Sankcije zagaivaima kaštelanskih voda
str.10
str.4
AKTUALNO: More je oneišeno, a tome su uzrok ispusti fekalija koje nesavjesni graani usmjeravaju u gradske potoke i cijevi
UDOVII: Domainstva e do ljeta idue godine biti spojena na proišiva
str. 24str. 28-29str. 26str. 6
str. 5
str. 13
ELJEZARA SPLIT: U rujnu proizvodnja punim kapacitetom
SPORT: Malonogometni turniri u Novom, Suurcu, Lukšiu...
DOGAANJA: Program ‘Kaštelanskog ljeta 2007‘ za kolovoz
Bespravni graditelji prijee obnovu parka u Kaštel Gomilici
Poar iznad pruge u Kaštel Starom
2 > PORTAL GRADA KAŠTELA > www.kastela.org AKTUALNOSTI
R.D. / Objavljeno: Subota, 04 Kolovoz 2007
IMPRESSUM
Portal Grada Kaštela - www.kastela.org ISSN 1846-3851 Uredništvo Portala Grada Kaštela: Kontakt: 00385 95 81 999 25, E-mail: info@kastela.org Izrada i odravanje: Fikro d.o.o., Lapotii 11, 21214 Kaštela
MARKETING
Kontakt: 00385 95 81 999 25 E-mail: marketing@kastela.org
Oglašavanje u tiskanom izdanju je besplatno za sve oglašivae na internet Portalu Grada Kaštela
SADRAJ: AKTUALNOSTI
2
20
24
26
27
28
30
31
32
Aktualnosti
Svi ugostitelji koji su sa Gradom Kaštela sklopili ugo- vor o koncesiji imaju rok od tri mjeseca za usklaivanje sa novom Odlukom o gradskim terasama, a nakon isteka pro- pisanog roka gradske vlasti e krenuti sa uklanjanjem nepropisno postavljenih šte- kata, reeno je na sjednici Gradskog vijea Grada Ka- štela odranoj 03. kolovoza 2007. godine.
Naime, u Gradu Kaštela ima desetak vlasnika ugosti- teljskih objekata koji svoje poslovanje nee moi uskla- diti sa novodonesenom odlu- kom o štekatima, jer posluju u nezakonito napravljenim betonskim i eljeznim kon- strukcijama, a Gradske vla-
sti e na to morati reagirati kako bi se napokon stalo na kraj neredu na kaštelanskim rivama i ostalim javnim povr- šinama.
Na upite nekih vijenika zašto se ve sada krenulo sa uklanjanjem štekata, Proel- nik za gospodarstvo i zašti- tu okoliša Ivan agalj dao je odgovor kako je „Labinezzin“ štekat u Kaštel Starom uklo- njen iz razloga što vlasnikov zahtjev za produivanjem koncesije nije odgovarao propisima o postavljanju za- htjeva, te zbog toga isti od Grada Kaštela nije dobio po- zitivno rješenje za nastavak koncesije.
Koja su nova pravila za
vlasnike štekata?
Kao što smo ve pisali, prema novoj odluci donese- noj od strane Gradskog vijea Kaštela ugostitelji na površini za štekat nee smjeti izravna- vati tlo ili na njemu obavljati bilo kakve vrste radove, a isto tako navedenu površinu nee smjeti betonirati, te na istoj postavljati tepisone ili tepihe.
Osim toga, ugostiteljske terase e morati biti postav- ljene na nain kojim e prola- znicima i šetaima osigurati slobodan prolaz od najmanje metar i pol, a uz more najma- nje 3 metra.
Nadalje, ako je štekat po-
Na jesen nova uklanjanja nepropisno postavljenih štekata
Nova pravila: ugostitelji na površini za štekat nee smjeti izravnavati tlo ili na njemu obavljati bilo kakve vrste radove, a isto tako navedenu površinu nee smjeti betonirati, te na istoj postavljati tepisone ili tepihe
10.08.2007. < PORTAL GRADA KAŠTELA < 3AKTUALNOSTI
Pala ‘Labinezza’ U srcu turistike sezone, pred oi-
ma brojnih gostiju, gradski komunalni redari u pratnji kaštelanske policije uklonili su ugostiteljski štekat pizzerije “Labinezza” na podruju Kaštel Starog.
Temeljem nove gradske odredbe koja je na snagu stupila prije mjesec dana Ivanu Vukojeviu, vlasniku “Labi- nezze”, te jednom od najstarijih ugosti- telja u gradu podno Kozjaka, štekat je uklonjen zbog toga što se nalazi više od deset metara od ulaza u ugostitelj- ski objekt, ali i zbog neposjedovanja ugovora o korištenju kojeg Gradsko poglavarstvo nije htjelo odobriti.
— Ovo je isti osobni obraun. Gotovo tri godine elni ljudi nadlenih gradskih slubi prijete mi zabranom korištenja prostora za moj u potpuno- sti legalan štekat — ali se Vukojevi. Istie kako ga gradonaelnik Ivan Udo- vii, unato ugovorenim sastancima, ve etiri tjedna ne eli primiti na raz- govor.
Sukob zbog pontona Svi nezakoniti potezi rade se samo
zbog dugogodišnjeg osobnog sukoba koji Grad vodi zbog plutajueg ponto- na koji sam postavio u moru uz dozvo- lu upanije splitsko-dalmatinske.
Ovakav udar na mene, ali i na grad- ski proraun, uistinu je sramota za jedan grad koji se namjerava, prema ri- jeima njegovih elnika, okrenuti turiz- mu, a zbog odluke Gradskog poglavar- stva, koju uope nisam dobio, svakako u podignuti tubu protiv Grada.
Cijela pria o ljetnom pohodu Odjela za gospodarenje gradskom imovinom uistinu je udna. Gotovo 80 posto ugostiteljskih terasa koje Grad daje u najam, oito, ne zadovoljava
uvjete novih pravila igre, pa je stoga lako zakljuiti daje “sluaj Vukojevi” doista obraun Grada nepoudnim ugostiteljem.
Naalost, unato pokušajima da stupimo u kontakat s tajnicom u Po- glavarstvu, nismo mogli dobiti izjavu iz gradske administracije o “sluaju La- binezza”.
Sramotni potez Poglavarstva
estoko je reagirao i upanijski ceh ugostitelja, a predsjednik Stjepan Ma- glica smatra da se u ovom sluaju radi o alosnom ishodu godinama zate- gnutih odnosa na relaciji Vukojevi — gradska vlast. Svakako ne podravam ovaj sramotni potez. elništvo mora snositi odgovornost za incident koji ugroava turistiki imid Kaštela.
Maglica dodaje kako bi nova pravila ponašanja u ugostiteljstvu morala biti jednaka za sve, a ne samo pojedince.
Jakov arko (S.Dalmacija) Objavljeno: Srijeda, 01 Kolovoz 2007
Graevinska inspekcija i grad- ski komunalni redari kreu u ak- ciju uklanjanja bespravnih ugo- stiteljskih terasa temeljem novog gradskog nacrta o dodjeljivanju u zakup javnih površina za obavlja- nje ugostiteljske djelatnosti.
Udaljenost od mora
Najnovijim odredbama kašte- lanske gradske vlasti i Upravnog odjela za gospodarenje grad- skom imovinom pokušat e se uvesti red u ugostiteljsku djelat- nost, ali i na javnim površinama od kojih Grad godišnje ubire svega 200.000 kuna. Novi pravil- nik o korištenju javnih gradskih površina znatno je postroen, pa e se tako, umjesto u mjesecima u turistikoj sezoni, površine za
štekate naplaivati cijelu godinu i to 240 kuna po metru etvornom s fiksnim plaanjem u tri rate.
Novim propisima utvreno je kako ugostiteljske terase ne smi- ju biti udaljene više od 10 metara od ulaza ugostiteljskog objekta, dok se istodobno zabranjuje po- stavljanje tepiha, izravnjavanje tla i betoniranje. Štekati e po novome morati biti udaljeni od mora više od tri metra, a umjesto ljuljaki i kišobrana od bambusa, koji su posljednjih godina moder- ni ugostiteljski trend, kaštelanska vlast propisuje iskljuivo stolove i stolice koji ne smiju biti od pla- stinih materijala, te suncobrane i tende od impregniranog plat- na koje se ne smiju postavljati u povijesnim zaštienim gradskim jezgrama.
Novim odredbama ugovaranja zakupa ugostitelji e za dodjelji- vanje prostora za štekate morati dostaviti rješenje o prometnoj sigurnosti, suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine, dokaz da nemaju dugovanja prema Gradu po bilo kakvoj osnovi te niz dru- gih dokaza propisanim ugosti- teljskoj djelatnosti. Na donošenje novih odredbi reagirao je i ceh ugostitelja koji ovakve odluke dri neprihvatljivima s obzirom da se gotovo 80 posto današnjih kon- cesionara nee moi prilagoditi novim “pravilima igre”. Predsjed- nik upanijskog ceha ugostitelja Stjepan Maglica istie nerazumi- jevanje kaštelanske gradske vlasti u odnosu prema ugostiteljima, i to u trenutku kada ih godišnje više od 5000 postaje nelikvidno.
Najavljen rat nelegalnim štekatima Mirjana Juri (Glas Dalmacije) / Objavljeno: Ponedjeljak, 30 Srpanj 2007
UKLONJEN PRVI ŠTEKAT Kaštelanski komunalci uklo-
nili su ovih dana štekat jednog ugostiteljskog poduzea u Kaštel Starom, koje nije od Poglavarstva dobio pozitivnu odluku o davanju koncesije. Hoe li biti uklanjanja i ostalih štekata koji ne ispunjavaju uvjete, pitali smo u Odjelu za gos- podarstvo.
- U ovom trenutku se ne raz- mišlja o tomu jer smo svim ugo- stiteljima s kojima smo sklopili ugovor o koncesiji utvrdili rok u kojem se trebaju uskladiti s no- vom odlukom o štekatima, koju je nedavno usvojilo Gradsko vije- e. No, najesen su mogua nova uklanjanja - kae Ivan agalj, lan Poglavarstva.
Doznajemo kako nakon ljeta u Gradu planiraju stati na kraj oni- ma koji su nezakonito “zapasali” gradske površine i javne promet- nice, podigli vrste konstrukcije i betonom utvrdili štekate otvo- renog i zatvorenog tipa. Takvi se ugostitelji jednostavno nee moi uskladiti s Odlukom, a na prosto- ru Kaštela barem ih je desetak.
Pomor štekata Jakov arko (S.Dalmacija) Objavljeno: Ponedjeljak, 30 Srpanj 2007
INSPEKCIJA I KOMUNALNI ODREDILI LJETNA “PRAVILA IGRE”stavljen uz javnu prometnu po- vršinu, vlasnici e se morati po- brinuti da se osigura nesmetan prolaz vozila u širini od najma- nje tri i pol metra.
Ugostitelji e Gradskoj upra- vi morati donijeti i suglasnost Uprave za zaštitu kulturne ba- štine, dokaz kako prema Gradu nemaju nikakvih dugovanja, te e morati dostaviti i rješenje o prometnoj sigurnosti.
4 > PORTAL GRADA KAŠTELA > www.kastela.org AKTUALNOSTI
Gradonaelnik Kaštela Ivan Udovii demantirao je danas navode iz jedne dnevne novine prema kojima e Grad tek 2020. godine imati izgraenu sekun- darnu kanalizacijsku mreu. Na prošlotjednoj sjednici Gradskog vijea na kojoj je nazoio i elni ovjek Agencije Eko Kaštelanski zaljev Zlatko aljkuši, vijenici su, meu ostalim, postavili pita- nje o rokovima izgradnje sekun- darne mree.
- U Gradu smo svjesni da nas oekuje golem posao i izgradnja kanalizacijskog sustava jedan je od prioriteta ove vlasti. Neemo od toga bjeati; domainstva koja se koriste starim kanalizacijskim
kanalom do ljeta idue godine bit e spojena na proišiva u Divuljama koji se gradi, a rješenja postoje i za nove objekte - kazao je Udovii.
- Na podruju Kaštela postoji sedam do osam tisua bespravno izgraenih objekata, a komunal- ni doprinos kojeg graani budu uplaivali prilikom legalizacije utrošit e se za izgradnju kanali- zacije. To nee biti dovoljno, pa e se dio novaca namaknuti iz pristupnih fondova EU, a dio e podnijeti i proraun Grada Ka- štela - ponovio je Udovii svoje navode. Dodao je kako je iznos komunalnih doprinosa ostao na
razini na kojoj je bio i ranije.
- Ti doprinosi nisu mali, oni su u skladu s trenutnim ivotnim prilikama graana. Novac od doprinosa nee biti dostatan za financiranje izgradnje ali emo zato potraiti i druge izvore finan- ciranja - potvrdio je Udovii.
Spajanje objekata na kanaliza- cijsku mreu u domeni je Vodovo- da i kanalizacije, a na nivou cijele drave trenutno je na snazi zakon koji za objekte bez dozvole ne dozvoljava prikljuivanje vode, struje i kanalizacije. elni ovjek Eko Agencije, Zlatko aljkuši, koji je od proljea idue godine
najavio poetak dijela izgradnje sekundarne kanalizacije kroz Ka- štela u reiji Agencije, kazao je kako vjeruje da e se i taj zakon promjeniti.
U Gradu su nam potvrdili kako se u pojedinim gradskim ulicama koje se rekonstruiraju ve izgra- uje i sekundarna kanalizacija, a isti poslovi nastavljat e se i ubu- due.
I elni ovjek Kaštela jednako kao i prvi ovjek Agencije Eko Ka- štelanski zaljev dijele isto mišlje- nje; Kaštelansko more u 2009. go- dini biti e barem 80 posto istije.
Udovii: Domainstva e do ljeta idue godine biti spojena na proišiva u Divuljama
Mirjana Juri (Glas Dalmacije) / Objavljeno: Srijeda, 08 Kolovoz 2007
Iako se kraj radova na izgradnji projekta Eko-Kaštelanski zaljev planira za 2010. godinu kada e s radom prestati i agencija koja ga realizira, gotovo 35.000 stanovni- ka Kaštela mogunost prikljuka na gradsku kanalizaciju i gradsku vodu moglo bi dobiti tek 2020. godine.
Prije svega, plan Vodovoda i kanalizacije po osnovi namjenske cijene predvia znatno manju prodaju koliine vode, a time i manji priljev sredstava u blagajnu agencije u odnosu na ranije pla- nove. Kilometri mree
Direktor eko-agencije Zlatko aljkuši najavljuje, istina, izgrad- nju svih komunalnih objekata, ali
to za Kaštelane nee imati oeki- vani uinak. Grad je, naime, ob- vezan izgraditi gotovo 120 kilo- metara sekundarne mree koja je glavni uvjet za rješavanje goruih komunalnih problema za 35.000 Kaštelana koji ive bez kanalizaci- je i oko 15.000 onih koji nemaju gradsku vodu. Kako e izgradnja sekundarne mree
pratiti ulaganja u milijunskim iznosima izraenim u eurima, re- alno je oekivati maratonske ra- dove s obzirom na to da cijeli pro- raun grada Kaštela iznosi svega 115 milijuna kuna.
Drukije razmišlja kaštelanski gradonaelnik Ivan Udovii. - S izgradnjom sekundarne mree krenut e se odmah nakon što se steknu uvjeti, odnosno im zavr- še radovi na eko-projektu, a kada su u pitanju financije, problema ne bi trebalo biti.
Udovii, koji je ujedno i lan Upravnog vijea eko-agencije, ra- una na novac iz fondova EU-a, ali i na sredstva koja e se namaknu- ti novcem od legalizacije gotovo 8000 bespravno izgraenih obje- kata u gradu podno Kozjaka. Poskupljuje voda
Kako bi namakli financijska sredstva. Vodovod je prisiljen po- veati cijenu vode od 1. sijenja
Kanalizacija do 2020 Jakov arko (S.Dalmacija) / Objavljeno: Utorak, 07 Kolovoz 2007
ŠOK U KAŠTELIMA: UNATO RANIJIM OBEANJIMA IZ PROJEKTA EKO-KAŠTELANSKI ZALJEV
Nastavak gradnje magistralne ceste od Planog prema Kaštel Starom
R.D. / Objavljeno: Subota, 04 Kolovoz 2007
Gradonaelnik Ivan Udovii na sjednici Gradskog vijea Gra- da Kaštela odranoj 03. kolovoza 2007., a na upit vijenika SDP-a Branka Šalova, potvrdio je kako e se druga faza radova na drav- noj cesti D8 na jesen nastaviti od Planog, tj. od Pantane pa prema Putu Stomorije u Kaštel Starom, a ne od Kaštel Suurca prema Ka- štel Starom.
Naime, sukladno odluci Grada Kaštela o prestanku radova u turi- stikoj sezoni, radovi na izgradnji magistralne ceste zaustavljeni su poetkom srpnja u Kaštel Suur-
cu, gdje zbog nemogunosti pra- vovremenog dobivanja graevin- skih dozvola jesenski radovi nee moi biti nastavljeni.
Budui da odgovorne tvrtke za dionicu od Planog do Kaštel Starog ve sada imaju dobivene sve graevinske dozvole uz rije- šene imovinsko-pravne odnose, prvo e se raditi na toj dionici, a dionica od Kaštel Gomilice do Kaštel Starog raditi e se u treoj fazi, odnosno kada se riješe svi imovinsko-pravni odnosi na tom podruju Kaštela.
2008. godine i to za 50 lipa od- nosno 1,50 na 2 kune po metru kubinom — najavio je direktor agencije Eko-Kaštetanski zaljev Zlatko aljkuši. Nova utopija
Da optimistika oekivanja pr- vog ovjeka Kaštela i nisu posve utemeljena govori, meutim, ne-
što drugo. Gradska vlast donijela je odluku da e sve “divlje” objek- te prilikom legalizacije osloboditi plaanja komunalnog doprinosa u iznosu od 80 posto. Uzme li se to u obzir jednostavna raunica kae kako iz tog izvora nee biti novca za ulaganje u komunalnu sekundarnu mreu.
10.08.2007. < PORTAL GRADA KAŠTELA < 5AKTUALNOSTI
Bespravni graditelji prijee obnovu parka u Kaštel Gomilici
Mirjana Juri (Glas Dalmacije) / Objavljeno: Ponedjeljak, 30 Srpanj 2007
Radnici Vlastitog komunalnog pogona, koji djeluje u sklopu Grad- ske uprave u Kaštelima, angairani su ve neko vrijeme na ureenju parka u Naselju na podruju Kaštel Gomilice.
Rije je o nekada izuzetno zapu- štenoj površini s oboljelim stablima i grmljem, koju je bilo potrebno raskriti, a u što je uloen ogroman trud. Trenutno se na veem dijelu ovog prostora, površine oko osam tisua metara etvornih, obavljaju radovi na ureenju staza, a na jed- noj treini prostora nije mogue raditi jer su ga uzurpirali bespravni
graditelji. Naime, kako smo doznali u
Gradskoj upravi, na ovom je pro- storu, koji je u gradskom vlasništvu, podignuto osam baraka i garaa, a zbog ega je uredovala i Grae- vinska inspekcija. “Vlasnik” jedne garae sam je srušio objekt, a drugi e, po svemu sudei, ekati bagere Ministarstva graditeljstva.
- Projekt ureenja parka naini- lo je poduzee Parkovi i nasadi, a predstoji nam golem posao - kae Ivan agalj, lan Poglavarstva za- duen za gospodarstvo i zaštitu okoliša, a koji je ujedno i prvi o- vjek Komunalnog pogona. Prema njegovim rijeima, nakon ureenja staza, prostor e se hortikulturno oplemeniti, izgradit e se šetni- ca, postaviti klupe i prostor e se rasvjetliti. Najesen e se obavit i sjetva, te postaviti sustav za navod- njavanje travnjaka i raznih sadnica dalmatinskog bilja.
Za razliku od drugih turistikih destinacija Splitsko-dalmatinske upanije, gdje se biljee rekordi posjeenosti turista, Kaštelanska rivijera ovoga ljeta doivljava pot- punu katastrofu. Tome u prilog svakako ide i skup upozorenja koji su organizirali vlasnici privatnih hotela, iznajmljivai soba i apar- tmana koji upozoravaju na opu turistiku sliku Kaštela koja je, kako kau, više nego sramotna.
Gore ne moe Teške posljedice snosili smo i u
prošlogodišnjoj turistikoj sezoni zbog ekološke katastrofe u Kašte- lanskom zaljevu i izlijevanja ulja te brojnih nelegalnih ispusta fekalija direktno u more, zbog ega su tu- risti mahom napuštali grad.
— Ovogodišnje katastrofalno stanje plaa, smee na svakom koraku te brojna gradilišta na po- druju cijeloga grada samo su dio problema zbog kojih smo grad- skoj vlasti uputili pismo upozore- nja —istie Milan Šusti, vlasnik kaštelanskog hotela “Adria”. Do- daje kako e nekadašnja turistika atrakcija sa sedam bisera podno
Kozjaka ove godine zabiljeiti naj- goru turistiku sezonu od posli- jeratnih 90-ih godina. Najvei dio odgovornosti za ovogodišnju pro- past turizma u Kaštelima svakako treba snositi gradska vlast—tvrdi Šusti napominjui kako i ono malo turista zbog odluke Grada koji je dopustio graevinske ra- dove tijekom cijele sezone, svaki dan napuštaju svoja odredišta odmora. Stoga se pitamo kako podmiriti paušalne poreze i turi- stiku pristojbu koja je ove godine katastrofalno visoka u odnosu na priljev, odnosno posjet gostiju. Strahujemo kako emo morati po- dignuti kredite da bismo podmirili sve propisane obveze —upozora- va Šusti i istie kako su pojedini vlasnici turistikih kapaciteta ve poeli uklanjati svoje promidbe- ne materijale s web stranica.
Ako gradska vlast hitno ne po- duzme bilo kakve mjere po pita- nju navedenih problema, u iduih deset do 15 dana zasigurno emo, tvrde vlasnici hotela, organizirati i prosvjede te se obratiti nadle- nom ministarstvu.
Kolaps sezone Jakov arko (S.Dalmacija) / Objavljeno: Nedjelja, 29 Srpanj 2007
Unato tome što su Hrvatske ceste kao investitor i Institut gra- evinarstva Hrvatske kao glavni projektant pri graenju nove ce- ste kroz Kaštela obeali promet- nu sigurnost i smanjenje broja prometnih nesrea, u etvrtak su na toj dionici dravne ceste D-8 pale prve rtve.
ivot su u stravinoj promet- noj nesrei izgubili slovenski dr-
avljani Zvonko i Mario Divkovi, i to nakon što je brzinom od 120 km na sat, dakle veom od dopu- štene, a prilikom njihova uklju- ivanja sa sporedne na glavnu cestu, naletio automobil iz smje- ra Splita. Krivci za ovu tragediju u Kaštelima mogu se brojiti na prste.
Poevši od poginulog vozaa koji se pri ukljuivanju na glav-
Cesta smrti J. arko (S. Dalmacija) / Objavljeno: Subota, 04 Kolovoz 2007
CRNE BROJKE PROMETNICA KROZ KAŠTELA I NADALJE UZIMA DANAK
nu prometnicu nije zaustavio na znak stop, vozaa koji je iz smjera Splita vozio prekorae- nom brzinom od dopuštene, pa do Hrvatskih cesta koje od dana otvorenja prometnice, upravo na mjestu tragedije, još u funkciju nisu pustile postojee semafore.
Graani uklanjaju betonske blokove
Isto tako, ostavljeni prolazi izmeu glavnih zaštitnih ograda koje dijele etiri prometna traka na estoj su meti graana. Beton- ske blokove s tih mjesta graani uklanjaju kako bi automobilom preko etiri traka skratili putova- nje. Ceste smrti u Kaštelima na kojima se i danas, unato ogra- nienjima od 80 km na sat, vozi brzinom od 120 do 140 kilome- tara, u posljednjih deset godina odnijele su 90 ivota.
Zbog takvih crnih brojki ve- likim prosvjedima u vrijeme izgradnje ove ceste stanovnici Kaštel Suurca upozoravali su in- vestitore, ali i kaštelansku grad- sku vlast, na potrebu izgradnje provoznih i prolaznih pothodni- ka, no nitko od odgovornih nije ih uo.
S tim se slae i Stanko Smod- laka, stalni sudski vještak za ce- stovni promet i lan Upravnog odbora Hrvatskog autokluba, koji dri nedopustivim izgradnju krianja u jednoj razini, i to na prometnicama gdje dnevno pro- metuje više od 30.000 vozila, kao što je sluaj u Kaštelima.
Problem kaštelanske ceste, gdje se prilikom izgradnje šte- djelo na novcu, a zbog ega odlaze ljudski ivoti, po pitanju sigurnosti nije riješen, tvrdi Stan- ko Smodlaka, s obzirom na to da brza cesta mora biti fiziki zašti- ena, bez postojeih krianja te mogunosti direktnog ukljuiva- nja vozila.
‘Krive su Hrvatske ceste’ Za ovu prometnu tragediju
krive su Hrvatske ceste zato što pri graenju nisu realizirale ono pravo rješenje, a to je petlja u dvije razine, izgradnja traka za iskljuivanje i ukljuivanje u pro- met, ali i neadekvatno odrava- nje ceste. Ne smije se dogoditi, dri Smodlaka, da se ne reagira na uklanjanje betonskih ograda od graana koje spreavaju pro- laz automobilima.
6 > PORTAL GRADA KAŠTELA > www.kastela.org AKTUALNOSTI
S. Livaji (Poslovni dnevnik) / Objavljeno: Utorak, 07 Kolovoz 2007
Prodana eljezara Split! Upravni odbor Hrvatskog fonda
za privatizaciju (UO HFP) prihvatio je nacrt ugovora za prodaju 89,34 posto eljezare Split poljskom Zlo- mrexu. Ugovor je UO HFP-a prihvatio jednoglasno.
Ugovor o prodaji splitske elje- zare poljskoj kompaniji još treba potvrditi hrvatska Vlada, koja bi, prema rijeima potpredsjednika Vla-
de i predsjednika UO HFP-a Damira Polaneca, suglasnost trebala dati na današnjoj sjednici. Ukoliko Vlada bude suglasna, ugovor e vjerojatno biti potpisan ve sutra.
Zlomrex se obvezao za dionice eljezare iz Kaštel Suurca platiti nešto više od 10 milijuna kuna, te u roku od pet godina u tvrtku uloiti 200 milijuna kuna. Takoer, prihvati-
li su podmirenje svih obveza prema radnicima te oko 165 milijuna kuna obveza prema komercijalnim banka- ma i tako osloboditi dravna jamstva kojima su te obveze bile pokrivene. Za oko 228 milijuna kuna duga pre- ma dravnim vjerovnicima, pak ,Zlo- mrex je dobio popust od 99,9 posto.
Polanec je istaknuo i kako je Zlo- mrex potpisao socijalni sporazum sa sindikatima koji djeluju u eljazari, ime je preuzeo obvezu svih 468 za- poslenika zadrati na rok od najma- nje tri godine.
Radio Dalmacija / Objavljeno: Petak, 03 Kolovoz 2007
eljezara Split u rujnu poinje proizvoditi punim kapacitetom
Do kraja tjedna novi vlasnik eljezare Split, poljski Zlomrex bi trebao uplatiti 10,11 milijuna kuna za 98,34 posto dionica eljezare, te podmiriti oko 6 milijuna kuna ob- veza tvrtke prema radnicima i 0,1 posto obveza prema dravnim vje- rovnicima, koje su krajem svibnja iznosile oko 226 milijuna kuna.
Oko 46 milijuna kuna obveza e- ljezare prema ostalim vjerovnicima Zlomrex bi trebao namiriti u roku od 60 dana, a u roku od 120 dana trebala bi biti i osloboena dravna jamstva vrijedna oko 165 milijuna kuna. U sluaju da ne oslobodi dr- avna jamstva u ugovorenom roku, Zlomrex prema ugovoru ostaje bez sredstava kojima je platio dionice te podmirio dugovanja prema rad- nicima i dravnim vjerovnicima, ali i bez samih dionica eljezare Split.
Bez otpuštanja radnika Takoer, u roku koji je potreban
da oslobodi dravna jamstva Zlo- mrex nee moi raspolagati ili te- retiti dionice eljezare. Novi vlasnik nee moi u idue tri godine otpu- stiti nijednog od 427 zaposlena. Poljska kompanija se obvezala u iduih pet godina u eljezaru Split uloiti 200 milijuna kuna.
Novi vlasnik splitske eljezare
osnovan je 1990. godine i nalazi se meu dvjesto najveih kompa- nija u Poljskoj s po dvije eljezare i valjaonice te jakom prodajnom mreom. Zlomrex svoje proizvode izvozi u Austriju, Njemaku, ešku, Slovaku, Rumunjsku, Maarsku, Italiju i Finsku.
‘Odmah kreemo raditi sa pu- nim kapacitetom, no još je neja- sno s kojim obrtnim sredstvima, jer Poljaci u tzv. prelaznom roku moraju ispuniti obveze iz ugovora. Radnicima e se njihova potraiva- nja isplatiti odmah, dobavljaima u roku dva mjeseca, a obveze e- ljezare prema komercijalnim ban- kama koje su pokrivene dravnim jamstvima, u iznosu od oko 156 mi- lijuna kuna podmirit e u roku od etiri mjeseca. Sredstva za poslova- nje punim kapacitetom vjerojatno e se osigirati iz tvtrke Verting iz Varadina kojoj je Zlomrex vlasnik’, rekao je direktor eljezare Split Ne- nad Domljanovi.
Veting iz Varadina koji prodaje proizvode crne i obojene metalur- gije osnovan je prije 17 godina, a prije sedam godina veinski vlasnik varadinske tvrtke postaje austrij- ski Voestalpine Stahlhandel GmbH iz Linza, jedan od najveih velepro- dajnih metalurških tvrtki kojeg je nedavno kupio Zlomrex.
Voestalpine Stahlhandel isporu- io je prije pet godina opremu za splitsku eljezaru, kada je zapoeo proces tehnološke obnove tvrtke. U modernizaciju eliane i Valjao- nice tada je investirano 25 milijuna eura. ‘Zlomrex namjerava u iduem razdoblju podii ekološke standar- de proizvodnje, odnosno smanjiti poluciju jer krajem 2008. godine stupaju na snagu novi standardi. Rije je o investiciji od milijun eura u prvoj godini.
eljezara Split je jedini proizvo- a betonskog eljeza u Hrvatskoj, a do sada smo radili tek sa 36 posto kapaciteta. Sada emo animirati domae dobavljae starog eljeza
i od rujna krenuti raditi punim ka- paciteteom. U Hrvatskoj se godiš- nje troši od 250 do 300 tisua tona betonskog eljeza, a eljezara kada radi punim kapacitetom moe pro- izvesti 170 tisua tona. Na autocesti Zagreb-Split primjerice nema niti malo splitskog eljeza, a sada smo ve postigli neke dogovore oko gradnje autoceste do Dubrovnika te gradnji dvije dvorane za Svjetsko rukometno prvenstvo. ak kada bi eljezara Split proizvodila i punim kapacitetom, uspjela bi zadovoljiti tek oko 50 posto potreba na hrvat- skom trištu, koje je primarno tri- šte tvrtke, a iji prioritet istiu i novi vlasnici’, pojasnio je Nenad Domlja- novi. Prilike postoje i za uestvo- vanje u infrastrukturnim projekti- ma u susjednim republikama Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori.
Novi lan Uprave Juer je u eljezari odran prvi
radni sastanak novog vlasnika i Uprave eljezare. Dosadašnja dvo- lana Uprava dobit e novog lana iz poljskog Zlomrexa. eljezari Split, koja se je od 2000. godine nagomi- lala oko 320 milijuna kuna gubitaka i koristila se dravnim jamstvima za kredite u iznosu od oko 40 milijuna eura, otvara se nova prilika za po- slovanje i nova ulaganja.
Prema ugovoru Zlomrex se obvezao uloiti 200 milijuna kuna u eljezaru, od ega 140 milijuna kuna u prve dvije godine i to uglav- nom iz vlastitih sredstava.
eljezara Split u prvom je po- lugodištu ove godine, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, poslovala s 12,8 posto manjim gu- bitkom, koji je na kraju lipnja ove godine iznosio 30,76 milijuna kuna. Prema podatcima iz financijskog izvješa splitske eljezare, financij- ski rashodi koji su posljedica visoke zaduenosti društva ine 50,1 po- sto gubitka. U istom razdoblju lani, kada je gubitak eljezare iznosio 35,2 milijuna kuna, udio financij- skih rashoda u tom iznosu bio je
35,1 posto. Ukupni prihodi elje- zare porasli su u prvih šest mjeseci ove godine, prema istom lanjskom razdoblju, za 7,4 posto,tj. na 121,6 milijuna kuna. Pritom su prihodi ostvareni na domaem trištu bili vei za 7,7 posto i iznosili su 108,5 milijuna kuna, dok su prihodi od izvoza porasli 1,5 puta, no iznose samo 8,8 milijuna kuna.
Za neplaene komunalne naknade grad dobiva zemljište
eljezara Split je s Gradom Kaštela prije dva tjedna postigla naelan dogovor o nainu isplate duga eljezare na ime komunalnih doprinosa koji sada treba potvr- diti novi vlasnik. Dug koji s pripa- dajuim kamatama iznosi osam milijuna i 400 tisua kuna, prema dogovoru eljezare i Grada Kašte- la, kompenzirao bi se zemljištem u vlasništvu eljezare na kojem bi se sagradila cesta. Kaštela e tako dobiti oko šest tisua metara e- tvornih zemljišta. Direktor Domlja- novi kae da je sa sporazumom suglasan i novi vlasnik eljezare. Osim dijela zemljišta predvienog za cestu dogovoreno je da e Grad dobiti i prostor eljezarinih baraka, a u njima se u dogledno vrijeme planiraju prilagoditi prostori za po- trebe vatrogasaca.
Obveze Zlomrexa, novog vlasnika
- 226 milijuna kuna dugovanja prema dravi
- 46 milijuna kuna obveza pre- ma ostalim vjerovnicima
- 165 milijuna kuna za dravna jamstva
- 200 milijuna kuna uloiti elje- zaru u pet godina
10.08.2007. < PORTAL GRADA KAŠTELA < 7AKTUALNOSTI
Hrvatski fond za privatizaciju po etvrti je put oglasio prodaju kaštelanskog poduzea Adraia- chem iz Kaštel Suurca, koje se bavi proizvodnjom baziranoj na preradi polivinilklorida i polietile- na velike gustoe.
Javni poziv za prikupljanje po- nuda za kupnju dionica iz portfe- lja Ministarstva financija, Dravne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvat- skog zavoda za mirovinsko osigu- ranje, Hrvatskog zavoda za zdrav- stveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Fonda bit e otvoren do 20. kolovoza, a 81,67 posto temeljnog kapitala prodaje se po poetnoj cijeni od jedne kune.
- Prodaja tvornice jedino je mogue rješenje za radnike, a drugog izlaza nam nema. Sada je oito da Uprava nije bila u stanju u dvije godine vratiti proizvodnju i kupce, a od 10. lipnja u Adriache- mu strojevi miruju. Nema izgleda
niti kako bi mogli prizvoditi u skoro vrijeme – tvrdi eljko Bujas, predsjednik Radnikog vijea su- urake tvrtke, koja upošljava oko 280 radnika.
Pritom istie kako velike za- sluge tomu što je natjeaj uope objavljen u vrijeme dok je dobar dio vodeih ljudi Hrvatskog fon- da za privatizaciju u pritvoru, idu na raun središnjice HUS-a, sindi- kata, koji se zalagao da se natjeaj ubrza kako se radnici nebi našli na ulici.
- Nakon niza provjera od nad- lenih institucija utvreno je kako kod dosadašnjih pokušaja proda- je Adriachema nije bilo mešetare- nja i da je situacija otpoetka bila ista. – kae Bujas, koji poziva rad- nike Adriachema i sindikate koji u tvornici djeluju da budu razumni i jedinstveni jer je oito kako, uko- liko ovog puta tvornica ne bude prodana, nove prilike više nee biti.
Angamanom HUS-a oglašen etvrti natjeaj za prodaju Adriachema
Mirjana Juri (Glas Dalmacije) / Objavljeno: etvrtak, 02 Kolovoz 2007
Javni pozivi za kupnju sedam društava
B. Ranogajec (Poslovni dnevnik) / Objavljeno: Utorak, 31 Srpanj 2007
HFP objavio je juer javne po- zive za podnošenje ponuda za kupnju sedam društava od ega su etiri tvrtke keri H-a. Uz njih na ponudi su još Adriachem d.d. iz Kaštel Suuraca, Ribnjaarstvo Konanica d.d. kraj Daruvara i Me- iso d.d. iz Goriana. H Infrastruk- tura d.o.o. ima poslovne udjele u PZZ Inenjering d.o.o. sa 252 za-
poslena kojem je poetna cijena 600 tisua kuna zatim u Prune graevine d.o.o. sa 179 zaposlena i poetnom cijenom od 21,9 mi- lijuna kuna, u Proizvodnji-rege- neracija d.o.o. sa 114 zaposlena i cijenom od 26,7 milijuna kuna te u eljezniko ugostiteljstvo d.o.o. sa 315 zaposlenih i poetnom ci- jenom od 140 milijuna kuna.
eljezara Split u prvom je po- lugodištu ove godine, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, poslovala s 12,8 posto manjim gubitkom. Iz tvrtke istiu da e- ljezara radi s 36 posto kapaciteta što ne omoguava pozitivno po- slovanje.
Prema podacima iz financij- skog izvješa splitske eljeza- re, objavljenog na Zagrebakoj burzi, financijski rashodi koji su posljedica visoke zaduenosti društva ine 50,1 posto od nave- denog gubitka. U istom razdoblju
lani, kada je gubitak eljezare iznosio 35,2 milijuna kuna, udio financijskih rashoda u tom iznosu bio je 35,1 posto.
Ukupni prihodi eljezare po- rasli su u prvih šest mjeseci ove godine, prema istom lanjskom razdoblju, za 7,4 posto,tj. na 121,6 milijuna kuna. Pritom su prihodi ostvareni na domaem trištu bili vei za 7,7 posto i iznosili su 108,5 milijuna kuna, dok su prihodi od izvoza porasli 1,5 puta, no iznose samo 8,8 milijuna kuna.
eljezara Split poslovala s manjim gubitcima
Radio Dalmacija / Objavljeno: Subota, 28 Srpanj 2007
Moja tvrtka ne prstenuje radnike
V. Škopljanac (SD - Tribina) / Objavljeno: Ponedjeljak, 30 Srpanj 2007
Nadam se da ete mi dozvoliti da se obratim javnosti i demanti- ram lanak koji je objavljen u Slo- bodnoj Dalmaciji pod naslovom ‘Kaštelanin nudi firmama prste- novanje djelatnika’.
U spomenutom lanku se pro- ziva moja malenkost kako nudim firmama prstenovanje radnika na nain da e na portalu www. naplata.com poslodavci moi vi- djeti karakteristike svojih budu- ih zaposlenika. Glavni problem, navodno, je zaštita ljudskih prava i postavlja se pitanje tko meni daje za pravo prodavati osobnost pojedinaca? Moram priznati kako sam za to saznao itajui Slobod- nu Dalmaciju.
Prilikom stvaranja ideje i te- oretske konstrukcije projekta www.naplata.com sigurno je bilo zastupljeno mnogo elemenata od kojih su mnogi otpali zbog zakonskih ili pak tehnikih nemo-
gunosti. Na mjesta tih idejnih zaetaka portala koja nisu mogla biti realizirana došli su drugi za- konski utemeljeni elementi. Tako smo npr. u naš portal eljeli uvr- stiti burzu rada kako bi ljudi koji trae radnike mogli tu postaviti oglas, a oni koji posao trae na tom mjestu bi pronašli ponude.
Odustali smo od te ideje jer mislimo kako je bolje da taj posao odrauju web portali koji su za to specijalizirani, kao što su nekolici- na poznatih hrvatskih portala za traenje zaposlenja.
Bio bih nepošten kad bih izja- vio kako, moda, u nekom nefor- malnom razgovoru nisam spome- nuo kako bi i oblik informacija, za koje me se proziva, moda neka- da bio poeljan. Dakle, ne tvrdim da to nisam negdje izustio, ali da se naša tvrtka tim bavi, to sigurno mogu negirati.
8 > PORTAL GRADA KAŠTELA > www.kastela.org AKTUALNOSTI
Ivo Sanader: Plinofikacija Dalmacije do 2010.!
. Šušak (Glas Dalmacije) / Objavljeno: Srijeda, 01 Kolovoz 2007
Predsjednik Uprave tvrtke Plinacro Branko Radoševi i pot- presdsjednik Europske investicij- ske banke Matthias Kollatz-Ahnen danas su u Splitu potpisali ugovor o zajmu u visini od 190 milijuna eura kojim e se u idue etiri godine financirati dio izgradnje druge faze plinskog transportnog sustava.
Sveukupna investicija je 443 milijuna eura, a glavnina sred- stava bit e uloena u izgradnju plinovodnog sustava Like i Dal- macije te sustava Donji Miholjac- Dravaszerdahely, koji e povezati plinski transportni sustav Hrvat- ske i Maarske.
Magistralni plinovod Bosilje- vo-Split dug 290 kilometara je okosnica plinovodnog sustava Like i Dalmacije, a poetak radova kree ve ove jeseni.
Potpisivanju ugovora prisu- stvovao je i premijer Ivo Sanader koji je tom prigodom izjavio:
- Plinifikacija Like i Dalmacije e biti gotova do 2010. godine. Uputio sam zahtjev Plinacru da smanji prvotni rok i da do isteka te godine budu gotovi radovi. Istovremeno, apeliram na od- govorne da u što kraem roku raspišu natjeaj za koncesiju za
distributera jer, logino, bez dis- tributivne mree nema ni plina u domovima.
Jamstvo za zajam dala je Vla- da, a ugovor o jamstvu je potpi- sao ministar financija Ivan Šuker.
- Zajam smo dobili pod istim uvjetima kao i zemlje lanice Eu- ropske Unije, na dvadeset godina uz poek od pet godina i uz ka- matnu stopu niu od pet posto, bilo da se radi o varijabilnoj ili fiksnoj kamati - kazao je ministar
Šuker. Potpredsjednik EIB-a je pak
izrazio zadovoljstvo suradnje s Plinacrom i dodao kako e i dalje doprinositi razvoju regija i cijele Hrvatske.
Sveanom potpisivanju su još i nazoili ministrica zaštite okoliša, prostornog ureenja i graditelj- stva Marina Matulovi Dropuli, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukeli, upan splitsko-dalmatinski Ante Sanader i mnogi drugi uglednici.
Resnik: U srpnju rekordnih 200 tisua putnika
S. Livaji (Poslovni dnevnik) / Objavljeno: Utorak, 31 Srpanj 2007
U prva tri tjedna srpnja promet u splitskoj zranoj luci vei je za tri posto u odnosu na isto razdoblje lani, a oekuje se da e do kraja srpnja broj putnika dosei broj od 200 tisua putnika, ime e srpanj postati rekordan po broju putni- ka u jednom mjesecu u povijesti Zrane luke Split. Samo proteklog
vikenda kroz splitsku Zranu luku prošlo je više od 35 tisua putnika u 158 zrakoplova.
U prvih šest mjeseci Zrana luka Split biljei poveanje broja putnika od 7,3 posto. Kroz aero- drom u Resniku u ovih šest mje- seci prošlo je 417.727 putnika,
dok je promet avi- ona bio vei za tri posto u odnosu na prvih šest mjesecu lani. Prošli mjesec oborio je rekor- de: kroz splitski aerodrom prošlo je 171.284 put- nika što je za 13 posto više nego u prošlogodišnjem lipnju, dok je broj slijetanja zrako- plova, kojih je bilo 1183, povean za 8 posto. Od uku- pnog broja put- nika u lipnju njih 156.712 bilo je u meunarodnom
prometu. Poveanju prometa u lipnju znaajno su pridonijeli ni- skotarifni avioprijevoznici Germa- nwings, EasyJet, WizzAir i SkyEu- ropa, koje su u prošlogodišnjem prometu sudjelovali sa 15 posto. Germanwings je ujedno i druga aviokompanija po broju preveze- nih putnika u Hrvatskoj, odmah iza Croatia Airlinesa s udjelom od devet posto. U prošloj godini prevezli su 7,1 milijun putnika u 27 zrakoplova. Do kraja godine u Zranoj luci Split planiraju pro- met od 1,160.000 putnika i 9000 zrakoplova. Rekord u ostvarenom prometu Zrana luka Split ostva- rila je 1985. godine kada je kroz zranu luku prošlo milijun i pol putnika i 7873 zrakoplova.
Najavljeno je i ulaganje od oko 40 milijuna kuna, i to 25 milijuna u infrastrukturne objekte (proši- renje manevarske površine), te 15 mil. kuna u opremu i sredstva prihvata i otpreme. Od tvrtke Ka- štelanski staklenici koja granii s aeordromom uprava Zrane luke ve je kupila 4,5 hektara zamljišta
koje e prenamijeniti u parkirališ- ni prostor. Ukupni prošlogodišnji prihod Zrane luke iznosio je oko 160 milijuna kuna, dok je izrav- na dobit premašila 23 milijuna. U prošloj je godini Zrana luka Split poveala kapacitete sustava za prihvat i registraciju putnika s dodatna etiri šaltera. Omogue- no je i registriranje putnika izvan aerodromske zgrade, još u auto- busu, a putnici s jahta sve su ae- rodromske formalnosti obavljali još u trogirskoj luci. Obnovljena je i osuvremenjena aerodromska zgrada i svi sustavi za prihvat put- nika i zrakoplova. Od ukupnog broja zrakoplova koji su lani proš- li kroz splitsku Zranu luku ak 86 posto otpada na meunarodne, 14 posto na domae kompanije, 51 posto na artere, 45 posto na redovite linije, dok je Croatia Air- lines imala udjel u prometu put- nika od 41 posto. Rekord u ostva- renom prometu Zrana luka Split ostvarila je 1985. godine kada je kroz zranu luku prošlo milijun i pol putnika i 7873 zrakoplova.
10.08.2007. < PORTAL GRADA KAŠTELA < 9AKTUALNOSTI
Dr Ilko Tranfi dopredsjednik kaštelanskog Gradskog vijea
Mirjana Juri (Glas Dalmacije) / Objavljeno: Subota, 04 Kolovoz 2007
Ugledni Kaštelanski lijenik dr. Ilko Tranfi, inae vijenik iz redo- va HDZ-a, imenovan je novim do- predsjednikom Gradskog vijea Kaštela.
Tako Gradsko vijee, kojim predsjeda prof. dr. Mihovil Bioi ponovno ima dva dopredsjedni- ka. Osim dr. Tranfia predsjednika Gradskog vijea u trenucima spr- jeenosti voenja sjednice moe
zamijeniti i Branko Šalov iz redo- va SDP-a.
Mjesto dopredsjednika Grad- skog vijea ostalo je upranjeno nakon rošade meu vijenicima Hrvatske stranke prava, koji su prije nekoliko mjeseci svojeg vjenika koji je obnašao funkciju dopredsjednika GV zamjenili vi- jenikom koji je do tad obnašao funkciju lana Poglavarstva.
Gradsko izaslanstvo predvo- eno gradonaelnikom Ivanom Udoviiem poloilo je vijence i zapalilo svijee pred spomeni- kom prvog hrvatskog predsjed- nika Franje Tumana u Kaštel Lukšiu te ispod Spomen-kria na Malakoj u znak sjeanja na pogi- nule branitelje Kaštela i Kaštelan- ske zagore.
Obljetnice na Malakoj su obiljeili i lanovi Predsjedništva kaštelanskog SDP-a te udruge proizišle iz Domovinskog rata, a Hvidra je odbila polaganje vije-
naca s predstavnicima gradskih vlasti.
— Aktualna gradska vlast i da- lje zanemaruje branitelje i samu Udrugu — kazao je predsjednik Hvidre eljko Strize istaknuvši kako se meu gradskim oima neki prikazuju kao zasluni brani- telji, a ratišta nisu vidjeli. — Upra- vo zbog toga, ali i manipuliranja branitelja u politike svrhe pri- godom obiljeavanja ovako zna- ajnih obljetnica, gradskom vrhu nije mjesto meu nama—poru- io je Strize.
Hvidra Kaštela odbila polagati vijence zajedno s vlasti
Jakov arko (S.Dalmacija) / Objavljeno: Ponedjeljak, 06 Kolovoz 2007
Prigodom Dana pobjede i Do- movinske zahvalnosti elni ljudi Grada Kaštela poloili su vijence pred spomenik prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tumanu u Kaštel Lukšiu te pred Središ- nji Kri za sve poginule branitelje grada Kaštela i kaštelanske Zago- re na Malakoj iznad Kaštela.
Vijence su poloili predsjenik Gradskog vijea dr. Mihovil Bio-
i te gradonaelnik Kaštela Ivan Udovii s najbliim suradnicima.
(Mirjana Juri / Glas Dalmacije)
DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI - GODIŠNJICA OSLOBAANJA KNINA
Hrvatska slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, sjeaju- i se 5. kolovoza 1995. kada je u akciji Oluja osloboen grad Knin, središte srpske pobune od poet- ka 90-ih.
Akcijom Oluja osloboeno je oko 11 tisua etvornih kilo- metara okupiranog podruja, a oslobaanje Knina bila je kruna
akcije. Akcija je poela u petak, 4. kolovoza, u pet sati. Graanima srpske nacionalnosti s okupiranih podruja Knina, Graaca, Lapca, Korenice, Slunja, Gline, Dvora i Pe- trinje porukom se obratio tadaš- nji predsjednik drave dr. Franjo Tuman, pozvavši ih da ostanu u svojim kuama. U ranim veer- njim satima 4. kolovoza javnost je upoznata s time da akcija tee prema planu. Te veeri Hrvatska vojska i policija oslobodile su Sve- ti Rok, svega su nekoliko kilome- tara od Knina koji je u okruenju, kao i više gradova na okupiranim podrujima. U subotu, 5. kolovo- za, tono u podne na kninskoj se tvravi zavijorila dvadesetmetar- ska hrvatska zastava.
Hrvatska vojska i policija oslo- bodile su i Graac, Lovinac, Ben- kovac, Kijevo, Vrliku, Primišlje kraj Slunja te više prometnica. Oslo- boena je i Dubica te su hrvatske snage došle na meunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH. U nedjelju, 6. kolovoza, stigle su vijesti o oslobaanju Plaškog, Likog Osika i Vrhovina, Obrovca, Korenice, Slunja, Plitvica... Dan kasnije, 7. kolovoza, tadašnji mi- nistar obrane Gojko Šušak obja- vio je da je, nakon 84 sata, akcija Oluja u bivšim sektorima sjever i jug završena. Poginulo je 174 i ra- njeno 1430 pripadnika hrvatskih snaga. (HRT)
Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti: Poloili vijence za branitelje Glas Dalmacije/HRT / Objavljeno: Nedjelja, 05 Kolovoz 2007
Ribarska puka fešta u orga- nizaciji PŠK Srdela odrana je u Kaštel Starom, a uistinu impre- sivan program oivio je kalete i štrade u staroj jezgri mjesta i sta- rosejskoj Rivi, gdje je u moru do- gaanja i izvedbi svatko mogao pronai ponešto za svoju dušu. Ribarska puka pria zapoela je povorkom maoretkinja i Hrvat- skog glazbenog društva Zrinjski i podizanjem stijega na Brcu.
U prostorijama Poljoprivredne zadruge Kaštelacoopa upriliena je predstava Ribanje i ribarsko prigovaranje u izvedbi glumaca Hvarskog pukog kazališta, a na
Brcu je odran nastup Marinka Terzije, organizator dugogodiš- nje manifestacije Glas Kaštelaiz koje su ponikla brojna estradna imena, ali i drugih zabavljaa. Na- stupili su lanovi KUD-a Ante Za- ninovia i njihovi gosti KUD Ledi- na iz Gašinaca, a ovom prigodom na donjokaštelanskoj rivi, koja je kao i uvijek u slinim prigodama vrvjela ljudima, predstavile su se brojne udruge, glumci, slikari, ustanove, razni izvoai i izlagai.
I ova puka fešta odrana je u sklopu Kaštelanskog kulturnog i zabavnog ljeta, a pod pokrovitelj- stvom Grada Kaštela.
Impresivna puka fešta u Kaštel Starom
Mirjana Juri (Glas Dalmacije) / Objavljeno: Nedjelja, 29 Srpanj 2007
upa u Kaštel Gomilici priprav- lja se ovih dana devetnicom za blagdan Gospe od Milosti, koji se tradicionalno obiljeava u sveti-
štu na Miloj gori iznad mjesnoga groblja. Uoi blagdana, u subotu 4. kolovoza, u 18.30 sati poinje procesija iz upne crkve prema Miloj gori, gdje e svetu misu predvoditi don Emanuel Petrov.
U nedjelju 5. kolovoza sveano misno slavlje u svetištu s poet- kom u 10 sati predvodi i propo- vijeda don Tomislav ubeli, no- voimenovani katedralni upnik u Splitu.
Gospa od Milosti I.U. (S.Dalmacija) / Objavljeno: etvrtak, 02 Kolovoz 2007
10 > PORTAL GRADA KAŠTELA > www.kastela.org AKTUALNOSTI
J. arko (S. Dalmacija) Objavljeno: Subota, 04 Kolovoz 2007
R.Dobri / Objavljeno: Subota, 04 Kolovoz 2007
Hitnim uviajem odgovornih slubi treba što prije pronai i sankcionirati krivce koji u more i javne potoke ispuštaju sadraj svojih crnih jama i na taj nain u Gradu Kaštela stvaraju izvore za- raze i ugroavaju zdravlje graa- na-rijei su prof. dr. sc. Mihovila Bioia, predsjednika Gradskog vijea Grada Kaštela.
Naime, prema posljednjim re- zultatima kvalitete mora u Gradu Kaštela objavljenim od strane splitskog Zavoda za javno zdrav- stvo, ak etiri kupališne lokacije
su zagaene fekalijama, a rije je o Gojai u Kaštel Suurcu, Torcu u Kaštel Gomilici, kupalištu Resnik i kupalištu hotela Palace.
Prema rijeima gradonaelni- ka Grada Kaštela Ivana Udoviia, ispitivanje istoe kaštelanskog mora vrši se svakih sedam dana i do sada su rezultati bili zadovolja- vajui, a more isto i pogodno za kupanje. Osim toga, prošli mjesec su djelatnici gradskog komunal- nog redarstva radili na zatvaranju, odnosno betoniranju nelegalnih ispusta septikih jama u more,
Sankcije zagaivaima kaštelanskih voda
Iz Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske upanije slubeno je potvreno: od 11 gradskih plaa na etiri je usta- novljeno zagaenje mora, i to na podruju suurake Gojae, plae Kamp u Kaštel Gomilici, na plai ispod hotela Palace te na podru- ju Resnika.
S obzirom na to da se radi o tri frekventne gradske plae, po- sljednjih dana stanovnici Kaštela i okolice intenzivno opsjedaju ka- štelanske domove zdravlja i ale se na eluane tegobe, proljeve i visoku temperaturu.
— Svakodnevno se sa svojom djecom kupam na plai koja se nalazi u neposrednoj blizini luk- šikog hotela Palace. Prije neko- liko dana, upravo u vrijeme kada su objavljeni rezultati zagaenja mora, oboje malodobne djece alili su se na bolove u trbuhu te su imali proljeve praene vi- sokim temperaturama — ali se Kaštelanka naseljena na podruju
Kaštel Lukšia. Isto kao i lanjske sezone, viroze koje posljednjih dana haraju Kaštelima, po svemu sudei, uzrokovane su fekalijama u moru.
— Stanovnici koji se ale na eluane tegobe osvjeenje su potraili na oneišenim plaama pored hotela Palace i na Resniku, gdje svakog dana boravi i do ti- suu ljudi — potvrdili su nam u Domu zdravlja u Kaštel Starom.
Najstroe kazne Sve graane koji iz svojih kua
fekalije ispuštaju u more treba najstroe kazniti zato jer su zaraze iznimno opasne po zdravlje, upo- zorio je na sjednici Gradskog vije- a dr. Mihovil Bioi, S druge stra- ne, iz Zavoda za javno zdravstvo dr. Petar Korda, voditelj slube za ispitivanje kvalitete voda, najav- ljuje pohod sanitarnih inspekcija kako bi se što prije otkrili zagai- vai mora.
S plae na hitnu pomo
Crne vijesti stiu s Kaštelanske rivijere. More je oneišeno, a tome su uzrok ispusti fekalija koje nesavjesni graani usmjeravaju u gradske potoke i cijevi koje su izravno poloene uz obale, kašte- lanskih plaa.
Ispitivanje kvalitete mora u splitskom Zavodu za javno zdrav- stvo obavljeno na 11 gradskih lo- kacija dalo je negativne rezultate koji su, prema rijeima dr. Petra Korde, voditelja Slube za ispiti- vanje kvaliteta voda, posljedica neodgovorna ispuštanja velikih koliina fekalija.
Podsjetimo, samo u prošloj godini, nakon napisa u našem
listu, na kaštelanskom podru- ju sanitarna inspekcija i gradsko komunalno redarstvo zatvorili su više od sto divljih ispusta, no rat sa zagaivaima plaa oito nije dao rezultata.
Divlji ispusti — Hitno treba alarmirati nad-
lene slube inspekcijskih tijela kako se zagaivanje mora ne bi još i više pojaalo. Stanje je zabri- njavajue, pa se stoga i gradske vlasti koje su tijekom lipnja odr- ale sastanak sa strunim ljudima Zavoda moraju ukljuiti kako bi se zatvorio što vei broj arišta moguih izvora zaraze - upozora-
va dr. Korda. Sanacija gradskih potoka, a oni
su glavni putovi za protok fekali- ja, ne izvodi se prema zakonskim pravilima, a na te probleme uka- zuju stanovnici uz gradski potok Ponikvice u Kaštel Novom, koji tvrde kako se zagaivaima kroz betonske zidove i dalje ostavlja- ju otvorene rupe za postavljanje cijevi za ispuste fekalija — upo- zorava Josip Tomaši, mještanin toga dijela Kaštela.
Crijevne zaraze Zbog posljednjih negativnih
rezultata kvalitete mora, upozo- rava dr. Petar Korda, sve nadlene
slube trebale bi hitno izii na te- ren. Podsjetimo, mnogima su još uvijek u neugodnu sjeanju proš- logodišnje crijevne zaraze i viroze koje su tijekom veeg dijela ljeta vladale gradom podno Kozjaka.
Neugodni mirisi
U Kaštel Lukšiu stanje je mo- da i najtee jer fekalne vode poto- kom u more dotjeu neprekidno. Zbog neugodna mirisa u zraku cijelo ljeto moramo zatvarati pro- zore, ale se mještani naseljeni uz glavnu lukšiku šetnicu kraj mora.
More fekalija J. arko (S. Dalmacija) Objavljeno: Petak, 03 Kolovoz 2007
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO DAO NEGATIVNU OCJENU
kako se ne bi ponovila lanjska situacija, kada su fekalije narušile šitou mora, te je ak uvedena za- brana kupanja.
Meutim, izgleda kako se ovaj kaštelanski problem nesavjesnog ispuštanja fekalija i oneišavanja mora ne moe riješiti bez uvoe-
nja rigoroznijih mjera, tj. oštrih sankcija za sve osobe za koje se utvrdi kako nezakonito prazne sadraj septikih jama u more i potoke, te na taj nain ugroa- vaju zdravlje svojih sugraana i šalju javnosti lošu sliku o gradu u kojem ive.
10.08.2007. < PORTAL GRADA KAŠTELA < 11AKTUALNOSTI
Zajedniko povjerenstvo gra- dova Kaštela i Solina za praenje dopuštene granice emisije za- gaenja i razine buke iz pogona Cemex Dalmacijacementa, pod predsjedanjem Mihovila Bioi- a, predsjednika kaštelanskog Gradskog vijea, podnijelo je svoje izvješe. Prema podacima dobivenima od Zavoda za javno zdravstvo, vidljivo je da je mjere- njem ukupne talone tvari na po- druju grada Solina uoen trend porasta od 2005. godine.
Na podruju ribogojilišta te u Majdanu koncentracija UTT prela- zi granine vrijednosti, ime zrak pripada II. kategoriji - umjereno oneišenom zraku, a koliina olova granine vrijednosti prelazi na podruju izmeu tvornica Sv. Kajo i Sv. Juraj. Predloeno je da
se omogue iznenadne kontro- le nadlenih inspekcijskih slubi kojima bi se utvrdila fizikalna i kemijska svojstva goriva te one- moguilo spaljivanje tvari koje u procesu stvaraju emisije dioksina i furana.
Povjerenstvo je u svom izvje- šu zatrailo da se Cemex Dalma- cijacementu oduzme koncesija, da im se zabrani eksploatacija mineralnih sirovina dok ne vrate u prvobitno stanje zemljište koje su protuzakonito eksploatirali. Dravni inspektorat je, naime, u sijenju utvrdio da su izišli iz granica koncesije. Povjerenstvo je utvrdilo da je lani izdana kon- cesija bez prethodno dobivene lokacijske dozvole, zbog ega su dva grada pokrenula tubu. Pred- loeno je da se to rješenje o kon-
cesiji poništi.
Sporne naknade Postavljeno je i pitanje nakna-
de za eksploataciju mineralnih sirovina. Ope je mišljenje kako visina naknade koja se isplauje gradovima nije razmjerna vrijed- nosti koja se dobiva eksploataci- jom. Prema mišljenju Povjeren- stva, to je posljedica nedovoljne preciznosti odluke o naknadi za eksploataciju iz lanka 11. zakona o rudarstvu gdje stoji kako vrijed- nost sirovine utvruje trgovako društvo, ime ono i odreuje vi- sinu naknade. Povjerenstvo stoga predlae pokretanje postupka izmjene odredbi spomenutog lanka.
Naglasili su kako cilj gradskih vijea koja su osnovala ovo povje-
renstvo nije zatvoriti tvornice, ve uspostaviti dijalog i kvalitetnu su- radnju izmeu gradova i Cemex Dalmacijacementa.
Uprava nije upoznata s izvješem
“Podravamo rad Povjerenstva koje su formirali gradovi Kaštela i Solin. Naalost, nismo bili uklju- eni u njegov rad niti smo im dostavljali podatke o radu tvrtke. Zakljuci Povjerenstva nisu nam dostavljeni pa ih ne moemo komentirati. Pozivamo lanove Povjerenstva da posjete Cemex Dalmacijacement kako bismo otklonili nesporazume. elimo dobru suradnju s lokalnom za- jednicom”, stoji u reakciji uprave tvrtke.
‘Cemexu’ zaprijetili oduzimanjem koncesije
IZVJEŠE ZAJEDNIKOG POVJERENSTVA SOLINA I KAŠTELA
Svrbi ih koa od staklene vune Jakov arko (S.Dalmacija) / Objavljeno: etvrtak, 02 Kolovoz 2007
MIRNI PROSVJED PRED UPRAVNOM ZGRADOM CEMEX DALMACIJACEMENTA
Ekološke udruge ‘Plavi planet’ i ‘Zvona Kaštela’, uz potporu tek nekoliko itelja Kaštel Suurca na- seljenih uz tvornicu Cemex Dal- macijacement, nezakonito su, ne obavijestivši nadlenu policijsku postaju, juer mirno prosvjedo- vali, eljevši ukazati na probleme širenja staklene vune s transpor- tera kojima se prenosi sirovina za proizvodnju cementa.
Prema rijeima Joefa Šimiga, koji s obitelji ivi u neposrednoj blizini tvornice, Upravi je još pri- je etiri mjeseca prijavljena kraa elektroinstalacija i zaštitnih limo- va s transportera tupine u duini 800 metara.
- Zbog spornoga postrojenja i
mi i djeca ve danima osjeamo svrab po koi - upozorava Šimig i apelira na odgovorne u Upravi da u što kraem roku saniraju pro- blematino postrojenje.
S druge strane, novi predsjed- nik Uprave Cemex Dalmacijace- menta Trpimir Reni izrazio je a- ljenje zbog nastale situacije te je istaknuo kako su nadlene slube odmah po dojavi izišle na teren, nakon ega se krenulo u sanaciju ošteenog transportera. Sanacija e biti dovršena do kraja tjedna, obeao je Reni, istiui novi pro- ces modernizacije proizvodnje, a odnosi se na oblaganje spornih transportnih traka kojima se siro- vina iz rudnika Sv. Kajo prevozi do oblinjih tvornica. Investicija vri-
jedna gotovo 200.000 eura s rea- lizacijom kree nakon što se kraju privede izrada projekta sanacije
te ishode sve potrebne dozvole, istaknuo je Reni.
12 > PORTAL GRADA KAŠTELA > www.kastela.org AKTUALNOSTI
Iako je izgradnja novog ho- tela na podruju ne kadašnjeg “Palacea”, koji je srušen prije go dinu i pol dana, trebala zapoe- ti u prvom kvartalu ove godine, “Tulipan gru pa” koja je tijekom privati zacije postala novi vla snik Kaštelanske rivijere, ne moe do- biti zeleno svje tlo za izdavanje lokacijske i graevinske dozvole.
Prosvjed ekoudruga Prvim projektom pre ma koje-
mu je planirana izgradnja luksu- znog turi stikog hotela s pet zvje zdica, zabranjena je izgradnja smještajnog objekta koji je tre- bao ni knuti na dijelu park-šume koja je još od 1970. godine zašti- eni spomenik horti kulture.
Prilikom javne-objave toga projekta estoko su prosvjedo- vale i udruge za zaštitu prirodne baštine, a struna savjetnica Jav ne ustanove za ouvanje zašti- ene prirodne bašti ne upanije splitsko-dalmatinske Ivna Buan po ruuje:
— Dosta je betonizacije i apar- tmanizacije na po druju sedam kaštelan skih bisera Jadrana.
Hotel se mora graditi i biti glavni dio kaštelan skog turizma, ali se isto ta ko investitori mora- ju pridravati odredbi kako kon- zervatora, tako i nadle nog mi-
nistarstva koje je, prema rješenju iz listopada 2006. godine, izriito za branilo bilo kakvo grae nje na podruju parka — dodaje Ivna Buan.
Prema zasad neslube nim informacijama, “Tuli pan grupa”, kojoj je glav na djelatnost pro- daja nekretnina, na podruju ho telskog parka planirala je graditi smještajni objekt s apartmanima koji bi se potom prodao fizikim osobama, a koji bi se tije kom turistike sezone iznajmljivali go- stima. Tim potezom investitori bi riješili dobar dio finan cija za iz- gradnju drugih objekata.
Gelo: Hotel do 2009. godine
Novoizabrani predsjednik Uprave Kaštelanske rivijere Kri- stijan Gelo priznaje kako su pro- blemi s projektom nastali zbog zaštiene park-šume, a novim projektom investitor e se prila- goditi urbanistikom i prostor- nom planu grada Kaštela. U tijeku je usklaivanje projekta, istie Gelo, i dodaje kako e se smanje- njem kongresne dvorane, dobiti izgubljeni prostor zgrade zbog koje izgradnja novog hotela de- belo kasni. On vjeruje da e hotel biti završen do 2009.
Stop ‘Palaceu’ u park-šumi
APETITI TULIPAN GRUPE’ ZAUSTAVLJENI U KAŠTELIMA
Spliani zainteresirani za stu- panj zagaenosti zraka u svome gradu, stanje kakvoe zraka ne mogu pratiti na web stranicama Ministarstva zaštite okoliša, pro- stornog ureenja i graditeljstva, za razliku od stanovnika Zagreba, Rijeke, Osijeka, Siska i Kutine.
— Postrojenja za praenje kakvoe zraka, koja je prije tri godine postavio Cemex Dalmaci- jacement na zahtjev MZOPUG-a, nemaju tehniku mogunost da se umree s ostalim stanicama — rekao je Nenad Periš, voditelj odjela za ispitivanje zraka, mikro- klime i buke pri Zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske upanije. Posjetom web stranice Ministarstva, lako se uvjeriti da tri postaje koje je Cemex postavio, Split, Kaštela i Solin, nisu niti na- vedene kao postojee.
Meutim, u Ministarstvu ne vide ništa sporno. Kako su nam objasnili iz ureda glasnogovorni- ce MZOPUG-a, Uredba o utvri- vanju lokacija postaja u dravnoj mrei za trajno praenje zraka iz 2002. godine predviala je mjer- ne ureaje na podruju Splita i Kaštela, no kako je kasnije odlu- eno da Cemex investira u mjer- ne ureaje u Splitu, Kaštelima i Solinu, u Ministarstvu smatraju da nije potrebno graditi nove mjerne stanice u vlasništvu Gra- da, jer bi se tako samo duplicirali rezultati.
To što graani oito nemaju pravo na slobodnu informaciju, koja im je omoguena Pravilni- kom o praenju kakvoe zraka, u Ministarstvu, izgleda, ne smatraju veim problemom.
Šta dišemo, ljudi? M. Karai (S.Dalmacija) / Objavljeno: Ponedjeljak, 30 Srpanj 2007
10.08.2007. < PORTAL GRADA KAŠTELA < 13AKTUALNOSTI
Šumski poar na putu prema Malakoj u Kaštel Starom izbio je oko 13 sati, a nošen jakim vjetrom brzo se proširio. Teren je nepristu- paan a gorila je borova šuma, ni- sko granje i trava. U 14:30 sati na terenu su bili, osim lanova svih Kaštelanskih vatrogasnih društa- va, pripadnici DVD Vranjic, DVD
Trogir, Javne vatro- gasne postrojbe iz Splita te vatrogas- ci iz Divulja.
Oko 14 sati u pomo je pozvan i kanader. Kue su bile u neposred- noj opasnosti pa su i mještani priskoili u pomo. Vei dio tog podruja je bez struje, a policija je zatvorila cestu put Malake.
Kako smo uspjeli doznati na samom poarištu, sino je na istom mjestu bio jedan mali po- ar koji je brzo ugašen ali je da-
nas buknuo novi na etri razliita mjesta, i dok su vatrogasci gasili taj poar planulo je na 500-tinjak metara zapadnije pa se sumnja u podmetanje poara.
Poar je ugašen oko 17 sati. Na slikama koje nam je poslao
Mirko P. Vidi se izbijanje novog poara na lijevoj strani uz veliki poar na desnoj strani.
Poar iznad pruge u Kaštel Starom
Goran Glavina / Objavljeno: Subota, 04 Kolovoz 2007
Kamena glava – fontana, više- stoljetni simbol marijanskog pra- svetišta Gospe Stomorije i Biblij- skog vrta u Kaštelima, posljednjih je dana presušila!
Ni najstariji Kaštelani ne pam-
te da se to ikada ranije dogaalo, a pretpostavlja se da uzrok suhe kamene glave koja “riga” vodu i koja je poslijednjeg desetljea postala jedan od simbola Kaštela, nije samo suša.
Izvor pitke vode negdje je naj- vjerojatnije prekinut, i to zbog bu- šotina koje se koriste za zalijeva- nje tamošnjih vinograda. Doznali smo kako su o ovom problemu upozorene i resorne inspekcijske slube.
Presušila fontana u Biblijskom vrtu
Mirjana Juri (Glas Dalmacije) / Objavljeno: Srijeda, 08 Kolovoz 2007
Juer, (28.07.) oko 13:15 izbio je novi poar u Donjem Dolcu izmeu Primorskog Doca i Per- kovia. Ni brzi izlazak vatrogasnih postrojbi nije pomogao u gaše- nju poara. Prvi su na teren izašli vatrogasci DVD Mladost iz Kaštel Suurca i vatrogasci Jastrebar- skog.
Zbog zaostalih minsko-eksplo- zivnih sredstava nisu mogli pristu- piti terenu i poeti sa gašenjem. Eksplozije su se u par navrata ule u okolnim mjestima. Zbog pre- vencije da ne bi bilo stradavanja od mina, vatrogasci DVD Mladost oformili su deurstva u Donjem Dolcu i zaseoku Balovi.
Poaru u Kaštelanskoj zagori Toni Bratinevi / Objavljeno: Nedjelja, 29 Srpanj 2007
14 > PORTAL GRADA KAŠTELA > www.kastela.org AKTUALNOSTI
U srijedu (1. kolovoza) u sklopu “Astrofizike inicijative u Dalmaci- ji (ApID)“, a u organizaciji Društva znanost.org, poinje popularno znanstvena manifestacija Dal- matinsko svemirsko ljeto koja e po prvi puta na jednom mjestu okupiti astronaute, znanstvenike, strunjake i zaljubljenike u sve- mir, s namjerom da graanima priblii svemirske znanosti i pota- kne interes za razvoj tih znanosti i domae znanstvene projekte koji se bave svemirom.
Niz dogaanja pod pokrovi- teljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH u okviru ove manifestacije odr- avat e se u Splitu tijekom cijelog kolovoza, a prvo doga- anje od nacionalnog znaaja na rasporedu je ve u subotu i nedjelju, 4. i 5. kolovoza, kada se odrava 3. Forum hrvatskih astronoma.
Sljedee dogaanje je Ljet- na škola astrobiologije “Neba na poklon”, koja e se u pro- storu Osnovne škole Ostrog u Kaštel Lukšiu odvijati od 6. do 16. kolovoza, a objedinjava izvanna- stavni rad s darovitim uenicima i obuku znanstvenika za prenoše- nje znanja na nadarene i motivi- rane uenike. Uenici osnovnih i srednjih škola koji su se posebno istaknuli kvalitetom svojih radova na teleskopima projekta “Nebo na poklon“, imat e priliku raditi u grupama pod vodstvom znan- stvenika i astronoma.
Javnosti najzanimljiviji doga-
aj bit e Meunarodni forum “Ljudski boravak u svemiru“ koji e se odrati od 24. do 27. kolo- voza, a na kojem e sudjelovati i trojica putnika u svemir – ame- riki astronaut Edward T. Lu, ruski kozmonaut Valerij Tokarev i sve- mirski putnik Gregory Olsen, te niz drugih svjetskih strunjaka s podruja svemirskih znanosti.
Tijekom cijelog kolovoza odr- avat e se i niz dogaanja obje- dinjenih pod zajednikim nazi- vom “Svemir izbliza“, od javnih predavanja i izlobi amaterskih astroloških fotografija do javnog
promatranja neba. Inae, cijela je manifestacija
osmišljena kao prezentacija Spli- ta kao budueg meunarodnog centra za edukaciju i istraivanja u svemirskim znanostima, te uver- tira u novi diplomski studij (po bolonjskom procesu) astrofizike na Sveuilištu u Splitu koji starta s poetkom akademske godine 2008./2009, a trebao bi okupljati najbolje mlade fiziare iz cijele Hrvatske i inozemstva.
Poinje Dalmatinsko svemirsko ljeto!
Radio Dalmacija / Objavljeno: Srijeda, 01 Kolovoz 2007 U Kaštelanskim staklenicima,
jednom od najveih staklenikih kompleksa u Europi zapoeli su s berbom prvih rajica i krastavaca prema najsuvremenijoj svjetskoj tehnologiji za stakleniku proi- zvodnju povra koja e trostruko poveati prinose i ujednaenu proizvodnju tijekom cijele godine.
Ovo je prva berba nakon uvo- enja kompjutorskog sustava pro- izvodnje, ija je vrijednost oko 1,2 milijuna eura koji uz trostruko vei urod rajice, krastavaca i paprike smanjuje trošak vode i umjetnog gnojiva, a novi rashladni sustavi, strojevi za sortiranje i pakiranje omoguit e kvalitetu povra koja odgovara svjetskom trištu.
Kako se saznaje u tvrtki, ve je osigurano trište za plasman povr- a. Prve rajice e završiti na hrvat- skom trištu, dok e se krastavci izvoziti u Sloveniju. Krajem proš- log tjedna potpisan je i ugovor s Austrijancima, koji su zaintresirani za dugoronu poslovnu suradnju.
Staklenicima koje u ovoj godini oekuje privatizacija ve razmišlja- ju o izvozu. Novi sustav omoguu- je hidroponski uzgoj biljaka u ko- kosovim vlaknima, koji udovoljava najstroim ekološkim zahtjevima, jer se nakon upotrebe moe izmi- ješati s vodom.
Novi sustav osigurat e godiš- nju proizvodnju ak šest milijuna kilograma rajica, paprike, kra- stavaca i zelene salate. Sustav za rekuperaciju drenanih voda koji skuplja višak vode te je zatim UV sustavom dezinficira, znaajno e smanjiti potrošnju vode za zalje- vanje. Ova je tehnologija po prvi puta primjenjena u Hrvatskoj uz pomo izraelske tvrtke Plastro Irrigation Svstem Ltd., koja je na meunarodnom javnom natje- aju izabrana kao najpovoljniji ponua opreme i sustava za hi- droponski uzgoj u staklenikim sustavima.
Plastro Irrigation Svstem vode- a je tvrtka za irigacijske sustave. Izraelci su osigurali svoju agro- nomsku i strunu pomo tijekom jedne godine, te obuku mladih agronoma i strunih slubi Sta- klenika. U Staklenicima je u tijeku i izgradnja objekta za smještaj raunalnog centra za upravljanje prehranjivanjem i zalijevanjem u pogonu, a ukupna investicija na- bave nove opreme iznosi dva i pol milijuna eura. Novac za novi su- stav ‘Kaštelanski staklenici’ osigu- rali su prodajom etrdeset i etiri tisue etvornih metara zemljišta u sklopu zapadnog dijela pogona Resnik.
Staklenici su nekada bili znaa- jan snabdjeva cvijeem i ranim povrem na prostoru bivše drave, osobito na priobalnom turisti- kom trištu i na trištima Slovenije i BiH, a tijekom Domovinskog rata Staklenici su pretrpjeli ratne štete na objektima i nasadima. Zbog prometne blokade, izgubilo se trište u Zagrebu, Sloveniji i BiH, kao i gubitak trišta u turistikim centrima. Tehnologiju iz šezdese- tih koristili su do prije dva mjeseca kad se prešlo na novi sustav.
Modernizacija staklenike proizvodnje bila je preduvjet za financijsku konsolidaciju tvrtke koju oekuje skora privatizacija. ‘Kaštelanski staklenici’, u kojima radi 190 ljudi, u cijelosti su kon- solidirali financijsko stanje te su ovu godinu doekali bez dugova. Iako se procjenjuje na 300 milijuna eura, stvarna vrijednost Staklenika je znatno vea jer tvrtka posjedu- je oko milijun metara etvornih vrijednog zemljišta, gotovo tristo tisua metara etvornih staklenika koji osiguravaju kvalitetan uzgoj i proizvodnju te vlastitu bušotinu za vodu.
Privatizacija Staklenika najavlje- na je po modelu javno-privatnog partnerstva, jer je u temeljnom kapitalu oko 80 hektara vrijednog poljoprivrednog zemljišta, a inte- res je drave i lokalne zajednice, koje bi zadrale kontrolni vlasniki udio, da se zadri poljoprivredna proizvodnja.
Zapoela prva berba povra iz novih Kaštelanskih staklenika
Sandra Livaji (P. dnevnik) / Objavljeno: Srijeda, 08 Kolovoz 2007
10.08.2007. < PORTAL GRADA KAŠTELA < 15AKTUALNOSTI
Ugledni vinar Ivica Matoševi od etvrtka naveer je gastrove- leposlanik Istre u Dalmaciji. Tu ve- liku ast dobio je na fešti podno kule Cambi u Kaštel Kambelovcu, a vjerodajnice je primio od kolege po tituli, bonkulovikog velepo- slanika Dalmacije u Istri, novinara Zlatka Galla.
- Kao roeni Dalmatinac iz Vra- njica, Male Venecije, cijeli ivot e- lim pomiriti Dalmaciju i Istru. e- lim da postanemo bedem protiv globalizacije i terora fast fooda, a otkidat u od svojih usta da bih dobro jeo i pio - rekao je Matoše- vi dobro raspoloenim uzvanici-
ma njegova ustolienja. Imenovanje takvog velepo-
slanika - emu su nazoili brojni uglednici, splitski novinari, Ana Ugarkovi, Jerko Rošin i eljko Jerkov i splitsko-dalmatinski u- pan Ante Sanader - nije moglo proi bez spektakularne gastro- nomske ponude.
I to uglavnom lokalne, kašte- lanske. Redom su se na stolu na- lazili carpaccio od gavuna, salata i rolada od boba, sir u ulju, dimljeni tunj, janjea jetrica na dolce gar- bo, makaruni sa šalšom, šubjoti u brujetu, sipa i bob, janjetina na gradele, za desert kaštelanski pa- radiot, okrugli kaštelanski kola i tamne okolade s dalmatinskim zainima Nadalina. Nije se moglo ni bez kapljice. Najvea guva vladala je oko veleposlanika Ma- toševia koji je otvarao bocu za bocom svoje Albe. urin: Zastava je ‘koza monstrum’
Na fešti, odranoj u sklopu Ve-
eri dalmatinske pisme u Kašteli- ma, zavijorila se i zajednika istar- sko-dalmatinska zastava, koza s tokama psa dalmatinca, ili “koza monstrum” kako ju je nazvao au- tor zastave, splitski grafiar Alem urin.
Zastava s tokastom kozom istarsko-dalmatinski znak
Ivica Profaca (Jutarnji list) / Objavljeno: Utorak, 31 Srpanj 2007
Na podruju Kaštela je pro- naeno još jedno starohrvatsko groblje, ovog puta na podruju srednjovjekovnog sela estinje na podruju lokaliteta Sveurje ( pored crkve Svetog Jurja) na po- druju Rudina.
Prema rijeima Tona Buria, muzejskog savjetnika iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, iskopavanja na lokalitetu estinje traju od 16. srpnja i biti e završena kroz nekoliko dana. itav posao rezultirao je pronala- skom 41 groba, a radi se o tipi- nom starohrvatskom groblju ra- noga srednjeg vijeka poredanom u redove.
U nekoliko grobova su prona- eni karakteristini nalazi za sta- rohrvatsku materijalnu kulturu iz 8., 9., 10. i 11. stoljea, odnosno razni tipovi naušnica i prstenja karakteristinih za ovo podruje, a pronaena je jedna neuobiaje- na ogrlica i keramiki pršljen. Pro- naeni predmeti trenutno se na-
laze na obradi u restauratorskom odjelu Muzeja hrvatskih arheo- loških spomenika, a po završetku istraivanja e najvjerojatnije biti izloeni u Muzeju grada Kaštela.
Grobovi su poredani u redove što je uobiajeno za rani sred- nji vijek, a raeni su od okomito postavljenih kamenih ploa ili od dva do tri reda uslojenoga prikle- sanog kamenja. U manjem dijelu pokriveni su kamenim tankim ploama, oblijepljeni su glinom kao vezivnim izolacijskim mate- rijalom, a veliki broj grobova ima dno poploano kamenim plo- ama. Inae, karakteristike ovih grobnih konstrukcija sline su ostalim do sada pronaenim kon- strukcijama na starohrvatskim grobljima na podruju današnjih Kaštela, koja su u prošlosti bila je- dan od glavnih dijelova nekadaš- njeg hrvatskog podruja.
Do sada istraeni segment groblja moe se prema karakte- ristikama nalaza i nekim drugim
karakteristikama grobnih kon- strukcija datirati okvirno u 9. sto- ljee, s tim da indicije na terenu pokazuju da je groblje znatno vee od ovog dijela koji je bio ugroen izgradnjom. Naime, naj- vjerojatnije e se raditi o veem starohrvatskom groblju koje za- sluuje punu panju i sustavno iskopavanje do kraja.
Ova zanimljiva lokacija koja govori o davnoj Hrvatskoj proš-
losti do sada nije bila istraena, pa tako o ovome lokalitetu nema nikakvih pisanih dokumenata. Zahvaljujui inicijativi Društva «Bijai», brzoj intervenciji Konzer- vatorskog zavoda iz Trogira, hit- nom reagiranju djelatnika Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu i uz svesrdno razumije- vanje i podršku Grada Kaštela do hvale vrijednih rezultata bitnih za sveukupnu hrvatsku povijest se došlo u veoma brzom roku.
Starohrvatsko groblje u Rudinama Renata Dobri / Objavljeno: Subota, 04 Kolovoz 2007
16 > PORTAL GRADA KAŠTELA > www.kastela.org AKTUALNOSTI
U sklopu Kaštelanskog zabav- nog ljeta, a u organizaciji Oldti- mer moto kluba “Adria” iz Kaštel Suurca, i ove godine je od 03. do 05. kolovoza odran tradici- onalni deveti Dalmatinski susret oldtimer motocikala, koji je kao i ranijih godina organiziran povo- dom proslave 12. obljetnice Oluje i Dana domovinske zahvalnosti. Igre na oldtimerima
Ovogodišnji susret zaljublje- nika u stare motocikle okupio je oko 150 sudionika i oko 90 starijih i rijetko vienih modela oldtimer motocikala, koji su u Vatrogasni dom u Kaštel Suurcu, gdje su imali organiziran smještaj, stigli ve u petak naveer.
Iste veeri naleti bure i zatam- njeno nebo na rivi u Kaštel Suur- cu nisu uspjeli omesti devedese- tak zaljubljenika u stare motocikle u odigravanju raznih igara, od ko- jih je najzanimljivija bila “Alka na oldtimer motociklima”. Kaštela-Klis-Kosa
Povorka od sedamdesetak atraktivnih oldtimer motocikala, koja je izgledala kao da je stigla iz
davne prošlosti, rano u subotnje jutro krenula je iz Vatrogasnog doma u Kaštel Suurcu prema suurakoj rivi, odakle su krenuli dalje Starom kaštelanskom ce- stom prema Pomorskom muzeju u Splitu. Sluajni prolaznici zau- eno su pogledavali muzejske primjerke motora, od kojih veina ima veliku antikvitetsku vrijed- nost.
Nakon razgledavanja splitskog Pomorskog muzeja, sudionici 9. Dalmatinskog susreta oldtimer motocikala krenuli su prema Klis- Kosi, gdje ih je doekala limena
glazba i organizirana marenda, za vrijeme koje su se stanovnici Kli- sa mogli diviti dobro odravanim starinskim motorkotaima.
Razgledavši i klišku tvravu, motoristi su se uivajui u vonji zaputili natrag prema Kaštel Su- urcu, odakle su nakon ruka u Vatrogasnom domu krenuli u ra- zgledavanje Kaštela, te na kupa- nje u Kaštel Kambelovac.
Kaštelima su se tqko tijekom petka, subote i nedjelje prove- zli oldtimeri iz itave Hrvatske, petnaestak oldtimera iz Sloveni- je, a na susretu je sudjelovalo i nekoliko oldtimer motocikala iz Njemake. Kako je istakao organi- zator, veina oldtimera koji su su- djelovali na ovom dogaaju ima- ju iznimnu povijesnu vrijednost, a najstariji meu predstavljenim oldtimerima bio je motor DKW iz 1926 godine, iji je vlasnik Slo-
venac inae lan Oldtimer moto- kluba “Adria”, te za sebe u šali kae kako je on veleposlanik suura- kog oldtimer kluba u Sloveniji.
Nakon što su u subotu uveer svi sudionici susreta prošli kroz obiljeeni cilj na rivi u Kaštel Su- urcu, nastavili su zajedniko dru- enje uz glazbu na veeri u Vatro- gasnom domu, gdje su im ujedno podijeljene zahvale, medalje i ostale nagrade.
“Oldtimeri”, a ne “bikeri”
Zaljubljenici u veoma vrijed- ne starinske motorkotae vole za sebe rei kako oni nisu “bikeri”, nego “oldtimeri”, što znai kako guštaju u polaganoj vonji, a ne u velikim brzinama. Sve vlasnike oldtimera na dva kotaa vee lju- bav i zanimanje za iste, te je naj- vei razlog odravanja ovakvih susreta razmjena informacija i iskustava meu lanovima razlii- tih oldtimer klubova.
Oldtimer moto klub “Adria” iz Kaštel Suurca na elu sa le- gendarnim Tonem Šiškovom- Zagorom sada ve tradicionalno organizira susret oldtimera svake godine poetkom kolovoza, a na ovom organiziranom druenju uesnici svake godine voze dru- gom trasom, kako bi se što bolje upoznali sa obiajima i znameni- tostima dalmatinskog kraja. Dogodine veliki 10. jubilarni Dalmatinski susret oldtimera
Organizatori za slijedeu go- dinu, kada e se odrati deseti jubilarni Dalmatinski susret oldti- mer motocikala, najavljuju veliku feštu uz sudjelovanje još veeg broja oldtimer motocikala iz i- tave Hrvatske i Evrope, koji e na svojoj trasi obii sva znaajnija dalmatinska središta i znamenito- sti uz veliku medijsku panju.
9. Dalmatinski susret oldtimer motocikala
R. Dobri / Objavljeno: Srijeda, 08 Kolovoz 2007
Ribarska no Giriia R. Dobri / Objavljeno: Subota, 28 Srpanj 2007
U sklopu Kaštelanskog zabav- nog ljeta, kod “Marine Kaštela” u Ka- štel Gomilici u petak 27.07. organi- zirana je ribarska fešta pod nazivom Ribarska no Giriia.
Veliki broj Kaštelana i turista koji se trenutno nalaze u Kaštelima mo- gli su uivati i plesati uz glazbu za koju je bio zaduen Terzija iz Kaštel Starog, koji je kao pomo na binu doveo i tri pjevaice.
Volonteri i lanovi Kluba šport-
skog ribolova Girii pobrinuli su se da dalmatinske spize i pia bude u dovoljnim koliinama za sve prisut- ne, pa je tako cijeli Girii mirisao na ribu s gradela, a na stolovima su se nalazile ogromne tee sa školjkama I crnim riotom.
Ribarska no Giriia postala je tradicionalna gomilika fešta koju svake godine posljednjeg petka u srpnju organizira Klub športskog Ribolova Girii.
10.08.2007. < PORTAL GRADA KAŠTELA < 17AKTUALNOSTI
Objavljeno: etvrtak, 09 Kolovoz 2007
U sklopu Kaštelanskog za- bavnog ljeta 2007, Kaštelanska krnjevalska udruga “Poklade” iz donjih Kaštela u suradnji sa Turi- stikom zajednicom grada Kašte- la i Gradom Kaštela organizirala je na Portu u Kaštel Starom 04.08. 2007. godine kaštelanski ljetni karneval, odnosno puku feštu pod nazivom “Cvjetna povorka”.
U 20.30 sati domae kašte- lanske i gostujue karnevalske udruge poele su se sakupljati u Nehaju odakle su svi zajedno krenuli donjokaštelanskom rivom do Porta u Kaštel Starom, gdje se trebao odrati glavni dio progra- ma. Kao što je i najavljeno, u kar- nevalskoj povorci sudjelovalo je oko 200 sudionika, koji su mašto- vitim ljetnim kreacijama i veselim nastupima uveselili Kaštelane i kaštelanske turiste.
Inae, «na kaštelanskin litnjin maškaran» sudjelovalo je nekoli-
ko karnevalskih grupa sa Rijekog karnevala, zatim Karnevalska sku- pina “Senj”, KUD “Rešetari”, KUD “7 Kaštela”, Udruga “Rašpin Jute” iz Trogira, Udruga “Solinke”, i narav- no nezaobilazni KPU “Kampanel” iz Kaštel Suurca, KPU “Polantana” iz Kaštel Kambelovca, te orga- nizatori KKU “Poklade” iz donjih Kaštela.
Gledatelje je ponovno oduše- vila ve viena Cvjetna kula KKU “Poklade”, zanimljivi su bili i Rije- ani sa kostimima u stilu karne- vala u Rio de Janeiru, a najviše su ih nasmijali “gologuzi Suurani” iz
KPU “Kampanel” iz Kaštel Suur- ca.
I ove godine rivu i kalete do- njih Kaštela ispunio je smijeh, ples i zabava u kojoj su zajedni-
ki uestvovali kostimirani i ne- kostimirani gosti i domai eljni dobrog ljetnog provoda, a kako bi posjetiteljima i gledateljima Litnjeg karnevala ova veer po- stala što zabavnija, lanovi KKU “Poklade” u Portu su organizirali i natjecanja u raznim igrama.
Tako su u “povlaenju konopa, pucanju napuvani baluni, prino- šenju mora u razbivenin siima” i drugim igrama pobijedile ekipe domaih maškara, što goste i do- mae nije sprijeilo da se nastave zajedno sa gledateljima zabavljati i feštavati do kasno u no.
Inae, na pukoj fešti na kojoj je bilo prave kaštelanske spize i kaštelanskog vina, a cijeli Po- rat u Kaštel Starom mirisao je na friško skuvani bakalar, pedoe i kaštelanske makarune s toen,
za dobru zabavu uz dalmatinsku i stranu pismu pobrinuo se provje- reni kaštelanski glazbenik Terzija i njegova enska pratnja.
Odran kaštelanski Ljetni karneval
Renata Dobri / Objavljeno: Nedjelja, 05 Kolovoz 2007
U nedjelju 05. kolovoza 2007.g u 20:30 sati na Igrišu u Kaštel Štafiliu odrati e se samostalni koncert muške klape “Kampane- li” iz Kaštela. Ovo je njihov drugi samostalni koncert. Prvi je odran prošle godine u Kaštel Starome ispred zadruge.
Radi se o mladoj i perspektiv- noj klapi koja je ove godine dobi- la drugu nagradu publike u Kaštel Kambelovcu na Veerima dalma- tinske pisme, veeri pod nazivom Kaštelanski ir za izvedbu sklad- be “Otok” Duška Tambae koji je ujedno i voditelj klape.
Kao gosti na koncertu nastupit e enska klapa “Neverin” iz Kaštel Lukšia koja je ujedno i pobjednik na ovogodišnjem Festivalu dal- matinskih klapa Omiš 2007.
Koncert organiziraju, uz klapu Kampaneli, mjesni odbor Kaštel Štafilia, Bratovština Gospe od karmela iz Kaštel Štafilia te Malo- nogometni klub Kaštel Štafili.
Istog dana u 18:00 sati otvo- rit e i nove prostorije mjesnog odbora Kaštel Štafili emu bi uz gradonaelnika trebao nazoiti i upan Ante Sanader.
Samostalni koncert muške klape Kampaneli
Objavljeno: Subota, 04 Kolovoz 2007
Dana 11. 8. 2007. u 21:00 h u prostoru Baletne škole odrat e se 7 tradicionalni koncert “Tam- burica i mandolina”. Sudionici su: KUD “Vjekoslav Klai”, Garin (Sla- vonski Brod), KUD “Kralj Zvoni-
mir” Biograd, Dalmatinska muška klapa “Biograd”, mješovita klapa KUD-a “7 Kaštela”, te organizator KUD “7 Kaštela”. Molimo vas da vašom prisutnošu uveliate ovaj dogaaj.
Smotra folklora u prostoru baletne škole
18 > PORTAL GRADA KAŠTELA > www.kastela.org AKTUALNOSTI
U Biblijskom vrtu u Kaštelima, na predjelu Stomorija, sino je otvorena izloba biljaka uzgoje- nih u ovoj prirodnoj oazi podno Kozjaka, a autorica izlobe je prof. Ivna Buan. Na izlobi su, osim biljaka, predstavljene i fotografije na kojima je zabiljeen tijek rad- nih aktivnosti u posljednja dva tjedna na ovom prostoru, a u ko- jima su sudjelovali mladi hrvatski
iseljenici, sudionici projekta Eco haritage task force.
Na prigodnoj sveanosti odr- anoj u Biblijskom vrtu, kojom je simbolino oznaen završetak radova mladih iseljenika u Biblij- skom vrtu, u programu su sudje- lovali akademski glumac Slaven Špiši te glazbeni umjetnici Ste- fan Kokoškov i Ivica ikeš. Osim mladih iseljenika, lanova Udru-
ge Biblijski vrt, Bratovštine Gos- pe Stomorije i elnih ljudi grada Kaštela u Biblijskom vrtu zatekli su se i Katarina Fuek, ravnatelji- ca Hrvatske Matice iseljenika te Lidij