Æeljezni»ar list hrvatskih Željeznica …radnikâ koje zastupa, tada jedini put kojim moæe...

Æ E L J E Z N I » A RLIST HRVATSKIH ŽELJEZNICA

Nakladnik:

HÆ - Hrvatske æeljeznice 10000 Zagreb, MihanoviÊeva 12

Generalni direktor:Marijan DrempetiÊ, dipl. oec.

Glavni urednik:

Milan HeÊimoviÊ

Uredniπtvo:

Branimir ButkoviÊ,Milan HeÊimoviÊ, Boris Udier

Lektor: Ivan MarkoviÊTehniËki urednik: Jagoda Hodak

Uredniπtvo i administracija:

10000 Zagreb, MihanoviÊeva 12,poπtanski pretinac 971, telefon

(01) 457 75 91 i ÆAT (855)31-22 i 42-88

telefaks (01) 457 77 30 iÆAT (855) 25 11.

List izlazi mjeseËno.Rukopisi se ne vraÊaju a zaposlane rukopise i fotografije

ne odgovaramo.

Tisak:

ÆeljezniËka tiskara d.o.o.Zagreb, Petrinjska 87,

tel. 48 41 384.

Tijekom mjeseca veljaËe 2003. Sindikat hrvatskih æeljezniËara (SHÆ) organizirao jejavne prosvjede u viπe æeljezniËkih Ëvoriπta. Pritom je istaknuo deset zahtjeva traæeÊipoveÊanje cijene sata rada za 20 posto, plaÊanje rada u oteæanim uvjetima u iznosu od25 posto i primjenu stimulacije od 20 posto. SHÆ takoer upozorava na nezadovo-ljavajuÊe radne uvjete te se protivi tomu da se djelatnosti odræavanja mobilnih kapacitetaiz HÆ-ova sustava izdvoje u posebna trgovaËka druπtva.

Svaki sindikat ima legitimno pravo na to da organizira akcije kojima æeli zaπtititiinterese svojih Ëlanova. Uprava HÆ-a poπtuje takvo pravo, no smatramo da je pritomnajvaænije to da se zahtijevi temelje na Ëinjenicama te da se vodi raËuna o moguÊnostima.Svakako nije korektno to πto SHÆ-ovi Ëelnici u svojim istupima tvrde da 80 postozaposlenih u HÆ-u nije zadovoljno kolektivnim ugovorom ako se u vidu ima to da od16.085 radnikâ, koliko ih je sada zaposleno u HÆ-ovoj osnovnoj djelatnosti, SHÆpredstavlja 2.225 radnika , kao i to da su kolektivni ugovor o plaÊama potpisali drugisindikati koji predstavljaju veliku veÊinu HÆ-ovih radnika.

Kao πto je svima poznato, primjenom toga ugovora æeljezniËarske plaÊe izjednaËenesu s prosjeËnim plaÊama u Hrvatskoj. Tim dokumentom angaæiran je sav novac zaplaÊe s kojim HÆ raspolaæe u skladu sa sporazumom o politici plaÊâ. Ove godine moguÊeje jedino to da plaÊe u HÆ-u rastu u visini stope rasta bruto druπtvenoga proizvodasmanjene za 1,0 posto.

SHÆ-ove zahtjeve bilo bi moguÊe ispuniti samo tako da se potpisani kolektivni ugovorraskine jednostrano te da se onda preraspodijeli novac za plaÊe. Dakle, radnicima Ëijisu sindikati potpisali kolektivni ugovor plaÊe bi se morale smanjiti da bi se mogle poveÊatiplaÊe radnicima pojedinih kategorija koje zastupa SHÆ, a koji taj kolektivni ugovor nijepotpisao. Razumije se da Uprava HÆ-a neÊe povuÊi takav potez jer na taj naËin poniπtilibi se rezultati mukotrpnoga i dugotrajnog pregovaranja u kojemu su ugovorne strankeËinile mnoge ustupaka kako bi se konaËno sklopio ugovor u kojemu su uglavljeni odnosis kojima je veÊina HÆ-ovih radnika zadovoljna. Ako SHÆ doista æeli zaπtititi intereseradnikâ koje zastupa, tada jedini put kojim moæe krenuti jest taj da potpiπe kolektivniugovor, jer se samo na taj naËin moæe izboriti za bolji materijalni poloæaj svojih Ëlanova.Naime, kolektivni ugovor nije neπto πto ne bi bilo moguÊe promijeniti, no za te promjenemora biti dobiven pristanak svih stranaka kojih se to tiËe.

