elektrotehnika iv. tečaj
TRANSCRIPT
Program stručnog usavršavanjaovlaštenih inženjera elektrotehnike
Stručni smjer:ELEKTROTEHNIKA IV. tečaj8. i 9. veljače, 2008.Stručni materijal uz seminar
Tehničko veleučilište u Zagrebugraditeljski odjel
Upravljanje projektima i dokumentacijom
Nove tehnologije električnih instalacija
Nove tehnologije električnih postrojenja
Elektroenergetika i okoliš
ELEK
TRO
TEH
NIK
A
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
1
Program stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. te aj 8. i 9. valja e 2008. u prostorijama TVZ-ELO,Zagreb, Konavoska 2
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjalProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
2
Impressum
© 2008 Tehni ko veleu ilište u Zagrebu
Zabranjeno je umnožavanje publikacijeu cijelosti ili dijelovima bez pismenog odobrenja
Tehni kog veleu ilišta u Zagrebu
Marketing:a.studio.s.potpisomweb: www.astudio.hre-mail: [email protected]
Nakladnik:Tehni ko veleu ilište u Zagrebu
Glavni urednik:Mr.sc. Dražen Arbutina, dipl.ing.arh.
Uredništvo:Mr.sc. Zorislav Despot, dipl.ing.gra .Mr.sc. Krešimir Meštrovi , dipl.ing.el.
Grafi ko oblikovanje i priprema:a.studio.s.potpisom
Adresa uredništva:Tehni ko veleu ilište u Zagrebu
Graditeljski odjel - Av. V. Holjevca 15,10020, Zagreb, Hrvatska
Elektrotehni ki odjel - Konavoska 2,10000 Zagreb, Hrvatska
e-mail: [email protected]: seminar.tvz.hr
Tisak:Intergrafika-TTŽ d.o.o.,
Naklada:200 primjeraka
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
3
SADRŽAJ
Program stru nog usavršavanja ovlaštenihinženjera elektrotehnike u graditeljstvuPopis predava a IV. te aja ovlaštenihinženjera elektrotehnike u graditeljstvu
Upravljanje projektima i dokumentacijom1-1) Standardizacija projektne dokumentacije
Upravljanje projektima i dokumentacijom1-2) CAD i projekt management u graditeljstvu
Nove tehnologije elektri nih instalacija2) Vanjska rasvjeta
Nove tehnologije elektri nih postrojenja3) Uzemljenje i gromobranska zaštita
Elektroenergetika i okoliš4) Recikliranje starih postrojenja
7
IV. TE AJ 8. i 9. VELJA E 2008.
15
37
49
63
5
4
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjalProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
4
Tema Predavanje Predava Brojsati
Bodova iz regulative
Ukupnobodova
1) Upravljanje projektima i dokumentacijom
Standardizacija projektne dokumentacije
Jur ec 2 - 2
CAD i projekt management u graditeljstvu
Baši 2 - 2
2) Nove tehnologije elektri nih instalalcija
Vanjska rasvjeta Petranovi 2 - 2
3) Nove tehnologije elektri nih postrojenja
Uzemljenje i gromobranska zaštita
Petranovi 4 2 4
5) Elektroenergetika i okoliš
Recikliranje starih postrojenja Meštrovi 2 2 2
6) Zaštita od požara i zaštita na radu
Zaštita elektro instalacija od požara
Bobinec- Naprta 2 - 2
Program stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
Ukupno 14 bodova za sluša e IV. te aja.Ukupno 4 bodova za sluša e iz regulative.Bodovi za predava a iznose dvostruki iznos iskazanih bodova za sluša e.
IV. te aj 8. i 9. velja e 2008. u prostorijama TVZ-ELO, Zagreb, Konavoska 2
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
5
Ime i prezme Funkcija Tvrtka Tema1) edomir Jur ec,
dipl. ing. stroj.predava Tehni ko veleu ilište u
Zagrebu1) Upravljanje projektima i dokumentacijom
2) Asmir Baši voditelj projekta Zeljko d.o.o. 1) Upravljanje projektima i dokumentacijom
3) Mr. sc. Davor Petranovi ,dipl. ing. el.
ovlašteni inženjerviši predavalan HZN/TO E73
KON AR - Institut za elektrotehniku,Tehni ko veleu ilište u Zagrebu
2) Nove tehnologije elektri nihinstalacija3) Nove tehnologije elektri nihpostrojenja
4) Mr. sc. Krešimir Meštrovi ,dipl. ing. el.
profesor visoke školelan HZN/TO E17
Tehni ko veleu ilište u Zagrebu ,KON AR - Institut za elektrotehniku
5) Elektroenergetika i okoliš
5) Mr. sc. Ivan Cetini ,dipl. ing. stroj.
profesor visoke školeHZN/TO 541HZN/TO 147/PO10lan stru nog
povjerenstva za izradu nacrta tehni kog propisa o provjetravanju i klimatizaciji zgrada
Sveu ilište u Zagrebu,Arhitektonski fakultet
5) Elektroenergetika i okoliš
6) Vellimir Toli ,ing. gra .
predsjednik uprave,ovlašteni inženjer
tvrtka “KOMFOR KLIMA grupa” d.o.o.
5) Elektroenergetika i okoliš
7) Dragica Bobinec Naprta, dipl. ing. arh.
ovlaštena inženjerka,lanica HZN/TO 92
NADING d.o.o. 6) Zaštita od požara i zaštita na radu
Opaska: Oznaka HZN ( lan Hrvatskog zavoda za norme)
Popis predava a IV. te aja ovlaštenihinženjera elektrotehnike u graditeljstvu:
Voditelj stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu,mr.sc. Krešimir Meštrovi , dipl. ing. el., prof. visoke škole.
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjalProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
6
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
7
Upravljanje projektima i dokumentacijom
Autor:edomir Jur ec, dipl. ing. stroj.
predavaTehni ko veleu ilište u Zagrebu
Standardizacija projektne dokumentacije
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
8
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
9
STANDARDIZACIJAPROJEKTNE DOKUMENTACIJE
edomir Jur ec, dipl.ing.stroj.predava visoke školeTehni ko veleu ulišteElektrotehni ki odjel
Uvod• ovjek je oduvjek težio svoju misao zabilježiti i tako zabilježenu sa uvati od zaborava. •Prvi crteži na zidovima špilja u Španjolskoj i Francuskoj stari su 25000 godina, po eci pismenosti kod Sumera i Egip ana 6500 godina.
•Iako ljudi širom svijeta govore razli itim jezicima, garfi kijezik je univerzalan.•Što je ustvari crtež i tehni ki crtež ?
– Crtež je osnova grafi ke komunikacije.
•Tehni ki crtež je grafi ki prikaz stvarnog predmeta, nekeideje ili predložak za budu i izradak.•Prvim tehni kim crtežom smatra se tlocrt utvrde u Babilonu
•To je djelo slavnog arhitekta Gudeakoje se nalazi na kamenu i napravljeno je oko 4000. g.p.k
ISO ukratko•ISO je me unarodna organizacija za standardizaciju. •Sastoji se od nacionalnih instituta za standarde iz malih i velikih zemalja, industrijaliziranih i u razvoju u svim regijamasvijeta.•ISO razvija samo one standarde koje zahtjeva tržište.•Standarde razvijaju eksperti iz industrije, tehni kog i poslovnog sektora koji su tražili te standarde i koji ih stavljaju u korištenje.•ISO standardima svakim su danom obuhva ena sve ve apodru ja ljudske djelatnosti, a prvi ISO standard bio je upravo iz podru ja tehni kog dokumentiranja
Dokumentacija u Gra evini•Dokumentacija nekog objekta (neke ku e, tvornice, pogona ili bilo koje druge gra evine), je skup svih dokumenata (u pismenom, ra unskom, slikovnom ili drugom obliku) koji kao cjelina omogu ava izradu daljnjih stupnjeva tehni kedokumentacije ili izradu, odnosno održavanje objekata. •Da bi dokumentacija u inkovito ispunila svoju namjenu, ona mora biti sustavna, jasna i jednostavna tako da ju svaki tko ju zatreba kasnije može bez ikakvih napora itati i njome se poslužiti.
IEC oznake•U shematskim prikazima ure aja i sustava važnu ulogu imaprimjena grafi kih simbola.• Grafi ki simbol predstavlja standardni oblik koji zamjenjujeskupinu istovrsnih elemenata.• Pored simbola upisuje se oznaka koja ozna ava i identificira pojedini element. •Podaci o razli itim svojstvima pojedinih elemenata upisujuse u popise elemenata. •Da bi se osiguralo ujedna eno korištenje oblika grafi kihsimbola i razumijevanje shema oblici grafi kih simbola u tehni kim crtežima propisuju se normama.•Razvijen je niz nacionalnih normi. •Da bi se osigurala ujedna enost na me unarodnoj razinirazvijene su i me unarodne norme u okviru IEC(International Electrotechnical Commision).
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
10
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
11
IEC preporuka za ozna avanjeelemenata elektri nih postrojenja
• Prema IEC preporuci potpuna oznaka elementa sastoji se od 4 skupine znakova:skupina 1: = postrojenje ili dio postrojenjaskupina 2: + mjesto ugradnjeskupina 3: - vrsta, broj i funkcija elementaskupina 4: : priklju ak
Primjer:=P.T1+12Y-S1.G:3priklju ak 3, tipkala za ispitivanje S1, u razvodnom ormaru
12 Y, transformatora T1, u postrojenju prijema P.
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
12
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
13
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
14
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
15
Upravljanje projektima i dokumentacijom
Autor:Asmir Bašivoditelj projektaZeljko d.o.o. Zagreb
CAD i projekt management u graditeljstvu
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
16
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
17
1. UVOD
Danas je teško zamisliti obavljanje bilo kojeg posla, a pogotovo onoga vezanog uz tehni ke struke bez primjene ra unala i ra unalno - aplikativne tehnologije. Kako ra unala i njihova popratna tehnologija postaju sastavni dio života, potrebno je izvu i maksimalnu korist i doborobit koju nam ova tehnologija pruža.
U tehni kim granama industrije još uvijek postoji uvriježeno mišljenje da ra unala,zapravo, uvelike otežavaju proces stvaranja projekata i da iz korištenja ra unalnom tehnologijom proizlazi niz pogrešaka i nepravilnosti u projektnoj dokumentaciji. Sve se negativnosti opravdavaju i pripisuju ra unalnoj tehnologiji, koja je danas neizbježan i bitan imbenik svih projektnih procesa, a problem zapravo leži u korisnicima koji, uz svu aroliju ra unalne tehnologije, naj eš e pogreške ine sami.
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
18
Ra unalna tehnologija doprinosi produktivnosti, kvaliteti i širim mogu nostima izrade projektne dokumentacije, ona eliminira sve one mukotrpne i teške procese u izradi i obradi grafi kedokumentacije projekata, koju svi na neki na in prolaze. Samo prisje anje na sve sate, dane, neprospavane no i provedene nad hrpom papira, u gomili linija proizvedenih rukom pomo utrokuta, šestara, olovaka i pera, i pomisao na teško e uskla ivanja i izmjena projekata i njihovih segmenata primjenom nove tehnologije, postaje prošlost.
Ra unalnom tehnologijom može se posti i ve a efi kasnost i produktivnost, pove atikvaliteta projektne dokumentacije i niz drugih elemenata uklju enih u projektno tehnološke procese dovesti na viši nivo. Koristiti se ra unalnom tehnologijom, koja je sastavni dio svih projektnih tvrtki, zna i u doslovnom smislu ovladati njom tako da stvarno doprinese projektnom procesu. Na taj se na in stvara velika vremenska ušteda, koja ostavlja prostora stru nosti na pojedinom podru ju tehnike, te projekti izlaze kvalitetniji i efektniji.
Ra unalna tehonologija u izradi projektne dokumentacije donosi niz prednosti i olakšanja , omogu ava kvalitetnije upravljanje projektima i projektno tehnološkim procesima, otvara nove mogu nosti na podru ju struke, te na nivou projektne dokumentacije donosi nove, zna ajnemogu nosti u razradi i izradi iste.
Projektno tehnološki proces obuhva a niz stru no - tehni kih zahvata koji se odnose na projekt i projektnu dokumentaciju. Sve vrste projekata izra uju se u nekoliko faza, strukom defi niranih i sadržajno obuhva enih. Sve navedene elemente potrebno je zadovoljiti na maksimalnom nivou i osigurati njihovu kvalitetu i integritet.
Kako je obavezno svaki projekt u svakoj njegovoj fazi izraditi i predati investitoru u uvriježenom analognom obliku, isto je tako potrebno i obavezno sa uvati projektnu dokumentaciju upravo onakvu kakva je u pojedinoj fazi prezentirana investitoru. Uvo enjem nove tehnologije u proizvodnju projektne dokumentacije, dolazi i do potrebe prezentiranja iste u digitalnom obliku. Investitori sve eš e traže projekt predan na klasi an na in (isprintan) i u digitalnom formatu.
Tvrtka Zeljko d.o.o. - dugogodišnji Autodesk partner - razvila je aplikaciju koja ima osnovu svrhu i cilj da na jednostavan i prakti an na in poboljša kvalitetu izrade projektne dokumentacije i osigura integritet iste.
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
19
2. UPRAVLJANJE PROJEKTIMA I DOKUMENTACIJOM
2.1. ARHCOORDINATOR
ArhCoordinator je aplikacija za upravljanje dokumentima i suradnju na projektnim zadacima unutar projektnih biroa i srodnih tvrtki / organizacija. Ovaj sustav omogu ava distribuiran rad na svim resursima vezanim uz odre en projekt, te ne postavlja ograni enja na broj i veli inudokumenata, projekata ili korisnika.
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
20
ArhCoordinator je rješenje velike problematike unutar projektantskih tvrtki bilo koje tehni ke grane, a bavi se izradom digitalnog oblika projekta, te pohranom takovog projekta u centralnu arhivu, koja je u ArhCoordinator sustavu dostupna bilo kojem korisniku unutar tvrtke. Brzo pronalaženje postoje e projektne dokumentacije preko ArhCoordinator kataloga omogu avabrži i kvalitetniji odgovor na teku i problem, koji je potencijalno vezan za neki dio postoje edokumentacije u arhivi. Projektant, neovisno o suradnicima koji su radili na pojedinom projektu, pretražuje bazu i pronalazi podatke koji su mu potrebni kako bi kvalitetnije i brže obavio svoj posao, te je apsolutno siguran da se radi o fi nalnim podacima pojedine faze projekta. ArhCoordinator omogu ava projektantu da, neovisno o tehni arima ili IT-ovcima, organizira i izradi prezentaciju projekta u kratkom vremenu i na kvalitetan na in.
Ujedno, pomo u ArhCoordinatora, omogu eno je prihva anje i arhiviranje digitalnih projekata izra enih u istoj aplikaciji od strane kooperanata ili neke druge projektne tvrtke. U istoj aplikaciji mogu e je kreirati digitalne arhive dokumentacije, koja ne mora obvezno biti povezana s projektima, niti mora biti njihov sastavni dio.
Nakon implementacije sustava ArhCoordinator u projektnom birou, uz vrlo malo truda, sa svih radnih stanica na kojima se nalazi aplikacija, u svakom trenutku su dostupni: arhiviranje, kreiranje digitalnog oblika fi nalnih verzija projekata, suradnja na projektu, komunikacija, kontrola, izrada prezentacija, te pretraživanje postoje ih projekata i brz pristup istima.
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
21
Temeljni oslonac ArhCoordinatoru je, naravno, Autodesk, tj. njegov digitalni pregledni format DWF (Design Web Format). Sastavni dio ArhCoordinatora je i Autodesk Designe Review koji je multifunkcionalni preglednik DWF formata pomo u kojeg je mogu e pregledavati, modifi cirati i notirati grafi ke prikaze. Primjenom Autodesk Designe Review-a, mogu e je unutar tvrtke smanjiti obim probnih printanja nacrta, te pojeftiniti, ubrzati i olakšati nadzor nad grafi kim prikazima, a ujedno Autodesk Designe Review pruža i veliku pomo prilikom korigiranja pogrešaka koje su notirane s Autodesk Designe Review-om. Svi grafi ki prikazi koji su pomo u Autodesk Designe Review-a notirani, mogu se vrlo lako povezati s originalnim crtežima, te je sve notacije mogu eprenijeti na pravo mjesto u grafi kom prikazu, koje na taj na in, direktno i jednozna no, upu ujuna potrebne korekcije.
4.
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
22
3. DIGITALNI OBLIK PROJEKTA
Digitalni oblik projekta je apsolutno jednak onom analognom (papirnatom uvezu projekta), jednostavan je za korištenje, kako na nivou proizvo a a, tako i na nivou krajnjeg korisnika.
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
23
ArhCoordinator kao digitalni projekt izraduje klasi nu i jednostavnu web stranicu, koja se sastoji od svih elemenata koji defi niraju jedan projekt (naslova, stru nog tima, kontakata, grafi kih prikaza, tekstualnih sadržaja projekta,...). Kako je unutar ArhCoordinator-a integriran HTML editor, koji radi na vrlo jednostavan na in, ali se s editorom može poslužiti i napredni korisnik, u ArhCoordinator-u se, bez dodatnih aplikacija, izraduje HTML projekt. Mogu e je poslužiti se predefi niranim Template-ima, te im pridružiti podatke koji su sastavni dio projekta, popuniti sadržajno svaku stranicu, te prepustiti ArhCoordinator-u da ih nadopuni elementima koji su automatski.
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
24
Projekt je na taj na in, jednostavno i brzo obra en, mogu e predati investitoru, koji ga može upotrijebiti za vlastite potrebe, bez straha da e projekt ili jedan njegov dio, izmijeniti - bilo nehoti no, iz neznanja ili pak namjerno.
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
25
ArhCoordinator nudi mogu nost razlu ivanja projekta na dva segmenta :
Digitalni Pregledni Projekt (DPP)Digitalni Originalni Projekt (DOP).
DPP je fi nalni oblik projekta u kojem se sadržaj projekta nalazi u digitalnom preglednom formatu koji kao takav služi za predaju krajnjem korisniku ili za javno objavljivanje. Takav format omogu ava višestruku zaštitu podataka, od promjene sadržaja, do korištenja istih u nedozvoljene svrhe i, naravno, jednostavan je za uporabu na nivou krajnjeg korisnika.
DOP je fi nalni digitalni oblik projekta koji sadrži projektnu dokumentaciju u izvornom digitalnom formatu. Tako pripremljen digitalni projekt pruža mogu nost korisnicima, unutar ArhCoorinator sustava, pristup originalnim podacima iz kojih je mogu e izdvojiti dio, ili pak cijeli grafi ki prikaz, te iskoristiti njegov sadržaj za daljnju doradu ili izradu novog projekta.
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
26
ArhCoordinator 2007 sadrži sljede e aplikacije kao svoj sastavni dio:
Autodesk Design Review 2008
Design Review je Autodesk-ova aplikacija koja dolazi integrirana u sustav ArhCoordinatora. Omogu ava krajnjem korisniku pregled digitalnih DWF sadržaja, notiranje, ispis, te niz analiza preglednog formata crteža.
Autodesk DWG true view 2008
Autodesk aplikacija koja dolazi integrirana u sustav ArhCoordinatora omog ava krajnjem korisniku pregled i ispis originalnih DWG podataka bez potrebe da isti posjeduje licencu cijele Autodesk aplikacije.
Napomena: Kako ArhCoordinator kao aplikacija nije ograni en isklju ivo na rad s Autodesk alatima, mogu e je uz posebnu narudžbu uz ArhCoordinator dobiti i neke druge preglednike, za neke druge digitalne formate.
Od besplatnih preglednika uz sustav ArhCoordinatora dostavljaju se svi trenutno dostupni preglednici svih interesantnih digitalnih formata vezanih uz tehni ku struku.
Autodesk DWG true View (preglednik DWG formata) Autodesk Designe Review (preglednik DWF formata) Autodesk DWF Writer ( omogu ava kreiranje DWF formata iz bolo koje aplikacije) PDF Creator ( omogu ava kreiranje PDF formata iz bilo koje aplikacije Bravia Viever Irfan View Adobe Acrobat Viwer DGN Viewer ESRI viewer XLS Viewer Word Viewer svi ostali preglednici za grafi ke i tekstualne podatke.
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
27
4. SISTEMSKI ZAHTJEVI ARHCOORDINATORA
Arhcoordinator je u odnosu na druge aplikacije iznimno malo zahtjevna aplikacija, što zna i da ne traži velike informati ke zahtjeve u pogledu hardware-a, niti u pogledu software-a . Za normalan rad sustava potrebno je posjedovati server, koji može biti zamijenjen obi nomradnom stanicom s dosta diskovnog prostora, te kao operativni sustav Windows XP.
Microsot Windows 2000/XP (Sp1 ili noviji)Microsoft Internet Explorer 6/7Microsoft .Net Framework 2.0Microsoft SQL Server ( opcija )Microsooft SQL Server 2000Microsoft SQL Server 2005Microsoft Database Engine (MSDN)Microsoft SQL Server 2005 Express Edition
ArhCoordinator, kao bazu podataka u koju pohranjuje podatke o projektima, koristi SQL ili Access bazu, te se može prilagoditi bilo kojoj vrsti baze ukoliko se to zahtjeva.
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
28
5. CAD I PROJEKT-MANAGEMENT U GRADITELJSTVU
AutoCAD ili bilo koja druga Autodesk vertikalna aplikacija (ADT, ABS, Revit, MAP 3D, Civil 3D,...) velikog je spektra mogu nosti izrade grafi kih prikaza, projekata i suradnje na njima. U vrlo malom postotku ograni ena je svojim mogu nostima i kao takva ne predstavlja veliki problem korisnicima. ak naprotiv, omogu uje korisniku rad prema njegovim zahtjevima i na njegov osoban na in.
Me u korisnicima Autodesk alata nalaze se razli ite primjene istih. Nažalost, u velikom broju slu ajeva alati se ne koriste u cijelosti, na najbolji i najkvalitetniji mogu i na in, sa što više mogu nosti koje isti imaju. Ovaj problem je vrlo raširen i tek se o njemu po inje razmišljati kad se nakon niza problema jedna tvrtka na e „stjerana“ u kut i vidi da je potrebno nešto u initi.
Kako je problem organizacije u tvrtkama sve ve i, a tržište je sve ja e i zahtjevnije, o ekujuse brži, bolji i kvalitetniji proizvodi i usluge. Ozbiljni korisnici se obra aju za pomo stru njacimana podru ju organizacije poslovanja.
Tvrtka Zeljko d.o.o. Autodesk System Center je dugogodišnji partner Autodesk-a, te sa svojim timom stru njaka na podru ju informatike, naravno na podru ju Autodesk proizvoda, ve se duži niz godina bavi i problematikom edukacije korisnika, podrške prema krajnjem korisniku, konzaltingom, i organizacijom rada projektnih tvrtki u Hrvatskoj, te nizom drugih aktivnosti i problema vezanih uz Autodesk.Tvrtka Zeljko d.o.o. nudi apsolutnu predanost i stru nost pri rješavanju problema u organizaciji poslovanja projektnih tvrtki.
10.
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
29
6. AUTODESK MANAGEMENT
OrganizacijeHardware – nadopuna i bolja organizacija postoje ih elemenataBackup – Izrada i implementacija sustava zaštite podatakaDirektoriji – Izrada strukture direktorija kao osnova standardizacijeDatoteke – Izrada modela imenovanja i strukturiranja datotekaArhiva – ArhCoorinator (sustav izrade i arhiviranja digitalnih projekata, te prezentacije projekata)…
StandardizacijaLayer-i – Izrada kompletnog sustava Layer-ingaBlokovi – Izrada kompletne baze blokova oplemenjenih inteligentnim sadržajemDinami ki blokovi – Izrada blokova s dinami kim svojstvimaStilovi – Izrada stilova za vertikalne aplikacije (Country Kit)Toolpalete – Izrada toolpaleta svih elemenataCatalog – Izrada i katalogizacija vertikalnih elemenata za sve aplikacije (HR standardi)Kotiranje – Izrada elemenata za kotiranje za sva mjerilaAnotacije – Izrada anotacijskih inteligentnih elemenata…
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
30
OptimizacijaPlotanja – Izrada sustava standardnog plotanjaSheet Sets – Izrada rutina za standardizaciju plotanjaKorekcija na grafi kim prikazima – DWF markup (ArhCoordinator)Analiza projektne dokumentacije – Dokaznice…Korištenje postoje ih informacija u izradi novih…
SuradnjaRazmjena podatakaSuradnja na izradi projektne dokumentacijeJedan tim jedan projektIzrada rutina i pravila suradnje i korištenja projektne dokumentacije….
ArhCoordinatorDigitalni oblik projektaPrezentacijeArhiva projektne dokumentacijeKomunikacijaFile ManagementProjekt Management…
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
31
Što donosi implementacija CAD Managementa
20%
80%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
Projektiranje Crtanje i dokumentacija
Stanje prije implementacija Managementa
Slabo korištenje mogu nosti aplikacijeNema standardizacije grafi kih elemenataNema standardizacije crtanjaNema inteligentnih grafi kih elemenataRu na izrada dokumentacijeLoša organiziranost na nivou suradnjeLoša organiziranost na dokumentacijskom nivou…
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
32
80%
20%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
Projektiranje Crtanje i dokumentacija
Stanje nakon implementacija Managementa
Standardizacija grafi kih elemenataStandardizacija na ina crtanjaInteligentni elementiStandardizacija na nivou dokumentacijeKorištenje naprednih metodaOmogu ena suradnja na izradi dokumentacijeHrvatski standardiArhCoordinator…
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
33
7. CILJEVI CAD MANAGEMENTA
EdukacijaPove ati trenutno znanje na makismalni nivoPove ati korištenje aplikacijaPove ati produktivnostOlakšati grafi ku interpretacijuOlakšati analiti ki projektantski dio poslaOmogu iti me usobno razumjevanje na nivou ITOmogu iti lakši i manje stresan posao...
KonzaltingPoboljšati primjenu nau enog na edukacijiRiješiti postoje u problematikuPomo i u trenutnom raduPomo i na nivou odrade pojedinih dijelova poslaPomo i na nivou tehnološko projektnih elemenata...
SupportTehni ka podrškaDostupnost 0-24Telefonski pozivE-mailDirektan dolazak na lokacijuRiješenje u najkra em rokuDokumentacija...
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
34
Opimizacija tehnoloških procesaUmanjiti vremenske gubitkePove ati produktivnostAutomatizirati proceseIskoristiti aplikacijeOmogu iti suradnjuDetektirati i otkloniti pogreške....
Unifi kacija i standardizacijaIzrada unifi ciranih grafi kih modelaStandardizacija aplikacijeOlakšavanje radaRazumijevanje grafi keKorištenje postoje egSmanjivanje gubitaka vremena na manje bitnim elementimaPove avanje produktivnost...
Izrada inteligentnih modelaNapredne mogu nosti HW/SWInteligentni objektiInteligentni elementiDokumentacijaAnalizeSmanijiti i onemogu iti pogreškeSmanijiti i onemogu iti vremenske gubitkeOlakšati radPove ati produktivnost...
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
35
Prikaz implementacijskog toka
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
36
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
37
Nove tehnologije elektri nihinstalacija
Autor:mr.sc. Davor Petranovi , dipl. inž. el.ovlašteni inženjer, viši predava , lan HZN/TO E73KON AR - Institut za elektrotehnikuTehni ko veleu ilište u Zagrebu
Vanjska rasvjeta
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
38
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
39
VANJSKA RASVJETA
Mr.sc. Davor Petranovi ,dipl.ing.el.
Tehni ko veleu ilište u ZagrebuIV Seminar stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvuZagreb, 8. i 9. velja e 2008.
Vanjska rasvjeta
1. Rasvjeta prometnica2. Rasvjeta vanjskih površina (trgovi, rasklopna
postrojenja, parkirališta,…)3. Rasvjeta tunela
Svjetlotehni ke veli ine
1. Svjetlosni tok predstavlja snagu zra enja koju emitira izvor svjetla u svim smjerovima. Jedinica za svjetlosni tok je lumen (lm).
2. Rasvijetljenost je mjerilo za koli inu svjetlosnog toka koji pada na odre enu površinu. Jedinica za rasvijetljenost je lux (lx).
3. Jakost svjetlosti predstavlja snagu zra enja koju emitira izvor svjetla u odre enom smjeru. Jedinica za jakost svjetlosti je candela (cd).
4. Luminancija je sjajnost rasvijetljene ili svjetle epovršine kako je vidi ljudsko oko. Mjeri se u candelama po površini (cd/m2).
Cestovna rasvjeta
Osnovna svrha instalacije sustava cestovne rasvjete je kvalitetno i sigurno odvijanje cestovnog prometa svih kategorija motornih vozila te pješaka i biciklista.
Op enito govore i, cestovna rasvjeta mora u no nim i uvjetima smanjene vidljivosti omogu iti voza ima, biciklistima i pješacima pouzdanost prepoznavanja potencijalnih zapreka u njihovom vidnom polju u pravcu kretanja a sve prema mogu nostima njihovih perceptivnih sposobnosti (adaptacija oka u odnosu na brzinu kretanja pojedinih korisnika na prometnu površinu). Time se omogu uje da u okviru potrebnog tzv. psihotehni kog vremena reagiranja vozaodnosno biciklist ili pješak izbjegne mogu u prometnu zapreku.
Mjerila kvalitete cestovne rasvjete Obzirom da je sposobnost prilagodbe oka definirana
luminancijom površine kolnika, osnovno polazište u definiranju mjerila kvalitete rasvjete cesta s motornim prometom temelji se na konceptu luminancije. Temelj primjene koncepta luminancije je u zapažanju predmeta obrisno (silhueta) što se postiže kvalitetnom rasvijetljenoš u površine kolnika na kojoj e se kao pozadini ocrtati mogu a zapreka.
Tako se kao mjerila kvalitete cestovne rasvjete uzimaju:
- razina luminancije površine kolnika- jednolikost luminancije površine kolnika- razina rasvijetljenosti okoline ceste- ograni enje blještanja- spektralni sastav izvora svijetlosti- vizualno vo enje
Razina luminancije površine kolnika
Op enito govore i luminancija neke odre ene to kerasvijetljene površine kolnika ovisi od:
- svijetlotehni kih osobina zra enja svjetiljki- geometrije instalacije cestovne rasvjete- reflektivnih svojstava površine kolnika
Luminancija neke to ke “T” promatrane iz pozicije promatra a “P” proporcionalna je vodoravnoj rasvijetljenosti u to ki “T” prema izrazu:
2/mcdEqL h
q (1/steradian) – koeficijent luminancijeEh (lx) – horizontalna rasvijetljenost
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
40
Luminancija to ke na površini kolnika
232 /cos mcdqhI
L ii
Ti
Jednolikost luminancije površine kolnika
Op a jednolikost luminancije:
Uzdužna jednolikost luminancije:
%100min
mLLjL
%100)()(
max
min
uLuLjLu
Klase rasvjete cesta za motorni pogon (1)
M1M2M3
Ceste sa velikom dopuštenom brzinom prometa (>=100km/h); u pravilu sa razdjelnim pojasom; s raskrižjima u dvije ili više razina; ogra ene zaštitnom ži anom ogradom. U pravilu su to autoceste i brze ceste tj. ceste rezervirane isklju ivo za promet motornih vozila. Koli ina i karakter prometa te složenostkonfiguracije mogu biti:VelikSrednjiMalen
Klasaimbenici klasifikacije
Klase rasvjete cesta za motorni pogon (2)
M1
M2
Ceste sa velikom dopuštenom brzinom prometa (>=100km/h) i dvosmjernim prometom s dobro izvedenom prometnom signalizacijom i razdvojenim kolnicima. Prema prometnoj signalizaciji koja se možeklasificirati kao loša (nedostaje dobro izvedena prometna signalizacija – prometna svijetla, horizontalna/vertikalna signalizacija) te dobra i razdvojenosti kolnika odre ene su klase. Pa tako vrijedi:loša prometna signalizacija i razdvojenost
kolnikadobra prometna signalizacija i razdvojenost
kolnika
Klasaimbenici klasifikacije
Klase rasvjete cesta za motorni pogon (3)
M2
M3
Ceste sa srednjom dopuštenom brzinom prometa (80 – 100km/h); u pravilu ceste sa izvedenom prometnom signalizacijom i razdvojenim kolnicima. Prema prometnoj signalizaciji i razdvojenosti kolnika odre enesu klase. Pa tako vrijedi:loša prometna signalizacija i razdvojenost
kolnikadobra prometna signalizacija i razdvojenost
kolnika
Klasaimbenici klasifikacije
Klase rasvjete cesta za motorni pogon (4)
M4
M5
Ceste za relativno slabiji i lokalni promet sa malom brzinom prometa; spojne ceste; ceste u stambenim naseljima. U pravilu ceste sa izvedenom prometnom signalizacijom za razli it karakter prometa. Prema prometnoj signalizaciji i razdvojenosti kolnika odre ene su klase. Pa tako vrijedi:loša prometna signalizacija i razdvojenost
kolnikadobra prometna signalizacija i razdvojenost
kolnika
Klasaimbenici klasifikacije
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
41
Minimalne vrijednosti
0,5M515
0,75M4
501,0M3
1,5M2 0,570
10
40
2,0M1
KROjLu[%]TI[%]jL[%]Lm [cd/m2]
Ceste s pješa kim stazama klase P1 do P4
Cestebezraskrižjaili samalimbrojemraskrižja
Za sve ceste
Podru je primjeneKlasa cestovne rasvjete
Elektri ni izvori svjetla
U instalacijama cestovne rasvjete isklju ivo se koriste izvori svjetlosti s izbijanjem u plemenitim plinovima i metalnim parama i to slijede e vrste:
- visokotla na natrijeva žarulja (NAV; HPS)- visokotla na živina žarulja (VTF, HQL, HWL)- visokotla na metalhalogena žarulja (MH, HQI)- niskotla na natrijeva cijev (SOX-E)
Relativni odnosi izvora svjetla Predspojne naprave
Izvori svjetlosti koji zra e svjetlosnu energiju na bazi izboja kroz plinove i metalne pare nije mogu e direktno priklju iti na mrežni napon, ve su zbog toga potrebne predspojne naprave koje osiguravaju potrebne radne uvjete, struju i napon, za uspostavljanje i održavanje luka izme u dviju elektroda izvora.
Fotometrijska svojstva svjetiljki Definicija zasjenjenosti svjetiljki
-1000 cdNezasjenjena(nz)
100 cd/1000 lm50 cd/1000 lm+75Poluzasjenjena(pz)
30 cd/1000 lm10 cd/1000 lm+65Zasjenjena (z)
I800I90
0
Dopuštene vrijednostiSmjerlmax (0)
Grupazasjenjenosti
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
42
Klase refleksije površine kolnika
Glatki asfalt.Istrošeni lijevani kolnik.
pretežnozrcalna3,031,550,08R4
Hrapavi asfalt zbog istrošenosti i ugla anosti. Asfaltbeton i lijevani asfalt veli ine zrna do 10 mm.
djelomi nozrcalna2,381,110,07R3
Lijevani novi asfalt.Asfaltbeton sa 60%
agregatnih dodataka veli ine zrna do 10mm.
djelomi nodifuzna1,80,580,07R2
Betonski kolnik.Asfaltni kolnik s 80%
agregatnih dodataka koji strše iz mase asfalta.
pretežnodifuzna0,530,250,1R1
S2S1Q0Opis površineVrsta
refleksijeParametri refleksije
Klasa
Me urazmak izme u rasvjetnih stupova
4,543,5Visokotla ne natrijeve žarulje – cjevaste (prozirne)
43,53
Niskotla ne natrijeve cijeviVisokotla ne živine ili
natrijeve flourescentnežarulje
Nezasje-njena
Poluzasje-njena
Zasjenjena
Svjetiljka
a/h
Izvor svjetlosti
Ure aji za napajanje i razvod
Ure aje za napajanje i razvod mogu biti:
– niskonaponsko razvodno polje javne rasvjete u distribucijskoj transformatorskoj stanici,
– niskonaponski razvodni ormar izvan transformatorske stanice (OJR),
– razdjelnici.
NN razvodno polje javne rasvjete u TS
U slu aju da se mreža napaja neposredno iz trafostanice, u trafostanici se nalazi polje javne rasvjete. U njemu je smještena sljede a oprema:
dovodni osigura i,brojilo za mjerenje potrošnje elektri ne energije,tonfrekvencijski prijemnik,sklopnici,odvodni osigura i pojedinih petlji,ostala sitna oprema (preklopke, stezaljke i sl.).
Dispozicija ormara javne rasvjete Centralizirano upravljanje
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
43
Nova Europska norma za cestovnu rasvjetu -EN 13201 Road lighting European standard
EN 13201-1, Part 1: “Selection of Lighting Classes“
EN 13201-2, Part 2: “Performance Requirements“
EN 13201-3, Part 3: “Calculation of Performance“
EN 13201-4, Part 4: “Methods of Measuring Lighting Performance“
Zone rasvjete tunela (1)
Rasvjeta tunela mora omogu iti prilaz, prolaz i izlaz iz tunela sa istom sigurnoš u, adekvatnom brzinom i istim komforom, i to danju i no u.Rasvjeta tunela se dijeli slijede e zone:
Prilazna zona (Access zone)Prilazna zona je neposredno ispred ulaza u tunel. U njoj se oko voza a treba adaptirati na uvjete u tunelu. Mogu a je pojava efekta crne rupe zbog:– visoke vanjske luminancije,– niske unutarnje luminancije,– zasjenjivanja uslijed prozorskog stakla na vozilu.
Prilazna zona po inje na zaustavnoj udaljenosti od ulaza u tunel.
Zone rasvjete tunela (2)
Zona praga (Treshold zone) Zona praga predstavlja prvi korak na ulazu u tunel.
Voza u vozilu izvan tunela mora mo i vidjeti prepreku u toj zoni. Duljina zone praga ovisi o maksimalnoj brzini prometa i mora biti jednaka zaustavnoj udaljenosti.
Prijelazna zona (Transition zone) Postepeno smanjuje nivo luminancije od Lthre do
Lint u koracima. Duljina prijelazne zone ovisi o:- brzini prometa,- nivou luminancije na kraju zone praga,- nivou luminancije u unutarnjoj zoni.
Zone rasvjete tunela (3)
Unutarnja zona (Interior zone) U unutarnjoj zoni je voza evo oko prilago eno na
niski nivo luminancije. Konstantni nivo luminancijeovisi o gusto i prometa i njegovoj brzini. Rasvjeta u unutrašnjoj zoni je instalirana duž cijelog tunela, budu i je no na rasvjeta stalno uklju ena, a iznosi obi no polovicu dnevne rasvjete unutrašnje zone.
Izlazna zona (Exit zone) Izlazna zona je posljednja zona u tunelu. Izlazna
zone ne izaziva kriti ne situacije, budu i da su predmeti jasno vidljivi kao siluete prema sjajnom izlazu.
Prora un ulazne luminancije Luminancija pojedinih zona tunela
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
44
Smanjenje luminancije izme u zone praga i prijelaza Luminancija rasvjete tunela
Pokazatelji rasvjete tunela
Dnevna tunelska rasvjeta ovisi o:- Prodoru dnevnog svjetla u tunel,- Duljini tunela,- Faktoru refleksije zidova,- Gusto i prometa,- Vidljivosti izlaza.
Pokazatelji kvalitete rasvjete:- Nivo luminancije ovisi o zoni tunela,- Ukupna jednolikost Lmin/Lav > 0.4- Uzdužna jednolikost luminancije Lmin/Lmax > 0.6
Blještanje i treperenje rasvjete
Indeks ograni enja blještanja mora biti jednak: TI=95 Lv/Lav1.05 za (Lav > 5 cd/m2) TI=95 Lv/Lav0.8 za (Lav < 5 cd/m2)
Treperenje svjetla Razmak svjetiljaka i brzina kretanja vozila izaziva
treperenje svjetla u o ima voza a. Dozvoljena frekvencija treperenja f mora biti u intervalu: 2.5 Hz < f < 15 Hz
Frekvencija treperenja je jednaka umnošku brzine vozila v(m/s) i razmaka svjetiljaka d(m). f=v d
Ograni enje treperenja rasvjete Upravljanje rasvjetomMogu nosti upravljanja rasvjete su:- centralno putem sustava daljinskog vo enja
(automatski ili ru no),- lokalno iz razdjelnika rasvjete (automatski ili
ru no).
Upravljanje nivoom rasvjete se vrši isklapanjem i uklapanjem svjetiljaka ili redukcijom svjetla. Nivo rasvjete treba prilagoditi uslijed:- varijacije dnevnog svjetla,- uvjeta prometa,- promjene svojstva kolnika,- smanjenja svjetlosne iskoristivosti
svjetiljaka/izvora svjetla.
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
45
Razdjelnici rasvjete
Razdjelnici rasvjete se nalaze u nišama tunela. Rasvjeta tunela je priklju ena na sabirnice mrežnog napona, a protupani na rasvjeta, pomo na rasvjeta, rasvjeta tunelskih niša i upravlja ki krugovi razdjelnika rasvjete na sabirnice izvora rezervnog napajanja.
Razdjelnici rasvjete su samostoje i metalni ormari u izvedbi IP 54, s prisilnom ventilacijom. Vrata ormara se zatvaraju mehanizmom u tri to ke s istim klju emza sve ormare. Svi kabeli ulaze i izlaze s donje strane preko uvodnica, koje se zatvaraju. Oprema napojena iz rezervnog napajanja je ozna enacrvenom bojom.
Program SiSTRA 2.0 tvrtke Siteco
Tip ceste A1 Tip ceste A2
Tip ceste A3 Tip ceste A4
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
46
Tip ceste A5 Tip ceste A6
Tip ceste A7 Osnovna maska za prora un vanjske rasvjete cesta
Prikaz rezultata na tlocrtu ceste Tabli ni prikaz rezultata
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
47
Prikaz sivog rastera Prikaz izoluksa
Izbor izgleda ispisa Prora un rasvjete transformatorske stanice
Primjeri svjetlotehni kih prora una
1. Primjer prora una rasvjete ceste2. Primjer prora una rasvjete transformatorske
stanice
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
48
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
49
Nove tehnologije elektri nihinstalacija
Autor:mr.sc. Davor Petranovi , dipl. inž. el.ovlašteni inženjer, viši predava , lan HZN/TO E73KON AR - Institut za elektrotehnikuTehni ko veleu ilište u Zagrebu
Uzemljenje i gromobranska zaštita
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
50
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
51
UZEMLJENJE I GROMOBRANSKA ZAŠTITA
Mr.sc. Davor Petranovi ,dipl.ing.el.
Tehni ko veleu ilište u ZagrebuIV Seminar stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvuZagreb, 8. i 9. velja e 2008.
Uzemljenje
1. Specifi ni otpor tla2. Raspodjela struje kratkog spoja3. Presjek uzemljiva kih elemenata4. Dozvoljeni naponi dodira5. Otpor rasprostiranja uzemljiva ke mreže6. Otpor rasprostiranja ukopanih užeta ili traka7. Program GROUND8. Detalji izvedbe uzemljiva kog sustava
Specifi ni otpor tla
5 - 40 m – mo varno tlo20 - 200 m – ilova a, glina, humus200 - 2500 m – pijesak2000 - 3000 m – šljunakdo 1000 m – kamenito tlo2000 - 3000 m – pješ enik
Wennerova metoda za odre ivanje specifi nog otpora tla (1)
a a R2
Wennerova metoda za odre ivanje
specifi nog otpora tla (2)
Raspodjela struje jednopolnog kratkog spoja (1)
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
52
Raspodjela struje jednopolnog kratkog spoja (2) Karakteristi ne vrijednost faktora redukcije
Zaštitna užad 110 kV nadzemnih vodova:- elik 50..70 mm2, r=0.98- Al/ e 44/32 mm2, r=0.77- Al/ e 300/50 mm2, r=0.61
Jednožilni kabel XLPE 110 kV:- Cu 500 mm2 /bakreni ekran 50 mm2, r=0.32
Faktor redukcije dalekovoda Impedancije dalekovoda
Odre ivanje presjeka uzemljiva kog užeta (1)Odre ivanje presjeka uzemljiva kog užeta (2)
Konstante materijala
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
53
Shema strujnog kruga napona dodira Dozvoljeni napon dodira
Dozvoljena struja kroz ljudsko tijelo Dozvoljeni napon dodira (na ljudskom tijelu)
Dozvoljeni napon dodiraMatemati ki model prora una uzemljiva ke mreže (1)
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
54
Matemati ki model prora una uzemljiva ke mreže (2) Matemati ki model prora una uzemljiva ke mreže (3)
Otpor uzemljenja ukopanog uzemljiva kog užeta (1) Otpor uzemljenja ukopanog uzemljiva kog užeta (2)
Otpor uzemljenja ukopanog uzemljiva kog užeta (3) Otpor rasprostiranja ukopanog bakrenog užeta
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
55
Otpor rasprostiranja uzemljiva ke mreže - RE
RE – otpor rasprostiranja uzemljiva ke mreže ( )- specifi ni otpor tla ( m)
D – ekvivalentni promjer uzemljiva ke mreže (m)
DRE 2
Programski paket GROUND
Programski paket GROUND je namijenjen za prora un uzemljenja elektroenergetskih postrojenja. Izra en je u programskim jezicima MS Visual Basic 3.0 i MS Fortran5.1, a namijenjem je za rad pod MS Windows operacijskim sustavom. U interaktivnom radu se unosi geometrija uzemljiva ke mreže i osnovni podaci o uzemljenju (struja kratkog spoja, specifi ni otpori tla,..). Rezultati prora una se prikazuju grafi ki na monitoru, tekstualno u tekst zapisu i grafi ki u zapis za automatsko crtanje u AutoCAD interaktivnom grafi kom paketu. Program ima interaktivne (on-line) upute i ispise na hrvatskom i engleskom jeziku. Program je verificiran usporedbom sa test primjerima u IEEE standardu iz 1986. godine.
Otvaranje modela uzemljiva a Izbor prora una
Glavni podaci Prijenos podataka iz ACAD crteža
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
56
Prora un potrebnog presjeka uzemljiva kog užeta HRN HD 637 Prora un dozvoljenog napona dodira HRN HD 637
Prora un otpora rasprostiranja HRN HD 637 Parametri crtanja
Prikaz slike uzemljiva a Izbor i prora un izopotencijala
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
57
Prikaz izopotencijala tla Prikaz izopotencijale napona dodira
Prikaz izopotencijala napona koraka Prikaz potencijalnog lijevka
Spoj uzemljiva kih užeta Spoj eli ne konstrukcije na uzemljiva ku mrežu
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
58
Spoj energetskog transformatora na uzemljiva ku mrežu Priklju ak odvodnika prenapona na uzemljiva ku sondu
Spoj vanjskog i unutarnjeg uzemljenja Gromobranska zaštita
1. Presjek gromobranskih elemenata2. Zaštitne razine3. Gromobranska zaštita zgrade4. Gromobranska zaštita pomo u gromobranskih
užeta5. Gromobranska zaštita pomo u gromobranskih
šiljaka6. Prevectron – aktivna gromobranska hvataljka
Minimalni presjek gromobranskih elemenata
805050Fe
-2570Al
501635Cu
Uzemljiva(mm2)
Odvod(mm2)
Hvataljka(mm2)
Gradivo
Razine zaštite
80IV
90III
95II
98I
U inkovitost zaštite(%)
Razina zaštite
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
59
Gromobranska mreža na krovu
20x2060IV
15x1545III
10x1030II
5x520I
Širina okca mreže(mxm)
Polumjer kugle(m)
Razina zaštite
Razmak izme u odvoda
25IV
20III
15II
10I
Prosje ni razmak(m)
Razina zaštite
Duljina uzemljiva kog vodi a Gromobranske hvataljke na krovu zgrade
Gromobranski odvodi na fasadi Mjerni spoj
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
60
Zona šti enja gromobranskih užetaProra un zone šti enja gromobranskih užeta
Zona šti enja gromobranskih šiljaka (1) Zona šti enja gromobranskih šiljaka (2)
Zona šti enja gromobranskih šiljaka (3) Prora un zone šti enja gromobranskih šiljaka
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
61
Zone šti enja gromobranskih šiljaka Zone šti enja gromobranskih šiljaka
Prevectron – Aktivna hvataljka Prevectron – Prora un zone šti enja
Prevectron – Zona šti enja Propisi iz podru ja uzemljenja i gromobranske zaštite
1. HRN HD 637 S1: Elektri na postrojenja nazivnih napona iznad 1 kV
2. HRN EN 50164: Sastavnice sustava zaštite od munje
3. HRN EN 62305: Zaštita od munje4. HRN IEC 61024: Zaštita objekata od munje5. Tehni ki propis za sustave zaštite od djelovanja
munje na gra evinama (prijedlog)
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
62
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
63
Elektroenergetika i okoliš
Autor:mr.sc. Krešimir Meštrovi , dipl. inž. el.profesor visoke škole, lan HZN/TO E17Tehni ko veleu ilište u ZagrebuKON AR - institut za elektrotehniku
Recikliranje starih postrojenja
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
64
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
65
ZBRINJAVANJE PLINOM SF6 IZOLIRANIH
SKLOPNIH POSTROJENJA
TEHNI KO VELEU ILIŠTE U ZAGREBUELEKTROTEHNI KI ODJEL
KREŠIMIR MEŠTROVI , prof.v.šk.Plin sumporni heksafluorid (SF6) u HEP-u se upotrebljava kao medij za
izolaciju i gašenje elektri nog luka u VN aparaturama tipa GIS i VN
prekida ima od 1982 god.
Primjena plina SF6 u sklopnim aparaturama srednjeg napona tipa RMU,
prvenstveno za SN razvode u malim kompaktnim TS 10(20)/0.4 kV,
zapo inje po etkom 90-tih godina prošlog stolje a.
Obzirom da je životna dob ovih ure aja oko 25 do 30 godina, detaljno e
se razmotriti problematika zbrinjavanja plina i opreme na kraju životnog
vijeka, odnosno opisati postupke (procedure) za rukovanje, ispitivanje
kvalitete, iš enje i transport upotrijebljenog plina SF6; zbrinjavanje
opasnih produkata razgra enog plina, te sigurno zbrinjavanje sklopne
opreme nakon isteka radnog vijeka.
TERMINI I DEFINICIJE• Sklopna aparatura je op i pojam primjenljiv na sklopne aparate i njihove
kombinacije s pripadnom upravlja kom, mjernom, zaštitnom i regulacijskom opremom, kao i na skupove takvih aparata i opreme s pripadnim me usobnim spojevima, priborom, plaštem i nosivim konstrukcijama. U principu je namijenjena za uporabu kod proizvodnje, razdiobe, prijenosa i konverzije elektri ne energije.
• Metalom oklopljena sklopna aparatura je sklopna aparatura kod koje su svi aktivni dijelovi pod naponom zatvoreni vanjskim uzemljenim metalnim plaštem.
• Plinom izolirana sklopna aparatura je sklopna aparatura kod koje je izolacija ostvarena, barem djelomi no, izolacijskim plinom pod tlakom.
• Transportna jedinica je dio sklopne aparature pogodan za transport bez prethodnog razmontiranja.
• Oklop (plašt) je dio plinom izolirane sklopne aparature koji osigurava da izolacijski plin ostane unutar propisanih uvjeta koji osiguravaju nazivni izolacijski nivo, te štiti ure aje od vanjskih utjecaja i osigurava visok stupanj zaštite pogonskog osoblja.
TERMINI I DEFINICIJE
• Ku ište (odjeljak) je dio plinom izolirane sklopne aparature potpuno zatvoren metalnim plaštem, osim otvora potrebnih za me usobno povezivanje i upravljanje. Npr. prekida ko ku ište, sabirni ko ku ište itd.
• Komponenta je važan dio glavnog strujnog kruga ili kruga za uzemljivanjeplinom izolirane sklopne aparature koji ima odgovaraju u funkciju (npr. prekida , rastavlja , sklopka, osigura , mjerni transformator, provodni izolator, sabirnica itd.)
• Pregrada (provodna plo a) je dio plinom izolirane sklopne aparature koji razdvaja jedno ku ište od ostalih ku išta.
• Provodni izolator je dio koji nosi jedan ili više vodi a kroz metalni oklop i ujedno ih izolira od njega.
• Glavni strujni krug su svi vodljivi dijelovi plinom izolirane sklopne aparature koji su uklju eni u krug namijenjen za prijenos i razdiobu elektri ne energije.
• Pomo ni strujni krug su svi vodljivi dijelovi plinom izolirane sklopne aparature (osim dijelova glavnog strujnog kruga) koji su uklju eni u krug namijenjen za upravljanje, signalizaciju, zaštitu i mjerenje.
TERMINI I DEFINICIJE
• Kolica za obradu plina SF6 (Procesing Cart) je jedinica za rukovanje plinom SF6 opremljena vakumskom pumpom, spremnikom ili više njih i opremom za filtriranje plina SF6.
• Kolica za prijenos i rukovanje plinskim bocama koriste se za izokretanje i/ili grijanje boca sa plinom prilikom punjenja opreme kako bi se osiguralo da u bocama ne ostane plina.
• Upotrijebljeni plin SF6 je plin SF6 koji može biti kontaminiran ne isto ama ili koji je bio podvrgnut pogonskim uvjetima nakon puštanja u pogon sklopne aparature.
• Neupotrijebljeni plin SF6 ili onaj dobavlja ke kvalitete je plin SF6 koji podliježe zahtjevima za isto u kako su navedeni u IEC 60376. Neupotrijebljeni SF6 je kemijski neaktivan na normalnim temperaturama, nema boje, mirisa ili okusa i nije otrovan. Izaziva gušenje istiskuju i zrak. Kao takav može biti opasan ako se ispusti u izvjesnim koli inama, a pogotovo u zatvorenom prostoru.
NORME, ZAKONI I PRAVILNICI
• IEC 61634: 1995. High-voltage switchgear and controlgear – Use and handling of sulphur hexafluoride (SF6) in high-voltage switchgear and controlgear (Uporaba i rukovanje sumpornim heksafluoridom (SF6) u visokonaponskim sklopnim postrojenjima)
• IEC 60376: 1971. Specification and acceptance of new sulphur hexafluoride(Specifikacija i preuzimanje novog sumpornog heksafluorida SF6)
• IEC 60298: 1990. A.C. metal-enclosed switchgear and controlgear for ratedvoltages above 1 kV and up to and including 52 kV (Sklopne aparature u metalnom plaštu za nazivne napone iznad 1 kV do i uklju ivo 52 kV)
• IEC 60517: 1990. Gas-insulated metal-enclosed switchgear for ratedvoltages of 72.5 kV and above (Metalom oklopljene, plinom izolirane sklopne aparature za nazivne napone od 72,5 kV i više)
• IEC 60480: 1974. Guide to the checking of sulphur hexafluoride (SF6) takenfrom electrical Equipment (Upute za provjeru sumpornog heksafluorida(SF6) uzetog iz elektri ne opreme)
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
66
NORME, ZAKONI I PRAVILNICI
• Zakon o zaštiti okoline (N.N. br. 82/94)
• Pravilnik o katastru emisija u okoliš (N.N. br. 36/96)
• Zakon o otpadu (N.N. br. 34/95)
• Pravilnik o vrstama otpada (N.N. br. 27/96)
• Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (N.N. br.123/97)
• Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (N.N. br. 32/98)
• Uputa za postupanje s otpadom u Hrvatskoj elektroprivredi (Vjesnik BILTEN
br.95,HEPa)
• Republika Hrvatska donijela je 17.01.1996. ZAKON O POTVR IVANJU
OKVIRNE KONVENCIJE UJEDINJENIH NARODA O PROMJENI KLIME
(United Nations Framework Convention on Climate Change UNFCCC -
1992 Rio de Janero) ime se, uz ostalo, obavezala usvojiti nacionalnu
politiku i poduzeti odgovaraju e mjere na ublažavanju promjene klime,
ograni avanjem svojih antropogeneti kih emisija stakleni kih plinova (jedan
od stakleni kih plinova na listi je i SF6), te zašti ivanjem i unapre ivanjem
odlagališta i spremnika stakleni kih plinova.
• RH je i potpisnica Protokola iz Kyota (koji još uvijek nije usvojen), gdje je
sumporni heksafluorid (SF6) uvršten u grupu od 6 stakleni kih plinova iju
emisiju treba smanjiti.
MATERIJALI I KOMPONENTE U SKLOPNOJ OPREMI
Ve i dijelovi sklopne opreme, kao što su npr. visokonaponske i
srednjenaponske sklopne aparature, sadrže zna ajnu koli inu obnovljivih
materijala (bakar, aluminij i sl.) pa su zbog toga idealni za postupak
reciklaže. Sam plin SF6 tako er se može reciklirati. Recikliranje obnovljivih
materijala gdje god je to mogu e poželjno je ne samo sa ekonomskog nego
i sa stajališta zaštite okoline.
Tipi an sadržaj materijala u plinom SF6 izoliranim sklopnim aparaturama:
• Metali, feromagnetski i nemagnetski - 75 do 90 %
• Kruti izolacioni materijali - 10 do 25 %
• Plin SF6 - samo mali dio ukupne težine
PRODUKTI RAZGRADNJE PLINA SF6
• Najslabiji izvor razgradnje plina SF6 su parcijalna elektri ka izbijanja. Pod njihovim utjecajem SF6 se uglavnom raspada na SF4 i F koji kasnije reagiraju sa O2, vodom (H2O) kako bi formirali HF, SO2, SOF2, SOF4 i SO2F2. Tako er dolazi i do formiranja S2F10, S2OF10 i S2O2F10 ali u mnogo manjim i prakti ki bezna ajnim koli inama. Zbog malog intenziteta ovakvih izbijanja, ukupno stvorena koncentracija produkata razgradnje je relativno niska (nekoliko desetaka ppmv-a kod tlakova punjenja oko 500 kPa), pa je njihovo prisustvo zanemarivo prilikom radova na održavanju i popravcima.
• Korona obuhva a pražnjenja niske energije naj eš e u rasponu 50-200 A.Iako kod korone, od produkata razgradnje SF6, dominira SOF2, koncentracija SO2F2 je mnogo ve a nego kod razgradnje uslijed elektri nog luka. To je karakteristi no za koronu i pražnjenja niske energije. Kako temperatura pada (npr. od luka prema koroni) koncentracija SO2F2 raste. Od ostalih produkata razgradnje, SOF4 se pojavljuje u malim, a S2F10 u vrlo malim koncentracijama.
PRODUKTI RAZGRADNJE PLINA SF6
• Iskrenje se može pojaviti zbog raznih defekata u izolaciji kao i prilikom sklapanja rastavlja a. Produkti razgradnje koji pritom nastaju isti su kao i oni koji nastaju prilikom parcijalnih izbijanja i korone.
• Prilikom sklapanja teretnih sklopki i prekida a pojavljuje se elektri ni luk.Velike amplitude struja el. luka uzrokuju znatnu eroziju kontakata i izolacijskog materijala od strane luka. Glavni razlog razgradnje plina SF6 leži baš u reakciji ovih erodiranih materijala sa molekulama termi ki disociranog SF6 i ostalih plinova kao što je kisik, te vodena para. Najvažnije reakcije u tom procesu mogu se prikazati kroz sljede e tri formule:
Cu + SF6 CuF2 + SF4
W + 3 SF6 WF6 + 3 SF4
CF2 + SF6 CF4 + SF4
Primarni produkti razgradnje su kruti bakreni-florid CuF2 i plinovi SF4 i CF4. Ovi plinovi su kemijski vrlo aktivni i potrebno ih je odstraniti iz plina:
- adsorbcijom kroz filtere koji kemijskim reakcijama ujedno mijenjaju i kemijski sastav adsorbiranih tvari
- sekundarnim reakcijama u plinu, ponajprije hidrolizom- sekundarnim reakcijama na površini oklopa, uglavnom hidrolizom sa vlagom
što ju je upio oklop i reakcijama sa metalnim oksidima/hidroksidima i sa supstancama što sadrže silikon kao što su npr. kvarcni filteri u polimernim izolatorima.
Adsorbcija produkata razgradnje putem adsorbcijskih filtara u sklopnoj opremi glavni je na in njihova uklanjanja iz opreme. Ostala dva na ina, koji se prirodno odvijaju zbog prisustva vode u plinu i materijalima, relativno su zanemarivi u kvantitativnom smislu. Posljedica ugradnje adsorbcijskih filtera jest ta da se produkti razgradnje ne mogu akumulirati kroz duže vrijeme u sklopnoj opremi. Samo u rijetkim slu ajevima kratkotrajne velike aktivnosti sklapanja, kao što je npr. prekidanje struje kratkog spoja može do i do pove anja koncentracije u kratkom periodu koji je odre en brzinom, tj. vremenom upijanja adsorbcijskihfiltara koje iznosi nekoliko sati do nekoliko dana.
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
67
Glavni produkti razgradnje Uzrok razgradnje
Formula Agregatna stanja Koli ina
Toksi nost Reaktivnost sa vlagom iz atmosfere
Dodir s vru im površinama
SOF2 SO2F2
SO2
plin plin plin
niskaniskaniska
visoka niska
srednja
Srednja niska niska
Parcijalna izbijanja
SOF2 SF4
plin plin
niskaniska
visoka srednja
Srednja visoka
Strujni lukovi kod manjih snaga
SOF2 SOF4 SO2F2
plin plin plin
niskaniskaniska
visoka visoka niska
srednja srednja niska
Strujni lukovi kod ve ih snaga
SF4WF6 SOF2 CF4 HF
CuF2 WO3
plin plin plin plin plin
krutina krutina
srednja srednja srednja srednja niska
srednja srednja
srednja visoka visoka
neotrovan srednja
neotrovan neotrovan
visoka visoka srednja
nije reaktivan niska
nije reaktivan nije reaktivan
Unutrašnji lukovi HF SF4CF4
AlF3 x
FeF3 x
plin plin plin
krutina krutina
srednja visoka srednja visoka visoka
srednja srednja
neotrovan srednja
neotrovan
niska visoka
nije reaktivan srednja
nije reaktivan
PRODUKTI RAZGRADNJE PLINA SF6DJELOVANJE PRODUKATA RAZGRADNJE NA SKLOPNU OPREMU
Produkti razgradnje i ne isto e
Porijeklo Utje e na: Maksimalno dopustiva razina u sklopnoj opremi
Razina
ne isto a u plinu SF6 za ponovnu upotrebu
Prakti no odrediva razina ne isto a
Zrak CF4
rukovanje lukovi kod sklapanja
Sklapanje izolacijsku sposobnost
3% vol 3% vol 1% vol
800 ppmv kod 500kPa
200 ppmv kod 200kPa
25 ppmv Vlaga isparavanjem sa površina skl. opreme i iz polimera
Površinsku izolaciju uslijed kondenzacije teku ine 4000 ppmv kod
100 kPa 750 ppmv kod 200kPa
25 ppmv
SF4, WF6, SOF4, SOF2, SO2, HF, SO2F2
el. lukovi, parcijalna izbijanja, sekundarne reakcije
površinsku izolaciju, otrovnost
100 ppmv
2000 ppmv
50 ppmv ukupno
10 ppmv ukupno
CuF2, WO3, WO2F2, AlF3, WOF4
erozija kontakata, unutarnji el. lukovi
Otrovnost nije kriti no nema vrijednosti
Detekcija nije prakti na
Ugljena prašina
metalna prašina ( estice)
karbonizacija polimera
mehani ko trošenje
površinsku izolaciju
izolacijsku sposobnost (plina SF6)
Niska nema vrijednosti
Detekcija nije prakti na
Ulje pumpe i podmazivanje
površinsku izolaciju
Niska 10 mg/kg Detekcija nije prakti na
TOKSI NOST PLINOVITIH PRODUKATA RAZGRADNJE SF6
Podaci o toksi nosti (ppmv) Detekcija mirisom 2
Produkti razgradnje
Kemijska stabilnost u atmosferi
Stabilni krajnji
produkti TLV 1 LC 50 3 Prag (ppmv) Miris
S2F2 brza razgradnja S, HF, SO2 0,5 0,8 jak, oštar
SF2 brza razgradnja S, HF, SO2 5 jak, oštar
SF4 brza razgradnja HF, SF2 0,1 jak, oštar
SOF2 spora razgradnja HF, SO2 0,6..1 100 1,0-5 trula jaja
SOF4 brza razgradnja SO2F2, HF 0,5 kao HF
SO2F2 Stabilan SO2F2 5 2000-4000 Nema
SO2 Stabilan SO2 2 ca.100 0,3-1 Snažan
HF Stabilan HF 1,8-3 50-100 2-3 Oštar
WF6 brza razgradnja WO3, HF 0,1 50-100 kao HF
SiF4 brza razgradnja SiO2, HF 0,5 50-100 kao HF
CF4 Stabilan CF4 nije toksi an Nema
Napomena: 1) TLV = krajnja grani na vrijednost koncentracije neraspadnutog plina kod osmosatnog
izlaganja na dan. 2) Podaci o mirisu odnose se na samo na potcrtane plinove
3) Koncentracija koja ubija 50% populacije miševa
PROCEDURE ZA RUKOVANJE, SKLADIŠTENJE I TRANSPORT UPOTRIJEBLJENOG PLINA SF6
Nakon što se plin izvadi iz originalnih tvorni kih boca više se ne garantira njegova isto a i mora ga se smatrati upotrijebljenim plinom, te kao takav spada u jednu od tri kategorije:
1. Plin SF6 koji nije bio pod utjecajem elektri nog lukaTo je plin kojim se rukovalo na bilo koji na in, ali nije došao u kontakt s elektri nim lukom. Najzastupljenije ne isto e u ovakvom plinu su zrak i vlaga (uslijed rukovanja). U tu kategoriju spada i korišteni plin u kojem su prisutne male koli ine produkata razgradnje (reda veli ine 100 ppmv), nastale uslijed parcijalnih izbijanja u plinu.
2. Plin SF6 koji je došao u doticaj s elektri nim lukomTo je plin u kojem dolazi do prekidanja, odnosno gašenja elektri nog luka. Ovakav plin, pored zraka i vlage, može sadržavati i inertni plin CF4 nastao erozijom polimera od strane elektri nog luka, korozivne plinovite produkte u koncentracijama od nekoliko 100ppmv, koje nisu upili adsorpcijski filteri, i krute produkte razgradnje.
3. Plin SF6 pod jakim utjecajem elektri nog lukaTo je plin iz sklopne opreme u ijem je ku ištu došlo do lu nog kvara. U ovom slu aju o ekuje se velika koli ina krutih i plinovitih produkata razgradnje. Kod toga koncentracije plinovitih produkata razgradnje mogu dose i i nekoliko % volumena.
SF6 iz elektri neopreme
Spremnik
Analiza
Ponovnaupotreba plina
Da li jepoznato da
plin nijeone iš en
Da li postojisumnja na
unutarnji lu nikvar ili jakoone iš enje
Da li plinzadovoljava
zahtjeveIEC 60480
Spremnik
Da li jekoli ina zrakai H2O u plinu
u skladu sIEC 60480
Smije se ponovoupotrijebiti
Pro iš avanje Predfiltriranje
Da li seplin može
pro iš avatina terenu
Specijaliziranafirma za tretman plina ili
proizvo a opreme
Da li seplin SF6 može
pro istiti
Kona ni smještajPro iš avanje premaIEC60376 ili IEC60480
da
da
da da
da
ne
ne
ne
ne
ne
da
ne
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
68
METODE ZA ANALIZU PLINA SF6 NA TERENU
-Dijagnosti ka cijev za mineralno ulje
Ulje4.
-Dijagnosti ka cijev za vodu -Elektronski vlagomjer-Vlagomjer s ogledalom-Elektrokemijski senzor
Voda (vlaga)3.
-Ure aj za mjerenje gusto e (% SF6)-Prenosivi GC-TCD
Zrak i CF42.-Dijagnosti ka cijev za HFHFB
-Dijagnosti ka cijev za SO2+SOF2-Prenosivi plinski kromatograf s detektorom termi ke vodljivosti (GC-TCD)
Produkti razgradnje :SO2, SOF2, SO2F2
A1.
MetodeNe isto eVrsta analize
LABORATORIJSKE METODE ZA ANALIZU PLINA SF6
-Plinski kromatograf (GC- TCD)-Ionska kromatografija-Metoda absorbcije u infra crvenom podru ju
Produkti razgradnje:SO2, SOF2, SO2F2, SF4, HF
-Metoda absorbcije u infra crvenom podru ju-Plinski kromatograf sa ionizacijskim detektorom (GC-FID)
Ulje
-Plinski kromatograf (GC-TCD)-Metoda absorbcije u infra crvenom podru ju
CF4
Plinski kromatograf s detektorom termi ke vodljivosti (GC-TCD)
Zrak: kisik i dušik
Metode koje se smiju primijenitiNe isto e
ZBRINJAVANJE SKLOPNE OPREME IZOLIRANE PLINOM SF6 NAKON ISTEKA RADNOG VIJEKA
Recikliranje i/ili povrat materijala i komponenti poželjno je s ekonomskog i
ekološkog stanovišta. Ve i dijelovi sklopnih aparatura srednjeg i visokog
napona sadrže zna ajne koli ine materijala (npr. bakar, aluminij i drugi
metali te plin SF6) koji su bez sumnje atraktivni za ponovnu uporabu.
Sa stanovišta težinskih omjera materijala u sklopnoj aparaturi mogu se
pretpostaviti slijede i omjeri:
- metali (magnetski i nemagnetski): 75% do 90%,
- kruti izolacioni materijali: 10% do 25%,
- plin SF6: težinski zanemarivo.
Koli ina produkata razgradnje plina SF6 u sklopnoj opremi ovisi o
kumulativnoj energiji luka tijekom eksploatacije (broj sklapanja i veli ina
struje) i o kvaliteti održavanja, odnosno izmjeni filtera.
Prema dostupnoj literaturi, za korisnike sklopne opreme punjene plinom SF6 postoje tri mogu nosti tretmana nakon isteka radnog vijeka:
1. Kompletan tretman od strane proizvo a a opreme ili specijalizirane firme,
2. Va enje i zbrinjavanje plina SF6 od strane korisnika opreme a dotrajale opreme od strane proizvo a aopreme ili specijalizirane firme,
3. Kompletno zbrinjavanje plina i opreme od strane korisnika opreme.
U Hrvatskoj ne postoji specijalizirana firma za obavljanje ovih radova, pa se predlaže da se zbrinjavanje dotrajale opreme srednjeg i visokog napona, ugra ene u elektroenergetskom sustavu HEP-a, povjeri proizvo a ima opreme iz slijede ih razloga:
• Proizvo a i sklopnih aparata posjeduju opremu za evakuaciju plina SF6 u tvornici i na terenu,
• Djelomi no su opremljeni s ure ajima za uzimanje uzoraka i analizu kvalitete plina na terenu,
• Djelomi no su educirani za obavljanje takvih radova.
O EKIVANI STUPANJ RAZGRADNJE PLINA SF6
PRIMJENA STUPANJ RAZGRADNJE PLINA SF6
GIS sabirnice Kabelski odjeljak
GIS zemljospojnik GIS rastavlja
Srednjenaponski prekida (el. luk u vakuumskoj komori) Distribucijska sklopna aparatura (RMU s rastavnim sklopkama)
NIZAK:Od nula do nekoliko promila
Nevidljivi talozi prašine
Srednjenaponski i visokonaponski prekida(gašenje el. luka u plinu SF6)
SREDNJI:Više od nekoliko postotaka
Fini talozi prašine
Svako ku ište u kojem se javlja nekontrolirano gorenje el. luka
VISOK:Može prije i 5 %
Srednji do ve i talozi prašine
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
69
VRSTE OTOPINA ZA NEUTRALIZACIJU OPASNIH PRODUKATA RAZGRADNJE PLINA SF6
I PREPORU ENO TRAJANJE PROCESA (IEC 601634)
Aktivni materijal Formula Koncentracija (kg/100 litara)
Trajanje tretmana T1 (h)
Trajanje tretmana T2 (h)
Vapno Ca(OH)2 Zasi ena otopina - 24 Soda za pranje Na2CO3 1,1
3101)
10-141)
3
-Pranje
-1-
24-
0,25 48-
Sodium bikarbonate
NaHCO3 12) - -
Napomene: 1) Kod rada s otopinom tako visoke koncentracije posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti
osoblja (treba sprije iti dodir otopine s kožom, o ima, itd.). 2) Otopina preporu ena za pranje ljudske kože nakon završetka tretmana
POSTUPAK S KU IŠTEM SKLOPNE APARATURE NAKON ISTEKA RADNOG VIJEKA
NIZAK STUPANJ RAZGRADNJENe zahtijeva se nikakav specijalni postupak (osim pranja vodom). Neobnovljivi dijelovi opreme se obi no uklanjaju i odlažu poštuju i lokalne propise za zbrinjavanje tehnološkog otpada.
SREDNJI STUPANJ RAZGRADNJEKu ište treba, tamo gdje je to izvodivo, napuniti neutraliziraju om otopinom koja mora ostati unutar ku išta kroz odre eno vrijeme T1 prema Tab.13. Nakon toga ku ište treba isprati istom vodom.Ako ovaj postupak nije mogu e provesti, provodi se alternativni postupak koji se sastoji od ispiranja svih unutrašnjih površina neutraliziraju om otopinom a iza toga i ispiranja istom vodomPrema dokumentu IEC61643 specificirane su tri razli ite vrste otopina za neutralizaciju produkata razgradnje i pripadne koli ine u kg na 100 l vode (Tab.13).Kod izbora otopine za neutralizaciju treba voditi ra una o slijede em:- otopina ne bi trebala biti prekomjerno korozivna i agresivna (kad se tretman vrši
rukama treba koristiti zaštitne rukavice);- otopina bi trebala biti dovoljno lužnata da efikasno neutralizira kisele produkte
razgradnje;- na kraju tretiranja opreme otopina ne bi smjela biti prekomjerno lužnata, kako bi se
omogu ilo njeno zbrinjavanje ( i eventualno ispuštanje) u skladu s lokalnim propisima.
POSTUPAK S KU IŠTEM SKLOPNE APARATURE NAKON ISTEKA RADNOG VIJEKA
VISOK STUPANJ RAZGRADNJEKu ište treba, tamo gdje je to izvodivo, napuniti neutraliziraju om otopinom koja mora ostati unutar ku išta vrijeme T2. Nakon toga potrebno je izvaditi otopinu iz ku išta i isprati istom vodom.
Ako ovaj postupak nije mogu e provesti, provodi se alternativni postupak koji se sastoji u ispiranju svih unutrašnjih površina neutraliziraju om otopinom a potom ispiranjem istom vodom.
U slu aju velikih ku išta provodi se alternativni postupak koji se sastoji u uklanjanjutaloga prašine pomo u usisava a, te temeljitog ispiranja unutrašnjih površina neutraliziraju om otopinom i na kraju ispiranja istom vodom.
Materijali za trajnu adsorpciju štetnih produkata razgradnje tijekom pogona i vre icesa usisava a trebaju biti spremljeni u posebno ozna en i zabrtvljen kontejner prije neutralizacije i kona nog zbrinjavanja.
POSTUPAK ZBRINJAVANJA FILTERA ZA ADSORPCIJU ŠTETNIH PRODUKATA RAZGRADNJE I PRAŠKASTIH PRODUKATA
RAZGRADNJE
Neutralizaciju treba provesti otopinom. Preporu a se da kruti produkti ostanu uronjeni u otopini barem vrijeme T2.
Neutralizaciju treba provesti u dobro ventiliranoj prostoriji posebno namijenjenoj za ovu svrhu ili na otvorenom. Potrebno je voditi ra una da prilikom unošenja vre ica s praškastim produktima razgradnje ne do e do osloba anja prašine u atmosferu. Koli ina otopine u spremniku treba biti takva da sigurno prekriva krute produkte položene u spremnik (preporu ase da visina nivoa otopine u spremniku bude cca. 1,5 visine tretiranih krutih produkata). Osoblje koje obavlja ove poslove treba biti zašti enoodgovaraju om zaštitnom odje om prema to ci 5.2 (plinska maska, rukavice, zaštitno odijelo).
Kruti produkti nakon neutralizacije predstavljaju inertni tehnološki otpad koji se bez opasnosti može zbrinuti prema lokalnim propisima.
POSTUPAK ZBRINJAVANJA DIJELOVA IZVA ENIH IZ KU IŠTA SKLOPNIH APARATURA IZOLIRANIH PLINOM SF6
Prije va enja dijelova iz ku išta aparature (npr. sklopni aparati, sabirnice, vodi i od bakra ili aluminija) potrebno je procijeniti o ekivani stupanj razgradnje plina SF6 (nizak, srednji, visoki).
Dijelove koji su izva eni iz ku išta u kojem se o ekuje srednji stupanj razgradnje treba uroniti u otopinu unutar spremnika. Postupak neutralizacije treba trajati barem vrijeme T1 (ovisi o vrsti otopine).
U slu aju kad su dijelovi izva eni iz ku išta gdje se o ekuje da je tijekom eksploatacijskog perioda došlo do visokog stupnja razgradnje plina SF6, postupak neutralizacije u otopini treba trajati T2 prema. Alternativno, dijelovi smiju biti temeljito oprani neutraliziraju om otopinom a zatim isprani istom vodom.
Kod zbrinjavanja dijelova (komponenti) iz ku išta sklopnih aparatura kod kojih se o ekuje srednji i visok stupanj razgradnje plina SF6, osoblje kojeobavlja ove poslove mora koristiti odgovaraju u zaštitnu odje u (plinska maska, rukavice, zaštitno odijelo).
POSTUPAK S ALATOM I ZAŠTITNOM ODJE OM
Prema IEC 61634 alat, odje u i obu u koja se koristi za ovu svrhu ne bi trebalo koristiti za druge poslove.
Poslije svakog korištenja zaštitnu odje u i obu u treba uroniti u neutraliziraju u otopinu. Za pojedinu vrstu otopine preporu eno je vrijeme kroz koje zaštitna oprema treba biti uronjena u otopinu (T1).
Nakon svake upotrebe alat treba oprati u neutraliziraju oj otopini, a potom u istoj vodi.
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
70
POSTUPAK S OTOPINOM NAKON NEUTRALIZACIJE
Nakon završenog tretmana otopinu za neutralizaciju opasnih produkata razgradnje, kao i vodu nakon ispiranja, treba zbrinuti u skladu s lokalnim propisima (npr. otopina se smije smatrati neškodljivom i tretirati kao obi antehnološki otpad ako otopina ili mješavina otopine i vode ima pH faktor ve iod 7 a manji od 10). U navedenom primjeru ovakva mješavina se smije izliti u kanal za sanitarne ili oborinske vode.
Ukoliko je pH vrijednost mješavine ispod 7, to zna i da je ista još uvijek kisela a samim time i škodljiva. U tom slu aju potrebno je dodati natrij-karbonata i kalcij-oksida kako bi se pH vrijednost mješavine podigla do gore navedenih grani nih vrijednosti.
VA ENJE PLINA SF6 OD STRANE KORISNIKA OPREME, TRETMAN OPREME OD STRANE PROIZVO A A OPREME ILI
SPECIJALIZIRANE FIRME
Korisnik može ukloniti plin SF6 iz ve ih sklopnih jedinica odnosno iz opreme koja ima prevelik tlak da bi se mogla sigurno transportirati. Ostatak opreme može se dati specijaliziranoj firmi na recikliranje odnosno zbrinjavanje.
Korisnik mora jedino izmjeriti koncentraciju otrovnih i korozivnih komponenti u upotrijebljenom plinu SF6 kako bi se mogao primijeniti pravilan tretman ( iš enje, spremanje/skladištenje, prijevoz, ponovna uporaba).
PRIMJERI PROCEDURA ZA ZBRINJAVANJE SKLOPNE OPREME I PLINA SF6 PO ZAVRŠETKU ŽIVOTNOG VIJEKA
SKLOPNE APARATURE SREDNJEG NAPONA TIPA RMU KOD KOJIH SE GAŠENJE LUKA ODVIJA U VAKUUMSKIM KOMORAMA
1.) Stupanj razgradnje plina SF6: koli ine razgra enog plina su zanemarive.
2.) Postupak zbrinjavanja plina SF6:Kompletnu aparaturu transportirati kod proizvo a a opreme.
a) Aparaturu smjestiti u komoru za evakuaciju plina.b) Evakuirati zrak iz priklju nih cijevi i spremnika u koji e se evakuirati plin
SF6 iz aparature.c) Evakuirati plin SF6 iz aparature u spremnik uz istovremenu evakuaciju
zraka iz komore u kojoj je smještena sklopna aparatura. Proizvo aposjeduje opremu za vakumiranje i komoru koja omogu uje pražnjenje plina do tlaka 1x10-3 bar.
d) Izvršiti kontrolu kvalitete plina SF6 :- izvla enje plina u ispitni cilindar,- ispitati da li je udio nereaktivnih plinova (npr. zrak) ve i od 3%,- ispitati da li je udio vlage ve i od 750 ppmv (95 mg/kg).
e) iš enje plina treba provesti filterom za vlagu, i filterom za krute estice samo u slu aju da su izmjerene koli ine ve e od koli ina
navedenih prema to ki e).
U slu aju da je koli ina zraka ve a od 3%, plin se može ocijeniti kao nepodoban za daljnju upotrebu. Ovakav plin može postati upotrebljiv samo nakon posebnih postupaka pro iš avanja u postrojenjima za reciklažu plina. Kako ove ne isto e (npr. zrak) nisu toksi ne, ovakav plin se može transportirati pod istim uvjetima kao i neupotrijebljeni plin SF6.
f) Pro iš eni plin ili plin koji nije trebalo pro iš avati treba skladištiti u plinske boce kao i novi neupotrebljeni plin.
3.) Zbrinjavanje ku išta i opreme sklopne aparature3.1) Ku ište aparature
– Otvoriti poklopac za montažu opreme na stražnjem dijelu ku išta.
– Unutrašnju stranu ku išta isprati istom vodom (bez sredstva za neutralizaciju).
– Nakon ispiranja i demontaže opreme, ku ište se smije tretirati kao bezopasna sekundarna sirovina.
3.2) Oprema i dijelovi unutar ku išta
Demontirati i sortirati opremu i materijale. Dijelovi od metala ( elik, bakar i sl.) mogu biti zbrinuti kao sekundarne sirovine. Izolatori, vakuumskekomore, brtve i ostali dijelovi od plasti nih materijala smiju se zbrinuti kao normalni tehnološki otpad.
3.3) Zaštitna oprema i alati za siguran rad
Nije potrebna nikakva dodatna zaštitna oprema (koristiti istu zaštitnu opremu koja se primjenjuje i u procesu rukovanja s neupotrebljenimplinom SF6 pod tlakom i tijekom punjenja plinom novih sklopnih aparatura).Nije potrebno dodatno iš enje alata i zaštitne opreme nakon završetka zbrinjavanja opreme.
3.4) Zbrinjavanje teku ine za iš enje
Voda se nakon pranja smije ispustiti u kanalizaciju i bez prethodnih ispitivanja i obrade.
PRIMJERI PROCEDURA ZA ZBRINJAVANJE SKLOPNE OPREME I PLINA SF6 PO ZAVRŠETKU ŽIVOTNOG VIJEKA
VISOKONAPONSKI SF6 PREKIDA I
1.) Stupanj razgradnje plina SF6 :
Koli ina razgra enog plina može biti (ovisno o veli ini i broju sklapanja struje kratkog spoja) srednja do visoka.
2.) Postupak zbrinjavanja plina SF6:
a) Izvaditi uzorak plina SF6 i ispitati ga.
b) Evakuirati plin SF6 iz prekida a u spremnik.
c) Transportirati spremnik sa izva enim plinom SF6 proizvo a uprekida a, ili proizvo a u plina ili ga prethodno evakuirati u plinske boce.
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
71
d) iš enje plina obavlja se kod proizvo a a prekida a ili kod proizvo a a plina.
- iš enje treba provesti filterom za vlagu i plinove te filterom za krute estice. U slu aju visokog stupnja razgradnje (kod ve egbroja sklapanja struje kratkog spoja) pored navedenih filtera treba primijeniti i predfilter.
- Nakon pro iš avanja potrebno je provjeriti kvalitetu plina iz spremnika pro ista a .
- U slu aju da je koli ina zraka ve a od 3%, plin se može ocijeniti kao nepodoban za daljnju upotrebu. Ovakav plin može postati upotrebljiv samo nakon posebnih postupaka pro iš avanja u postrojenjima za reciklažu plina. Kako ove ne isto e (npr. zrak) nisu toksi ne, ovakav plin se može transportirati pod istim uvjetima kao i neupotrijebljeni plin SF6.
- Pro iš eni plin treba skladištiti u plinske boce kao i novi neupotrebljeni plin.
3.) Zbrinjavanje prekidnih komora, potpornih izolatora i opreme prekida a
a) Rastaviti prekida na transportne jedinice (potporni izolatori, izolator prekidne komore).
b) Praškaste produkte razgradnje neposredno nakon otvaranja odstraniti. Prašinu usisati usisava em i obrisati krpom. Prašinu ne uzvitlavati. I prašinu i krpu baciti u posebnu posudu za otpatke koju treba hermeti ki zatvoriti. Kod iš enja nositi rukavice i masku za dišne puteve!
c) Hermeti ki zatvoriti svaku transportnu jedinicu i transportirati kod proizvo a a opreme.
3.1) Zbrinjavanje prekidne komore
a) Otvoriti poklopac za montažu prekidne komore na izolatoru komore.
b) Prekidnu komoru napuniti neutraliziraju om otopinom koja mora ostati unutar komore odre eno vrijeme.
c) Unutrašnju stranu prekidne komore isprati istom vodom.
d) Nakon ispiranja i demontaže, komora se smije tretirati kao bezopasan tehnološki otpad.
3.2) Zbrinjavanje potpornih izolatora
a) Otvoriti poklopac za montažu na potpornom izolatoru
b) Unutrašnju stranu potpornog izolatora isprati istom vodom (bez sredstva za neutralizaciju).
c) Nakon ispiranja izolator se smije tretirati kao bezopasntehnološki otpad.
Napomena: Ukoliko je u potpornom izolatoru gorio el. luk (unutrašnji kvar) izolator napuniti neutraliziraju om otopinom koja mora ostati unutar izolatora odre eno vrijeme. Nakon toga postupiti isto kao i u to kama b) i c).
3.3) Ostala oprema i dijelovi
Ostale dijelove koji nisu bili izloženi dodiru s razgra enim plinom srednjeg i visokog stupnja isprati istom vodom, demontirati i sortirati opremu i materijale. Dijelovi od metala ( elik, bakar i sl.) mogu biti zbrinuti kao sekundarne sirovine.
4.) Zbrinjavanje filtera za adsorpciju produkata razgradnje i praškastih produkata razgradnje
– Neutralizaciju provesti uranjanjem u otopinu za neutralizaciju. Zbog visoke koncentracije toksi nih tvari preporu a se da trajanje uranjanja u otopini bude barem T2. Postupak neutralizacije treba provesti na otvorenom ili u dobro ventiliranoj prostoriji.
– Koli ina otopine u spremniku treba biti cca 1,5 visine tretiranih produkata.
– Osoblje treba biti zašti eno opremom i to barem plinskom maskom s filterom u patroni, zaštitnim odijelom, zaštitnom obu om i rukavicama.
5.) Zbrinjavanje zaštitne opreme i alata
– Alat i zaštitna oprema koja se upotrebljava tijekom zbrinjavanja dijelova aparata kod kojih je stupanj razgradnje plina nizak nije potrebno uranjati u otopinu za neutralizaciju.
– Zaštitnu opremu koja se upotrebljava na terenu kod otvaranja i iš enja izolatora prekidne komore prekida a od preškastih
produkata razgradnje (prije pakiranja i transporta u tvornicu) treba spremiti u posebnu posudu (kontejner), te po povratku u tvornicuuroniti u neutraliziraju u otopinu. Nakon upotrebe alat treba oprati u neutraliziraju oj otopini, a potom u istoj vodi.
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
72
6.) Zbrinjavanje otopine za neutralizaciju i teku ine za iš enje
– Nakon pranja dijelova koji su bili u dodiru sa slabo razgra enimplinom SF6 voda se smije ispustiti u kanalizaciju i bez prethodnih ispitivanja i obrade.
– S neutraliziraju om otopinom postupiti u skladu s lokalnim propisima (npr.: teku ina se smije smatrati neškodljivom i tretirati kao obi an tehnološki otpad ako otopina ili mješavina otopine i vode ima pH faktor ve i od 7 a manji od 10).
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
73BILJEŠKE
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
74 BILJEŠKE
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
75BILJEŠKE
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
76 BILJEŠKE
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
77BILJEŠKE
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
IV. t
eaj
78 BILJEŠKE
Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
velja
a 20
08
79BILJEŠKE
Za Vas profesionalno osmišljavamo vizualni identite u komunikaciji s tržištem preko medija
Naru ite od nas:
• reklamu - novinsku, radijsku ili televizijsku• estitke, kalendare i ostale potrepštine a impresioniranje suradnika
Mi emo Vam osmisliti i organizirati:
• Sadržaj za emisiju - bit emo Vam kreativni producenti
• Konferenciju ili promociju - sa aktivnim programom i dobrom pri om
• Filmski, knjižni i animirani festival sa PR-om, to radimo i za izložbe
Izdajemo:
• Samo knjige, brošure i asopise - nikad prijatelje i partnere
• Radimo prijelome i pripreme, ali ne za bolnice
www.astudio.hr