a radom koje e dolaziti do odreenih emisija u zrak iz nepokretnih izvora. Sukladno lanku 97. Uredbe o graninim vrijednostima emisija oneiujuih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 117/12), budua kotlovnica e se svrstavati u MALE UREAJE ZA LOENJE za koje je propisana obveza mjerenja emisija u zrak najmanje jednom u dvije

godine. Pravilnim koritenjem plinske kotlovnice, uz redovne preglede i servisiranje, emisije

oneiujuih tvari u zrak trebale bi biti ispod graninih vrijednosti propisanih l. 100 Uredbe o graninim vrijednostima emisija oneiujuih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 117/12). Sukladno odredbama navedene Uredbe provodit e se periodina mjerenjima emisija u zrak. Odravanjem vrijednosti emisija ispod propisanih graninih vrijednosti, utjecaj emisija u zrak iz plinske kotlovnice biti e prihvatljivi za kvalitetu zraka.

Za potrebe hlaenja koristit e se klima ureaji koji su predvieni za urede i laboratorij. Na lokaciji nije predvieno postavljanje veih rashladnih sustava koji bi potpadali pod odredbe Uredbe o tvarima koje oteuju ozonski sloj i fluoriranim staklenikim plinovima(NN 92/12).

5.1.4 Utjecaj otpada Kao rezultat tehnolokih procesa na lokaciji dolaziti e do nastajanja odreenih vrsta i koliina otpada. Otpadna ambalaa od sredstava za sanitaciju i dezinfekciju, kao i sve ostale vrste otpada koje

nastanu na lokaciji, biti e privremeno uskladitene i zbrinute u skladu s Zakonom o otpadu (Narodne novine, broj 178/04, Izmjene i dopune, N.N. 111/06., 60/08., 87/09.), Uredbom o

kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada

(Narodne novine, broj 50/05), Pravilnikom o gospodarenju otpadom (Narodne novine, broj

23/07), Pravilnikom o ambalai i ambalanom otpadu (Narodne novine, broj 97/05, Izmjene i

dopune Narodne novine, broj 115/05), te ostalim zakonima i propisima koji reguliraju

gospodarenje otpadom. Za pogon e se (ovisno o proizvedenim koliinama otpada nakon poetka rada pogona) izraditi etverogodinji Plan gospodarenja otpadom u skladu s Zakonom o otpadu (Narodne novine, broj 178/04).

Svim navedenim mjerama i postupcima trebali bi se sprijeiti i svesti na najmanju moguu mjeru eventualni tetni utjecaji otpada.

Proizvedeni komunalni otpad prikupljati e se u kontejnerima na lokaciji i periodiki odvoziti od strane ovlatene komunalne tvrtke s kojom e naknadno biti sklopljen ugovor.


23/37


5.1.5 Kulturna, povijesna i arheoloka batina Na podruju zahvata, kao ni u njegovoj neposrednoj okolini nema registrirane zatiene kulturne, povijesne i arheoloke batine, tako da zahvat nee imati nikakvog utjecaja na istu. Ukoliko bi tijekom izgradnje pogona za preradu meda i pelinjih proizvoda dolo do otkria povijesnih/arheolokih nalaza, obavijestilo bi se nadlene institucije i dalje bi se postupalo

sukladno posebnim propisima kojima se ureuje zatita kulturne batine.

5.1.6 Buka Odabirom lokacije i nabavkom opreme s prihvatljivim razinama buke, ona e biti nia od razine doputene Pravilnikom o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi

rade i borave (NN 145/04).

TIJEKOM IZGRADNJE OBJEKTA tijekom izgradnje objekta, mogue je poveanje razine buke na samoj lokaciji, a do kojeg bi dolo od graevinske mehanizacije, ali je to nemogue izbjei. Takoer radovi e se izvoditi u dnevnim satima, kada su i dozvoljene granice buke vie. S obzirom na planirani opseg posla, graevinski zahvati e biti vrlo brzo realizirani, a objekt e biti izveden na nain da razina buke u graevini i njenom okoliu ne prelazi doputene vrijednosti odreene posebnim zakonima.

U PERIODU TEHNOLOKOG RADA PROJEKTA utjecaj buke se javlja uslijed rada

ventilacijskih i rashladnih sustava na lokaciji, prilikom transporta (dopreme sirovina i otpreme

gotovih proizvoda) i odvijanja ostalih redovnih radnih procesa i aktivnosti na lokaciji. Takva

buka biti e u dozvoljenim granicama, te nee biti njenog utjecaja na okolno podruje.

5.1.7 Mogui utjecaji u sluaju ekoloke nesree Ekoloka nesrea na lokaciji se moe javiti uslijed istjecanja opasnih tvari koje se koriste ili se zateknu na lokaciji (sredstva za dezinfekciju i pranje, lo ulje, goriva i maziva iz vozila i sl.).

Prevencija takvih scenarija provodi se na nain da sve opasne tvari trebaju biti uskladitene u spremnicima s dvostrukim stjenkama ili u spremnicima/ormarima s tankvanama za sluaj istjecanja. U sluaju da bi ipak dolo do istjecanja tetnih tvari, iste treba odmah sakupiti upijajuim sredstvima (apsorbensima) te zbrinuti sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09). U sluaju akcidentnog dogaaja na lokaciji koji bi mogao prouzroiti oneienje voda, treba postupati sukladno lancima 70., 72. i 73. Zakona o vodama (NN


24/37


153/09), izvijestiti Dravnu upravu za zatitu i spaavanje koja e obavijestiti vodopravnog inspektora, te poduzeti mjere za smanjenje oneienja u skladu s odredbama VII dijela Dravnog plana mjera za sluaj izvanrednih i iznenadnih oneienja voda (NN 05/11). Utjecaji ekoloke nesree u sluaju prirodnih nepogoda (potresi, poplave i sl.) umanjuju se projektiranjem i graenjem objekta sukladno potresnoj zoni u kojoj je smjeten i potivanjem tehnikih propisa definiranih Zakonom o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11).

5.2 Vjerojatnost prekograninih utjecaja Lokacija planiranog pogona smjetena je u Opini Cerovlje, u unutranjosti Istre. Obzirom na lokaciju koja je znatno udaljena od zemalja u okruenju (Slovenija i Italija), kao i obzirom na

gotovo zanemarive lokalne utjecaje koje bi pogon mogao imati, oigledno je da ne postoji mogunost znaajnih prekograninih utjecaja koje bi bilo potrebno razmotriti u ovom elaboratu.

Slika 4. Prekogranini utjecaji


25/37


5.3 Obiljeja utjecaja na okoli

Veina navedenih potencijalnih utjecaja koje zahvat moe imati na okoli imaju obiljeje neizravnih utjecaja. Obzirom na planirane tehnoloke procese i tehnologiju i opremu koja se

planira koristiti na lokaciji, ne oekuje se utjecaj oneienja na okoli. Utjecaji na zrak lokalizirani su na podruju zahvata i takoer imaju neizravni utjecaj.

Utjecaj Obiljeje Komentar Vode/tlo Neizravni U redovnom radu objekt nee imati tetnih utjecaja na vode/tlo. Zrak Neizravni U redovnom radu objekt nee imati tetnih utjecaja na zrak Otpad Neizravni U redovnom radu objekt nee imati tetnih utjecaja vezanih uz

nastanak otpada Buka Neizravni U redovnom radu objekt nee imati tetnih utjecaja na razinu buke

u okoliu Tablica 2. Obiljeja utjecaja na okoli

5.4 Predvidiva znaajnost utjecaja na okoli Kada se sagledaju svi mogui utjecaji koje bi zahvat mogao imati na okoli, a obzirom na opremu koja e biti ugraena i tehnoloke procese koji e odvijati se na lokaciji, ne oekuje se da bi zahvat mogao imati znaajnijih negativnih utjecaja na prirodu i okoli.

5.5 Mjere zatite okolia

Izgradnjom zahvata sukladno uvjetima nadlenih institucija i pridravanjem prostorno-

planskih odredbi prilikom realizacije zahvata ne oekuju se tetni utjecaji na okoli. Kasnijim koritenjem objekata na planirani nain uz kontrolu svih tehnolokih procesa; pravilnim gospodarenjem proizvedenim otpadom; proiavanjem otpadnih voda i redovnim ienjem i odravanjem sustava odvodnje; odravanjem kotlovnice i praenjem vrijednosti emisija u zrak iz nepokretnih izvora, potencijalno tetni utjecaji na okoli budueg pogona za preradu meda i pelinjih proizvoda mogu se smatrati prihvatljivim po okoli, te za zahvat nije potrebno propisati dodatne mjere zatite okolia.


26/37


6.0 ZAKLJUAK

Nositelj zahvata, Istarska upanija planira izgradnju "medare" - pogona za preradu

meda i pelinjih proizvoda, na k.. 1499/2 i dijelu k.. 87 u k.o. Cerovlje u Istarskoj upaniji. Obzirom na previeni dnevni kapacitet proizvodnje od 4 tone meda i pelinjih proizvoda, sukladno Prilogu II, Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 64/08, 67/09), planirani

zahvat nalazi se na popisu zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja

zahvata na okoli, a za koje je nadleno ministarstvo toka 6.2.: "Postrojenja za proizvodnju, preradu (konzerviranje) i pakiranje proizvoda biljnog ili ivotinjskog podrijetla

kapaciteta 1 t/dan i vie".

Za planirani zahvat potrebno je formirati novu graevnu esticu s potrebnim pristupima na javnu prometnu povrinu, te potrebnim prikljucima na postojeu ili planiranu komunalnu infrastrukturu. Oblik i veliina graevne estice usklaena je s odredbama za provoenje prostornog plana Opine Cerovlje (Slubene novine Grada Pazina i Opina Cerovlje, Graie, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sv. Petar u umi i Cerovlje, br. 14/04, 25/12). Za planirani zahvat ishoena je potvrda o usklaenosti projektne dokumentacije s prostorno-planskim odredbama, kl: 350-01/13-01/4, ur.br: 2163/1-18-04/1-13-2, Pazin,

18.02.2013.g.

Pogon e imati prizemlje i kat; u prizemlju e biti skladite mede i gotovih proizvoda, linije za pakiranje meda i proizvodnju satne osnove, garderobe i kotlovnica, dok je na katu

predvien prostor za urede, skladite dijelova i ambalae, sanitarni vorovi i laboratorij. Vanjski zidovi objekta e se izvesti kao montani fasadni paneli debljine 26 cm,

izraeni kao sendvi panel od betonskih stjenki, s umetnutom toplinskom izolacijom od ekspandiranog polistirena. Krovni paneli predvieni su od pocinanog i ofarbanog lima, s umetnutom izolacijom od kamene vune, debljine 12 cm, a vanjska stolarija e biti aluminijska s izo staklima. Na taj nain postii e se dobra toplinska izolacija i uteda energenata.

Tehnoloki proces pakiranja meda provodit se tako to se med na lokaciji zaprima od

kooperanata, te se cijedi i prebacuje u prihvatne posude gdje se uva do pakiranja. Med se zatim pakira u odgovarajuu ambalau i otprema na trite.

Sanitarne otpadne vode i vode od pranja opreme i pogona e se uputati u vodonepropusnu sabirnu jamu koju e po potrebi prazniti ovlatena tvrtka.

Tehnoloke otpadne vode (vode od pranja opreme i pogona) e se uputati u vodonepropusnu sabirnu jamu koju e po potrebi prazniti ovlatena tvrtka.


27/37


iste oborinske vode s krovova e se uputati u upojne bunare dok e se oborinske vode s manipulativnih i parkiralinih povrina proistiti na separatoru ulja i masti, te e se tako proiene uputati u okoli.

Za potrebe grijanja prostorija i dogrijavanje vode koristit e se kotlovnica na lo ulje za koju e na lokaciji biti postavljen podzemni spremnik lo ulja zapremine 5 m3.

Dogrijavanje vode predvieno je i postavljanjem solarnih kolektora na jugozapadnom dijelu krova pogona.

Lokacija zahvata smjetena je u izgraenom graevinskom dijelu naselja, te se nalazi izvan zatienih podruja ekoloke mree i staninih tipova, te se obzirom na planiranu opremu i tehnoloke procese u pogonu, ne oekuje da bi zahvat mogao imati znaajnih negativnih utjecaja na prirodne vrijednosti.

Proizvedeni otpad e se odvojeno prikupljati i privremeno skladititi na mjestu nastanka do predaje ovlatenoj osobi temeljem sklopljenih ugovora. Na lokaciji se moe

oekivati nastanak mijeanog komunalnog otpada, ambalanog otpada (papir i karton, staklo, plastika), otpad od ienja i pranjenja separatora ulja i masti, te vodonepropusne sabirne jame, kao i otpad od odravanja objekta i opreme (fluorescentna rasvjeta, EE otpad, stari

toneri i sl.).

Prilikom izgradnje objekta doi e do poveane emisije buke od radnih strojeva i mehanizacije koja e biti privremenog karaktera i iskljuivo tijekom dana. Tijekom redovnog rada pogona, obzirom na planiranu opremu i odvijanje tehnolokih procesa u zatvorenim i

dobro izoliranim prostorijama nee biti poveane emisije buke. Za vanjsko osvjetljenje objekta upotrijebit e se energetski uinkovita rasvjeta

usmjerena prema tlu te se ne oekuje znaajniji utjecaj svjetlosnog oneienja.

Obzirom na sagledane potencijalne utjecaja zahvata na okoli za isti se ocjenjuje da je

prihvatljiv za okoli te nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoli iz

slijedeih razloga: Postrojenje je smjeteno u sukladno odredbama PPUO Cerovlje, u zoni u kojoj je

predviena ovakva djelatnost, a projektirano je koritenje moderne opreme i tehnolokih postupaka koji svode mogue negativne utjecaje na okoli na najmanju moguu mjeru, te se uz pridravanje uvjeta iz posebnih dozvola ne oekuju znaajni negativni utjecaji na okoli.

Oneienje voda sprijeiti e se uputanjem otpadnih sanitarnih i tehnolokih voda u vodonepropusnu sabirnu jamu koju e po potrebi prazniti ovlatena tvrtka, dok e se


28/37


oborinske vode putem upojnih bunara uputati u tlo uz prethodno proiavanje oborinskih voda s manipulativnih i prometnih povrina preko separatora ulja i

masnoa. Za potrebe grijanja prostora i vode predviena je moderna kotlovnica na lo ulje koja

e se sukladno lanku 97. Uredbe o graninim vrijednostima emisija oneiujuih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 117/12), svrstavati u "male ureaje za loenje" za koje je propisana obveza mjerenja emisija u zrak najmanje jednom u dvije godine.

Pravilnim koritenjem plinske kotlovnice, uz redovne preglede i servisiranje, emisije

oneiujuih tvari u zrak trebale bi biti ispod graninih vrijednosti propisanih l. 100 Uredbe o graninim vrijednostima emisija oneiujuih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 117/12). Sukladno odredbama navedene Uredbe provodit e se periodina mjerenjima emisija u zrak. Odravanjem vrijednosti emisija ispod propisanih

graninih vrijednosti, utjecaj emisija u zrak iz plinske kotlovnice biti e prihvatljivi za kvalitetu zraka.

Na lokaciji zahvata nema evidentiranih ugroenih ili rijetkih stanita. S obzirom na opremu koja e biti ugraena i tehnoloke procese koji e se odvijati na lokaciji, ne oekuje se da bi zahvat mogao imati znaajnijih negativnih utjecaja na prirodu i okoli.

Otpadom e se gospodariti na nain da se izbjegne i smanji nastajanje otpada, a nastali otpad e se odvojeno prikupljati i predavati ovlatenim sakupljaima otpada. Na taj nain utjecaj otpada koji e nastajati na lokaciji nee imati negativnog utjecaja.

Tijekom izgradnje objekta buka uslijed rada strojeva i ureaja biti e privremenog i kratkotrajnog karaktera i ogranienog karaktera tijekom dana. Kompletni tehnoloki proces odvijati e se u zatvorenom i dobro izoliranom prostoru te nee dolaziti do emisija buke iznad 60 dbA, temeljem ega se ocjenjuje da nee biti znaajnijeg negativnog utjecaja buke na okoli.

Svjetlosno oneienje e biti sprijeeno jer je za vanjsko osvjetljenje predviena energetski uinkovita rasvjeta usmjerena prema tlu.


29/37


7.0 PRILOZI

7.1 Pismo namjere: Istarska upanija Opina Cerovlje


30/37



31/37



32/37



33/37


7.2 Karta ekoloke mree RH


34/37


7.3 Karta stanita RH


35/37


7.4 Karta zatienih podruja RH


36/37


7.5 Detaljna situacija M 1:500


37/37


7.6 Fasade


38/37


7.7 Izvod iz PPUO Cerovlje koritenje i namjena prostora

elaborat punionica meda

Documents