©to se pak tiËe radnih uvjeta, Uprava HÆ-a slaæe se sa SHÆ-ovom tvrdnjom da natome podruËju postoje mnoge teπkoÊe. No, o toj temi veÊ se dulje vrijeme razgovara sasindikatima i poduzimaju se akcije kako bi se stanje poboljπalo. Pritom radni uvjetiSHÆ-ovih Ëlanova nisu ni bolji ni gori nego radni uvjeta drugih HÆ-ovih radnika.

U pogledu HÆ-ova restrukturiranja i izdvajanja pojedinih djelatnosti iz HÆ-ova sustavau posebna trgovaËka druπtva, æelim reÊi da je tu rijeË o poslovnim odlukama koje donosiHÆ-ovo poslovodstvo i koje odgovara za njih. Do sada je u HÆ-u osnovano 15 takvihdruπtava, a pravila koja su bila primjenjivana pri njihovu utemeljivanju primjenjivat Êese i kod osnivanja trgovaËkih druπtava u djelatnosti odræavanja mobilnih kapaciteta.Pritom je osnovna namjera ta da se takva druπtva osposobe za rad i za naruËitelje izvanHÆ-a, jer to s jedne strane znaËi da Êe se smanjiti HÆ-ovi poslovni troπkovi, a s drugestrane da Êe se poveÊati prihodi tih samostalnih trgovaËkih druπtava. Dosadaπnja praksapokazala je da je to dobar poslovni potez, jer neka od tih samostalnih druπtava znatneprihode ostvaruju na, da tako kaæem, neæeljezniËkom træiπtu. Æelio bih pritom naglasitida tu nije rijeË o privatizaciji tih djelatnosti, kako to tvrde SHÆ-ovi Ëelnici. Sva ta druπtvai dalje su u HÆ-ovu stopostotnom vlasniπtvu.

Na kraju mislim da je vaæno upozoriti na to da se HÆ sada nalazi na dobru putu. Uinvesticijskom planu za razdoblje od 2003. do 2007. predvia se ulaganje od 15,3 milijardekunâ. Modernizacija HÆ-a je prijeko potrebna jer bez nje on se neÊe moÊi odræati naprijevoznom træiπtu ni u Hrvatskoj ni u Europi. Iz mjeseca u mjesec biljeæimo dobre rezultateu prijevozu, pa je tako u mjesecu sijeËnju 2003. i unatoË nepogodnim vremenskih prilikamaprijevozni uËinak bio znatno veÊi nego u istome mjesecu godine 2002.

Ovom prigodom SHÆ-ovim Ëelnicima zahvaljujem na tome πto taj sindikat svojimdosadaπnjim akcijama nije omeo tijek tih pozitivnih terendova. Nadam se da nitko uHÆ-u i dalje neÊe poduzimati akcije koje bi tim pozitivnim trendovima dale drugaËijipredznak. U takvu scenariju na gubitku bili bismo svi.

Predsjednik Uprave HÆ-aMarijan DrempetiÊ, dipl. oec.

U povodu SHŽ-ovih prosvjednih akcija

SaËuvajmo pozitivne trendove

Naslovna stranica: Janica KosteliÊ na zagrebaËkom Ranæirnom kolo-dvoru (snimio B. ButkoviÊ)

ŽELJEZNIČAR VELJAČA 2003.

DOGA–AJI

Proπle godine na kolodvoruNaπice ureeni su nadstreπnica isanitarni Ëvor za putnike. Ovegodine namaknut je novac zaureivanje radnih prostorija, Ëajnekuhinje i sanitarnoga Ëvora zaosoblje, a pokrenuta je izradba inve-sticijske dokumentacije za ureivanjefasade i kroviπta prijemne zgrade.Ima joπ niz radova koje bi trebaloizvesti kako bi kolodvor postaoambijent ugodan za zaposlene i pros-tor privlaËan za putnike. Uz kolo-dvorsku zgradu HÆ-ovo izaslanstvorazgledalo je i okolne prostore teskladiπnu zgradu, koja sada zjapiprazna i koja bi se mogla iskoristitiza potrebe naπiËkoga gospodarstva.

Pomalo neoËekivano 4. veljaËe2003. godine, dan nakon doËekana Trgu bana JelaËiÊa, JanicaKosteliÊ pojavila se na Ranæirnomkolodvoru. Tamo se snimala rekla-

Na zagrebačkom Ranžirnom kolodvoru Susret s Janicomma u kojoj naπa najbolja skijaπicaima glavnu ulogu. Dio priËe naranæirnom kolodvoru ide tako daJanica stoji pokraj pruge i loko-motiva s tri vagona prolazi pokrajnje. »ini mi se da Êe nam to iÊi uprilog jer Êe u telefonskom spotu skojim Êe nas uskoro bombardirati,vaænu ulogu imati i æeljeznica. A uzJanicu se nije loπe slikati. Moædasmo za tu priliku mogli oprati va-gone, ali tko Êe o svemu misliti.Zaposlenici Ranæirnog kolodvorapriredili su Janici lijep doËek. U imesvih radnika, πef kolodvora MladenBoriÊ predao joj je buket cvijeÊa icrvenu prometniËku kapu. Zafotografiju na kojoj vidite Janicu snaπom sluæbenom kapom zasluæanje pomoÊnik πefa kolodvora ZlatkoBiro koji je doista kratkom vreme-nu koje smo imali na raspolaganju“utrËao” i Janici dao svoju kapu.

Branimir ButkoviÊ

1234567890123456789012345678901212345678901234567890123456789012123456789012345678901234567890121234567890123456789012345678901212345678901234567890123123456789012345678901234567890121234567890123456789012345678901212345678901234567890123456789012123456789012345678901234567890121234567890123456789012312345678901234567890123456789012123456789012345678901234567890121234567890123456789012345678901212345678901234567890123456789012123456789012345678901231234567890123456789012345678901212345678901234567890123456789012123456789012345678901234567890121234567890123456789012345678901212345678901234567890123

HŽ-ovo izaslanstvo sastalo se s gradonačelnikom Našicâ

Do Dana grada uredit Êe se kolodvorU srijedu 19. veljače 2003. na našičkom kolodvoru susreli su se

predsjednik Uprave HŽ-a MARIJAN DREMPTIĆ i gradonačelnik Našicâ dr.IVAN RONČEVIĆ, koji su sa suradnicima razgledali kolodvorsku zgradu očijemu ure�ivanju šef kolodvora IVICA SUK već dulje vrijeme piše zahtjeve.

O tome kako to postiÊi gg.Marijan DrempetiÊ i Ivan RonËeviÊsa suradnicima razgovarali su poslijena sastanku u gradskom poglavar-stvu. Dogovoreno je da HÆ graduNaπicama poπalje pismenu ponudus troπkovnikom radova na obnovikolodvora, koju Êe grad razmotriti iodabrati model kojim Êe se ukljuËitiu obnovu kolodvorske zgrade. Kaoposljednji rok kada bi kolodvorskazgrada u Naπicama trebala zasjati unovome sjaju, odreen je ovogodiπnjiDan grada Naπicâ 13. lipnja (Antu-novo). GradonaËelnik RonËeviÊ obe-Êao je potporu u obnovi kolodvorskezgrade, jer kolodvor smatra gradskimvratima koja se inaËe moraju urediti,

to viπe πto Naπice u mjesecu srpnjuoËekuju velik broj gostiju na vaænomemeunarodnom natjecanju u kajaku.

Na sastanku je takoer bilo rijeËio velikoj koliËini zemljiπta πto ga HÆima na podruËju grada Naπica, a kojeËini “æeljezniËke mrtve kapitale”,kako to kaæe predsjednik HÆ-oveuprave g. DrempetiÊ. Naime, nagradskom podruËju HÆ u vlasniπtvuima 22 hektara zemljiπta, od Ëega je13 hektara pod prugama. Dogovo-reno je da predstavnici HÆ-Nekret-ninâ i HÆ-Planiranja, razvoja i inve-sticijâ pregledaju razvojne planove iodrede koliËinu zemljiπta koja jepotrebna æeljeznici, a da se zaostatak koji nije potreban za sigurnofunkcioniranje prometa pronaumodeli za ustupljivanje gradu. BuduÊida grad Naπice sada izraujeprostorni plan, to je upravo trenutakda se taj posao obavi do kraja. (V©)

4

Ovom prilikom Hrvatske æeljeznicipoklonile su Janici P-1 kartu.


NOVOSTI

HÆ-ova dugoroËna poslovnausmjerenost

Zastarjelost stabilnih i mobilnihkapaciteta s jedne strane te potreba daradna proizvodnost na Hrvatskim æeljez-nicama dosegne europsku razinu s drugestrane zahtijevaju da se u iduÊemu srednjo-roËnom razdoblju pojaËaju HÆ-ove investi-cijske aktivnosti. U sklopu poslovnogaplana Uprava HÆ-a donijela je investicijskiplan za godinu 2003. te investicijskeplanove za razdoblje do 2007. Na te pla-nove dao je pristanak i Nadzorni odborHÆ-a, a neπto viπe o njima doznali smo urazgovoru s dipl. ing. Hristom Sikavi-Ëevim, direktorom HÆ-Razvoja, planiranjai investicijâ.

- Molili bismo vas, g. SikaviËev,da nam na poËetku razgovora kaæeteneπto o tome kakva je dugoroËnaposlovna usmjerenost Hrvatskihæeljeznica.

- HÆ-ova dugoroËna poslovna usmjere-nost u prvome redu jest izgradnja modernepruæne inrastrukture, i to ponajprije na pru-gama koje su hrvatske dionice X. te B-ogra-nka i C-ogranka V. paneuropskih korido-ra, kao i nabava visoko standardiziranihprijevoznih sredstava. Tomu valja dodati istvaranje suvremene organizacije rada i pos-lovanja koja Êe omoguÊivati pruæanjekvalitetnih i brzih usluga. Svjedoci smonaime da se na træiπtu prijevoznih uslugazahtijevaju kapaciteti s modernim tehniËkimi tehnoloπkim znaËajkama i udobnoπÊu, stime da tehniËke zahtijeve mobilnihkapaciteta na odgovarajuÊi naËin morajupratiti i stabilni kapaciteti. Na pojedine trasezapadnoeuropskoga prijevoznog træiπtaHrvatske æeljeznice mogu se ukljuËiti jedinomodernim, brzim i udobnim vlakovima.

Kada je rijeË o razvoju æeljeznice ucjelini, æelio bih reÊi to da u zemljama Ëlani-

HÆ-ove investicije u razdoblju od 2003. do 2007.

PLAN VRIJEDAN 15,3 MILIJARDE KUNADirektora HÆ-Razvoja, planiranja i investicijâ, dipl.ing. HRISTU SIKAVI»EVA, zamolili smo da namneπto viπe kaæe o investicijama koje se u HÆ-uplaniraju poduzeti godine 2003. te o tome u πto Êese sve ulagati u petogodiπnjem razdoblju od 2003.do 2007. Naime, te investicije potrebno je poduzetii ostvariti zato da bi se kvaliteta æeljezniËkih uslugapodigla na znatno viπu razinu te da bi se bitnopoboljπala konkurentnost Hrvatskih æeljeznica naprijevoznom træiπtu u Hrvatskoj i u Europi.

cama Europskeunije, a Hrvatskaintenzivno radina tome da sepridruæi EU-u,æeljeznica doæiv-ljava svojevrstanpreporod. Ondjese biljeæi porast iputniËkoga i te-retnog prijevoza,jer sve je snaænijatendencija daprijevozne pot-rebe zadovoljava-ju ekoloπki prih-vatljivije te ener-getski jeftinije i ekonomiËnije prometnegrane, a upravo æeljeznica prednjaËi utome. Ako se Hrvatske æeljeznice æeleukljuËiti u taj proces, a naravno da æele,onda je potrebno poduzeti velikeinvesticijske zahvate da bi se moderniziralinjihovi kapaciteti i stvorila djelotvornaorganizacija. Temeljni dokument na tomeputu upravo je investicijski plan - rekao jeg. SikaviËev na poËetku razgovora.

Sadaπnje stanje HÆ-ovih kapaciteta

- Na investicijskom podruËjuoËekuje nas dakle dosta posla. Re-cite nam neπto viπe o tome kakva jenaπa polazna osnova odnosno kakvoje sadaπnje stanje HÆ-ovih kapa-citeta.

- Zbog nedostatnoga ulaganja uposljednjih desetak godina, tehniËkeznaËajke HÆ-ovih pruga smanjene suznatno. To je dovelo do ograniËenja voznihbrzina vlakova na pojedinim prugama.Ilustracije radi od 1991. do 1995. bio jeremontiran i obnovljen svega 151 kilo-metar pruge, a od 1996. do 2000. joπ

manje - tek 98 kilometara. BuduÊi dauobiËajeni reprodukcijski ciklus kapitalnihremonata traje u prosjeku 20 godinâ, zazadræavanje postojeÊe razine potreban jekapitalni remont od 120 do 130 kilo-metara pruge na godinu. Isto stanje jest i selektrotehniËkim i signalno-sigurnosnimureajima. Stabilna postrojenja za elek-triËnu vuËu u prosjeku su stara od 35 do65 godinâ, a pruæna mehanizacija iza sebeima 20 pa i 30 godinâ rada. Zbog svegatoga prijeko je potrebno, izmeu ostaloga,rekonstruirati elektrovuËna postrojenja. Napojedinim mjestima kontaktna mreæa nezadovljava ni minimalne tehniËke uvjete.Zbog svega toga propusna moÊ HÆ-ovihpruga u posljednjih desetak godinasmanjena je znatno. Ni na drugim pod-ruËjima stanje nije bolje. Informacijskisustav ne zadovoljava postojeÊe potrebe,a nije ni kompatibilan. Zbog visoke starostiprijevoznih sredstava i raspoloæivih kapa-citeta, iskoriπtenost prijevoznih kapacitetaje niska. RijeË je o tome da starih vagonaimamo i previπe, ali nemamo suvremenihvagona - vagonâ za posebne prijevoze, zaprijevoz kontejnerâ i za kombinirani prije-

5


NOVOSTI

voz - kakvi se najviπe traæe na prijevoznomtræiπtu. U putniËkom prijevozu nedostajuklimatizirani i udobni vagoni s kakvimajedino moæemo konkurirati cestovnim pai zraËnim prijevoznicima. Zbog svega togaukupna otpisanost HÆ-ovih osnovnihsredstava iznosi 81,4 posto, a pritom suprijevozni kapaciteti otpisani 81,2 postoa infrastrukturni kapaciteti 81,5 posto. Uposljednjih sedam godina ukupna ulaganjau Hrvatske æeljeznice iznosila su 2,594milijarde kunâ a amortizacija 2,707 mili-jardî kunâ. To znaËi da smo, kako se toreËe, jeli vlastitu supstanciju.

- U iduÊemu petogodiπnjemrazdoblju investicijski planovipriliËno su ambiciozni.

- Tako je. Planiramo ulaganja u iznosuod 15,3 milijarde kunâ, πto je znatno viπeod ulaganja koja su se predviala udosadaπnjim planovima. Pritom je vaænoreÊi to da taj plan u sebi sadræava znatnurazvojnu sastavnicu, za razliku od dosa-daπnjih planova koji su prije svega biliusmjereni na sanaciju ratnih πteta i naodræavanje funkcionalnosti kapacitetâ. Gledano u cjelini, ulaganja su usmjerenana odræavanje glavne pruæne mreæeizvedbom kapitalnih remonata i moder-nizacije. Takoer bit Êe ulagano u izgradnjunovih pruga, u rekonstrukciju i popravakkolosijeka, mostova i tunela te u novu elek-trifikaciju, signalizaciju i daljinsko uprav-ljanje prometom. ObuhvaÊeni su takoersustavi za napajanje energijom, tele-komunikacijska infrastruktura, informa-tizacija, zaπtitu okoliπa te nabava novihprijevoznih kapaciteta.

- Na temelju kojih mjerila jesuodreeni smjerovi ulaganja?

- Kada smo razraivali investicijski plan,vodili smo se s nekoliko temeljnih mjerila.Æelimo da se investicijama stvore uvjeti zaveÊu prometnu sigurnost i urednost, da seuklone uska grla na mreæi i da se æeljezniËkamreæa i prijevozni kapaciteti razvijajuusklaeno. Daljnja mjerila jesu bræi razvojprugâ gdje je opseg rada najveÊi, razvojtelekomunikacijske infrastrukture, razvojintegralnoga transporta te rekonstrukcijai nabava novih prijevoznih kapaciteta.

Investicijska dinamika i podruËjaulaganja

- Kakva je investicijska dinamika ikoliko Êe novca biti uloæeno upojedina podruËja?

- Kao πto sam veÊ rekao, ukupanpetogodiπnji investicijski plan do 2007.iznosi 15,3 milijarde kunâ. NajveÊaulaganja trebala bi se ostvariti upravo ove

godine. RijeË je o iznosu od 3,747 milijardîkunâ. Godine 2004. planirane su inves-ticije od 3,01 milijardu kunâ, godine 2005.u iznosu od 2,744 milijarde kunâ, godine2006. u iznosu od 3,257 milijardî kunâ tegodine 2007. u svoti od 2,51 milijardukunâ.

©to se tiËe pojedini podruËja, otprilikedvije treÊine novca, toËnije reËeno 10,018milijunâ kunâ, bit Êe uloæeno u infrastruk-turne kapacitete. