elementi i kriteriji praĆenja i ocjenjivanja uČenika

ELEMENTI I KRITERIJI PRAĆENJA I OCJENJIVANJA UČENIKA

OŠ DON MIHOVILA PAVLINOVIĆA, METKOVIĆ 1

OSNOVNA ŠKOLA DON MIHOVILA PAVLINOVIĆA, METKOVIĆ

RAZREDNA NASTAVA NAČINI, POSTUPCI I ELEMENTI VREDNOVANJA ZA POJEDINE PREDMETE

(kriteriji ocjenjivanja)

Učiteljice i učitelji razredne nastave



HRVATSKI JEZIK

KNJIŽEVNOST

ODLIČAN (5)

- Prepoznaje i imenuje vrstu književnog djela;

- konkretno i jasno prosuđuje, prima,

raščlanjuje i interpretira književni tekst;

- usvaja nove knjiženo-teorijske pojmove i

prepoznaje ih u tekstu;

- kritički se odnosi prema pročitanom tekstu;

- čita više od zadanog.

VRLO DOBAR (4)

- sudjeluje u interpretaciji književnih tekstova;

- konkretno i jasno analizira književne tekstove

primjenjujući stečena znanja iz književno-teorijskog

nazivlja;

- ima razvijen kritički stav.

DOBAR (3)

- znanje sposobnosti i interesi su na prosječnoj razini;

- razumije pročitani tekst i povremeno sudjeluje u

interpretaciji;

- uz malu pomoć učitelja može primijeniti stečena znanja

iz književno-teorijskog nazivlja;

- čita samo zadano.

DOVOLJAN (2)

- znanje iz književnosti je na početnoj razini;

- prepoznaje neke književno-teorijske pojmove i primjenjuje

ih uz pomoć učitelja;

- površno interpretira tekst uz učiteljevu pomoć;

- u analizi književnih djela samo povremeno sudjeluje;

- potrebna je stalna učiteljeva pomoć.

NEDOVOLJAN (1)

- ne može usvojiti književno-teorijsko nazivlje, niti uz pomoć

učitelja analizirati književni tekst.



ČITANJE

ODLIČAN (5)

- čitateljski interes vrlo razvijen;

- iznad prosjeka u brzini i razumijevanju pročitanog;

- čita brzo i točno i interpretativno.

VRLO DOBAR (4)

- interes za čitanje je razvijen;

- čita primjerenom brzinom i poštuje interpunkcijske

znakove;

- prima i izgovara sve glasove, naglaske, intonacijska

sredstva;

- razumije pročitano.

DOBAR (3)

- čita primjerenom brzinom uz manje greške;

- pročitano djelomično razumije;

- prima i izgovara sve glasove ali je potrebno vježbati

intonacijska sredstva;

- djelomično razvijen interes za čitanje.

DOVOLJAN (2)

- čita polako i s pogreškama;

- brzina i razumijevanje pročitanog ispod prosjeka;

- prima sve glasove, ali treba dodatno vježbati naglasak i

intonacijska sredstva;

- ne pokazuje interes za čitanje.

NEDOVOLJAN (1)

- čita slovkajući, teško uspijeva povezati slovo u riječ;

- ne razumije pročitano;

- interes za čitanje ne javlja se ni na poticaj učitelja.



IZRAŽAVANJE I STVARANJE

PISMENO

ODLIČAN (5)

- sadržajno se, točno i izrazito lijepo pismeno izražava primjenjujući

ispravno pravopisne i gramatičke norme predviđene uzrastom;

- uspješno piše po diktatu, odgovara na pitanja cjelovitom rečenicom

jasno i točno;

- pisani radovi ističu se kreativnošću;

- piše uredno čitljivim rukopisom.

VRLO DOBAR (4)

- sadržajno se i točno pismeno izražava, primjenjujući pravopisne i

gramatičke norme predviđene uzrastom;

- uglavnom uspješno piše po diktatu;

- rukopis uredan i čitljiv.

DOBAR (3)

- obraća pozornost na sadržaj, ali su česte gramatičke i pravopisne

pogreške;

- rukopis nedovoljno čitak i neuredan.

DOVOLJAN (2)

- slabije se pismeno izražava, ponavlja se i služi neodgovarajućim

izrazima s čestim pravopisnim i gramatičkom pogreškama;

- rukopis je slabije čitljiv i neuredan;

- stil je često nejasan.

NEDOVOLJAN (1)

- pismeni izraz skroman i neprimjeren dobi;

- ni uz učiteljevu pomoć ne uspijeva primijeniti pravopisne i gramatičke

norme;

- rukopis teško čitljiv i neuredan;

- loša motorika otežava pisanje.

USMENO

ODLIČAN (5)

- usmeno izražavanje logično, jezgrovito, emocionalno izražajno i

slikovito;

- izuzetno bogat rječnik;

- visok stupanj informiranosti i kritičnosti;

- lako komunicira i spretno oblikuje govorne poruke.

VRLO DOBAR (4)

- usmeno izražavanje logično i jezgrovito;

- komunicira i dobro povezuje riječi, sliku i pokrete;

- rječnik je prosječan ali aktivan.

DOBAR (3)

- usmeni izraz nije uvijek jezgrovit i izražajan;

- rječnik je prosječan i pasivan;

- koristi lokalne neknjiževne izraze.

DOVOLJAN (2)

- usmeno se teže izražava;

- često koristi lokalizme;

- siromašan i pasivan rječnik

NEDOVOLJAN (1)



- teško se usmeno izražava;

- ni uz učiteljevu pomoć ne može postići poželjan stupanj komuniciranja.

JEZIK

ODLIČAN (5)

- programske sadržaje usvojio u cijelosti na najvišoj razini;

- jezične sadržaje svakodnevno, prikladno i ispravno

primjenjuje u usmenoj i pisanoj komunikaciji;

- izrazito aktivan na satu

- služi se dodatnim izvorima znanja (rječnik, pravopis,

internet…)

VRLO DOBAR (4)

- lako usvaja jezične sadržaje i primjenjuje ih u usmenom i

pismenom izražavanju;

- sposobnosti jezikoslovnog mišljenja razvijene na

očekivanoj razini;

- uz malu pomoć izvodi pravila i zaključke;

- aktivan na satu.

DOBAR (3)

- većim dijelom usvaja jezične sadržaje, a primjenjuje ih s

manjim pogreškama u usmenom i pisanom izrazu;

- traži potporu učitelja;

- aktivnost na satu povremena;

- sposobnosti jezikoslovnog mišljenja razvijene na

prosječnoj razini;

DOVOLJAN (2)

- djelomično usvaja jezične sadržaje koje, kroz dopunski

rad, treba višekratno ponavljati;

- potrebna je stalna učiteljeva pomoć;

- nesamostalan u radu;

- sposobnosti jezikoslovnog mišljenja razvijene na početnoj

razini.

NEDOVOLJAN (1)

- jezični sadržaji nisu usvojeni;

- ni uz učiteljevu pomoć ne prepoznaje jezičnu pojavu;

- sposobnosti jezikoslovnog mišljenja nisu razvijene;

- nezainteresiran i pasivan na satu.



LEKTIRA

ODLIČAN (5)

- pokazuje izuzetan interes za čitanje lektire;

- ispravno, prema zadanim kriterijima, redovito i kvalitetno piše

lektiru, često i više od propisanoga;

- dnevnik čitanja jezično, stilski i sadržajno točan;

- ima bogat rječnik.

VRLO DOBAR (4)

- redovito čita propisanu lektiru;

- dnevnik čitanja vodi stilski i sadržajno točno, ali s manjim

jezičnim greškama.

DOBAR (3)

- redovito čita lektiru;

- dnevnik čitanja sadržajno i stilski nepotpun;

- griješi u primjeni pravopisnih sadržaja;

- ne poštuje uvijek zadane kriterije u vođenju zabilježaka.

DOVOLJAN (2)

- ne čita redovito lektiru;

- ne pokazuje interes za čitanje;

- dnevnik čitanja površan, stilski i sadržajno nedorečen s mnogo

pravopisnih i gramatičkih pogrešaka;

- teže interpretira pročitano djelo;

- uz pomoć učitelja rješava zadatke vezane za lektirno djelo.

NEDOVOLJAN (1)

- ne čita propisanu lektiru;

- nikad se ne uključuje u interpretaciju lektirnih djela;

- ne vodi dnevnik čitanja.

MEDIJSKA KULTURA

ODLIČAN (5)

- ima vrlo razvijene sposobnosti za komunikaciju s medijima;

- interes i znanja o medijskoj kulturi su na najvišoj razini;

- aktivno sudjeluje u raščlambi gledanog filma, TV-emisije i

kazališne predstave.

VRLO DOBAR (4)

- znanja o medijskoj kulturi usvojena na očekivanoj razini;

- aktivno sudjeluje u raščlambi gledanog filma, TV-emisije i

kazališne predstave;

- posebno aktivan prema određenom mediju.

DOBAR (3)

- na poticaj se uključuje u raspravu i komentare o filmu,

kazališnom djelu….

- Znanje i poznavanje medija na nivou reprodukcije.

DOVOLJAN (2)

- interes i odnos prema području medijske kulture je povremen i

slabije izražen (nivo prisjećanja i prepoznavanja)



- sposobnosti za komunikaciju samo su djelomično razvijene.

NEDOVOLJAN (1)

- znanje i poznavanje medija je manjkavo i površno;

- pojmove obrazlaže bez razumijevanja;

- ne pokazuje interes, a niti uz učiteljevu pomoć ne može uspješno

interpretirati TV-emisiju, film ili kazališnu predstavu;

- sposobnosti za komunikaciju nisu razvijene.

DOMAĆI URADAK

ODLIČAN (5)

- domaće uratke piše redovito, samostalno i uvijek točno i na

vrijeme;

- često uradi više od zadanog;

VRLO DOBAR (4)

- domaće uratke piše redovito, uredno i uglavnom točno i na

vrijeme;

DOBAR (3)

- domaće uratke piše redovito, površno i ne uvijek točno;

DOVOLJAN (2)

- domaće uratke piše površno i netočno;

- često zaboravlja napisati domaću zadaću;

NEDOVOLJAN (1)

- ponekad napiše domaću zadaću koja je površna, nedovršena

i netočna i neuredna.

ZALAGANJE

ODLIČAN (5)

- izuzetno pažljiv i marljiv;

- zainteresiran i aktivan u svim oblicima rada;

- redovito nosi knjige i sav potreban pribor za rad;

VRLO DOBAR (4)

- aktivan u radu;

- gotovo uvijek pozorno sluša i aktivno sudjeluje u razrednim

diskusijama;

- voli surađivati;

DOBAR (3)

- sporiji u radu ali uporan;

- povremeno očekuje pomoć učitelja i izvršavanju zadataka;

- sudjeluje u razrednim aktivnostima;

DOVOLJAN (2)

- neredovit u radu;

- traži pomoć učitelja u radu ili se oslanja na pomoć učenika;

- često zaboravlja knjige i potreban pribor za rad;

NEDOVOLJAN (1)

- rijetko kada je motiviran za rad;



- teško se koncentrira;

- traži stalan poticaj i pomoć;

- potrebna učestala kontrola i podrška;

- pasivan je i nezainteresiran.

PISANE PROVJERE

– vrednuju se prema dogovorenim kriterijima

- kriteriji se mogu prilagoditi specifičnostima pojedinog

razreda

BROJ BODOVA U % OCJENA

0 – 49 % nedovoljan (1)

50 – 62 % dovoljan (2)

63 – 79 % dobar (3)

80 – 91 % vrlo dobar (4)

92 – 100 % odličan (5)

- inicijalni test na početku školske godine ne ulazi u ukupan

broj pisanih provjera, upisuje se u rubriku bilježaka;

- kontinuirano se prati pisanje domaćih uradaka te se

vrednuju jednom mjesečno;

- vrednovanje učenika s teškoćama prilagođava se teškoći i

osobnosti učenika;

- sve pisane provjere učenik je dužan čitko pisati pisanim

slovima;

- učenikov uspjeh pisane provjere vrednuje se prema

dogovorenim kriterijima.

PRIJEPIS

BROJ POGREŠAKA OCJENA

Bez pogreške odličan (5)

1 pogreška vrlo dobar (4)

2 pogreške dobar (3)

3 pogreške dovoljan (2)

4 i više pogrešaka nedovoljan (1)

- pri vrednovanju i ocjenjivanju u obzir se uzimaju samo

gramatičko-pravopisne greške;



- ista pogreška koja se ponavlja do tri puta tijekom diktata

vrednuje se kao jedna;

- ovo vrijedi za prvi, drugi, treći i četvrti razred.

OCJENJIVANJE SASTAVKA

Sastavak se neće ocijeniti ako je napisan velikim tiskanim slovima, ako je potpuno nečitak, ako nije ostvarena tema ili zadani oblik jezičnog

izražavanja.

Opis obrasca za ocjenjivanje učenikova sastavka: OPISIVANJE

OPISNICI Broj bodova

1. SASTAVLJANJE

KOMPOZICIJA SASTAVKA

2 Zastupljeni su svi temeljni dijelovi kompozicije (uvodni dio, središnji dio i

zaključni dio). Postignuta je cjelovitost teksta. Sastavak ima naslov.

1 Nedostaje jedan od temeljnih dijelova kompozicije (npr. Nema uvoda ili

nema zaključka). Sastavak nema naslova

0 Nema kompozicije. Izlaganje je nesređeno. Tekst je necjelovit.

REČENIČNA POVEZANOST

2 Sve su rečenice smislene i međusobno povezane.

1 Sve su rečenice smislene i uglavnom povezane.

0 Rečenice pretežito ili uopće nisu smislene odnosno pretežito ili uopće nisu

međusobno povezane.

2 Sastavak je u cijelosti originala. Tema je sadržajno originalno razrađena.



ORIGINALNOST (odnos

prema predmetu opisa)

1 Originalnost je postignuta djelomično (na razini dijela sastavka ili u izboru i

razradi tek nekoliko ili samo jednog motiva)

0 Sastavak je neoriginalan.

2. JEZIK

BOGATSTVO RJEČNIKA I

STILA

2 Rječnik je bogat. Misao je stiski jasno uobličena. Zapaža se punoća izraza,

skladno izražavanje.

1 Rječnik je djelomično razvijen. Zapaža se površnost u izražavanju. Sastavak

je stilski nedostatno sređen, tematsko-motivski nedostatno razrađen.

0 Rječnik je siromašan. Pisanje je stilski nesređeno. Zapaža se nefunkcionalna

uporaba riječi i izraza.

SLOVNIČKA TOČNOST

2 Utvrđuje se potpuna morfonološka i sintaktička točnost.*

1 Utvrđuje se pretežita morfonološka i sintaktička točnost.*

0 Utvrđuje se pretežita ili potpuna morfonološka i sintaktička netočnost.*

PRAVOPISNA TOČNOST

2 Utvrđuje se potpuna pravopisna točnost.

1 Utvrđuje se pretežita pravopisna točnost.



0 Utvrđuje se pretežita ili potpuna pravopisna netočnost.

* tu se ubrajaju i lokalizmi

** tolerira se 3-5 pogrešaka za 1 bod

3. IZGLED SASTAVKA

RAZVIDNOST STRUKTURE

TEKSTA

2 Razvidni kompozicijski dijelovi sastavka u skladu su s kompozicijom.

1 Razvidni kompozicijski dijelovi sastavka nisu u skladu s kompozicijom.

0 Nisu razvidni kompozicijski dijelovi sastavka.

UREDNOST SASTAVKA

1 Sastavak je uredan.

0 Sastavak nije uredan.

SLOVOPISNA ČITKOST

1 Slovopis je čitak.

0 Slovopis nije čitak.



OCJENJIVANJE UČENIKOVA SASTAVKA – OPISNICI (vrjednovanje sastavaka učenika 4. razreda osnovne škole)

OBLIK JEZIČNOGA IZRAŽAVANJA : OPISIVANJE

1. SASTAVLJANJE

KOMPOZICIJA SASTAVKA 2 1 0

REČENIČNA POVEZANOST 2 1 0

ORIGINALNOST 2 1 0

2. JEZIK

BOGATSTVO RJEČNIKA I STILA 2 1 0

SLOVNIČKA TOČNOST 2 1 0

PRAVOPISNA TOČNOST 2 1 0

3. IZGLED SASTAVKA

RAZVIDNOST STRUKTURE TEKSTA 2 1 0

UREDNOST SASTAVKA 1 0

SLOVOPISNA ČITKOST 1 0

UKUPNO BODOVA 16 BODOVA



DIKTAT (dr. sc. Dragutin Rosandić – Od slova do teksta i metateksta)

Broj riječi Razred

18 - 20 1.

40 - 45 2.

60 - 65 3.

80 - 85 4.

1. i 2. razred

3.razred

Ocjena Pogreška

Odličan (5) bez pogreške

Vrlo dobar (4) 1-2 pogreške

Dobar (3) 3-5 pogrešaka

Dovoljan (2) 6-8 pogrešaka

Nedovoljan (1) više od 8

pogrešaka

Ocjena Pogreška



Dobar (3) 5 pogrešaka

Dovoljan (2) do 10 pogrešaka


pogrešaka



4. razred

PRIRODA I DRUŠTVO

USMENO IZRAŽAVANJE

ODLIČAN (5)

- u potpunosti usvojio obrađene sadržaje;

- kritički promatra, logički povezuje i pomoću ključnih

pojmova samostalno izlaže sadržaje;

- praktično primjenjuje stečena znanja u svakodnevnom

životu;

- izvrsno se snalazi na zemljovidu;

VRLO DOBAR (4)

- bez većih poteškoća usvaja i povezuje gradivo;

- sigurno vlada znanjem i primjenjuje ga u novim situacijama;

- samostalno obrazlaže sadržaje, uspoređuje i uglavnom

potkrepljuje vlastitim primjerima;

- pronalazi i objašnjava većinu potrebnih podataka na

zemljovidu;

DOBAR (3)

- obrađene sadržaje usvojio na prosječnoj razini;

- uglavnom reproducira temeljne pojmove, razumije gradivo,

ali ga ne zna primijeniti niti obrazložiti primjerima;

- na zemljovidu pronalazi tek najvažnije podatke;

DOVOLJAN (2)

- sadržaje usvojio na stupnju prepoznavanja;

- u manjoj mjeri razumije sadržaje i obrazlaže ih samo uz

pomoć učitelja;

- nesiguran u snalaženju na zemljovidu;

NEDOVOLJAN (1)

- izrazito teško usvaja gradivo;

- ne povezuje naučeno i ne zna ga primijeniti.

Ocjena Pogreška



Dobar (3) 3-5 pogrešaka

Dovoljan (2) 6-8 pogrešaka


pogrešaka



PISMENO PROVJERAVANJE



50 – 62 % dovoljan (2)

63 – 79 % dobar (3)

80 – 91 % vrlo dobar (4)

92 – 100 % odličan (5)

- Vrednovanje učenika s teškoćama prilagođava se teškoći

i osobnosti učenika/učenice.

PRAKTIČNI RAD

Individualni rad, rad u paru i skupini

Izrada plakata (postera)

ODLIČAN (5)

- izvodi ih samostalno precizno i spretno;

- zna objasniti postupak i uzrok;

- kreativni su;

- poštuju pravila ponašanja u skupini;

- redovito nosi pribor za rad, izrazito uredan

VRLO DOBAR (4)

- razumiju zadatke;

- uz manje poteškoće pronalaze rješenje;

- točno, ali nedovoljno precizno prezentiraju rješenja;

- redovito nisi pribor za rad;

DOBAR (3)

- potrebna im je pomoć u radu;

- teže pronalaze rješenja;

- nije sistematičan;

- u prezentaciji rješenja potrebna im je pomoć;

- ponekad nema pribor za rad;

DOVOLJAN (2)

- traže učiteljevu pomoć u podjeli zaduženja;

- zadatak dovršavaju s puno pogrešaka;

- površno prezentiraju rješenja;

- često nema pribora za rad;



- NEDOVOLJAN (1)

- nezainteresirani za rad;

- ometaju druge u radu;

- ne rješavaju zadatke;

- ne poštuju pravila ponašanja u skupini;

- rijetko nosi potreban pribor.

Ocjena je ista za sve učenike, piše se u bilješke.

Stečeno znanje provjerava se i ocjenjuje individualno, piše se u

rubriku.

ZALAGANJE

ODLIČAN (5)

- aktivan i vrlo konstruktivan u radu;

- motivira ostale;

- pokazuje izraziti interes i sposobnosti u radu;

- uredno održava svoje radno mjesto;

- vrlo visok stupanj samostalnosti, kulture življenja i

ekološke osviještenosti;

VRLO DOBAR (4)

- interes i sposobnost za predmet uspješno su razvijeni;

- aktivan na satu;

- razvijena kultura ponašanja i ekološka svijest;

- uredno održava svoje radno mjesto;

DOBAR (3)

- povremeno aktivan na satu;

- interes i sposobnosti za predmet su dobro razvijeni;

- kultura ponašanja i ekološka svijest na prosječnoj razini;

DOVOLJAN (2)

- treba mu dodatna motivacija za aktivnost;

- potrebna je stalna kontrola;

- kultura ponašanja, ekološka svijest, interes i sposobnosti

su na početnoj razini;

NEDOVOLJAN (1)

- nerado pristupa svim vrstama aktivnosti;

- često ometa ostale u radu;

- potreban stalan poticaj i kontrola;

- kultura ponašanja, ekološka svijest, interes i sposobnosti

su u razvoju.



VREDNOVANJE POSTERA

Temu plakata dobivaju najmanje tjedan dana ranije kako bi

imali dovoljno vremena.

Učenici su dužni gotove plakate predati učitelju do

zajednički dogovorenog termina.

KOMPONENTE ZA OCJENJIVANJE:

1. Čitljivost postera na udaljenosti od 1 do 2 metra.

2. Optimalna količina sadržaja.

3. Naslov.

4. Točnost sadržaja.

5. Prikazani bitni podaci.

6. Tekstualni sadržaj u natuknicama.

7. Napisan jezično točno.

8. Bitno naglašeno bojom, veličinom i/ili grafičkom oznakom.

9. Vizualni sadržaji funkcionalno i sadržajno povezani s

tekstom.

10. Navedeni podaci o autorima i godina izrade.

(Nimac, Češi, Barbaroša-Šikić, 2007.)

SPOSOBNOST RADA U SKUPINI

(Nimac, Češi, Barbaroša-Šikić, 2007.)

Uopće

ne

Rijetko Povre-

meno

Veći dio

vremena

Čitavo

vrijeme

Odno

s pr

ema

zadacima

Samoinicija-

tivno radi

Rješava

zadatke

Ustrajan u

radu

Odno

s pr

ema d

rugima

Pažljivo sluša

druge

Dogovara se

Prihvaća

prijedloge

Pokazuje

poštovanje

prema

drugima

Pomaže

drugima

Prihvaća sve

članove

skupine

Preuzima

odgovornost



MATEMATIKA

USMENO ISPITIVANJE

ODLIČAN (5)

- lako i brzo usvaja sadržaje na najvišem stupnju u kvaliteti

znanja;

- točno, brzo i samostalno rješava sve zadatke;

- izrazito točno, temeljito i logički povezuje i obrazlaže

matematičke pojmove i zakonitosti;

- ističe se misaonim operacijama jer pronalazi rješenja koja

nisu prvobitno dana;

VRLO DOBAR (4)

- bez većih poteškoća usvaja i prenosi nova znanja;

- točno, umjereno brzo i samostalno rješava matematičke

zadatke;

- poznaje matematičke pojmove;

- uočava, primjenjuje i obrazlaže matematičke zakonitosti;

- usvojene sadržaje uspješno primjenjuje u rješavanju

zadataka;

DOBAR (3)

- sadržaje usvojio na stupnju reprodukcije;

- zadatke rješava polako, samostalno i uglavnom točno;

- opaža i popravlja svoje pogreške;

DOVOLJAN (2)

- gradivo dosta teško usvaja;

- zadatke rješava polako, nesigurno i uz pomoć učitelja;

- ne povezuje logički;

NEDOVOLJAN (1)

- izrazito teško usvaja gradivo;

- nije u stanju riješiti zadatke ni uz učiteljevu pomoć;

- obrazlaže nesuvislo i bez razumijevanja.



PRIMJENA ZNANJA

ODLIČAN (5)

- reagira brzo, odgovara temeljito i argumentirano;

- primjenjuje znanje samostalno i u novim ispitnim

situacijama;

- povezuje činjenice i postavlja problem;

- novi sadržaji na njega djeluju izazovno;

VRLO DOBAR (4)

- znanje primjenjuje umjereno, brzo, točno i bez učiteljeve

pomoći;

DOBAR (3)

- donekle samostalno, točno i polako, uz učiteljevu pomoć,

primjenjuje znanje na jednostavnim primjerima;

DOVOLJAN (2)

- znanje primjenjuje slabo i nesigurno;

- zadatke rješava sporo;

- pravi pogreške ali uz učiteljevu pomoć ipak ih uspijeva

riješiti;

NEDOVOLJAN (1)

- znanje je manjkavo pa nema njegove primjene;

- ne rješava zadatke ni uz učiteljevu pomoć.

ZALAGANJE UČENIKA

ODLIČAN (5)

- izuzetan interes u svim oblicima i fazama nastavnog sata te u

radu kod kuće;

- uvijek aktivan;

- u radu je redovit, uporan i samostalan;

- redovito traži dodatne zadatke;

VRLO DOBAR (4)

- u radu je redovit i samostalan;

- često se javlja ali zbog brzopletosti griješi u rješavanju

zadataka;

- ponekad traži dodatne zadatke;

DOBAR (3)

- pokazuje interes za pojedine sadržaje;

- u radu mu je ponekad potrebna pomoć;

- javlja se kod lakših i jednostavnijih zadataka;

DOVOLJAN (2)

- potrebno ga je stalno poticati za rad;

- pokazuje slab interes;

- redovito traži pomoć i rijetko se javlja;

- teško usvaja nova znanja;

- potreban individualizirani pristup rada;

NEDOVOLJAN (1)



- ne pokazuje interes niti uz pomoć učitelja

- redovito traži pomoć, a na satu se ne javlja;

- izrazito teško usvaja gradivo.

DOMAĆA ZADAĆA

ODLIČAN (5)

- redovito, točno i temeljito piše domaće uratke;

- sve zadatke je sam sposoban obrazložiti s razumijevanjem;

- često si sam zadaje dodatne zadatke;

VRLO DOBAR (4)

- redovito, točno i uredno piše domaće uratke;

- složenije zadatke ne uspijeva samostalno riješiti;

DOBAR (3)

- domaće uratke piše uglavnom redovito;

- rješenja nisu uvijek potpuna i točna;

DOVOLJAN (2)

- neredovito piše domaće uratke;

- rješenja su netočna, a postupci manjkavi;

NEDOVOLJAN (1)

- domaći uradci su izrazito površni, neuredni i netočni;

- uglavnom ne napiše domaću zadaću.

PISMENO ISPITIVANJE

- pisane provjere vrednuju se prema već dogovorenim i

utvrđenim kriterijima

- inicijalni test na početku školske godine ne ulazi u ukupan

broj pisanih provjera, te se upisuje u rubriku bilježaka



50 – 62 % dovoljan (2)

63 – 79 % dobar (3)

80 – 91 % vrlo dobar (4)

92 – 100 % odličan (5)



LIKOVNA KULTURA

CRTANJE

ODLIČAN (5)

- izražavanje crtom sigurno, bogato detaljima s jasnim

uočavanjem i izražavanjem prostora;

- ističe se maštovitošću i slobodom kombiniranja;

- veoma uspješno vizualno opaža, razlikuje i imenuje crte,

vrste crta, nizove i skupove, u okružju i na umjetničkim

djelima;

VRLO DOBAR (4)

- crteži su bogati detaljima;

- ne snalazi se uvijek u rasporedu i organizaciji prostora;

- temeljit pri dovršavanju radova;

DOBAR (3)

- crteži nepotpuni, često nedovršeni, a prostor

neorganiziran;

- djelomično ostvaruje zadani likovni problem, motive;

- trudi se dovršiti zadano u skladu svojih mogućnosti;

DOVOLJAN (2)

- program usvojen uz dosta napora u svim likovnim

područjima;

- nema vidljivog napretka u odnosu na početak školske

godine.

SLIKANJE

ODLIČAN (5)

- maštovito i izražajno koristi likovno-tehnička sredstva i

slikarske tehnike poštujući likovni problem i zadane motive,

ključne pojmove i elemente likovnog jezika;

- ima razvijen osjećaj za kontraste boja i oblika;

VRLO DOBAR (4)

- uspješno koristi likovno-tehnička sredstva i slikarske

tehnike poštujući likovni problem i zadane motive

primjenjujući ih u likovnom izričaju;

- radovi bogati detaljima, ali ponekad djeluju nedorečeno i

nedovršeno;

DOBAR (3)

- u likovnim motivima ne primjenjuje uvijek zadane pojmove i

elemente likovnog jezika;

- nesiguran u izražavanju pojedinim likovnim tehnikama.



OBLIKOVANJE

ODLIČAN (5)

- veoma uspješno vizualno opaža, razlikuje i imenuje masu,

volumen i prostor u okružju, na umjetničkim djelima i

arhitekturi;

- lako i kreativno prikazuje kontraste volumena, mase i

prostora primjenom različitih materijala (glinamol, otpadni

materijal…)

- točno definira likovne pojmove u području oblikovanja;

VRLO DOBAR (4)

- vizualno opaža ali ne detaljizira u prikazu volumena, mase i

prostora;

- u većoj mjeri definira likovne pojmove u području

oblikovanja;

- ima razvijen osjećaj za kontraste volumena i prostora koje

uspješno oblikuje/modelira u različitim vrstama materijala;

DOBAR (3)

- pojednostavljeno prikazuje volumen, masu i prostor;

- radovi su jednostavni, bez puno detalja;

- kombinira i realizira sadržaje uz pomoć učitelja.

GRAFIKA

ODLIČAN (5)

- sigurno i ispravno koristi likovno-tehnička sredstva i

grafičke tehnike poštujući zadane motive;

VRLO DOBAR (4)

- koristi likovno-tehnička sredstva i grafičke tehnike,

poštujući zadane motive uz manju nesigurnost;

DOBAR (3)

- koristi likovno-tehnička sredstva i grafičke tehnike uz

pomoć i potporu učitelja.



VIZUALNA KOMUNIKACIJA I DIZAJN

ODLIČAN (5)

- veoma uspješno prepoznaje, imenuje i razlikuje vizualne

medije (slikovnica, crtani film, strip, računalo, fotografije,

prometni znakovi…..) te značenje i poruku crte, lika i boje

kao znaka vizualne komunikacije;

- maštovito, s estetskim senzibilitetom kombinira i realizira

u materijalu zadane sadržaje;

- razlikuje pojmove: vizualni znak, poruka, reklama;

VRLO DOBAR (4)

- uspješno prepoznaje, imenuje i razlikuje vizualne medije te

značenje i poruku crte, lika i boje kao znaka vizualne

komunikacije;

- jednostavnije, s estetskim senzibilitetom kombinira i

realizira u materijalu zadane sadržaje;

DOBAR (3)

- opaža i razlikuje vizualne medije;

- kombinira i realizira sadržaje, često nepotpuno, i uz pomoć

učitelja.

ODGOJNI UČINCI RADA, INTERESI, SPOSOBNOSTI I

AKTIVNOSTI

ODLIČAN (5)

- redovito nosi pribor;

- radovi dovršeni;

- ima izrazito razvijene sposobnosti za predmet;

- u likovnom izričaju uporan, strpljiv i samostalan;

- samostalan u izboru materijala i tehnika za rad;

VRLO DOBAR (4)

- redovito nosi pribor;

- radovi ponekad nisu dovršeni u cjelosti;

- zalaže se;

- uporan, strpljiv i uglavnom samostalan; povremeno traži

pomoć u izboru materijala i tehnika za rad;

DOBAR (3)

- pribor za rad ne nosi redovito;

- radovi su često površni i brzopleti;

- neodlučan u likovnom izričaju;

- sposobnosti prosječne;

DOVOLJAN (2)

- često bez pribora za rad;

- radovi uglavnom nedovršeni;



- potrebna je stalna pomoć, podrška i kontrola učitelja;

- ne pokazuje interes.

GLAZBENA KULTURA

PJEVANJE I SVIRANJE

ODLIČAN (5)

- ima vrlo lijep i čist glas;

- pjeva izražajno, samostalno i sigurno u točnoj intonaciji;

- melodički čisto i ritamski točno reproducira tekstove i

melodije pjesama različitog tekstualnog sadržaja;

- samostalno, sigurno i točno izvodi ritmove naučenih

pjesama i brojalica dječjim glazbalima;

- prepoznaje glazbala prema obliku i zvuku;

- izrazito zainteresiran za sve oblike glazbenog izražavanja;

VRLO DOBAR (4)

- samostalno izražajno pjeva i jasno izgovara tekst

obrađenih pjesama;

- točno i umjereno brzo percipira visine i trajanje tonova;

- samostalno svira i razlikuje ritam i dobe obrađenih pjesama

i brojalica;

DOBAR (3)

- donekle samostalno i točno pjeva i izgovara tekst

obrađenih pjesama;

- slabije osjeća ritam;

- polako i uglavnom točno samostalno svira;

DOVOLJAN (2)

- dosta teško samostalno točno pjeva i izgovara tekst

obrađenih pjesama;

- teže izvodi dijelove skladbe različitom glasnoćom i

tempom;

- teško i sporije improvizira i izvodi male ritamske cjeline

glasom, udaraljkama i pokretom;

NEDOVOLJAN (1)

- nije svladao nastavne sadržaje;

- ne može sigurno i točno otpjevati niti jednu pjesmu ni

brojalicu; ne poznaje glazbala;

- ne pokazuje interes za glazbene aktivnosti.



SLUŠANJE

ODLIČAN (5)

- lako slušno prepoznaje i imenuje skladbu koju je već slušao;

- slušno zapaža, opisuje, određuje i razlikuje ugođaj, tempo i

dinamiku skladbe, te izvođački sastav;

- brzo i točno razlikuje i imenuje pojedina glazbala po zvuku i

izgledu;

VRLO DOBAR (4)

- umjereno brzo slušno percipira glazbeno izražajne sastavnice

skladbe (tempo, dinamika, ugođaj, izvođački sastav);

- uspješno prepoznaje i oponaša zvukove iz neposrednog okruženja

spontanom ili dogovorenom improvizacijom;

- točno imenuje i razlikuje glazbala po zvuku i izgledu;

DOBAR (3)

- sporije slušno percipira glazbeno izražajne sastavnice skladbe;

- donekle razlikuje i imenuje pojedina glazbala po zvuku i izgledu;

- djelomično slušno razlikuje pjesme različitog tempa i dinamike;

DOVOLJAN (2)

- djelomično sluša i razlikuje pjesme različitog tempa i dinamike;

- slabo pamti slušane skladbe i njezine sastavnice;

- potrebna je stalna učiteljeva pomoć za održavanje

koncentracije;

NEDOVOLJAN (1)

- slušno ne razlikuje pjesme različitog tempa i dinamike;

- ne može slušno percipirati glazbeno izražajne sastavnice

skladbe;

- nezainteresiran za slušanje glazbe.

ZALAGANJE

ODLIČAN (5)

- izrazito zainteresiran za glazbene aktivnost;

VRLO DOBAR (4)

- razvijen interes za glazbeno stvaralaštvo;

DOBAR (3)

- pokazuje osrednji interes za glazbene aktivnosti;

DOVOLJAN (2)

- pokazuje slab interes za glazbeno izražavanje;

- potrebno ga je stalno poticati za rad;

NEDOVOLJAN (1)

- ne pokazuje interes ni uz poticaj učitelja;

- u radu je nesamostalan i vrlo spor.



TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

MOTORIČKA ZNANJA

ODLIČAN (5)

- učenik izvodi element vrednovanja lako i bez tehničke pogreške,

uz estetsku dotjeranost;

VRLO DOBAR (4)

- učenik izvodi element vrednovanja lako s manjim tehničkim

pogreškama u jednom od strukturnih dijelova elementa;

DOBAR (3)

- učenik izvodi element vrednovanja teško s manjim tehničkim

pogreškama u više strukturnih dijelova ili veću tehničku

pogrešku u jednom strukturnom dijelu.

MOTORIČKA DOSTIGNUĆA

ODLIČAN (5)

- rezultat prve četvrtine u odnosu na vrijednost dobivenih

rezultata;

- postiže izvrsne rezultate u svim elementima;

VRLO DOBAR (4)

- postiže vrlo dobre rezultate pri mjerenjima;

- rezultat druge četvrtine u odnosu na vrijednost dobivenih

rezultata;

DOBAR (3)

- postiže prosječne rezultate pri mjerenju;

- rezultata u trećoj po vrijednosti četvrtini u odnosu na

vrijednost dobivenih rezultata.

FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

ODLIČAN (5)

- prva najbolja četvrtina u odnosu na vrijednosti postignutih

rezultata, bez obzira na vrijednost napredovanja;

VRLO DOBAR (4)

- značajan napredak u rezultatu;

DOBAR (3)

- umjeren napredak u rezultatu.

AKTIVNOST I ZALAGANJE

ODLIČAN (5)

- pokazuje izrazit interes za tjelesno i zdravstveno odgojno

obrazovno područje;

- poštuje pravila igre;

- izrazito razvijen natjecateljski i sportski duh;

- uvijek spreman za pomoć i suradnju;

VRLO DOBAR (4)

- prisutna stalna aktivnost i interes za rad;

- odgovoran, savjestan i uporan u ispunjavanju postavljenih

zadataka;

- razvijen natjecateljski duh;



- razvijen osjećaj za kolektiv i suradnju;

DOBAR (3)

- interes za rad slabiji od objektivne sposobnosti;

- pravila igre poznaje, ali ih uvijek ne primjenjuje;

- često provodi svoju volju



MJERILA VREDNOVANJA U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA

Praćenje je pisano sustavno uočavanje i poticanje redovitosti rada, razine usvojenosti učenikova znanja i vještina.

Vrednovanje je povremeno provjeravanje usvojenosti znanja i vještina određenoga područja i sadržaja. Vrednovanje

se temelji na početnom stanju i praćenju.

Ocjenjivanje je brojčano označivanje razine usvojenog znanja i vještina.

U nastavi Hrvatskoga jezika pratimo:

a) hrvatski jezik: motiviranost, redovitost i rad; uočavanje jezičnih zakonitosti; obogaćivanje rječnika, razumijevanje

jezičnih pojava i njihovu primjenu u svakodnevnom životu; povezivanje jezičnih pojmova i pojava; samostalno

zaključivanje i suodnosne veze s drugim nastavnim područjima i predmetima,



b) književnost: razumijevanje i uočavanje elemenata zadanih nastavnim programom, interpretaciju i aktualizaciju

književnoga djela; razvijanje kulture čitanja, gledanja i slušanja umjetničkoga djela, raspravljanja, kritičkog mišljenja

i uvažavanja različitih stavova i

c) jezično izražavanje: način učenikova izražavanja, iznošenja činjenica, misli i stavova; poštivanje pravogovorne,

pravopisne i gramatičke norme; motiviranost i sudjelovanje u radu, bogatstvo rječnika…

TESTOVI

Testovi su prethodno najavljene i planirane pisane provjere znanja i vještina. Test treba biti

pouzdan, jasan i mjerljiv. Testovi mogu biti zadatci objektivnog tipa (iz područja hrvatskoga jezika) i pisane provjere interpretacije

umjetničkog djela. Provjere interpretacije prije ocjenjivanja vrednuju se bodovima (pravopisna i gramatička točnost, kompozicija,

odgovor na postavljena pitanja/zadatke/upute).

Raspon za svaku ocjenu je jednak (12,5%):



POSTOTAK 0 – 50% 50 –

62,5%

62,5 - 75

%

75 –

87,5%

87,5 –

100%

OCJENA 1 2 3 4 5

Primjer pretvaranja bodova u ocjene:

Test od 32 boda od 40 bodova

0 – 16 = nedovoljan 0 – 20 = nedovoljan

17 – 20 = dovoljan 21 – 25 = dovoljan

21 – 24 = dobar 26 – 30 = dobar

25 – 28 = vrlo dobar 31 – 35 = vrlo dobar

29 – 32 = odličan 36 – 40 = odličan

Polazište za određenu ocjenu je broj postignutih bodova ( postotak ).

Provodi se nakon svake veće nastavne cjeline koja je ponovljena i uvježbana (najmanje dva sata), obično dva do tri puta u jednom

polugodištu.

Na početku školske godine može se provesti inicijalno provjeravanje znanja. Inicijalni ispit sastavlja se zajednički, a ne upisuje se ocjena,

već samo postotak riješenosti sa strane.



Na kraju školske godine provodi se završni ispit znanja. Analiziraju se i uspoređuju rezultati.

Jednom u polugodištu piše se pravopisni diktat koji se ocjenjuje.

Učeniku tijekom pisane provjere ne smije rabiti sredstava za prepisivanje (bilježnica, udžbenik, bilješke i sl.),primijeti li to učitelj, može

pisanu provjeru vrednovati negativnom ocjenom.

Pisane provjere znanja učenik je dužan pisati pisanim slovima, čitko, na što će ga učitelj upozoriti prije početka pisanja. Ne može li

pročitati učenikov uradak, učitelj ga može vrednovati nedovoljnom ocjenom.

KRITERIJI OCJENJIVANJA USMENOG ODGOVORA

Usmeni odgovori su najavljene ili nenajavljene provjere znanja i vještina iz određenog

nastavnog sadržaja, a traju do 10 minuta.

Nedovoljan – učenik nije savladao gradivo. Slabog je predznanja. Ne razumije gradivo.

Dovoljan – učenik poznaje samo neke sadržaje na razini prepoznavanja. U gradivu se snalazi

samo uz pomoć učitelja.



Dobar – učenik je usvojio sadržaje, ali slabije ih ili djelomično primjenjuje. Odgovara uz

manju učiteljevu pomoć; slabije razumije neke sadržaje.

Vrlo dobar – učenik je usvojio sadržaje i izlaže ih samostalno; uči s razumijevanjem i svjesno

usvaja zadano.

Odličan – učenik obrazlaže, primjenjuje, dokazuje. S lakoćom usvaja i povezuje nove sadržaje.

Učenici se ocjenjuju (usmeno) na satovima književnosti, lektire, medijske kulture i na satovima usmenog izražavanja. Uz ocjenu upisuje se

sa strane datum i cjelina koja je ocijenjena.

Ocjena uključuje primjenu hrvatskoga standardnoga jezika u komunikaciji na satu.

Na satovima književnosti i medijske kulture učitelj prati izlaganje učenika te ocjenjuje njegovo zalaganje, samostalnost u izlaganju,

interpretaciju skupnog zadatka, izlaganje uz pomoć bilježaka.



Na satovima usmenog izražavanja ocjenjuje se pričanje, prepričavanje, opisivanje, scensko improviziranje, raspravljanje. Vrednuje se

također i krasnoslov te interpretativno i logičko čitanje (oboje jednom u polugodištu).

KRITERIJI OCJENJIVANJA ŠK. ZADAĆA I OSTALIH PISANIH ZADAĆA

Pisani radovi su: školske i domaće zadaće različitih žanrova zadanih nastavnim planom i

programom (sastavci, zadaće vezane za lektire, plakati, slikokazi, rasprave, problemski članci, sažetci, dnevnici, dramatizacije

itd.).

Elementi ocjenjivanja pisanoga rada

Jezični elementi: gramatika, pravopis, rječnik

Nejezični elementi: sadržaj, kompozicija, suodnos teme i sadržaja, urednost, slovopis.

Ocjenjuju se obično dva pisana rada u polugodištu (ne računajući školsku zadaću).

Školska zadaća je prethodno najavljena i planirana pisana provjera znanja i vještina na zadanu temu. Školska se zadaća vrednuje pa

ocjenjuje. Vrednuju se: ostvarenost teme, kompozicija sastavka, ostvarenost žanra, originalnost, povezanost rečenica, bogatstvo rječnika

i stila, gramatička i pravopisna točnost, čitljivost i urednost, razvidna struktura teksta.



Školske zadaće pišu se nakon sata priprave za zadaću.

Pišu se dvije školske zadaće, po jedna u svakom polugodištu.

Elementi ocjenjivanja isti su za školsku i za domaće zadaće.



Tablica prema kojoj se vrednuju i ocjenjuju školske zadaće

Ostali se pisani radovi mogu vrednovati kao i školska zadaća. Vrednuju se i ocjenjuju prema ovim mjerilima:

Dovoljan – učenik slabo poznaje i primjenjuje jezična pravila. Ima siromašan rječnik. Ponekad

rabi elemente zavičajnoga govora ili nekoga drugog idioma. Tekst ima nerazumljivu i nesređenu sintaksu, a tema je ostvarena djelomično.

Dobar – učenik osrednje poznaje i primjenjuje gramatičko-pravopisnu normu, izražava misli

u smislene i razumljive rečenice, ima prosječan rječnik i teži jednostavnom izrazu. Skromno

rabi izražajna sredstva.

Vrlo dobar – učenik uglavnom uspješno provodi pravopisna i gramatička znanja u pisanju.

Rječnik je slikovit i bogat.

Odličan – učenik je kreativan, maštovit i ima bogat rječnik; izražava se originalno u

vlastitomu izrazu uz dopuštenu pokoju jezičnu pogrešku.



LEKTIRA

- ocjenjuje se (skoro) svako lektirno djelo

- učenicima se zadaju zadatci koje će rješavati tijekom čitanja (dnevnik čitanja)

- na satu se provjerava je li djelo pročitano (točnost u izlaganju, argumentiranost…)

- učitelj prati rad učenika i ocjenjuje njihovo zalaganje i izlaganje

- kada se pregledava lektira, ocjenjuje se rad kod kuće i rad u školi

- ocjenjuje se lektirni plakat (interpretacija plakata, estetska vrijednost, urednost…)

- ocjenjuje se uspješnost u raspravama za „okruglim stolom“

- ocjenjuju se (lektirne) prezentacije – jednom godišnje

- lektira se provjerava na posljednja dva sata u mjesecu

MJERILA VREDNOVANJA U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA

- usuglasili članovi Aktiva HJ OŠ don Mihovila Pavlinovića, Metković

Marinka Jurković, prof. savjetnica

Ivona Martinović, prof.

Helena Bjeliš, prof.

Ana Jogunica, prof.

Slavica Ilić, prof.

Ivana Vatović, prof.



ELEMENTI PRAĆENJA I OCJENJIVANJA U NASTAVI GLAZBENE KULTURE 4.-8.R.

Cilj poučavanja u nastavi glazbene kulture nije rezultat, već proces!

Vrednovanje je permanentna i suradnička aktivnost u razredu. Učenici sami, svaki sat trebaju procijeniti u čemu su bili dobri,

gdje je njihov uspjeh, koje su mogućnosti njihova daljnjeg napretka i individualnog razvoja sposobnosti. Motivacija za učenje

ne bi trebala biti vanjska, usmjerena na samu ocjenu, već na učenikov razvoj, napredak i uspjeh u predmetu.

Prema Pravilniku o praćenju i ocjenjivanju učenika neophodno je imati najmanje dvije ocjene u pojedinom polugodištu iz

svakog elementa, a elementi u glazbenoj kulturi su:

1. pjevanje i sviranje – lijepo i razgovijetno pjevanje, aktivno i precizno sviranje, prepoznavanje pjesama

2. ritam, intonacija i notno pismo – analiza pjesama (notne vrijednosti, glazbeni oblik, sadržaj i vrsta pjesme, glazbene

oznake)

3. osnove glazbene umjetnosti – aktivno slušanje glazbe – (uočavanje izvođača, tempa, dinamike, metra, sloga, stila,

oblika, glazbene vrste…) prepoznavanje skladbi, te usvojenost osnovnih muzikoloških pojmova

4. aktivnost – aktivno sudjelovanje u nastavi, praćenje glazbenih događaja, posjet koncertima i kazalištu, sudjelovanje u

izvannastavnim aktivnostima i nastupima u školi i izvan nje.



KRITERIJ PRAĆENJA I VREDNOVANJA POSTIGNUĆA UČENIKA

ELEMENTI PRAĆENJA:

- pjevanje i sviranje

- intonacija, ritam, mjera

- slušanje ( 4. razred)

- osnove glazbene umjetnosti (5.-8. razred)

- aktivnost

OCJENA ODLIČAN (5)

- učenik ima izrazitih sposobnosti i interesa za predmet

- osjećaj za ritam odlično razvijen

- pjesme poznaje u potpunosti i interpretira točno (tekst)

- aktivan u slušanju glazbe i ostalim oblicima rada

- pjeva solo uz pratnju instrumenta i uz pomoć udžbenika, te vrlo lijepo muzicira

- u pjevanju primjenjuje zadani tempo, dinamiku i mjeru

- ritam reproducira bez pogreške

- osobito dobro pamti i prepoznaje skladbe za slušanje i točno analizira

- prepoznaje pojmove s područja glazb. oblika, vrsta i stvaralaštva glazbe kao što su:

a) VOKALNA, INSTRUMENTALNA I VOKALNO-INSTRUMENTALNA GLAZBA, NARODNA GLAZBA, GLASOVI PO

SPOLU I VRSTI NABROJATI, VRSTE ZBOROVA, GLAZBENO-SCENSKA DJELA, SIMFONIJSKI ORKESTAR VRSTE

GLAZBALA (vrijedi za učen. od 5.-8.r.)



b) OSNOVE GLAZBENE PISMENOSTI - note po vrijednosti, pojam tempa i dinamike, vrste mjera, znakovlje, 5 bitnih

skladatelja iz skladbi koje smo slušali, prepoznati osnovne instrumente vizualno i neke slušno po dogovoru s učiteljem.

(vrijedi za učenike 4.r.)

- dopuštena su mala oscilacija u intonaciji

- VRLO DOBAR (4)

- razvijenog interesa, osjećaj za ritam i sposobnosti

- melodijski relativno točno pjeva ali mogao bi biti sigurniji u tekstu pjesama

- prepoznaje većinu slušanih skladbi

- pjesme pjeva uz pomoć instrumenta i udžbenika

- primjenjuje upute za izražajnu izvedbu skladbe

- samostalno pjeva uz pratnju instrumenta

- prepoznaje većinu osnovnih pojmova iz glazbene pismenosti (4. razred i glazbene umjetnosti od 5.- 8. razreda iz gore

navedenih stavki uz malu pomoć učitelja)

- služi se jednostavnim ritmovima bez pogreške

- pri analizi slušanih skladbi ponekad varira

- pažljiv na satu, ali ima i oscilacija u radu

- dopuštena malo veća oscilacija u intonaciji

DOBAR (3)

- interes i sposobnost za predmet ponekad promjenjiv

- može ritmički i ponekad melodijski pjevati pjesme, ali je nesiguran u tekstu

- iziskuje veću pomoć učitelja i često poticanje

- pjeva uz pomoć udžb. i instr. samostalno, ali je ponekad potrebna pomoć učitelja

- analizu slušnih primjera radi uz veliku pomoć



- nastoji primijeniti upute pravilnog pjevanja (tempo, dinamika i ritam)

- pri prepoznavanju glazbenih pojmova iz gore navedenih sastavnica gl. pismenosti, gl. vrsta iziskuje pomoć učitelja

- aktivnost na satu promjenjiva

- ponekad treba razvijati veći interes za slušanje određenih skladbi, te potreba za većom koncentracijom

- dopuštene su veće oscilacije u intonaciji i pomoć učitelja

DOVOLJAN (2)

- potrebno je pokazati veći interes i odgovornost u radu

- često nema pribor za rad

- teže se uključuje i prati nastavne sadržaje, iako voli pjevati pjesme

- učestalo iziskuje poticaj učitelja

- pjeva pjesme po odabiru uz pomoć udžbenika, instrumenta i učitelja

- kod pjevanja ima poteškoća s tekstom, ritmom i intonacijom

- veća intonativna odstupanja su dopuštena

- nedovoljno se trudi na satu

- rabi jednostavne ritmove uz pomoć učitelja

- prepoznaje vrlo malo pojmova s područja gl. pismenosti, gl. umjetnosti iz gore navedenih sastavnica

NEDOVOLJAN (1)

- odbija bilo kakav oblik rada i aktivnosti uz sav poticaj i pomoć

NA ZAKLJUČNU OCJENU UTJEČU I : RADNE NAVIKE, TEMELJITOST, USTROJNOS U RADU, DISCIPLINIRANOST,

SAMOSTALNOST U RADU, KONCENTRACIJA NA RAD, MARLJIVOST I ZAINTERESIRANOST ZA GLAZBENE

SADRŽAJE NASTAVE GLAZBENE KULTURE.

UČITELJICE: LJUPKA SRŠEN GUTIĆ I ZRINKA BORAS



MJERILA VREDNOVANJA U NASTAVI POVIJESTI

USVOJENOST OSNOVNIH PODATAKA

5. i 6.razred

Učenik će moći:

Navesti i objasniti povijesne pojmove, činjenice i događaje unutar ispravnog povijesnog konteksta;

Opisati i povezati glavne događaje, situacije i promjene unutar razdoblja;

Opisati i usporediti različite ideje, vrijednosti, ponašanja i perspektive u prošlosti;

Imenovati, opisati i vrednovati ulogu i značenje povijesnih ličnosti u povijesnim zbivanjima;

Uočiti da pojedince i događaje treba razumijeti u njihovom povijesnom kontekstu;

Prepoznati da se prošlost prikazuje i interpretira na različite načine, te objasniti zašto je to tako;

Navesti i razlikovati povijesne izvore;

Pronaći i sažeti relevantne informcije iz raznih izvora;

Razviti vještine usmenog, pisanog i ilustrativnog priopćavanja povijesnih informacija;

Ispravno koristi povijesnu terminologiju;

Pokazati kako su ljudi i događaji iz prošlosti oblikovali suvremeni svijet;

Na primjerima iz zavičajne povijesti prepoznati nacionalnu povijest;

Povezati povijesne sadržaje sa sadržajima drugih nastavnih predmeta.



Odličan:

Točno navodi i objašnjava povijesne pojmove, činjenice i događaje. Samostalno opisuje i uspoređuje različite ideje,

vrijednosti, ponašanja i perspektive u prošlosti. Imenuje, opisuje i vrednuje ulogu i doprinos poznatih povijesnih ličnosti.

Pronalazi i sažima ključne informacije iz različitih izvora. Na primjerima iz zavičajne povijesti prepoznaje nacionalnu

povijest. Ispravno koristi povijesno nazivlje u opisivanju prošlih događaja. Uspješno razvija vještine usmenog, pisanog i

ilustrativnog priopćavanja povijesnih informacija. Samostalno povezuje povijesne sadržaje sa sadržajima drugih nastavnih

predmeta.

Vrlo dobar:

Točno navodi i objašnjava povijesne pojmove, činjenice i događaje. Uz pomoć učitelja uspoređuje različite ideje, vrijednosti,

ponašanja i perspektive u prošlosti. Imenuje, opisuje i vrednuje ulogu i doprinos poznatih povijesnih ličnosti. Pronalazi i

uglavnom uspješno sažima ključne informacije iz različitih izvora. Na primjerima iz zavičajne povijesti prepoznaje nacionalnu

povijest. Ponekad mu treba postavljati potpitanja. Ispravno koristi povijesno nazivlje u opisivanju prošlih događaja.

Samostalno povezuje povijesne sadržaje sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. Nedostaje mu samostalnosti u razvijanju

vještina usmenog, pisanog i ilustrativnog priopćavanja povijesnih informacija

Dobar:

Učenik većinom točno navodi i objašnjava povijesne pojmove, činjenice i događaje. Uz pomoć nastavnika analizira različite

vrste povijesnih izvora. Imenuje i opisuje ulogu i doprinos poznatih povijesnih ličnosti u povijesnim zbivanjima. Potrebno mu je

postavljati potpitanja. Prepoznaje raznolikost događaja i društvenih pojava u prošlosti. Većinom ispravno koristi povijesno

nazivlje u opisivanju prošlih događaja. Ponekad uspijeva povezati povijesne sadržaje sa sadržajima drugih nastavnih

predmeta.

Djelomično je razvio vještine usmenog, pisanog i ilustrativnog priopćavanja povijesnih informacija.



Dovoljan:

Djelomično ispravno navodi povijesne pojmove, činjenice i događaje. Povezivanje glavnih događaja, situacija i promjene unutar

razdoblja predstavljaju mu veliki problem. Prepoznaje različite vrste povijesnih izvora. Uz česta potpitanja i navođenje od

strane učitelja imenuje ulogu i doprinos poznatih ličnosti u povijesnim zbivanjima te dostignuća različitih naroda. .Djelomično

ispravno koristi povijesno nazivlje u opisivanju prošlih događaja. Vještine usmenog, pisanog i ilustrativnog priopćavanja

povijesnih informacija su slabo razvijene.

Nedovoljan:

Neispravno navodi i koristi povijesne pojmove i događaje. Niti uz veliku pomoć i navođenje od učitelja ne može sažeti

informacije iz različitih izvora. Nije odgovorio na većinu postavljenih pitanja. Pogrešno imenuje ulogu i doprinos poznatih

ličnosti u povijesnim zbivanjima, te dostignuća različtih naroda. Ne prepoznaje raznolikost događaja i društvenih pojava u

prošlosti. Neispravno koristi povijesno nazivlje u opisivanju prošlih događaja. Vještine usmenog, pisanog i ilustrativnog

priopćavanja povijesnih informacija su izrazito slabo razvijene.

Usvojenost osnovnih podataka

7.i 8. razred

Učenik će moći:

Navesti, objasniti i razvrstati u ispravni povijesni kontekst pojmove, činjenice i događaje i stvoriti vlastitu povijesnu

priču; Povezati i pojasniti glavne događaje, situacije i promjene unutar razdoblja i kroz različita razdoblja i društva;

Analizirati i interpretirati povijesne izvore u njihovom povijesnom kontekstu;

Odabrati i upotrebljavati raznolike i odgovarajuće izvore informacija kao temelj za neovisna povijesna istraživanja;

Razviti vještine usmenog, pisanog i ilustrativnog priopćavanja povijesnih informacija;



Usporediti i procjenjuje različite ideje, vrijednosti, osobe, ponašanja i ustanove;

Razlikovati povijesne činjenice od povijesnih interpretacija i pokazati kako su povijesne interpretacije podložne

promjenama;

Na primjerima iz zavičajne povijesti objasniti nacionalnu povijest;

Uočiti da pojedince i događaje treba razumijeti u njihovom povijesnom kontekstu;

Prosuditi važnost i značenje ključnih događaja, ljudi i promjena u prošlosti;

Povezati nastavne sadržaje sa sadržajima drugih nastavnih predmeta.

Odličan:

Točno navodi, objašnjava i razvrstava u povijesni kontekst pojmove, činjenice i događaje i stvara vlastitu povijesnu priču.

Samostalno povezuje i pojašnjava glavne događaje, situacije i promjene unutar razdoblja i kroz različita razdoblja i društva.

Uspoređuje i procjenjuje različite ideje, vrijednosti, ponašanja i perspektive u prošlosti. Samostalno analizira i interpretira

povijesne izvore. Na primjerima iz zavičajne povijesti objašnjava nacionalnu povijest. Ispravno koristi povijesno nazivlje

u opisivanju prošlih događaja. Uspješno razvija vještine usmenog, pisanog i ilustrativnog priopćavanja povijesnih informacija.

Samostalno povezuje povijesne sadržaje sa sadržajima drugih nastavnih predmeta.

Vrlo dobar:

Točno navodi, objašnjava i razvrstava u povijesni kontekst pojmove, činjenice i događaje i stvara vlastitu povijesnu priču. Uz

pomoć učitelja analizira i interpretira povijesne izvore. Uspoređuje i procjenjuje različite ideje, vrijednosti, ponašanja i

perspektive u prošlosti. Na primjerima iz zavičajne povijesti objašnjava nacionalnu ovijest. Ponekad mu treba postavljati

potpitanja. Ispravno koristi povijesno nazivlje u opisivanju prošlih događaja. Nedostaje mu samostalnosti u razvijanju vještina



usmenog, pisanog i ilustrativnog priopćavanja povijesnih informacija. Uz pomoć učitelja povezuje povijesne sadržaje sa

sadržajima drugih nastavnih predmeta.

Dobar:

Učenik većinom točno navodi povijesne pojmove, činjenice i događaje. Opisuje različite vrste povijesnih izvora. Potrebno mu

je postavljati potpitanja. Prepoznaje raznolikost događaja i društvenih pojava u prošlosti. Većinom ispravno koristi povijesno

nazivlje u opisivanju prošlih događaja. Djelomično je razvio vještine usmenog, pisanog i ilustrativnog priopćavanja povijesnih

informacija. U stanju je na jednostavnim primjerima iz zavičajne povijesti objasniti zbivanja u nacionalnoj povijesti. Uz

pomoć učitelja povezuje povijesne sadržaje sa sadržajima drugih nastavnih predmeta.

Dovoljan:

Djelomično ispravno navodi povijesne pojmove, činjenice i događaje i konstruira povijesne priče koje su manjkave. Površno se

koristi različitim vrstama povijesnih izvora. Uz česta potpitanja i navođenje od strane učitelja prepoznaje raznolikost

događaja i društvenih pojava u prošlosti. Djelomično ispravno koristi povijesno nazivlje u opisivanju prošlih događaja. Vještine

usmenog, pisanog i ilustrativnog priopćavanja povijesnih informacija su slabo razvijene. Ne povezuje povijesne sadržaje sa

sadržajima drugih nastavnih predmeta.

Nedovoljan:

Neispravno navodi i koristi povijesne pojmove. Prepoznaje pojedine činjenice i događaje ali ih ne može smjestiti u ispravni

povijesni kontekst. Unatoč potpitanjima i navođenju od strane učitelja nije odgovorio na većinu postavljenih pitanja. Pogrešno



imenuje ulogu i doprinos poznatih ličnosti u povijesnim zbivanjima, te dostignuća različtih naroda. Neispravno koristipovijesno

nazivlje u opisivanju prošlih događaja. Vještine usmenog, pisanog i ilustrativnog priopćavanja povijesnih informacija su

izrazito slabo razvijene.

UOČAVANJE UZROČNO-POSLJEDIČNIH VEZA

5. i 6.razred

Učenik će moći:

Nabrojati uzroke i posljedice povijesnih događaja;

Uočiti i objasniti vezu između uzroka i posljedica proučavanog povijesnog događaja;

Razlikovati uzrok od povoda;

Uočiti da događaji imaju više od jednog uzroka i posljedice;

Primjenjivati pojmove koji se odnose na koncept kauzalnosti;

Uočiti da su uzroci povezani s povijesnim razdobljem;

Prepoznati, navesti i objasniti utjecaj prošlih događaja na sadašnjost;

Prepoznati različite kategorije uzroka i posljedica nekog događaja.

Odličan:

Točno i potpuno nabraja, opisuje i objašnjava uzroke i posljedice prošlih događaja i pojava. Samostalno uočava i tumači veze

između uzroka i posljedica. Razlikuje uzrok od povoda događaja. Prepoznaje, navodi i objašnjava utjecaje prošlih događaja na

sadašnjost. Ispravno koristi pojmove koji se odnose na koncept kauzalnosti. Prepoznaje različite kategorije uzroka i

posljedica nekog događaja i uočava njihovu povezanost s povijesnim razdobljem.



Vrlo dobar:

Točno nabraja, opisuje i objašnjava uzroke i posljedice prošlih događaja i pojava. Uočava i tumači veze između uzroka i

posljedica. Povremeno mu treba postavljati potpitanja. Uočava da događaji i pojave imaju više od jednog uzroka ili posljedice.

Razlikuje uzrok od povoda događaja. Prepoznaje i navodi utjecaje prošlih događaja na sadašnjost. Ispravno koristi pojmove

koji se odnose na koncept kauzalnosti. Prepoznaje različite kategorije uzroka i posljedica nekog događaja

Dobar:

Djelomično točno opisuje uzroke i posljedice prošlih događaja i pojava. Uočava veze između uzroka i posljedica. Potrebno mu

je postavljati potpitanja i navoditi ga na odgovor. Uočava da događaji i pojave imaju više od jednog uzroka ili posljedice.

Razlikuje uzrok od povoda događaja. Uglavnom ispravno koristi pojmove koji se odnose na koncept kauzalnosti. Poznaje jednu

ili dvije kategorije uzroka.

Dovoljan:

Uz često postavljanje potpitanja učitelja i navođenja na odgovor prepoznaje uzroke i posljedice prošlih događaja i pojava.

Uočava da uzroci proizvode posljedice. Ističe potrebu samo za jednim uzrokom, onim najistaknutijim. Ima poteškoća s

određivanjem uzroka i povoda događaja. Djelomično koristi pojmove koji se odnose na koncept kauzalnosti

Nedovoljan:

Unatoč potpitanjima od strane učitelja, učenik nije odgovorio na većinu postavljenih pitanja. Ni uz nastavnikovu pomoć i

navođenje ne uspijeva navesti uzroke i posljedice pojedinih događaja. Nije usvojio ključne pojmove vezane uz kauzalnost. Ne

povezuje uzroke s posljedicama niti razlikuju uzrok od povoda. Za učenika su uzroci sve što se

dogodilo prije događaj o kojem se govori.



Uočavanje uzročno – posljedičnih veza

7.i 8. razred

Učenik će moći:

Objasniti uzroke i posljedice povijesnih događaja i pojava;

Analizirati uzročno-posljedične odnose i višestruke uzroke uključujući važnost pojedinca, utjecaj ideja i ulogu slučaja

u povijesnim događanjima;

Raščlaniti uzrok od povoda;

Primjenjivati pojmove koji se odnose na koncept kauzalnosti;

Procijeniti utjecaj prošlih događaja na sadašnjost;

Razlikovati kratkoročne i dugoročne uzroke i posljedice;

Odrediti različite kategorije uzroka i posljedica nekog događaja;

Objasniti kako različite kategorije uzroka mogu dovesti do različitih interpretacije prošlosti;

Uočiti na koji način vrijednosne prosudbe povjesničara ili suvremenika utječu na objašnjavanje događaja ili uzroka;

Stvoriti vlastitu hijerarhiju uzroka, objasniti izbor i kriterije rada.

Odličan:

Točno i u potpunosti objašnjava uzroke i posljedice prošlih događaja i pojava. Samostalno analizira uzročno-posljedične

odnose i višestruke uzroke uključujući važnost pojedinca, utjecaj ideja i ulogu slučaja u povijesnim događanjima. Samostalno

procjenjuje utjecaj prošlih događaja na sadašnjost. Ispravno koristi pojmove koji se odnose na koncept kauzalnosti. U stanju

je odrediti različite kategorije uzroka i posljedica nekog događaja i objasniti njihov utjecaj na interpretacije prošlosti.



Točno uočava i razlikuje kratkoročne i dugoročne uzroke i posljedice. Kreira vlastitu hijerarhiju uzroka koju potkrijepljuje

argumentima.

Vrlo dobar:

Točno objašnjava uzroke i posljedice prošlih događaja i pojava. Uz pomoć učiteljevih potpitanja analizira uzročno-posljedične

odnose i višestruke uzroke uključujući

važnost pojedinca, utjecaj ideja i ulogu slučaja u povijesnim događanjima. Raščlanjuje uzrok od povoda događaja. Samostalno

procjenjuje utjecaj prošlih događaja na sadašnjost. Ispravno koristi pojmove koji se odnose na koncept kauzalnosti. Opisuje

različite kategorije uzroka i uz pomoć učitelja objašnjava njihov utjecaj na interpretacije prošlosti. Ponekad ne razlikuje

kratkoročne i dugoročne uzroke i posljedice. Kreira vlastitu hijerarhiju uzroka ali s manjkavom procjenom.

Dobar:

Djelomično točno opisuje i objašnjava uzroke i posljedice prošlih događaja i pojava. Uočava veze između uzroka i posljedica.

Treba mu postavljati potpitanja. Razlikuje uzrok od povoda događaja. Teško uočava i procjenjuje utjecaj prošlih događaja na

sadašnjost. Uglavnom ispravno koristi pojmove koji se odnose na koncept kauzalnosti. Poznaje jednu ili dvije kategorije

uzroka. Mehanički (linearno) interpretira kauzalnost.



SNALAŽENJE U VREMENU I PROSTORU V-VIII RAZRED

7. i 8. razred

Učenik će moći:

pojasniti povijesne sadržaje uz pomoć povijesne karte;

stvoriti zaključke i predodžbe o prikazanom prostoru;

rekonstruirati tijek povijesnog događaja i njegovo trajanje;

smjestiti ljude, događaje i promjene u ispravna vremenska razdoblja;

pojasniti razlike i sličnosti između događaja u prošlosti i sadašnjosti;

odrediti karakteristična obilježja prošlih društava;

analizirati primjere promjene i kontinuiteta kroz različita povijesna razdoblja;

odrediti promjene unutar razdoblja i kroz razdoblja i smjestiti nova znanja u njihov povijesni kontekst;

izraditi crtu vremena (i grafikone) s različitim povijesnim aspektima ili usporednu tablicu zbivanja;

tematski analizirati događaje i povezati slične situacije kako bi došao do zaključaka o ljudima i događajima u prošlosti;

odrediti povijesne sadržaje na slijepoj karti.

koristiti vizualne i brojčane podatke na povijesnim i geografskim kartama,

grafikonima, tablicama i drugim grafičkim prikazima.

Odličan:



- Točno i argumentirano razvrstava ljude, događaje i promjene u ispravna vremenska razdoblja (orijentacija unutar razdoblja

i kroz razdoblja) i rekonstruira tijek i trajanje povijesnih događaj i promjena. Potpuno samostalno izrađuje točne i cjelovite

crte vremena i usporedne tablice zbivanja. Opisuje, objašnjava i vrednuje sva važna obilježja prošlih društava i razdoblja.

Donosi ispravne zaključke o promjenama i kontinuitetu unutar šireg povijesnog konteksta. Točno uočava te objašnjava

povijesne sadržaje na povijesnoj karti i donosi zaključke. Samostalno i precizno određuje povijesne sadržaje na slijepim

kartama.

Vrlo dobar:

-Točno razvrstava ljude, događaje i promjene u ispravna vremenska razdoblja (orijentacija unutar razdoblja i kroz razdoblja)

i rekonstruira tijek i trajanje povijesnih događaj i promjena.

Izrađuje točne crte vremena. Usporedne tablice zbivanja izrađuje uz pomoć nastavnika.

Opisuje i objašnjava sva važna obilježja prošlih društava i razdoblja. Povremeno mu treba postavljati potpitanja. Donosi

nepotpune zaključke o promjenama i kontinuitetu unutar šireg povijesnog konteksta. Točno uočava te objašnjava povijesne

sadržaje na povijesnoj karti. Određuje povijesne sadržaje na slijepim kartama koji su gotovo uvijek točni.

Dobar:

-Većinu ljudi, događaja i promjena razvrstava u ispravna vremenska razdoblja (orijentacija unutar razdoblja i kroz razdoblja)

i rekonstruira trajanje povijesnih događaj i promjena.

Opisuje važna obilježja prošlih društava i razdoblja. Često mu treba postavljati potpitanja.



Uočava primjere promjena i kontinuiteta unutar šireg povijesnog konteksta. Uz pomoć učitelja/nastavnika izrađuje crte

vremena. Uočava većinu povijesnih sadržaja na povijesnoj karti i uz pomoć učitelja/nastavnika donosi zaključke. Na slijepe

karte unosi većinu traženog sadržaja.

Dovoljan:

-Površno razvrstava ljude, događaje i promjene u vremenska razdoblja (orijentacija unutar razdoblja i kroz razdoblja) i

polovično određuje tijek i trajanje povijesnih događaj i promjena.

Uz često postavljanje potpitanja učitelja/nastavnika i navođenja na odgovor, opisuje karakteristična obilježja prošlih

društava i razdoblja. Ne uočava primjere kontinuiteta u širem povijesnom kontekstu. Ima poteškoća s orijentacijom u

prostoru. Površno i s pogreškama uočava povijesne sadržaje na povijesnoj karti.

Nedovoljan:

-Unatoč potpitanjima i navođenju od strane učitelja nije odgovorio na većinu postavljenih pitanja. Nije usvojio ključne

pojmove vezane uz kronologiju. Niti uz veliku pomoć učitelja ne opisuje karakteristična obilježja prošlih društava i razdoblja

niti izrađuje najjednostvanije crte vremena.

Ima problema pri pojašnjavanju razlika i sličnosti između događaja u prošlosti i sadašnjosti. Pogrešno uočava i interpretira

povijesne sadržaje na povijesnoj karti i donosi nelogične zaključke bez razumijevanja.



Snalaženje u vremenu i prostoru

5. i 6. razred

Učenik će moći:

razlikovati prošlost, sadašnjost i budućnost;

izmjeriti i izračunati kalendarsko vrijeme;

upotrebljavati datume i rječnik koji se odnosi na tijek vremena (primjerice pr. Krista, poslije Krista, stoljeće,

desetljeće…);

smjestiti značajna povijesna razdoblja u kronološki redoslijed;

objasniti odnos između određenih datuma i relevantnog stoljeća;

rekonstruirati tijek povijesnog događaja i njegovo trajanje;

smjestiti ljude, događaje i promjene u ispravna vremenska razdoblja;

navesti primjere promjene i kontinuiteta kroz različita povijesna razdoblja;

opisati razlike i sličnosti između prošlosti i sadašnjosti;

izraditi crtu vremena s različitim povijesnim aspektima i usporedne tablice zbivanja (6. razred),

opisati sadržaj povijesne karte;

usporediti alternativne modele periodizacije;

objasniti povijesne sadržaje uz pomoć povijesne karte;

stvoriti zaključke i predodžbe o prikazanom prostoru;

odrediti povijesne sadržaje na slijepoj karti,

koristiti vizualne i brijčane podatke na povijesnim i geografskim kartama, grafikonima, tablicama i drugim grafičkim

prikazima.



Odličan:

- Točno i argumentirano razvrstava ljude, događaje i promjene u ispravna vremenska razdoblja i rekonstruira tijek i trajanje

povijesnih događaj i promjena. Potpuno samostalno izrađuje točne, raznovrsne i cjelovite crte vremena. Opisuje i objašnjava

sva važna obilježja prošlih društava i razdoblja i dovodi ih u vezu sa sadašnjošću. Ispravno koristi datume i rječnik koji se

odnosi na tijek vremena i uspješno se snalazi u računanju vremena. Donosi ispravne zaključke o promjenama i kontinuitetu

unutar šireg povijesnog konteksta. Točno uočava te objašnjava povijesne sadržaje na povijesnoj karti i donosi zaključke.

Samostalno i precizno određuje povijesne sadržaje na slijepoj karti.

Vrlo dobar:

-Točno razvrstava ljude, događaje i promjene u ispravna vremenska razdoblja i rekonstruira tijek i trajanje povijesnih

događaj i promjena. Izrađuje točne crte vremena. Opisuje i objašnjava većinu važnih obilježja prošlih društava i

razdoblja.Povremeno mu treba postavljati potpitanja. Donosi nepotpune zaključke o promjenama i kontinuitetu unutar

širegpovijesnog konteksta. Ispravno koristi datume i rječnik koji se odnosi na tijek vremena. Točno uočava te objašnjava

povijesne sadržaje na povijesnoj karti. Na slijepim kartama unosi povijesne sadržaje koji su gotovo uvijek točni.

Dobar:

-Većinu ljudi, događaja i promjena razvrstava u ispravna vremenska razdoblja i rekonstruira trajanje povijesnih događaj i

promjena. Opisuje važna obilježja prošlih društava i razdoblja. Treba mu postavljati potpitanja. Uočava primjere promjena i

kontinuiteta unutar šireg povijesnog konteksta. Uz pomoć učitelja izrađuje crte vremena i mjeri i računa kalendarsko

vrijeme. Uglavnom ispravno koristi datume i rječnik koji se odnosi na tijek vremena. Uočava većinu povijesnih sadržaja na

povijesnoj karti i uz pomoć učitelja donosi zaključke. Na slijepe karte unosi većinu traženog sadržaja.

Dovoljan:

-Površno razvrstava ljude, događaje i promjene u vremenska razdoblja i polovično određuje tijek i trajanje povijesnih

događaj i promjena. Uz postavljanje potpitanja učitelja i navođenja na odgovor, opisuje karakteristična obilježja prošlih



društava i razdoblja. Ne uočava primjere kontinuiteta u širem povijesnom kontekstu. Ima poteškoća s orijentacijom u

prostoru i računanjem vremena. Djelomično koristi datume i rječnik koji se odnosi na tijek vremena. Površno i s

pogreškamauočava povijesne sadržaje na povijesnoj karti.

Nedovoljan:

-Unatoč potpitanjima i navođenju od strane učitelja nije odgovorio na većinu postavljenih pitanja. Nije usvojio ključne

pojmove vezane uz kronologiju. Niti uz veliku pomoć učitelja ne opisuje karakteristična obilježja prošlih društava i razdoblja

niti izrađuje najjednostvanije crte vremena. Ima problema pri pojašnjavanju razlika i sličnosti između događaja u prošlosti i

sadašnjosti. Pogrešno uočava i interpretira povijesne sadržaje na povijesnoj karti i donosi nelogične zaključke bez

razumijevanja.



Profesori geografije: Diana Milić i Ante Buljubašić

Razredni odjeli: od 5. do 8. razreda

Elementi ocjenjivanja te načini i postupci vrednovanja u nastavi

Geografije

Oblici i komponente Osnovni elementi Praćenje i vrednovanje učenika Ocjena

-Povremeno temeljito

usmeno ispitivanje

-Svakodnevno

„leteće“ ispitivanje

-Pisano provjeravanje

zadacima objektivnog

tipa

-Ispunjavanje radne

bilježnice

-Izvršavanje vježbi i

praktičnih zadataka

-Pisanje domaćih

zadaća

- Izrada plakata,

referata i

prezentacija

-Uključenost na

Usvojenost znanja -Brzo i točno odgovara na tražena pitanja

-Izuzetno kvalitetno i široko poznaje gradivo

-Izrazito točno, temeljito i opširno obrazlaže gradivo

-Izrazito logično i argumentirano dokazuje

-Usvaja gradivo s potpunim razumijevanjem i proširuje

ga vlastitim iskustvom

-Originalan je i samostalan u rješavanju zadataka

Odličan (5)

-Polagano, ali točno odgovara na tražena pitanja

-Kvalitetno poznaje gradivo

-Točno, temeljito i opširno obrazlaže gradivo

-Logično i s razumijevanjem dokazuje

-Usvaja gradivo s velikim razumijevanjem

-Uspješno primjenjuje stečena znanja

Vrlo dobar (4)

-Polagano i uz učiteljevu pomoć odgovara na tražena

pitanja

-Prosječno poznaje gradivo

-Djelomično logično i nepotpuno dokazuje

Dobar (3)



terenskoj nastavi

-Prilog skupnom radu

-Aktivnost na

satovima

-Zalaganje na

satovima

-Doprinos nastavi

-Interes za nastavne

sadržaje

-Odnos prema radu

-Suradnja s

učiteljem i učenicima

-Sudjelovanje na

natjecanjima i

kvizovima znanja

-Jasno i nedvosmisleno izlaže činjenice

-Sadržajne odrednice prepoznaje na konkretnim

primjerima uz pomoć i vođenje

-Djelomično i površno odgovara na tražena pitanja

-Djelomično i površno poznaje i razumije gradivo

-Nepotpuno i površno s pogrješkama i uz veliku pomoć

učitelja obrazlaže gradivo

-Na jednostavan način nabraja i opisuje činjenice

-Otežano povezuje stečena znanja s konkretnim

primjerima

Dovoljan (2)

-Nije razumio predviđeno nastavno gradivo

-Nesuvislo i izrazito površno odgovara na tražena

pitanja

-Nelogično i bez razumijevanja obrazlaže

-Nesamostalan u izvršavanju obveza

-I uz veliku pomoć učitelja nije savladao osnovne

činjenične pojmove

Nedovoljan (1)

Uočavanje pojava i

procesa

-Izrazito kvalitetno, brzo i točno uočava geografske

pojave i procese

-Izrazito temeljito i opširno povezuje nastavno gradivo

s ostalim temama i predmetima

-Izuzetno samostalno izvodi zaključke pri analizi

geografskih problema

-S lakoćom obrazlaže i dokazuje geografske procese i

pojave

-Pokazuje razvijeno i prošireno logičko zaključivanje i

Odličan (5)



povezivanje s životnom praksom

-Polagano i sporije ali točno uočava osnovne geografske

pojave i procese

-Opširno povezuje nastavno gradivo s ostalim temama i

predmetima

-Samostalno izvodi zaključke pri analizi geografskih

problema

-Logično obrazlaže i dokazuje osnovne geografske

pojave i procese

-Pokazuje logičko zaključivanje i povezivanje s životnom

praksom

Vrlo dobar (4)

-Polagano i uz učiteljevu pomoć uočava geografske

pojave i procese

-Prosječno povezuje nastavno gradivo s ostalim temama

i predmetima

-Djelomično i nepotpuno izvodi zaključke pri analizi

geografskih problema

- Uz učiteljevu pomoć obrazlaže i dokazuje osnovne

geografske pojave i procese

-Prosječno i djelomično logički zaključuje i povezuje s

životnom praksom

Dobar (3)

-Površno i djelomično i uz učiteljevu pomoć uočava

geografske pojave i procese

-Nepotpuno i površno s pogrješkama povezuje nastavno

gradivo s ostalim temama i predmetima

-Površno i djelomično i uz učiteljevu pomoć izvodi

Dovoljan (2)



zaključke pri analizi geografskih problema

-Djelomično i uz učiteljevu pomoć obrazlaže i dokazuje

osnovne geografske pojave i procese

-Površno logički zaključuje i povezuje s životnom

praksom

-Nesuvislo uočava geografske pojave i procese

-Ne povezuje nastavno gradivo s ostalim temama i

predmetima

-Nesuvislo izvodi zaključke pri analizi geografskih

problema

-Nelogično i bez razumijevanja obrazlaže

najjednostavnije geografske pojave i procese

-Nepotpuno i manjkavo logički zaključuje i povezuje s

životnom praksom

Nedovoljan (1)

Uporaba zemljovida -Izuzetno brzo zna pokazati i „pročitati“na zemljovidu

sve zadane pojmove

-Izrazito razvijena kartografska pismenost

-Izuzetno uočava i prepoznaje geografske sadržaje na

zemljovidu i uspješno se koristi njima

-Izrazito točno i brzo analizira kartografske, grafičke i

slikovne priloge te samostalno donosi zaključke

-Izrazito uspješno koristi zemljovid pri orijentaciji u

prostoru i na terenskom izlasku

Odličan (5)

-Točno zna pokazati i „pročitati“ na zemljovidu sve

zadane pojmove

-Razvijena kartografska pismenost

Vrlo dobar (4)



-Točno uočava i prepoznaje geografske sadržaje na

zemljovidu i koristi se njima

-Točno analizira kartografske, grafičke i slikovne

priloge te samostalno donosi zaključke

-Uspješno koristi zemljovid pri orijentaciji u prostoru i

na terenskom izlasku

-Točno zna „pročitati“ i pokazati na zemljovidu većinu

zadanih pojmova

-Djelomično razvijena kartografska pismenost

-Uočava i prepoznaje pojedine geografske sadržaje na

zemljovidu i koristi se njima uz učiteljevu pomoć

-Prosječno analizira kartografske, grafičke i slikovne

priloge

-Zemljovid koristi i „čita“ uz pomoć učitelja pri

orijentaciji u prostoru i na terenskom izlasku

Dobar (3)

-Površno zna pokazati na zemljovidu osnovne zadane

pojmove

-Djelomično razvijena kartografska pismenost

-Teško uočava i prepoznaje pojedine geografske

sadržaje na zemljovidu i slabo se koristi njima

-Nepotpuno i s pogrješkama analizira kartografske,

grafičke i slikovne priloge te zahtjeva veliku pomoć

učitelja

-Vrlo površno i djelomično „čita“ i koristi zemljovid pri

orijentaciji u prostoru i na terenskom izlasku i snalazi

se samo uz pomoć učitelja

Dovoljan (2)



-Nesuvislo pokazuje na zemljovidu najosnovnije zadane

pojmove

-Nema razvijenu kartografsku pismenost

-Gotovo ne uočava i ne prepoznaje pojedine geografske

sadržaje na zemljovidu i ne koristi se njima

-Nelogično i bez razumijevanja analizira kartografske,

grafičke i slikovne priloge te i uz veliku pomoć učitelja

ne razumije

-Nesuvislo koristi i ne „čita“ zemljovid pri orijentaciji u

prostoru i na terenskom izlasku

Nedovoljan (1)

Vrijednosti za granice ocjena kod pisanog provjeravanja

Postotak ( %) bodova Ocjena

90 – 100 Odličan (5)

80 – 89,999999 Vrlo dobar (4)

60 – 79,999999 Dobar (3)

50 – 59,999999 Dovoljan (2)

0 – 49,999999 Nedovoljan (1)



Vrednovanje učeničkih radova – plakata, referata i prezentacija

Elementi vrednovanja Praćenje i vrednovanje učenika Ocjena

-Usvojenost znanja

-Originalnost i samostalnost u izboru

teme

-Povezivanje gradiva s ostalim temama

-Korištenje dodatnih sadržaja

-Osmišljenost nastupa

-Način izlaganja

-Izgled prezentiranog rada

-Uključivanje učenika

-Primjenjivost izabrane teme

-Listići za ponavljanje

-Izvrsno znanje, siguran nastup, velika

kreativnost i urednost, velika

primjenljivost u praksi

Odličan (5)

-Prilično dobro znanje, dosta siguran

nastup,

kreativan i uredan rad, manja


Vrlo dobar (4)

-Dobro znanje, nesiguran nastup, manja

kreativnost i urednost, slabija


Dobar (3)



KRITERIJI OCJENJIVANJA IZ NASTAVNIH PREDMETA:

PRIRODA, BIOLOGIJA I KEMIJA

NASTAVNICE: Ivana Jerković, Zrinka Baće, Katica Matin

SADRŽAJ:

1. UVODNE NAPOMENE ………………………………………………………………………………..…. 3

2. BROJČANO OCJENJIVANJE UČENIČKIH POSTIGNUĆA ……………………………………….........4

3. ELEMENTI OCJENJIVANJA I OBLICI PROVJERE UČENIČKIH POSTIGNUĆA ……………..……. 5

3.1. USVOJENOST OBRAZOVNIH SADRŽAJA, RAZUMIJEVANJE I PRIMJENA ……………...….. 6

3.2. PRAKTIČNI RADOVI ………………………………………………………………..……………… 7

3.2.1. UPUTE ZA IZRADU PLAKATA I PP PREZENTACIJA ………………………...………….. 7

3.2.2. VREDNOVANJE PLAKATA I PP PREZENTACIJA …………………………………..……. 7

3.3. RJEŠAVANJE PROBLEMA (samo za kemiju) ………………………………………………..…….. 9

3.4. ODNOS PREMA RADU (samo za prirodu i biologiju)……………….……………………………….9

4. UTVRĐIVANJE ZAKLJUČNE POLUGODIŠNJE I GODIŠNJE OCJENE ………………………….…. 9



1. UVODNE NAPOMENE

U tekstu koji slijedi navedeni su oblici i kriteriji provjere učeničkog znanja, elementi ocjenjivanja, vrste učeničkih zadaća i

načini izvlačenja zaključne godišnje ocjene iz nastavnih predmeta PRIRODA, BIOLOGIJA I KEMIJA.

U izradi se držalo opće prihvaćene revidirane Bloomove taksonomije, uz kratku definiciju učeničkih postignuća u odnosu na

pojedinu brojčanu ocjenu (nedovoljan(1), dovoljan(2), dobar(3), vrlo dobar(4), odličan(5)).

Sastavnice u ocjenskoj rešetci objašnjene su kroz tekst kako bi se učenici i roditelji jednostavno mogli informirati o

načinima praćenja i ocjenjivanja učenika u okviru pojedinog elementa ocjenjivanja.



2. BROJČANO OCJENJIVANJE UČENIČKIH POSTIGNUĆA

OCJENA OPIS

nedovoljan (1)

Učenik ne prepoznaje temeljne pojmove ili ih samo može nabrojati. Ne pokazuje razumijevanje

sadržaja niti uz pomoć nastavnika i nije ga u stanju samostalno reproducirati. Na pitanja ne

odgovara ili odgovara nejasno, ne poznaje osnovne sadržaje i ne može samostalno rješavati

osnovne probleme ili jednostavne zadatke. Grafove, slike ili tablične podatke ne povezuje i ne

može ih interpretirati.

dovoljan (2)

Učenik reproducira i prepoznaje temeljne pojmove. Sadržaj ne zna primijeniti niti obrazložiti

koristeći zadane primjere. Poznaje osnovne sadržaje, ali često griješi prilikom samostalnog

rješavanja čak i jednostavnih problema ili zadataka. Prepoznaje podatke prikazane slikama ili u

tablicama, ali ih ne može samostalno interpretirati, niti uz pomoć nastavnika. Argumentira

površno i nesigurno te je nejasan u iznošenju gradiva.

dobar (3)

Učenik reproducira i prepoznaje temeljne pojmove. Razumije sadržaj, ali je površan u njegovoj

primjeni. Sadržaj može obrazložiti koristeći zadane primjere, ali uz intervenciju nastavnika.

Poznaje osnovne sadržaje, samostalno rješava jednostavne probleme i zadatke. Često griješi

prilikom samostalnog rješavanja složenijih problema ili zadataka. Povezuje podatke prikazane

grafovima, slikama ili u tablicama, ali ih interpretira uz pomoć nastavnika. Jasno izlaže sadržaj,



ali je nejasan u argumentiranju.

vrlo dobar (4)

Reproducira i razumije obrađeni nastavni sadržaj. Poznaje temeljne pojmove, u stanju je

nadograđivati stečena znanja. Sadržaj obrazlaže uglavnom samostalno, koristi zadane primjere i

samostalno rješava probleme i zadatke. Poznaje nastavne sadržaje, povezuje zadane podatke,

tek se rijetko ne snalazi u složenim problemima i zadatcima, ali nije samostalan u povezivanju

sadržaja sa sadržajima drugih nastavnih predmeta i nije samostalan u prenošenju znanja

drugima. Nesigurno argumentira.

odličan (5)

Reproducira, razumije, nadograđuje stečena znanja. Samostalno obrazlaže sadržaj navodeći i

vlastite primjere, rješava i složene probleme i zadatke. Primjena znanja najviša je razina znanja

koju učenik u osnovnoj školi postiže te odnosi se na sposobnost analize, sinteze i primjene

obrađenog nastavnog sadržaja na konkretna pitanja. Poznaje nastavne sadržaje, povezuje

podatke dane u grafovima ili drugim vizualizacijama, korelira stečena znanja sa sadržajima

drugih predmeta. Može prenositi svoja znanja drugima te sigurno i jasno izlaže vlastitu

argumentaciju.



3. ELEMENTI OCJENJIVANJA I OBLICI PROVJERE UČENIČKIH POSTIGNUĆA

Ocjenska rešetka za predmet KEMIJA:

Kemija Usvojenost

sadržaja,

razumijeva

nje i

primjena

usmeno

pisano

Praktični rad

Rješavanje problema

Ocjenska rešetka za predmete PRIRODA i BIOLOGIJA:

Priroda - Biologija Usvojenost

sadržaja,

razumijeva

nje i

primjena

usmeno

pisano

Praktični rad

Aktivnost



Elementi ocjenjivanja učeničkih postignuća vidljivi iz priloženih skica ocjenskih rešetki nastavnih predmeta PRIRODA,

BIOLOGIJA I KEMIJA su:

3.1. usvojenost obrazovnih sadržaja, razumijevanje i primjena (usmeno i pisano)

3.2. praktični radovi

3.3. rješavanje problema (samo za kemiju)

3.4. aktivnost (samo za prirodu i biologiju)

3.1. USVOJENOST OBRAZOVNIH SADRŽAJA, RAZUMIJEVANJE I PRIMJENA

Odnosi se na poznavanje sadržaja predviđenog Nastavnim planovima i programima te Kurikulumom za nastavni predmet. Pod

ovim se podrazumijeva vrjednovanje sposobnosti reproduciranja, razumijevanja, obrazlaganja i mogućnosti primjene zadanog

sadržaja u skladu s prethodno objašnjenim razinama postignuća i brojčanim ocjenama.

Oblik provjere učeničkih postignuća unutar ovog elementa ocjenjivanja je usmeni i pisani odgovor. Tijekom nastavne godine,

učeničko znanje će se na ovaj način provjeravati minimalno osam puta: planira se minimalno četiri puta pisano i četiri puta

usmeno, raspoređeno po polugodištima ovisno o trajanju polugodišta i obrađenim sadržajnim cjelinama. Nastavnice mogu

održati usmene i pisane provjere znanja učenika i više od četiri puta godišnje, ako za to ima dovoljno nastavnog vremena i ako

se procijeni da bi to potaklo napredovanje učenika.



Prilikom usmenog ispitivanja učeniku se postavlja pet pitanja rangiranih prema težini, a brojčana ocjena koja se upisuje u

ocjensku rešetku jednaka je broju točno odgovorenih pitanja.

Višeminutne najavljene provjere znanja najavljuju se i provode sukladno zakonskim odredbama pet dana prije provođenja, a

nastavnice će broj takvih provjera prilagoditi potrebama nastave ili razrednog odjela. Po potrebi razrednog odjeljenja može

se, uz nekoliko usmenih pitanja, koristiti i pri usmenom ocjenjivanju.

Za pisane provjere u rubriku bilješke nastavnik može upisati ostvaren postotak kako bi se razlikovale iste ocjene u velikom

postotnom razmaku. Na ovaj se način bolje razlikuju međusobno učenici koji su ocijenjeni istom brojčanom ocjenom, npr. u

ocjensku rešetku je upisana ocjena 4, ali onaj tko je napravio 85% lakše prijeđe na veću ocjenu od onog tko je ostvario 75%.

Na pisanim provjerama znanja kriterij ocjenjivanja po postotcima za pojedini predmet je sljedeći :

KEMIJA PRIRODA I BIOLOGIJA

postotak ocjena postotak ocjena

0-44% nedovoljan (1) 0-49% nedovoljan (1)

45-59% dovoljan (2) 50-59% dovoljan (2)

60-79% dobar (3) 60-79% dobar (3)

80-89% vrlo dobar(4) 80-89% vrlo dobar(4)

90-100% odličan(5) 90-100% odličan(5)



U slučaju korištenja šalabahtera, mobitela i/ili korištenja drugih načina prepisivanja, učiteljica preuzima pisanu provjeru te

upisuje ocjenu nedovoljan u za to predviđenu rubriku (rubrike) ocjenske rešetke, bez obveze ispravljanja testa, a uz

napomenu o oduzimanju pisane provjere koju upisuje u rubriku bilješki.

3.2. PRAKTIČNI RADOVI

U rubriku praktičnih radova može se vrednovati: izvođenje pokusa, vođenje bilješki, popunjavanje radnih listića povezanih uz

pokus ili dio gradiva, izrada i prezentiranje plakata ili PP prezentacija, prepoznavanje pojmova i organizama pomoću slike,

debatne rasprave, radionice, izrada herbarija, mikroskopiranje i sl.

U rubriku praktičnog rada može se ocijeniti rješavanje zadataka kroz radni listić nakon utvrđivanja manjeg dijela sadržaja

neophodnog za daljnje praćenje nastavnih sadržaja.

Ako pisana provjera sadrži dio sa slikama ili zadatcima koji provjeravaju praktičnu primjenu znanja taj dio može biti zasebno

bodovan i ocijenjen u rubriku praktični rad.

Ovaj se oblik učeničkog rada može se vrednovati odmah, na nastavnom satu ili nakon što nastavnik pregleda radne listiće ili

ispravi pisanu provjeru.

3.2.1. UPUTE ZA IZRADU PLAKATA I PP PREZENTACIJA

Plakati se izrađuju na hamer papiru.

Učenicima se prepušta na volju grafičko oblikovanje čime do izražaja dolazi njihova kreativnost.



Učeničko izlaganje ne smije trajati dulje od 5min.

Plakati i PP prezentacije su informativnog karaktera, stoga moraju udovoljavati osnovnim zahtjevima:

jasno prikazana poruka

sadržajno prilagođeno uzrastu

preglednost i laka čitljivost

mogućnost izvlačenja glavne ideje i bez nazočnosti autora

radovi moraju imati jasno istaknuto i čitljivo ime i prezime autora i razred

3.2.2. VREDNOVANJE PLAKATA I PP PREZENTACIJA:

Svaki element može ostvariti 5 bodova, bodovi sva četiri elementa se zbroje i donosi se konačna ocjena po kriteriju u tablici:

ukupan broj

bodova

18 - 20 15 – 17 11– 14 7 - 10 0 - 6

ocjena odličan (5) vrlo dobar

(4)

dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan

(1)



Sljedeća tablica prikazuje četiri elementa koja se vrednuju i što treba ostvariti za određeni broj bodova:

ELEMENTI 5 bodova 4 boda 3 boda 2 boda 1bod 0 bodova

JASNOĆA

PORUKE NA

PLAKATU

Poruka je

potpuno jasna i

uočljiva

Poruka je

jasna, ali

nedovoljno

naglašena.

Poruka postoji,

jasna je, ali je

potrebno

vrijeme da se

uoči i pronađe.

Poruka je

teško uočljiva.

Poruka gotovo

ne postoji.

Nema poruke

koja se

prenosi

čitatelju.

JASNOĆA I

PRIPREMLJE-

NOST

IZLAGANJA

Učenik u

potpunosti

vlada

materijom.

Vlada

materijom, ali

se malo

pomaže

napisanim

tekstom kao

podsjetnikom.

Učenik je u

izlaganju

pomalo

nesiguran i

često se

pomaže

napisanim

tekstom u

izlaganju.

Učenik većinu

izlaganja čita.

Učenik sve

čita.

Učenik nije

pripremio

izlaganje.

KVALITETA

SADRŽAJA

Tema je u

potpunosti

objašnjena,

sve je

sadržajno

prilagođeno

Sadržaj, slike i

ostali dijelovi

su dobro

odabrani, samo

su pojedini

podatci

Nejasne slike,

ne prate se

slike i tekst

iako tematski

odgovaraju.

Većina

sadržaja je

neprilagođena

uzrastu.

Većina

sadržaja je

neprilagođena

uzrastu i

tematski

promašena.

Sadržaj je

potpuno

tematski i

sadržajno

neprilagođen.



uzrastu,

poruka se

može izvući i

bez prisutnosti

autora.

previše

stručni.

KREATIVNOST

Sve izrađeno

je u službi

teme, odabir

slova, podloge,

veličine, slika i

sl.

Plakat izgleda

atraktivno i

svakome bi

privukao

pozornost.

Plakat je

dinamičan i

zanimljiv

izgledom,

trebali bi biti

istaknutiji

najvažniji

dijelovi.

Plakat

izgledom budi

zanimanje

manjem broju

učenika jer je

pomalo

jednoličan.

Zainteresira

samo one

kojima je tema

zanimljiva.

Istaknut je

samo naslov,

sve drugo je

loše

organizirano,

slike su

premale, loše

odabrane,

plakat izgleda

neprivlačno.

Plakat nema

privlačnih

elemenata,

nema

kontrasta, niti

istaknutih

dijelova, sve je

zalijepljeno, ali

nije

organizirano.

Plakat je loše

izrađen, loše

zalijepljene

slike, tekst

nečitljiv.



3.3. RJEŠAVANJE PROBLEMA (samo za kemiju)

Rješavanje složenijih zadataka odnosi se na aktivnost učenika tijekom nastave, za vrijeme obrade, a podrazumijeva

samostalno rješavanje zadataka u okviru tekućeg nastavnog sadržaja ili na rješavanje zadataka kroz radne listiće i

višeminutnu najavljenu pisanu provjeru znanja nakon ponavljanja i utvrđivanja manjeg dijela sadržaja neophodnog za daljnje

praćenje nastavnih sadržaja. Ako pisana provjera sadrži dio sa zadatcima taj dio može biti zasebno bodovan i ocijenjen u

rubriku rješavanje problema.

Ovaj se oblik učeničkog rada može se vrednovati odmah, na nastavnom satu ili nakon što nastavnik pregleda radne listiće,

ispravi višeminutnu pisanu provjeru ili pisanu provjeru.

3.4. AKTIVNOST (samo za prirodu i biologiju)

Kroz ovu ocjenu vrednuje se:

doprinos nastavi za vrijeme sata (aktivnost, temeljitost i marljivost)

redovitost u izvršavanju obaveza

pregledana radna bilježnica i bilježnica

redovitost i točnost pisanja domaćih radova



Ukoliko učenik ne napiše 3 domaća rada (ostvari 3 minusa) dobiva u ovu rubriku ocjenu nedovoljan bez obzira kako su

zadovoljene ostale komponente kriterija ocjenjivanja za ovu rubriku. Ukoliko učenik često ometa nastavni proces i nakon

upozorenja učiteljice, učeniku se može upisati ocjena nedovoljan u ovu rubriku bez obzira kako su zadovoljene ostale

komponente kriterija ocjenjivanja za ovu rubriku.

4. UTVRĐIVANJE ZAKLJUČNE OCJENE

Utvrđivanje zaključne ocjene (sukladno zakonskim propisima) ne mora biti aritmetička sredina ocjena upisanih u ocjensku

rešetku Imenika. Na zaključnu ocjenu utječu i praćenja zapisana u rubriku bilješki.

Zaključna ocjena na kraju nastavne godine donosi se za cijelu školsku godinu, a ne samo za drugo polugodište te se može

nagraditi vidljivi napredak.

Mogući način donošenja zaključne ocjene je računanje aritmetičke sredine ocjena prema redu ocjenske rešetke (za svaki

element vrednovanja) pri čemu na zaključnu ocjenu za prirodu i biologiju utječu 30% ocjena usmeno, 35% pisano, 25%

praktični rad te 10% aktivnost.

Na zaključnu ocjenu iz kemije - ocjena rješavanje problema i pisano utječu po 30%, ocjena usmeno 25% te ocjena iz

praktičnog rada 15%. Ukoliko je ocjena između, učenika se može pitati za veću ocjenu ili uvažiti zapise o kontinuiranom

praćenju (bilješke).



ELEMENTI, NAČINI I KRITERIJI OCJENJIVANJA

INFORMATIKA 5. – 8. RAZRED

Učitelji: Jelica Lazarević, Mario Klobučić

A. Elementi ocjenjivanja:

1. Usvojenost sadržaja (Znanje)

2. Primjena znanja na računalu (Vještine)



B. Kriteriji ocjenjivanja:

USVOJENOST SADRŽAJA % PRIMJENA ZNANJA NA RAČUNALU

NE

DO

VO

LJ

AN

(1)

Ni uz pomoć učitelja ne uspijeva

odgovoriti na teoretska pitanja i

riješiti jednostavne zadatke,

nezainteresirano i neaktivno

odnošenje prema radu na nastavi.

Man

je o

d 4

0%

Zadatke na računalu ne rješava i ne

obavlja svoje obaveze na satu.

DO

VO

LJ

AN

(2

) Učenik se prisjeća osnovnih

pojmova uz pomoć učitelja i ne

povezuje usvojeno znanje s

drugim sadržajima. Slabo

sudjeluje u radu na nastavi.

40

% d

o 5

5%

Učenik radi uz pomoć i ne uočava

greške samostalno. Zadatke na

računalu rješava sporo i

nezainteresirano. Rješenja netočna, a

postupci manjkavi.

DO

BA

R (

3)

Učenik je usvojio osnovne

pojmove i djelomično povezuje

usvojeno znanje s drugim

sadržajima. Polako i uz pomoć

učitelja odgovara na teoretska

pitanja.

55

% d

o 7

0%

Učenik radi uz povremenu pomoć,

greške uočava i ispravlja ih uz pomoć

učitelja. Prilikom rješavanja zadataka

djelomično se drži zadanog kako bi

postigao rezultat.



VR

LO

DO

BA

R (

4) Samostalno, uz povremenu

učiteljevu pomoć učenik je

usvojio sve nastavne sadržaje i

povezuje usvojeno znanje s

drugim sadržajima uz pomoć

učitelja.

71%

do

85

%

Učenik primjenjuje stečeno znanje,

samostalno uočava pogreške i ispravlja

ih. Zadatke na računalu rješava

redovito, uredno i točno uz povremenu

pomoć učitelja

OD

LIČ

AN

(5

) Učenik je usvojio sve nastavne

sadržaje i samostalno povezuje

usvojeno znanje s drugim

sadržajima. Naučeno primjenjuje

u rješavanju zadataka 86

% d

o 10

0%

Učenik kreativno primjenjuje stečeno

znanje i usvojene vještine u novim

situacijama. Zadatke na računalu

rješava samostalno, brzo, točno,

uredno i pazi na detalje



C. Načini praćenja, provjeravanja i ocjenjivanja učenika:

1. PRAĆENJE

Praćenje je sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini kompetencija ipostavljenim zadacima definiranim

nacionalnim i predmetnim kurikulumom, nastavnim planom i programom te školskim kurikulumom.

2. PROVJERAVANJE

PISANE PROVJERE

Pisane provjere mogu biti duge (do 45 minuta) i kratke (do 15 minuta).

Mogući oblici pisanih provjera su: ispit znanja, zadaci otvorenog i zatvorenog tipa (nadopuni, zaokruži točan odgovor, spoji

parove, objasni), referati, seminari i sl.

Pisane provjere znanja provode se nakon obrađenih cjelina ukoliko učitelj smatra da supotrebne.

USMENE PROVJERE

Usmeno se provjeravanje provodi po potrebi i traje maksimalno 10 minuta po učeniku.

Oblici usmenog provjeravanja su: odgovaranje na pitanja, individualni ili grupni razgovor, te samostalno izlaganje na računalu

ili ploči.

PRAKTIČNE PROVJERE

Praktične provjere su provjere rada učenika na računalu. Oba elementa ocjenjivanja mogu se vrednovati kroz praktični rad,

tako da se iz jedne praktične provjere mogu izvući jedna ili dvije ocjene.

OCJENJIVANJE



Brojčana ocjena (1 – 5) u dnevniku je rezultat praćenja ili provjere usvojenosti nastavnog sadržaja te primjene stečenog

znanja.

Usmene i pisane provjere znanja rezultiraju ocjenom u dnevniku.

Ocjena mora biti priopćena i objašnjena učeniku u trenutku davanja.

Ocjena osigurava učitelju, učeniku, roditeljima i drugima povratnu informaciju o učenikovom napredovanju.

Ocjena treba biti motivirajući faktor za učenika.

D. Vrednovanje učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

U vrednovanju učenika s posebnim potrebama učitelji će posebno uvažavati odredbe čl. 5.Pravilnika o načinima, postupcima i

elementima vrednovanja.

E. Zaključna ocjena

Zaključna ocjena iz informatike rezultat je ukupnog vrednovanja tijekom nastavne godine.

Zaključna ocjena iz informatike proizlazi iz svih ocjena i bilježaka o praćenju učenika upisanih u imenik. Svi navedeni elementi

ocjenjivanja jednako su vrijedni. Zaključna ocjena ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena, osobito ako je

učenik pokazao napredak, a što je vidljivo iz bilježaka o praćenju u imeniku.



ELEMENTI PRAĆENJA I OSJENJIVANJA UČENIKOVA POSTIGNUĆA

FIZIKA Predmetni nastavnik: Senad Novaković

1. LJESTVICA PRAĆENJA POSTIGNUĆA ZA ELEMENT:

USVOJENOST PROGRAMSKIH SADRŽAJA

- Poznavanje i razumijevanje nastavnih sadržaja (oblici ispitivanja usmeno i pismeno)

- Služenje udžbenicima, priručnicima i stručnim tekstovima

- Rješavanje postavljenih problema

- Računanje

- Opisivanje

- Zaključivanje

- Uopćavanje

DOVOLJAN – učenik iznosi stečeno znanje uz pomoć nastavnika koji ga vodi i usmjerava kraćim potpitanjima, manji dio

sadržaja gradiva fizike ostao je na nivou prepoznavanja

DOBAR – učenik na razini reprodukcije samostalno ili uz pomoć nastavnika, točno odgovara na pitanja opisujući veličine,

pojave i fizikalne zakonitosti

VRLO DOBAR – učenik posve sigurno vlada sadržajima, te sadržaje samostalno i točno opisuje i objašnjava uzročno-

posljedične veze



ODLIČAN- učenik operira znanjem, povezuje stečena znanja i može odgovarati na problemska pitanja

2. LJESTVICA PRAĆENJA POSTIGNUĆA ZA ELEMENT:

PRIMJENA ZNANJA I VJEŠTINE

- Upoznavanje zadataka

- Sređivanje podataka iz zadatka

- Planiranje rješavanja zadatka

- Izračunavanje rezultata

- Provjera rezultata i osvrt na zadatak

DOVOLJAN – uz pomoć nastavnika, nepotpuno i površno s pogreškama, sporo rješava jednostavnije fizikalne zadatke

DOBAR- polako i uz manju nastavnikovu pomoć, točno, logično i mjerljivo pristupa fizikalnom problemu, sposoban je pročitati

tehničke crteže, sheme, dijagrame i ostalu tehničku dokumentaciju

VRLODOBAR- umjereno brzo, točno, temeljito i s razumijevanjem bez nastavnikove pomoći pristupa fizikalnom problemu



TEHNIČKA KULTURA Elementi i kriteriji ocjenjivanja u nastavnom predmetu od 5. do 8. razreda OŠ.

Učitelji tehničke kulture: Jelica Lazarević, Josip Šprlje

RAZINE OBRAZOVNIH POSTIGNUĆA UČENIKA

KRITERIJI I NAČINI OPISNOG OCJENJIVANJA

• ZNANJE

1. memorira sadržaje

2. razumije memorirane sadržaje

3. primjenjuje sadržaje u životnom okruženju

4. analizira sadržaje

5. prosuđuje korisnost i ispravnost sadržaja

6. stvara nove vrijednosti

• PRAKTIČNE VJEŠTINE

1. oponaša druge

2. rukuje priborom, opremom, alatima, aparatima i strojevima (loše, dobro, izvrsno)

3. točan i precizan u praktičnom radu

4. objedinjuje više dijelova u cjelinu

5. samostalno izrađuje zadani cilj praktične vježbe



• ODNOS PREMA RADU (aktivnost)

1. otvoren je za primanje novih sadržaja

2. reagira na poticaje

3. vrednuje svoj rad i rad drugih

4. ima organizacijske potencijale

5. donosi valjane zaključke o sadržaju novog gradiva

Evidencija i ocjenjivanje – imenik

Elementi ocjenjivanja u imeniku – brojčano ocjenjivanje:

A) usvojenost sadržaja (znanje),

B) radne vještine i navike (praktični rad),

C) kultura rada (odnos prema radu).

Opisno ocjenjivanje:

Na početku šk.g. utvrditi sposobnosti učenika.

Opisnim ocjenama pratiti rad i postignuća učenika.

Opisna ocjena i brojčane ocjene trebaju biti usklađene.

U zaključnoj ocjeni na kraju šk.g. objedinjuje se brojčano i opisno vrednovanje postignuća učenika.



UDIO KOD OCJENJIVANJA TEHNIČKE KULTURE

PRAKTIČNE KULTURA RADA

ZNANJE VJEŠTINE

memoriranje oponašanje primanje

razumijevanje rukovanje reagiranje

primjenjivanje točnost vrednovanje

analiziranje objedinjavanje organiziranje

prosuđivanje opredmećivanje donošenje sudova

stvaranje

25% 50% 25%



Kriteriji ocjenjivanja tehničke kulture

Usvojenost sadržaja (prva rubrika):

Odličan:

Probleme rješava samostalno, modificirajući poznate strategije ili kreirajući nove, gotovo uvijek točno, rado prihvaća savjete

za poboljšanje kvalitete svoga rada.

Aktivan je na satu, sudjeluje u obradi novih nastavnih sadržaja, daje primjedbe i vlastite primjere

Odabire postupke koji najviše odgovaraju zadatku i primjenjuje ih bez greške i primjerenom brzinom.

Poznate ideje i koncepte primjenjuje u novim situacijama.

Svoje postupke i ideje može objasniti jasno, precizno i sa sigurnošću pri tom upotrebljava odgovarajuću terminologiju i

simbole. Temeljit, pedantan i savjestan, brine o vlastitom znanju i uspjehu.

Samostalno se služi dodatnim izvorima ( internet)

Vrlo dobar:

Probleme rješava uglavnom samostalno, birajući najbolje strategije i uglavnom točno

Poznate ideje i koncepte uspješno primjenjuje u poznatim situacijama.

Svoje postupke i ideje može objasniti s nešto jasnoće i preciznosti, koristeći odgovarajućom terminologijom.

Aktivan je na satu, sudjeluje u obradi novih nastavnih sadržaja.

Prihvaća nastavnikove savjete za poboljšanje kvalitete svoga rada.

Samostalno se služi dodatnim izvorima ( Internet ).

Dobar:

Probleme rješava uz ograničenu pomoć, često točno. Sporiji je u rješavanju zadataka

Za postupke koje primjenjuje daje odgovarajuća, ali nepotpuna i nesigurna objašnjenja, rijetko koristeći odgovarajuću

terminologiju



Nove ideje i koncepte prihvaća uz teškoće, ali ih uspijeva kasnije primijeniti u poznatim situacijama.

Teže povezuje sadržaje unutar predmeta.

Na satima je aktivnost promjenjiva.

Ne koristi se drugim izvorima znanja.

Dovoljan:

Probleme rješava uz veću pomoć, rijetko točno.

U stanju je riješiti tek osnovne zadatke, često griješi, ne uočava pogreške.

Spor je u rješavanju zadataka i traži stalnu učiteljevu pomoć

Za postupke koje primjenjuje daje tek djelomično točna, nepotpuna i nesigurna objašnjenja, ne koristeći odgovarajuću

terminologiju.

Nove ideje i koncepte prihvaća uz teškoće i može ih primijeniti tek na najjednostavnijim primjerima.

Ne koristi se drugim izvorima znanja.

Nedovoljan:

Probleme nije u stanju riješiti usprkos pomoći.

Ne može riješiti ni najosnovnije zadatke.

Postupke koje primjenjuje ne razumije i ne zna objasniti

Na satima je pasivan i nezainteresiran



Radne navike i vještine (druga rubrika):

Odličan:

U radu je koncentriran, uredan i marljiv, lako i s razumijevanjem usvaja nove sadržaje. Samostalno i precizno izrađuje

zadane zadatke.

Aktivno se uključuje u rad davanjem ideja i postavljanjem pitanja.

Zadatke rješava primjerenom brzinom i uspijeva riješiti gotovo sve

zadatke. Rado pomaže drugima.

Bilježnica/vježbenica je potpuna i uredna s točno napisanim zadaćama.

Na sat dolazi pripremljen te nosi potreban pribor.

Pedantan i organiziran pri radu.

Rado prihvaća savjete za poboljšanje svog kvalitete svoga rada.

Uočava i ispravlja vlastite pogreške.

Vrlo dobar:

U radu je koncentriran i marljiv.

Samostalno i na vrijeme izrađuje zadane zadatke.

Sa razumijevanjem usvaja nove sadržaje.

Povremeno se uključuje u rad davanjem ideja i postavljanjem pitanja.

Bilježnica/vježbenica je potpuna i uredna s točno napisanim zadaćama.

Na sat dolazi pripremljen te nosi potreban pribor.

Rado prihvaća savjete za poboljšanje kvalitete svoga rada.

Ispravlja vlastite pogreške.

Dobar:

Uglavnom marljivo radi na satu. Ako ne razumije, traži pomoć.



Bilježnica/vježbenica je uglavnom potpuna i uredna s točno napisanim zadaćama.

Teže i neprecizno odrađuje zadane zadatke. Ne uočava pogreške.

Dovoljan:

Uz poticaj radi na satu.

Zadatke rješava uz pomoć, traži stalnu pomoć drugih učenika

Bilježnica/vježbenica je potpuna i uredna s napisanim zadaćama.

Na sat nosi potreban pribor.

Često griješi i ne uočava pogreške.

Radno mjesto nije uredno.

Nedovoljan:

Na satu ne radi i ne sudjeluje u raspravi, pasivan i nezainteresiran.

Ometa druge u radu, ne poštuje dogovorena pravila, omalovažava druge, ometa nastavu.

Ne piše u bilježnicu, često ju nema i bilježnica je neuredna i nepotpuna.

Na sat dolazi nepripremljen i bez potrebnog pribora.

Nema napisane zadaće.

Ne usvaja savjete i pomoć nastavnika.



Kultura rada (odnos prema radu, treća rubrika)

Odličan:

- vrlo aktivan za vrijeme nastave

- pomaže drugima u radu

- pedantan i uredan

Vrlo dobar:

- aktivan za vrijeme nastave

- pedantan i uredan

Dobar:

- ne zainteresiran i nesamostalan u radu

- često griješi

Dovoljan:

- pasivan za vrijeme rada

- ne prihvaća pomoć

- često griješi

Nedovoljan:

- pri radu ometa druge

- ne izvršava radne zadatke

- nije izradio ni minimum zadanih zadataka



Pribor za tehničku kulturu:

- udžbenik

- vježbenica

- geometrijska bilježnica A4 format (ukoliko nije drugačije dogovoreno, npr. prošlogodišnja bilježnica)

- kutija s radnim materijalima i radnim listovima (ostaje u školi)

- pribor za pisanje

- geometrijski pribor

- škarice i ljepilo za papir

- po potrebi pribor koji navede nastavnik

Tehnička kultura se ocjenjuje: usmeno, pismeno, bilježnica (praćenje nastave) i praktični rad prema opisanom kriteriju.



TZK

MJERILA PRAĆENJA, PROVJERAVANJA I OCJENJIVANJA UČENIKA

Bez osmišljenog sustava praćenja i vrednovanja rezultata rada te napredovanja učenika nije moguće spoznati vrijednosti tog

odgojno obrazovnog područja. Da bi se moglo planski i sustavno djelovati na učenike, tj. na razvoj njihovih funkcionalnih i

motoričkih sposobnosti, na količinu motoričkih znanja, razinu motoričkih dostignuća, kognitivne i konaktivne osobine, nužno je

utvrditi početno stanje tih antropoloških obilježja učenika, te odrediti smjernice njihove preobrazbe. Praćenjem

provjeravanjem treba utvrditi i dobiti informaciju o učenikovu ostvarivanju zadataka TZK-e, objektivnim dijagnosticiranjem.

Sustav praćenja jednostavan je za provedbu, primjenjiv u svim uvjetima, pouzdan i objektivan. Dakle, može se i mora

provoditi za vrijeme redovite nastave, da se temelji na osnovama izvedbenog programa za određeni razred i da služi

učenicima kao osnova za samokontrolu i samo ocjenjivanje osobnog rada i napretka. Prilikom ocjenjivanja treba istovjetno

uzeti u obzir sve elemente vrednovanja, kako bi se doveli u ravnopravni položaj ne samo svi zadaci TZK-a, nego i učenici s

obzirom na postojeće stanje njihovih antropoloških obilježja. Zaključna ocjena mora biti odraz osobina i sposobnosti učenika,

tj. odraz njegove ličnosti.

Sastavnice za ocjenjivanje:

• motorička znanja

• motorička dostignuća

• motoričke i aerobne sposobnosti

• odgojne zadaće

MOTORIČKA ZNANJA obilježavaju stupanj usvojenosti pojedinih motoričkih zadataka na razini programa za određeni

razred, što je i svrha provjeravanja i ocjenjivanja.



ODLIČAN:

• Programska jedinica usvojena u potpunosti. Učenik nema nikakvih poteškoća u savladavanju motoričkih zadataka, a tehnička

izvedba je izuzetna. Motoričko znanje primjenjuje u svim situacijama, na pravilan način.

• Učenik je izuzetno pedantan, savjestan i precizan i stalno brine o kvaliteti svoga rada. Zadatke izvršava s oduševljenjem i

preuzima odgovornost za napredovanje u osobnom razvoju.

VRLO DOBAR:

• Programska jedinica usvojena gotovo u potpunosti. Učenik nema poteškoća u savladavanju motoričkih zadataka, a tehnička

izvedba nije na očekivanoj razini.

Motoričko znanje primjenjuje uz male korekcije.

• Učenik izvršava zadatke koji ne prelaze njegove mogućnosti. Traži pomoć kad mu je potrebna. Rado ispunjava zadatke, sluša

pažljivo i surađuje u radu.

DOBAR:

• Programska jedinica usvojena većim dijelom. Učenik s malim poteškoćama savladava motoričke zadatke, a tehnička izvedba

mu je površna, nesigurna, te mu je potrebna pomoć u izvedbi. Primjena znanja teško izvediva.

• Učenik nema dovoljno strpljenja, zadovoljava se djelomičnim rezultatima, kod poteškoća odustaje od daljnjeg nastojanja u

radu, zaostaje za drugima.

DOVOLJAN:

• Programska jedinica usvojena djelomično. Učenik s velikim poteškoćama savladava motoričke zadatke, a o tehničkoj izvedbi

teško se može i govoriti. Primjena znanja jako loša.



• Učenik je površan, nezainteresiran, neuredan, ne brine o kvaliteti svoga rada.

NEDOVOLJAN:

• Programska jedinica nije usvojena. Učenik ne može izvesti zadatak, niti na učiteljev poticaj i pomoć (asistencija).

• Učenik je pasivan, niti na poticaj se ne uključuje u rad.

• Učenik ne želi raditi kada treba uložiti trud, kako bi postigao rezultate za koje ima predispozicije i sposobnosti.

MOTORIČKA DOSTIGNUĆA su sprega motoričkih znanja i motoričkih sposobnosti učenika, da ih u određenoj motoričkoj

aktivnosti povežu i maksimalno iskoriste radi postizanja što boljeg rezultata. Provjeravanje motoričkih dostignuća treba

temeljiti na programu TZK-e za svaki razred posebno. Za sve elemente, nastavne teme ili motoričke aktivnosti, kod kojih se

rezultat može objektivno mjeriti, treba utvrditi normative. Jednom utvrđene norme, ne vrijede uvijek. One su kriterijske

vrijednosti za ocjenjivanje postignutih rezultata za iste učenike samo u jednoj školskoj godini. Provjeravanje i ocjenjivanje

motoričkih dostignuća iz nastavne cjeline najprimjerenije je provoditi pomoću tzv. Situacionih testova. Testovi mogu

sadržavati jedan ili više elemenata, ovisno o tome što se pomoću njih želi utvrditi. Osim toga, za te testove karakteristično

je i to, da ne predviđaju samo vrijeme izvođenja određenog elementa, nego i način na koji treba pojedini element izvesti,

dakle i točnost izvođenja testom zadanog elementa.

Primjer: Trčanje na 60m (kriteriji)

• Najbolji rezultat 8,08

• Najslabiji rezultat 11,03

• Oduzima se najbolji od najslabijeg rezultata. 11,03-8,08= 2,05

• 2.05 podijeliti s četiri (ocjena od 2-5) = 0,62 (6)



• Uvrstiti u rezultate: 8,08-9,04 = odličan

9,05-10,01 = vrlo dobar

10,02-10,08 = dobar

10,09- 11,05 = dovoljan

MOTORIČKE I AEROBNE SPOSOBNOSTI provjeravaju se na početku i na kraju školske godine. Na početku školske godine

treba za svakog učenika ustanoviti razinu tih sposobnosti, kako bi se odredili načini i metode za njihovo poboljšanje. Na kraju

školske godine treba ustanoviti da li se i u kojoj su se mjeri promijenile te sposobnosti pod utjecajem tjelesnog vježbanja.

Vrednuje se postignuti rezultat, tj. osobni napredak

ODGOJNE ZADAĆE, budući da je odgoj stalan i neprekidan proces, a mogućnosti odgojnog djelovanja u TZK-i velike, rad s

učenicima treba organizirati i provoditi tako da se za vrijeme nastave i tijekom drugih organizacijskih oblika rada osigura

permanentno odgojno djelovanje za učenika. Odgoj učenika sastavni je dio rada svih nastavnika, ne samo nastavnika TZK-a.

Odgoj učenika je planska, sustavna i smišljena aktivnost svakog nastavnika. Tako i u TZK-i valja poduzeti sve kako bi se

osiguralo odgojno djelovanje i najveći mogući odgojni rezultati u radu s učenicima. Budući da odgojne rezultate rada nastavnik

procjenjuje na temelju subjektivnog zapažanja treba se opredijeliti za praćenje i vrednovanje onih odgojnih varijabli koje su

za ovo odgojno-obrazovno područje specifični, ali i stvarno mjerljive.

• Aktivnost učenika u nastavi TZK-e

• Sudjelovanje učenika u izvan nastavnim aktivnostima u TZK-i

• Usvojene zdravstveno-higijenske navike

• Teoretska znanja

Nastavnik:Nino šešelj,Filip Medak,Jelena Galov



Osnovna škola don M.Pavlinovića Metković

Nastavni predmet: Likovna kultura

Učiteljica: Dubravka Šešelj


LIKOVNA KULTURA, V.-VIII. RAZREDA

Opisno praćenje:

Upisuje se u lijevu rubriku u imeniku i riječima opisuje rad učenika/ce i I. i II. obrazovnom razdoblju

Elementi vrednovanja opisnog praćenja:

- sposobnosti učenika,

- interes i motivacija za sadržaje nastavnog predmeta,

- odnos prema radu, s učenicima i nastavniku

Kriteriji vrednovanja i ocjenjivanja rada i likovnog uratka:

Brojčano ocjenjivanje se dijeli prema likovnim područjima rada: crtanje, slikanje, trodimenzionalno oblikovanje, grafičko

oblikovanje i razumijevanje osnovnih likovnih odnosa unutar likovno-umjetničkog djela i likovnog uratka učenika.

Ocjenjuje se brojčanim ocjenama: Odličan (5), vrlo dobar (4) i dobar (3)



Elementi vrednovanja likovnog uratka:

- uspješnost u rješavanju likovnog problema,

- originalnost,

- likovnost (kompozicija),

- tehnička izvedba

KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA U NASTAVI LIKOVNE KULTURE

OCIJENA KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA

odličan (5)

Izražavanje crtežom Učenik je odlično realizirao/rješio likovni problem na svom radu.

Kompoziciju je realizirao na zanimljiv,složen i originalan način, odlično je smjestio na

papir i prikazao je bogatu detaljima.

Odlična estetska kvaliteta rada.

Odličan način vladanja crtačkom tehnikom.

Odlična tehnička kvaliteta ili izvedba rada u zadanoj crtačkoj tehnici.

Iskoristio sve mogućnosti prikaza korištenja zadane tehnike.

Tonsko i kolorističko

izražavanje

Učenik je odlično realizirao/rješio likovni zadatak u tonskom ili kolorističkom

izražavanju.

Kompoziciju je realizirao na zanimljiv,složen i originalan način, odlično je smjestio na




Odlična estetska kvaliteta rada .

Odličan način vladanja slikarskom tehnikom.

Odlična tehnička kvaliteta ili izvedba rada u zadanoj slikarskoj tehnici

Iskoristio sve mogućnosti prikaza korištenja zadane tehnike.

Trodimenzionalno

oblikovanje

Učenik je odlično realizirai/rješio likovni zadatak u trodimenzionalnom oblikovanju.

Prostornu kompoziciju je realizirao na zanimljiv, složen i originalan način.


Odličan način vladanja kiparskim materijalom ili plastičkim materijalom.

Odlična tehnička kvaliteta ili izvedba rada u zadanom kiparskom ili plastičkom

materijalu.

Iskoristio sve mogućnosti prikaza korištenja zadane kiparske tehnike ( materijala).

Grafičko izražavanje Učenik je odlično rješio likovni zadatak u grafičkom izražavanju

(karton tisku, linorezu, monotipiji).

Kompoziciju je realizirao na zanimljiv, složen i originalan način, odlično je smjestio na



Odličan način vladanja grafičkom tehnikom (karton tisak, linorez, monotipija).

Odlična tehnička kvaliteta ili izvedba rada u zadanoj grafičkoj tehnici.

Iskoristio sve mogućnosti prikaza korištenja zadane grafičke tehnike.



Promatranje,analiza i

vrednovanje umjetničkog

dijela i učenikov odnos

prema radu

Učenik je samoinicijativan u radu.

Samostalan i aktivan u uvodnom dijelu sata, samoj realizaciji i u analizi i vrednovanju

radova.

S lakoćom uočava i istražuje likovne probleme kako na reprodukcijama tako i na

učeničkim radovima.

Pronalazi osobna/originalna rješenja za realizaciju likovnog problema u svom radu.

Pronalazi poveznicu-korelaciju likovnih pojmova sa ključnim pojmovima iz drugih

nastavnih predmeta.

Dosljedan u radu.

Ima pozitivan stav prema učenju i predmetu

Pokazuje interes za nastavni predmet i za sva područja likovnog izražavanja.

Odgovoran i savjestan u odnosu prema radu i drugima i u obvezama donošenja

pribora.

Tolerantan i pomaže drugima u radu ako je to potrebno.

Poštuje školska pravila.

Samokritičan i pravedan.

OCIJENA KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA

vrlo dobar (4)

Izražavanje crtežom Učenik je vrlo dobro realizirao/rješio likovni problem.

Kompoziciju je realizirao vrlo dobro i na ne tako složen i zahtjevan način, vrlo dobro

smjestio na papir i prikazao je jednostavniju u detaljima.

Vrlo dobra estetska kvaliteta rada.



Vrlo dobar način vladanja crtačkom tehnikom.

Vrlo dobra tehnička kvaliteta ili izvedba rada u zadanoj crtačkoj tehnici.

Iskoristio neke mogućnosti prikaza korištenja zadane crtačke tehnike.


izražavanje

Učenik je vrlo dobro realizirao/rješio likovni zadatak u tonskom ili kolorističkom

izražavanju.

Kompoziciju je realizirao vrlo dobro i na ne tako složen i zahtjevan način, vrlo dobro

je smjestio na papir i prikazao je jednostavniju u detaljima.


Vrlo dobar način vladanja slikarskom tehnikom.

Vrlo dobra tehnička kvaliteta ili izvedba rada u zadanoj slikarskoj tehnici.

Iskoristio neke mogućnosti prikaza korištenja zadane slikarske tehnike.

Trodimenzionalno

oblikovanje

Učenik je vrlo dobro realizirao/rješio likovni zadatak u trodimenzionalnom oblikovanju.

Prostornu kompoziciju je realizirao vrlo dobro i na ne tako složen i zahtjevan način,

jednostavniju u detaljima.


Vrlo dobar način vladanja kiparskim materijalom ili plastičkim materijalom.

Vrlo dobra tehnička kvaliteta ili izvedba rada u zadanom kiparskom ili plastičkom

materijalu.

Iskoristio neke mogućnosti prikaza korištenja zadane kiparske tehnike ( materijala).

Grafičko izražavanje Učenik je vrlo dobro realizirao/rješio likovni zadatak u grafičkom izražavanju(karton

tisku, linorezu, monotipiji).

Kompoziciju je realizirao vrlo dobro i na ne tako složen i zahtjevan način , vrlo dobro

je smjestio na papir i prikazao je jednostavniju u detaljima.


Vrlo dobar način vladanja grafičkom tehnikom (karton tisak, linorez, monotipija)

Vrlo dobra tehnička kvaliteta ili izvedba rada u zadanoj grafičkoj tehnici.



Iskoristio neke mogućnosti prikaza korištenja zadane grafičke tehnike.


vrednovanje umjetničkog

dijela i učenikov odnos

prema radu

Učenik je uglavnom samoinicijativan u radu.

Uglavnom samostalan i aktivan u uvodnom dijelu sata,samoj realizaciji i u analizi i

vrednovanju radova.

Vrlo dobro istražuje i uočava zadane likovne probleme kako na reprodukcijama tako i

na učeničkim radovima.

Uglavnom pronalazi osobna/originalna rješenja za realizaciju likovnog problema u svom

radu.

Vrlo dobro povezuje likovne ključne pojmove sa ključnim pojmovima iz drugih

nastavnih predmeta.

Uglavnom dosljedan u radu.

Ima pozitivan stav prema učenju i predmetu.

Uglavnom pokazuje interes za nastavni predmet i za sva područja likovnog

izražavanja.

U većem dijelu odgovoran i savjestan u odnosu prema radu i drugima i u obvezama

donošenja pribora.

Tolerantan i pomaže drugima u radu ako je to potrebno.

Poštuje školska pravila.

Samokritičan i pravedan.

OCJENA KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA

dobar (3)

Izražavanje crtežom Učenik je dobro realizirao/rješio likovni problem.

Kompoziciju je realizirao djelomično dobro na najjednostavniji i najmanje zahtjevan

način, djelomično dobro je smjestio na papir i prikazao je oskudnom i siromašnom



detaljima.

Djelomična / površna estetska kvaliteta rada.

Djelomičan / površan način vladanja crtačkom tehnikom.

Površna tehnička kvaliteta ili izvedba rada u zadanoj crtačkoj tehnici.

Iskoristio samo jednu mogućnost prikaza korištenja zadane crtačke tehnike.


izražavanje

Učenik je dobro realizirao/rješio likovni zadatak u tonskom ili kolorističkom

izražavanju.

Kompoziciju je realizirao djelomično dobro i na najjednostavniji i nezahtjevan

način, djelomično dobro je smjestio na papir i prikazao je oskudnom i siromašnom

detaljima.

Djelomična/površna estetska kvaliteta rada.

Djelomičan/površan način vladanja slikarskom tehnikom.

Površna tehnička kvaliteta ili izvedba rada u zadanoj slikarskoj tehnici

Iskoristio jednu mogućnosti prikaza korištenja zadane slikarske tehnike.

Trodimenzionalno oblikovanje Učenik je dobro realizirao/rješio likovni zadatak u trodimenzionalnom oblikovanju.

Prostornu kompoziciju je realizirao djelomično dobro i na najjednostavniji i

nezahtjevan, nezanimljiv način, oskudnom i siromašnom detaljima.

Djelomična / površna estetska kvaliteta rada.

Djelomičan / površan način vladanja kiparskim materijalom ili plastičkim

materijalom.

Djelomična /površna tehnička kvaliteta ili izvedba rada u zadanom kiparskom ili

plastičkom materijalu.

Iskoristio jednu mogućnosti prikaza korištenja zadane kiparske tehnike ( materijala).



Grafičko izražavanje Učenik je djelomično dobro realizirao/ rješio likovni zadatak u grafičkom

izražavanju(karton tisku, linorezu, monotipiji).

Kompoziciju je realizirao djelomično dobro na najjednostavniji i nezahtijevan način

, djelomično dobro je smjestio na papir i prikazao je siromašnom i oskudnom

detaljima.

Djelomična/ površna estetska kvaliteta rada.

Djelomičan/ površan način vladanja grafičkom tehnikom (karton tisak, linorez,

monotipija).

Djelomična/ površna tehnička kvaliteta ili izvedba rada u zadanoj grafičkoj tehnici.

Iskoristio jednu mogućnost prikaza korištenja zadane grafičke tehnike.


vrednovanje umjetničkog dijela

i učenikov odnos prema radu

Učenika/učenicu treba poticati na rad.

Učenik/učenica je samo na poticaj aktivan/aktivna u uvodnom dijelu sata, samoj

realizaciji i u analizi i vrednovanju radova.

Teško i površno istražuje i uočava zadane likovne probleme kako na

reprodukcijama tako i na učeničkim radovima.

Teško pronalazi osobna/originalna rješenja za realizaciju likovnog problema u svom

radu.

Slabo povezuje i pronalazi poveznicu između likovnih ključnih pojmova i ključnih

pojmova iz drugih nastavnih predmeta.

Nije ustrajan u radu.

Ima negativan ili promijenjivi stav prema učenju i predmetu. Pokazuje promijenjivi

interes za nastavni predmet i za sva područja likovnog izražavanja.

Ponekad neodgovoran i površan u odnosu prema radu i drugima i u obvezama

donošenja pribora.

Ponekad krši školska pravila.



UPUTE O NAČINU PRAĆENJA I OCJENJIVANJA

VJEROUČENIKA U OSNOVNOJ ŠKOLI _________________________________________________________

Prema Planu i programu katoličkoga školskog vjeronauka u osnovnoj školi elementi vrednovanja su:

znanje: usvojenost programskih sadržaja na:

spoznajno - informativnoj razini,

doživljajno - iskustvenoj razini,

djelatno - iskustvenoj razini.

stvaralačko izražavanje:

usmeno izražavanje,

pismeno izražavanje,

likovno izražavanje,

scensko izražavanje,

glazbeno izražavanje.

zalaganje:

uključivanje učenika u razne oblike rada,



motiviranost na satu,

marljivost u izvršavanju postavljenih zadataka,

inicijativnost koja pokreće nove ideje,

uključenost u izvanškolske aktivnosti.

kultura međusobnog komuniciranja:

kultura prema svim sudionicima susreta uključuje: finoću, pažnju,

poštovanje, iskrenost, slobodu, kreativnost.

Brojčano ocjenjivanje sažetak je kvalitativnog-kreativnog vrednovanja ostvarenog po različitim oblicima stvaralačkog

izražavanja.

Načini vrednovanja mogu se provoditi kroz:

usmenu komunikaciju,

vrednovanje stvaralačkog izražavanja,

vrednovanje rada u skupini,

vrednovanje kreativnog pismenog izražavanja.

Vladanje vjeroučenika prati se i ocjenom na temelju odnosa



- prema sebi - točan u izvršavanju zadataka, ustrajan u radu, vrijedan i strpljiv, ostvaruje postavljene ciljeve; - prema radu - samostalno obavlja uratke, aktivan, ima osjećaj dužnosti, odgovoran u radu, pozitivan odnos prema učenju, kreativan; - prema drugim vjeroučenicima - pažljiv, poštuje druge, pazi na izražavanje, otvoren i susretljiv, plemenit i spreman na pomoć, pouzdan i drži zadanu riječ, iskren i prijateljski pristupa kolegama, gradi pozitivne međuljudske odnose, znade oprostiti, suosjeća s drugima; - prema učenicima i ostalim djelatnicima u školi - uljudan, poštuje starije. pristojan u svemu, zna priskočiti u pomoć; - prema školskoj imovini - ispravno se služi školskom imovinom, pazi na stvari, ne uništava stvari; - prema širem društvenom i prirodnom okružju - zalaže se oko uređenja okoliša škole. Opisno praćenje vjeroučenika prema elementima vrednovanja na satu vjeronauka.

ZNANJE

- Izvrsno usvojio nastavne sadržaje, - Veoma dobro povezuje naučeno sa svakidašnjim životom, - Učenik ima sposobnosti dubljega doživljavanja i spoznavanja otajstava i nauka Crkve, - Posjeduje izrazite sposobnosti u interpretaciji biblijskoga teksta, - Ističe se u znanju i sposobnostima, - S lakoćom usvaja i iznosi sadržaje, uspješno primjenjuje stečeno znanje. - Usvojene nastavne sadržaje iznosi logički i s razumijevanjem, - Veoma sposoban, s lakoćom usvaja sadržaje i uspješno ih reproducira u svakom obliku rada, - Nastavne sadržaje, posebno biblijske, izlaže s puno detalja, - Uz više ustrajnog i samostalnog rada mogao bi postići i bolje rezultate. - Vidljiv je napredak, potrebno je ovako nastaviti, - Dobro poznaje osnovne biblijske sadržaje, - Teže usvaja gradivo, - Uspjeh postiže uz dosta uloženog truda.



STVARALAČKO IZRAŽAVANJE

- Učenik je vrlo uspješan u interpretativnom čitanju biblijskih i drugih književno-umjetničkih tekstova, - Ističe se u scenskom prikazivanju biblijskih tekstova, - U usmenom izražavanju otkriva se sposobnost zamišljanja, asociranja i logičkoga povezivanja sadržaja, - Učenik je uspješan i kreativan u simboličkom izražavanju, - Posjeduje osjetljivost i otvorenost za transcedentno, - Razvijene sposobnosti stvaralačkog izražavanja, - Ima lijep pismeni izričaj, - Izrazite sposobnosti za likovno izražavanje, - Izrazito kreativan i komunikativan, - Vrlo uspješan u komuniciranju s raznovrsnim medijima, - Posebne sposobnosti za glazbeni izričaj, - Zalaže se u različitim oblicima stvaralačkoga izražavanja.

ZAlAGANJE

- Vr1o aktivan i zainteresiran za rad, - Voli predmet, aktivan tijekom nastavnoga procesa, - Vrijedan i samostalan, redovito prati nastavne sadržaje, - Odlikuje se pozitivnim odnosom prema radu, - Iznimno vrijedan i marljiv, - Aktivan na satu, redovito izvršava svoje obveze, - Savjestan i samostalan u radu, - Odgovorno se odnosi prema radu, - Marljivo i aktivno sudjeluje u vjeronaučnoj nastavi i aktivnostima, - Posjeduje volju za rad, trudi se postići što bolje rezultate, - Voli rad, ali je nesiguran u svoje znanje pa nije aktivan u radu, - Više pozornosti posvetiti samostalnom učenju, - Kreativan u skupnom radu, - Uz poticaj postiže bolje rezultate, - U radu ga treba ohrabriti i potaknuti na veću samostalnost, - Potrebno je češće poticati i usmjeravati pozornost na rad i sadržaje, - Potreban poticaj za intenzivnije uključivanje u nastavni proces, - Zalaže se u granicama svojih mogućnosti.



KULTURA MEĐUSOBNOG KOMUNICIRANJA

- S ljubavlju pomaže drugima, - Vrlo lijepo surađuje s vjeroučenicima i vjeroučiteljem, - Kod učenika se opaža spremnost življenja po vjeri, - Pažljiv i ljubazan prema drugima, - Komunikativan i tolerantan, - Uzornim ponašanjem vrlo pozitivno djeluje na ostale učenike, - Uzoran u ponašanju i odnosu prema drugima, - Svoje mišljenje izražava korektno i s poštovanjem, - Vrlo lijepo surađuje s drugima, - Otvoren za suradnju, razgovor i razumijevanje, - Uvažava druge i prihvaća njihove ideje, - Kod učenika treba poticati pozitivnu verbalnu komunikaciju, - Treba ga poticati na pozitivan odnos prema radu i zalaganju na vjeronaučnom susretu.



ELEMENTI OCJENJIVANJA IZ PREDMETA

ENGLESKI JEZIK I NJEMAČKI JEZIK

CILJEVI:

Cilj nastave stranih jezika je usmena i pisana komunikacijska kompetencija na stranom

jeziku proširena s kulturološko-odgojnim elementima. U ranom učenju engleskog jezika težište je na govornoj komunikaciji

posredstvom pokreta, likovnog izraza, igre i pjesme. U ranim godinama učenja stranog jezika treba motivirati učenike,

poticati njihovu ljubav prema jeziku, te im podizati samopouzdanje.

U višim razredima nastava se postupno usmjerava na kognitivno učenje i nastoji se ujednačeno razvijati govorna i pisana

komunikacija.

Načini, postupci i elementi vrednovanja postignute razine kompetencija proizlaze iz nacionalnoga i predmetnoga kurikuluma,

nastavnog plana i programa, strukovnoga kurikuluma, školskoga kurikuluma te Pravilnika o načinima, postupcima i elementima

vrednovanja učenika i pravila ponašanja učenika koje donosi škola.

PRVI RAZRED

U prvom polugodištu prvog razreda osnovne škole učitelj prati učenikova postignuća (opisno ocjenjivanje u rubriku s lijeve

strane), ali ga ne ocjenjuje brojčano, nego ga odgojno-obrazovnim postupcima i mjerama potiče i priprema na vrednovanje i

ocjenjivanje njegovih postignuća i ocjenjivanje njegova uspjeha u daljnjem školovanju.

Drugo polugodište

Slušanje Pjesmice, recitacije, jezične igre, TPR ( pokazati razumijevanje uputa za rad, osnovnih

riječi i izraza ). Povezivati vizualni i slušni sadržaj.

Čitanje Ne ocjenjuje se.

Usmeno Pomoću slikovnih kartica pitati riječi iz lekcija. Učenici usmeno reagiraju na verbalne i



neverbalne poticaje kratkim izričajima.

Pisano Dodatni listići se vrednuju i skupljaju u mapu. Jedan test ( zadaci: draw, circle, sort out,

connect, odd man out ). Preslikavanje riječi i crtanje po uputama.

Zalaganje Učitelj može evidentirati redovitost pisanja domaćih uradaka, pregledavanje učeničkih

bilježnica ili radnih bilježnica, odnosno njihovo nošenje na nastavu, cjelovitost i urednost,

kreativni uratci, redovitost sudjelovanja na satovima i sl.

Elementom razumijevanja koji se odnosi na slušanje provjerava se i ocjenjuje u skladu s učenikovom verbalnom i

neverbalnom reakcijom na postavljeno pitanje ili izrečenu uputu po kojoj se može zaključiti u kojoj mjeri učenik razumije

određenu jezičnu strukturu. To je provjera slušnog razumijevanja izoliranih riječi i kraćih iskaza i razumijevanja pisanih

riječi na osnovi povezivanja jezičnog izraza s likovnim (slikovnim) izrazom i pokretom.

Element razumijevanja koji se odnosi na čitanje ne ocjenjuje se, budući da učenici još ne poznaju sva slova ni na materinskom

jeziku. Ocjenjuje se govorna aktivnost na planu reprodukcije.

Mjerila za element razumijevanja : odličan – učenik reagira na 90-100% jezičnih sadržaja

vrlo dobar – učenik reagira na 80-90%

dobar – učenik reagira na 60-70%

dovoljan – učenik reagira na 50%

Elementom izražavanje koji se odnosi na usmeno izražavanje provjerava se i ocjenjuje isključivo usmenom provjerom razine

govorne produkcije i interakcije. Svaka aktivnost na satu u kojoj učenici iskazuju jezičnu aktivnost bilo na receptivnoj,

reproduktivnoj ili produktivnoj razini pruža mogućnost ustanovljavanja napretka i vrednovanja. Važno je da se postupci kojima

se provjerava znanje ne razlikuju od uobičajenih aktivnosti na satu.

Mjerila za element usmeno izražavanje :



odličan – učenik verbalno reagira na 90-100% leksičkih jedinica (u obliku slikovne kartice)

vrlo dobar – učenik verbalno reagira na 80-90%

dobar – učenik verbalno reagira na 60-70%

dovoljan – učenik verbalno reagira na 50%

Elementom izražavanje koji se odnosi na pismeno izražavanje provjerava se i ocjenjuje pomoću obaveznih i opcionalnih

postupaka : pisanje testova (1 test u 1 polugodištu), upisivanje slova koja nedostaju u zadanoj riječi, jumbled dictation,

pisanje domaće zadaće, pregled bilježnice i radne bilježnice...

Pisanje testova i ostali postupci su opcionalni.

U prvom razredu se češće treba kontrolirati i ocjenjivati bilježnice i radne bilježnice.

Bodovna skala za testove : odličan – 90-100%

vrlo dobar – 80-90%

dobar - 65-80%

dovoljan – 50-60%

nedovoljan - manje od 50%

Napomena: U prvom polugodištu u bilježnice, radne bilježnice i radne listiće upisivati znakove:

smiley, saddie, plus, minus, kvačice, davati pečate s well done, bravo i sl. Znakovi

su priprema za ocjenjivanje,a na kraju polugodišta se mogu dati pohvalnice najboljima.

Domaće zadaće: * U svim razredima se domaće zadaće zadaju redovito, a pregledavaju na različite načine: nekad samo

pitati tko je napravio, nekad neki ili svi čitaju, nekad samo proći kroz razred, vidjeti tko ima zadaću pa upozoriti one koji



nemaju da nadoknade. U pravilu se domaće zadaće ne ocjenjuju, iako je moguće bolje i opširnije uratke nagraditi, odnosno

kazniti učenika ako se ustanovi da ne izvršava svoje obveze redovito.

DRUGI, TREĆI I ČETVRTI RAZRED

Slušanje Pjesmice, recitacije, jezične igre ( 2 / 3.r), razumijevanje tekstova slušanjem,T / F zadaci (

3 / 4), pitanja i odgovori (4).

Čitanje Provjera čitanja + Provjera razumijevanja pročitanog teksta

( zadaci T / F, Q and A te u 4. r redoslijed događaja u priči).

Usmeno Pomoću slikovnih kartica pitati riječi iz lekcija. Kratko odgovarati na govorne poticaje

učitelja - natural responses ( 2 / 3 ).

Odgovarati na pitanja o lekcijama i osobna pitanja ( 3 / 4 ).

Koristiti riječi i jezične strukture u prikladnom kontekstu

( u 3. r uz pomoć učitelja, a u 4. r samostalno ).

Kratke dramatizacije po zadanom dijalogu ( svakodnevni jezik).

Pisano Četiri ispita znanja u godini. Dio testa je diktat: u 2.r pišu se riječi, u 3.r izrazi, a u 4.r kraće

rečenice.Diktati se boduju. U testovima su zadaci dopunjavanja, povezivanja riječi / rečenica

koje se slažu, svrstavanje.

Zalaganje Kao i u prvom razredu



Svi elementi, kriteriji i bodovna skala su isti kao i u prvom razredu.

Razlike su : da je slušno razumijevanje prošireno na kraće iskaze i tekstove, da se pisanje i čitanje provjerava kao sposobnost

pisanja i čitanja rečeničnih i kraćih tekstova , da se mogu zadati zadaci za nadopunjavanje poznatog teksta riječima koje

nedostaju ili zadaci tipa odgovori, izbaci, zaokruži i poredaj. Također se mogu koristiti različite vrste diktata i kratke

pismene provjere. Govorna aktivnost se provjerava reprodukcijom pjesmica, kraćim dramatizacijama, dijalozima, verbalnom

reakcijom na verbalni ili neverbalni poticaj.

Vrednovanje učenika s teškoćama

Kod učenika s teškoćama treba vrednovati njegov odnos prema radu i postavljenim zadacima te odgojnim vrijednostima u

skladu s njegovim mogućnostima.

Načine, postupke i elemente vrednovanja treba primjeriti teškoći i osobnosti svakog učenika u suradnji sa stručnom službom

škole.

Vrednovanje treba usmjeriti na poticanje učenika na aktivno sudjelovanje u nastavi i izvannastavnim aktivnostima, razvijati

njegovo samopouzdanje i osjećaj napredovanja, ali i upoznati ravnatelja i stručnu službu sa problemima koji se pojavljuju

tijekom školske godine, ukoliko je to slučaj.

Pri evaluaciji učenika sa posebnim potrebama nužno je primijeniti individualni pristup. Ako učenik ima izražene teškoće u

glasno-govornoj komunikaciji, može mu se omogućiti provjeravanje u pisanome obliku u dogovoru sa stručnom službom škole.

Ako učenik ima izražene teškoće u pisanoj komunikaciji, učeniku se treba omogućiti provjeravanje u usmenome obliku.

Rubrika bilježaka

U imenicima postoji rubrika s lijeve strane koja sadrži informacije o razvoju interesa, sposobnostima, samostalnosti i odnosu

prema radu, te ostala zapažanja. Učitelj može unositi datume pisane provjere, posljednju cjelinu koja se usmeno provjeravala,



broj ostvarenih bodova na pisanoj provjeri, teme i rezultate raznih radova učenika, redovitost izvršavanja zadataka kao i

ponašanje učenika na satu.

Zaključna ocjena

Zaključna ocjena proizlazi iz svih prethodno navedenih elemenata i ukupne aktivnosti učenika kroz oba polugodišta i ne mora

proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena, osobito ako je učenik pokazao napredak u drugom polugodištu. Također se

uzimaju u obzir i pisane bilješke, npr. opisne ocjene i slično. Sve ocjene u bilješkama zbrajaju se sa ostalim ocjenama i

ravnopravno utječu na zaključnu ocjenu prvog i drugog polugodišta.

Zaključne ocjene u ranim godinama učenja stranog jezika trebaju biti motivirajuće kako bi poticale učenika na ljubav

prema jeziku i podizali mu samopouzdanje.

PETI I ŠESTI RAZRED

Razumijevanje Provjera razumijevanja slušanog i čitanog teksta, rad na satu i slušanje uputa

za rad, aktivnost, dodatni rad koji

treba prezentirati ili odgovoriti na pitanja i time pokazati razumijevanje

obavljenog zadatka / projekta. Provjera i ocjena odabranih sadržaja iz

kulture i civilizacije (6:raz.).Projekti su : poster, rad u skupini,role play, reći

nešto o pročitanoj priči,...Ocjena iz domaće zadaće.



Govorne sposobnosti Usmena provjera: pitanja i odgovori, govorna produkcija i interakcija ( rad u

paru i skupini ), poznavanje vokabulara i jezičnih struktura iz lekcija i

korištenje u kontekstu, povezivanje nastavnih sadržaja s vlastitim

životom.Kratko govoriti o obrađenoj temi

Pisano izražavanje Dvije školske zadaće, 2-3 diktata, pisanje sastava, pregled bilježnice i radne

bilježnice, izrada projekata.Svako pisanje je vođeno pitanjima i uputama,

zadan je broj riječi.

Jezične zakonitosti- gramatika 4 pismene provjere iz gramatike s elementima vokabulara

( u 10. / 12./ 3. i 5. mjesecu). Zadaci su: dopunjavanje, spajanje, svrstavanje,

višestruki izbor,... Provjeravaju se obrađene i uvježbane jezične strukture iz

plana i programa.

Kriteriji ocjenjivanja: 90-100% (5), 80-90% (4), 65-80% (3), 50-65% (2),

manje od 50% (1)

Aktivnost, domaće zadaće, mini projekti,

odnos prema radu

(razredi na ednevnicima)

Kako je kontinuitet u učenju stranog jezika izuzetno bitan, učenike valja

poticati na redovito pisanje domaćih zadaća. Ukoliko učenik 3 puta nema

domaću zadaću, upisuje se ocjena nedovoljan.Ukoliko se učenik posebno trudi

i istakne vrlo kreativnom domaćom zadaćom, upisuje mu se ocjena odličan.



SEDMI I OSMI RAZRED

Razumijevanje Provjera razumijevanja slušanog i čitanog teksta, rad na satu i slušanje

uputa za rad, aktivnost, dodatni rad / projekti.To su: referat ,rad u

skupini, role play, prezentacije o temama iz plana i programa - sve po

uputama učitelja, rok za predaju je po dogovoru.Poznavanje obrađenih

sadržaja iz kulture i civilizacije.

Govorne sposobnosti Usmena provjera: pitanja i odgovori, govorna produkcija i interakcija (

rad u

paru ), poznavanje vokabulara i jezičnih struktura iz lekcija i korištenje u

kontekstu, povezivanje nastavnih sadržaja s vlastitim životom.Aktivno

sudjelovanje u debatama i vođenje grupe. Razgovori o temama iz plana i

programa ( rad u paru ), prepričavanje tekstova i izražavanje vlastitih

stavova s objašnjenjima.

Pisano izražavanje Dvije školske zadaće vezane uz teme iz cjelina koje su obrađene( 11. i 4.

mj.) s vođenim sastavom ili odgovara njem na pitanja i diktat .Svako

pisanje je vođeno pitanjima i uputama, zadan je broj riječi.

Jezične zakonitosti- gramatika Četiri ispita znanja iz gramatike s elementima vokabulara ( u 10. / 12./ 3.

i 5. mjesecu). Zadaci su: dopunjavanje, spajanje, svrstavanje, višestruki

izbor.

Koriste se i riječi / izrazi u vlastitim primjerima.

Provjeravaju se obrađene i uvježbane jezične strukture. Kriterij

ocjenjivanja kao i kod 5.i 6.raz.



Aktivnost, domaće zadaće, mini projekti, odnos

prema radu

(razredi na ednevnicima)

Kako je kontinuitet u učenju stranog jezika izuzetno bitan, učenike valja

poticati na redovito pisanje domaćih zadaća. Ukoliko učenik 3 puta nema

domaću zadaću, upisuje se ocjena nedovoljan.Ukoliko se učenik posebno

trudi i istakne vrlo kreativnom domaćom zadaćom, upisuje mu se ocjena

odličan.

Napomene: Ocjenjivanje treba biti ravnomjerno raspoređeno po elementima i mjesecima.Usmeno i pisano se provjerava

poslije obrađenih i uvježbanih lekcija

( nastavnih sadržaja), a svaka ocjena treba biti učeniku objavljena i objašnjena.

UVODNO ILI INICIJALNO PROVJERAVANJE

Svako se inicijalno provjeravanje mora napraviti i provesti do kraja 2. tjedna od početka nastavne godine, a pisane inicijalne

provjere ne ubrajaju se u broj planiranih pisanih provjera. Unosi se bodovno stanje ili postotak ili ocjena u zagradi u rubriku

za bilješke.

Predmetni nastavnici zadržavaju pravo hoće li i u kojem razredu će dati inicijalni test.

Element razumijevanje podrazumijeva brzinu i točnost usvajanja i razumijevanja različitih pojmova i tekstualnih sadržaja na

engleskom jeziku.

Mjerila za element razumijevanje :

odličan – učenik razumije sugovornika i usmena izlaganja u normalnom tempu, u

potpunosti razumije pisani i slušani tekst, s lakoćom vlada materijom i vještinama

vrlo dobar – razumije pitanja u normalnom govornom tempu, ali je potrebno ponekad nešto

ponoviti, ne razumije svaku pojedinost kod pisanog i slušanog sadržaja



dobar – razumije izlaganja i pitanja postavljena sporijim tempom, ponekad je nužno ponoviti

pojednostavniti neke dijelove rečenice, potrebno ga je usmjeravati

dovoljan – ima minimum razumijevnja i napreduje uz pomoć nastavnika koji ga vodi kroz

materiju, ima teškoća u razumijevanju izlaganja, jedva shvaća uz objašnjenja i

pojednostavljenja, slabo razumijeva pisanu i slušanu materiju

nedovoljan – ne razumije usmena izlaganja, slušanu ili pisanu materiju ni uz pomoć

nastavnika ne razumije

Element govornih sposobnosti podrazumijeva stupanj usvojenosti svih obrađenih sadržaja (vokabular, gramatika,...) i njihovo

usmeno izražavanje; komunikacijske sposobnosti : postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, vođenje razgovora, čitanje,

prevođenje i prepričavanje teksta. Učenici koji se iznimno trude i svaki sat su aktivni, te vrijedno sudjeluju u svim oblicima

rada mogu biti ocijenjeni češće i bez posebne individualne provjere.

Usmeno provjeravanje znanja pojedinog učenika provodi se u pravilu svaki sat, bez prethodne najave. Svaki učenik odgovara

najmanje dva puta po pojedinom obrazovnom razdoblju. Ocjena se u pravilu daje tijekom sata, tijekom kojih je nastavnik

pratio učenika i ustanovio razinu njegova znanja. Iznimno se učenika može ispitati prozivanjem iz imenika, napose kada ga nije

bilo moguće ispitivati drugačije zbog dužeg odsustvovanja ili pasivnosti. Tada je čak moguće donijeti ocjenu iz 2 elementa

praćenja tijekom istog ispitivanja.

Mjerila za element govorne sposobnosti:

odličan – učenik slobodno i bez oklijevanja izriče svoje misli, aktivan je u konverzaciji,

čita i priča s razumijevanjem korektno i tečno s pravilnim izgovorom, fluentno

govori bez većih gramatičkih grešaka

vrlo dobar – učenik govori korektno, ali je u pojedinim elementima nesiguran; govori uz

manje gramatičke greške, koje ne utječu narazumijevanje smisla rečenice;

ponekad upotrijebi riječ ili frazu neadekvatno, te s pogrešnim izgovorom



dobar – učenik se može sporazumijevati i pri tome se služi skromnim fondom riječi, smisao

je ponekad nejasan zbog gramatičkih grešaka i pogrešnog redoslijeda riječi, ima

poteškoća u čitanju, izgovoru i intonaciji, ali je cjelina prihvatljiva i razumljiva

dovoljan – učenik pravi ozbiljne greške u konverzaciji i izgovoru zbog čega se teško

zaključuje što želi reći; rijetko nalazi odgovarajuće riječi i fraze, teško se

izražava, a vokabular mu je oskudan, govori sporo i s puno oklijevanja

nedovoljan – učenik se ne može samostalno izražavati u usmenom obliku; jedva savladava

najosnovniji vokabular, a loš izgovor onemogućuje razumijevanje sadržaja;

nije savladao ni najosnovnije gramatičke strukture

Element sposobnosti pisanog izražavanja podrazumijeva točno pisanje po diktatu; točno pisanje u rješavanju zadataka

reproduktivnog tipa; točno pisanje pri modifikaciji rečenica i tekstova prema uputama; pisanje sastava i sažetaka.

Provjeravamo diktatima, kratkim pisanim provjerama (u trajanju od 15 minuta), kratkim vođenim sastavcima, odgovorima na

pitanja, pri čemu se uspjeh učenika ne upisuje u rubriku za ocjenjivanje nego u rubriku za bilješke, te testovima i ispitima

znanja (npr.inicijalni, polugodišnji, prognostički, završni)pregled bilježnice i radne bilježnice.

Školske zadaće i diktati su obavezni, a pišu se 2 puta u školskoj godini, odnosno 1 puta u polugodištu.

Školska zadaća je vezana uz teme iz cjelina koje su obrađene. Ocjena iz školske zadaće sastoji se od 3 komponente i u

konačnici predstavlja njihovu aritmetičku sredinu :

1. ostvarenje zadatka (task achievement), pri čemu učenik mora poštivati pravila pisanog izražavanja poput podjele na

odlomke (uvod,glavni dio,zaključak), razrađenost misli i ideja, argumentiranje,iznošenje vlastitog stava u zaključku i sl.

2. gramatika (grammar), pri čemu učenik primjenjuje prikladne i točne gramatičke strukture

3. rječnik i pravopis (vocabulary and spelling), pri čemu učenik rabi jezični registar, pravopisno točne i prikladne leksičke

jedinice vezane uz temu školske zadaće.



Diktat se uvijek odnosi na poznate, već obrađene teme. Prvo se pročita cijeli diktat normalnom brzinom da učenici dobiju

bolji uvid u sadržaj teksta, prilikom čega učenici ne pišu. Zatim se čita sporije rečenicu po rečenicu, a učenici pišu bez

upadica, te se konačno pročita cijeli diktat radi kontrole i eventualnog popravljanja pogrešaka. Ako se u tekstu ista greška

pojavljuje više puta i napisana je pogrešno, računa se kao jedna pogreška.

Kriterij ocjenjivanja diktata : 1-3 pogreška = odličan

4-6 pogrešaka = vrlo dobar

7-9 pogrešaka = dobar

10-13 pogrešaka = dovoljan

14 pogrešaka i više = nedovoljan

Diktat se najavljuje 5 dana unaprijed.Vremenski zahtijeva 15 minuta od okvirno 70 riječi.

Mjerila za element sposobnosti pisanog izražavanja :

odličan – učenik može pismeno izraziti svoje misli samostalno i bez većih gramatičkih i

ortogragskih grešaka; redovito izvršava sve pisane zadatke u bilježnici i radnoj

bilježnici, ima dobru tehniku rješavanja testova i uspješan je

vrlo dobar – učenik pismeno izražava svoje misli samostalno uz poneke gramatičke i

ortografske greške; gotovo redovito ima sve pisane radove; ima vrlo dobar

rezultat na rješavanju testa

dobar – učenik ne može bez pomoći izraziti svoje misli pismenim putem i pravi veće

ortografske i gramatičke greške; neredovito izvršava domaće i školske pisane

zadatke; ima skroman i prosječan rezultat na rješavanju testa

dovoljan – učenik nije sposoban samostalno se pismeno izražavati, pravi česte i ozbiljne

ortografske i gramatičke greške; postiže minimalan uspjeh na testu preko 50%

nedovoljan – pravi krupne greške u pismenom izražavanju i u osnovnim gramatičkim

oblicima, ne izvršava pisane zadaće gotovo uopće, nema dostatan broj bodova



Pismeno provjeravanje planira se 4-5 puta tijekom školske godine, u pravilu nakon svake obrađene cjeline. Pismene provjere

uključuju gramatiku, vokabular, svakodnevni engleski, razumijevanje i prijevod, te zemljoznanstvo. Moguće su i desetoinutne

pismene vježbe za provjeru gradiva.

Element jezične zakonitosti podrazumijeva provjeru i usvojenost gramatičkih nastavnih jedinica, odnosno primjena

gramatičkih definicija kroz različite pismene i usmene zadatke. Gramatička pravila se ne ispituju kao definicije. Učenik bi

trebao biti u stanju objasniti najjednostavnije gramatičke pojave. Učenik ne obrazlaže na engleskom jeziku kod elemenata

jezične zakonitosti. Ukoliko je u testovima u većoj mjeri bila zastupljena i gramatika, učeniku se ocjena iz pismenog

izražavanja može prepisati i u rubriku jezične zakonitosti. Pismeni test iz gramatike najavljuje se najmanje 5 dana unaprijed,

a vrednuje se prema slijedećim kriterijima : 51% - dovoljan (2), 65% - dobar (3), 77% - vrlo dobar (4), 90 % - odličan (5).

Mjerila za element jezične zakonitosti :

odličan – učenik suvereno vlada gramatičkim pravilima, potpuno ih razumije i pravilno

primjenjuje u kontekstu

vrlo dobar – učenik razumije i pravilno primjenjuje naučena gramatička pravila, uz

mjestimične pogreške

dobar – učenik djelomično i nekonzistentno primjenjuje naučena gramatička pravila

dovoljan – učenik ne zna primijeniti gramatička pravila niti ih upotrijebiti u kontekstu

Vrednovanje učenika s teškoćama isto je kao i kod razredne nastave.

Rubrika bilježaka ista je kao i kod razredne nastave.

Zaključna ocjena ista je kao i kod razredne nastave.

Napomene za razrede: Naglasak u radu u 1. i 2. razredu je na vještinama slušanja i

govorenja.



U 3. i 4. razredu sve se više uvode vještine pisanja i čitanja te

integriraju jezične vještine.

U 5. i 6. razredu učenici usvajaju metajezik i uz vodstvo učitelja

sve više se izražavaju i usmeno i pismeno.

U 7.i 8.razredu učenike se priprema za nastavak školovanja

jačim radom na svim vještinama i temeljitim uvježbavanjem gramatičkog gradiva.

Od učenika se očekuje veća samostalnost u radu i veća govorna produkcija.U nižim razredima ( rano učenje ) piše se kratko i

po modelu, uz ponuđene riječi na izbor. U višim razredima od učenika se traži više u pisanju, u svakom višem razredu zadani

broj riječi se povećava.

Opisno praćenje

- minimalno 2 puta po polugodištu

- bodovi pismenih provjera T1 – 10mj., T2 – 12mj., T3 – 3mj., T4 – 5mj.

- datumi i sadržaji usmenih provjera

- ocjene iz diktata

- domaće zadaće (+,-)

- ocjena iz redovitosti, urednosti i točnosti pisanja bilježaka u radnoj bilježnici, te bilježnici

Ljestvica vrednovanja gramatičkih testova, diktata u potpunosti je prihvaćena od strane Aktiva engleskog jezika OŠ don

Mihovila Pavlinovića, dok kod usmenih ispitivanja/odgovora nastavnici zadržavaju pravo vlastitog pristupa i vrednovanja, ali

uvijek sukladno obrađenim sadržajima. Pri izradi ljestvice za vrednovanje gramatičkih testova poštovala se preporuka

Ministarstva, odnosno Agencije dok su kriteriji za manje egzaktna područja vrednovanja dogovoreni na razini Aktiva. Pri

izradi ovog nacrta vrednovanja aktiv je poštovao članke Pravilnika o načinu praćenja i ocjenjivanja učenika.

O svemu navedenome učenici će biti obaviješteni, kao i ravnateljica i stručna služba.



Aktiv engleskog i njemačkog jezika :

Ivanka Manenica,prof., Ana Tot, prof., Ana Šutalo, prof., Katica Vladimir, prof., Josip Vuletić, prof., Kristina Laura, prof. Ana

Šimović, prof.

KRITERIJI USMENOG OCJENJIVANJA U ENGLESKOM JEZIKU ( 5. i 6. r.)

DOVOLJAN ( 2 ) DOBAR ( 3 ) VRLO DOBAR ( 4 ) ODLIČAN ( 5 )

RAZUMIJEVANJE

Slabo razumije

jezične sadržaje

slušanja i čitanja, više

globalno,a manje

specifične

informacije.

Greške u izgovoru

ponekad ometaju

komunikaciju.

Često ne sluša i ne

slijedi upute za rad.

Na satu pasivan i

uvijek treba poticaj

učitelja. Uz pomoć

izvršava minimalne

radne zahtjeve.Ne

javlja se za dodatni

rad, a kad treba

Dobro razumije jezične

sadržaje slušanja i

čitanja, ali ih teže -

nesigurno i ponekad

netočno prenosi

drugima.

Ponekad ne sluša i ne

slijedi upute za rad

iako su mu jasne.Na

satu promijenjivo

aktivan i ponekad glumi

pažnju te pogađa

odgovore. Većinom

izvršava radne

zahtjeve bez dodatnog

truda.Rijetko se javlja

za dodatni rad, a kad

treba napraviti neki

Potpuno razumije

jezične sadržaje

slušanja i čitanja te ih

uspješno usvaja kroz

rad.

Ima manjih problema u

povezivanju sadržaja s

predznanjem.Ne

reagira uvijek

pravovremeno i u

potpunosti

točno.Uvijek sluša i


koje su mu potpuno

jasne.Na satu vrlo

aktivan,uredan /

sistematičan u radu i

gotovo ne treba pomoć.

Potpuno razumije

jezične sadržaje


uspješno

usvaja.Izvrsno

povezuje nove sadržaje

s

predznanjem. Uvijek

reagira pravovremeno i

u potpunosti



koje su mu potpuno

jasne.Na satu vrlo

aktivan,uredan /

sistematičan u radu i

ne treba pomoć.

Često se javlja za



napraviti neki projekt

oslanja se na pomoć

drugih.

projekt rezultat je

prosječan.

Često se javlja za

dodatni rad. Sudjeluje

u razrednim

natjecanjima.

dodatni rad koji

napravi kvalitetno. Prvi

je na natjecanjima i

posebno se ističe na

satu izvrsnim

reakcijama kroz

aktivnosti.

GOVORNE

SPOSOBNOSTI

Neki elementi

nedostaju i izostaju

objašnjenja. Oslanja

se na lakše strukture

i često ne prenosi

pravu poruku.Teško je

pratiti odgovore i u

govoru često

zastajkuje.Riješi

samo najosnovnije

primjere i koristi

malo osnovnog

vokabulara.Čita

otežano, s

pogreškama i teško

prenosi poruku

teksta.

Odgovori nisu u

potpunosti

potkrijepljeni

objašnjenjima i

primjerima.Koristi

teže strukture. Na

lakša pitanja odgovori

sigurno, a na teža

ponekad netočno i

nesigurno.Lako je

pratiti odgovore iako

ponekad pravi pauze,

ponavlja se i nedovoljno

temeljito

objašnjava.Čita

uglavnom točno, s

neprirodno i ponekad

ne prenosi potpuno

poruku .

Koristi pojmove i

uspješno daje odgovore

uz jasna objašnjenja.

Ponekad teže

organizira misli kod

zahtjevnijih pitanja i

ima manjih problema u

izražavanju .Uz pomoć

/ blago vodstvo

učitelja

jasno i strukturirano

odgovara na pitanja

dajući utemeljene i

potpune odgovore.Čita

tečno i točno uz manje

pogreške koje ne

ometaju komunikaciju.

Odgovori sadržavaju

sve elemente: jasna i

detaljna objašnjenja s

primjerima, točno

korištenje jezika,

preciznost u iskazu i

veliku

komunikacijsku

vještinu te

odgovaranje u kome se

vidi korištenje

predznanja.Lijepo se

izražava.Povezuje

sadržaje i stavlja ih u

prikladan kontekst.Ne

treba pomoć učitelja.

Čita izvrsno s točnim i

tečnim izgovorom,

intonacijom i brzinom.



KRITERIJI USMENOG OCJENJIVANJA U ENGLESKOM JEZIKU ( 7. i 8. r.)

DOVOLJAN ( 2 ) DOBAR ( 3 ) VRLO DOBAR ( 4 ) ODLIČAN ( 5 )

RAZUMIJEVANJE Slabo razumije

jezične sadržaje

slušanja i čitanja, više

globalno,a manje

specifične

informacije.

Greške u izgovoru

ponekad ometaju

komunikaciju.

Često ne sluša i ne

slijedi upute za rad.

Na satu pasivan i

uvijek treba poticaj

učitelja. Uz pomoć

izvršava minimalne

radne zahtjeve.Ne

javlja se za dodatni

rad, a kad treba

napraviti neki projekt

oslanja se na pomoć

drugih.

Dobro razumije jezične

sadržaje slušanja i

čitanja, ali ih teže -

nesigurno i ponekad

netočno prenosi

drugima. Ponekad ne

sluša i ne slijedi upute

za rad iako su mu jasne.

Promijenjivo je aktivan

i ponekad glumi pažnju

te pogađa odgovore.

Većinom izvršava radne

zahtjeve bez dodatnog

truda.Rijetko se javlja

za dodatni rad, a kad

treba napraviti neki

projekt rezultat je

prosječan.

Potpuno razumije

jezične sadržaje

slušanja i čitanja te

ih uspješno usvaja

kroz aktivnosti. Ima

manjih problema u

povezivanju sadržaja

s predznanjem.Ne

reagira uvijek brzo i

točno. Uvijek sluša i


koje su mu potpuno

jasne.Na satu vrlo

aktivan, sistematičan

u radu i gotovo ne

traži pomoć učitelja.

Uvijek izvršava radne

zahtjeve i često se

javlja za dodatni rad.

Sudjeluje u razrednim

natjecanjima.

Potpuno razumije

jezične sadržaje


uspješno usvaja.

Izvrsno povezuje

sadržaje s

predznanjem. Uvijek

reagira pravovremeno i

u potpunosti



koje su mu potpuno

jasne.Na satu vrlo

aktivan, sistematičan u

radu i ne traži pomoć

učitelja. Uvijek

izvršava radne

zahtjeve i često se

javlja za dodatni rad

koji napravi

kvalitetno.Najbolji je u

natjecanjima.Posebno

se ističe na satu.



GOVORNE

SPOSOBNOSTI

Neki elementi

nedostaju i izostaju

objašnjenja. Oslanja

se na lakše strukture

i često ne prenosi

pravu poruku.Teško je

pratiti odgovore i u

govoru često

zastajkuje.Riješi

samo najosnovnije

primjere i koristi

malo osnovnog

vokabulara.Čita

otežano, s

pogreškama i teško

prenosi poruku

teksta.

Mišljenja i odgovori

nisu u potpunosti

potkrijepljeni

objašnjenjima i

primjerima. Koristi

lakše strukture. Na

lakša pitanja odgovori

sigurno, a na teža

nekad netočno i

nesigurno.Lako je

pratiti odgovore iako se

ponekad ponavlja i

slabo objašnjava.Pravi

pauze pri odgovaranju i

traži prave riječi.Čita

uglavnom točno, ali

neprirodno.

Koristi pojmove i

uspješno daje

odgovore uz jasna

objašnjenja. Ima

manjih problema u

izražavanju te

ponekad teže

organizira misli.Uz

pomoć / blago vodstvo

učitelja jasno i

smisleno odgovara na

pitanja dajući

utemeljene i potpune

odgovore.Čita tečno i

točno uz manje

pogreške koje ne

ometaju komunikaciju.

Odgovori sadržavaju

sve elemente: jasna i

detaljna objašnjenja s

primjerima, točno

korištenje pojmova,

preciznost u iskazu,

sigurno odgovaranje i

lijepo

izražavanje.Koristi

bogat

rječnik.Povezuje

sadržaje i stavlja ih u

prikladan kontekst. Ne

treba pomoć

učitelja.Čita izvrsno s

točnim i tečnim

izgovorom, intonacijom

i brzinom.



NAČINI I KRITERIJI OCJENJIVANJA U NASTAVI MATEMATIKE

5.-8. RAZRED

Ocjenjivanje u nastavi matematike provodi se na osnovu ocjena razvrstanih u rubrike (sastavnice i načini praćenja) koje su

prikazane u donjoj tablici:

Usvojenost,

razumijevanje i

primjena

programskih

sadržaja

usmeno

pisano

domaći

uradak

aktivnost

Usmeno

U ovu rubriku upisuje se ocjena koja proizlazi iz sveukupnog (usmenog) angažmana učenika na satovima matematike:

rješavanja zadataka pred pločom, javljanja i odgovaranja kad ponavljamo staro gradivo, sudjelovanja kad obrađujemo novo

gradivo itd. ova se ocjena najčešće upisuje na kraju cjeline, a prije njenog upisivanja učenik se treba izjasniti o svom

mišljenju koju je ocjenu zaslužio, te ga obrazložiti, a učiteljica treba obrazložiti svoje mišljenje. Po potrebi, prije upisivanja



ocjene, učenika se3 može još dodatno pitati pred pločom, iako upisana ocjena neće biti rezultat samo tog odgovaranja, već i

ostalog što je gore navedeno.

Pisano

Ovdje se upisuju ocjene iz ispita znanja, kao i ocjene iz ispravka ispita znanja (ako učenik piše ispravak). Radi se o ispitima

koje pišemo na kraju cjeline i kojima se ispituje kako je učenik svladao cijelu cjelinu. Takav ispit najavljuje se tjedan dana

unaprijed, a sta-dva prije njega zajednički ponavljamo gradivo, te učenici za rad kod kuće dobivaju zadatke slične većini

zadataka koji će biti u ispitu.

Sat nakon pisanja ispita, tj. sat na kojem učenik dobiva ispravljeni ispit s ocjenom i na kojem komentiramo rješenja, nakon

analize ispita učenik ima pravo pisati ispravak (opet za ocjenu), ako smatra da je naučio bolje od onoga što je pokazao u

ispitu. Ispravak se može pisati bez obzira na dobivenu ocjenu (1, 2, 3 ili 4).

U imenik, u rubriku “pisano“ upisuju se obje ocjene, i ona iz ispita, i ona iz ispravka, jedna ispod druge. Ispravak ne služi tome

da se učeniku omogući naknadno učenje gradiva (od učenika se očekuje da redovito uči!), već samo za slučaj eda je učenik

naučio, ali je iz nekog razloga taj dan podbacio (imao je “loš dan“). Da se mogućnost ispravka ne bi zlorabila (da ne bi uvijek

svi ispravljali), ocjena iz njega se upisuje i onda kad je slabija od ocjene iz ispita znanja. Dakle, ispravak treba pisati samo

ako učenik smatra da zna zaista bolje! U suprotnom, neka prizna da se bolje niti nije pripremio i neka prihvati ocjenu koju ima

(i neka u idućim cjelinama ozbiljnije uči).

Ukoliko učenik nije prisutna na satu na kojem pišemo ispit, pisat će ga naknadno.

Skala “postotak bodova-ocjene“ nije ista za sve ispite. Ona ovisi o važnosti gradiva određene cjeline i o izboru zadataka u

ispitu.



Domaći uradak

Budući da se uradak može prepisati , u ovu se rubriku ne upisuju ocjene iz jednostavno pregledanog domaćeg uratka , već

ocjene koje proizlaze iz znanja pokazanog kroz više minutne provjere. Naime , to znanje je posljedica učenikove pažnje na

satu i samostalnog rada(utvrđivanja gradiva)kod kuće tj. Pisanje domaći zadaća. Ocjene dobivene iz više minutne provjere

upisuju se sa strane u bilješke , a nakon svaka tri takva kontrola , srednja se ocjena upisuje u rubriku“domaći uradak“. Više

minutne provjere najavljuju se sat unaprijed i u njima se pojavljuju zadatci poput onih koji su bili za zadaću(samo sa drugim

brojevima). One obuhvaćaju (sa zadnji 1-3 sata)prije pisanja provjere , na satu komentiramo zadaću i razjašnjavamo

nedoumice.

Aktivnost

U ovu rubriku upisuju ocjene aktivnosti na satovima i iz rada koji učenik napravi kod kuće a koji zaslužuje vrednovanje

ocjenom. Do ocjene koja se upisuje u ovu rubriku , može se doći skupljanjem pluseva i minusa koji se zapisuju pod bilješke.

Naime,tri plusa(pod bilješkama)rezultiranje peticom u rubrici “aktivnost “. plus se može dobiti iz težih i ne običajni

zadataka koje učiteljica zada na satu(i za koje najavi da su za plus), a isto tako može dobiti i pisanjem neobaveznih

zadaća(učiteljica povremeno zadaje neobavezne zadaće). S druge strane tri minusa (pod bilješkama) rezultiraju jedinicom u

rubrici“aktivnost“. Minus se dobiva ako učenik ne napiše zadaću (ali se je prijavio na početku sata da ju nije napisao a ako se

ne prijavi a učiteljica otkrije dobiva direktno 1), ako zaboravi bilježnicu(a time ni nema zadaću),ako ne donosi pribor i sl.

Plusom se mogu ispraviti minusi(tj. poništi se , ako je učenik tako odgovara)



OCJENE

Odličan (5)

Dobro poznavanje više od 90% obrađenog gradiva. Brzo,samostalno,točno,temeljito i argumentirano rješavanje složenijih

zadataka. Odlično povezivanje gradiva te snalaženje u novom gradivu i u novim tipovima zadataka. Originalne

ideje,kreativnost. Uredne i precizne konstrukcije,crteži i sheme u funkciji zadataka. Redovito pisanje domaćih zadaća.

Vrlo dobar (4)

Poznavanje više od 75% obrađenog gradiva. Umjereno brzo,samostalno i točno rješavanje složenijih zadataka. Vrlo dobro

povezivanje gradiva i snalaženje u novom gradivu. Uredne i precizne konstrukcije. Redovito pisanje domaćih zadaća. Kalibri.

Dobar (3)

Poznavanje više od 60% obrađenog gradiva. Polako rješavanje zadataka po potrebi u nastavnikovu pomoć,opažanje pogrešaka i

popravljanje istih. Pravilo korištenja pribora,uglavnom točne konstrukcije. Uglavnom redovito pisanje domaćih zadaća.

Dovoljan (2)

U većini cjelina,poznavanje više od 40% posto obrađenog gradiva,međutim u nekim je cjelinama potrebno dobro savladati i

veći postupak obrađenog gradiva. Npr. U cjelini operacije s razlomcima (6. razred) učenici za ocjenu dovoljan trebaju

savladati sve četiri računske radnje, a ne samo neke. U cjelinama kojima se traži veći postotak za ocjenu dovoljan, učiteljica

će na početku cjeline o tome jasno obavijestit učenike! Točno rješavanje jednostavnih i osnovnih zadataka. Teškoće i

nesigurnosti u primjeni gradiva. Uglavnom redovito pisanje domaće zadaća.



Zaključna ocjena

Zaključivanje ocjena ne mora biti aritmetička sredina svih ocjena. Veću važnost imaju ocjene pod rubrikom „usmeno“ i

„pismeno“. Za pozitivnu zaključnu ocjenu potrebno je imati pozitivne ocjene iz svih cjelina.

Ispravljanje ocjene nedovoljan (1) iz matematike na kraju školske godine

Pravo na ispravak ocjena na kraju školske godine imaju učenici koji imaju ocjenu nedovoljan (1) iz jedne ili dvije cjeline,kao i

učenici koji nemaju ocjenu nedovoljan niti iz jedne cjeline ali nisu savladali neke osnove koje još treba savladati. Učenici koji

imaju ocjenu nedovoljan iz tri ili više cjelina,automatski će iz matematike imati zaključnu ocjenu nedovoljan (1). Naime,oni su

za vrijeme tih cjelina imali prilike ispravljati jedinice,te prilike nisu iskoristili,a učenike treba naviknuti da se treba učiti

redovito,da kampanjski rad ne može biti ocijenjen i nije vrijedan jednako kao redoviti i da se ne može na jednog te istog

učenika trošiti vrijeme unedogled (a pogotovo kada se radi o učenicima koji jednostavno ne žele raditi). Učenik koji ima

ocjenu nedovoljan iz samo jedne cjeline,krajem 5. Mjeseca će s učiteljicom dogovoriti termin kada će ispravljati tu cjelinu

(do kraja nastavne godine),a učiteljica će mu dati popis gradiva i/ili zadatke slične onima kakve će ga pitati. Učenik je dužan

pripremiti se za dogovoreni termin. Ukoliko za tad ne nauči, iz matematike će imati zaključnu ocjenu nedovoljan (1). Termin

se može pomaknuti samo ako učenik ima opravdanje zašto nije u mogućnosti,tada dogovarati a učiteljica može provjeriti

opravdanje kod roditelja.

elementi i kriteriji praĆenja i ocjenjivanja uČenika

Documents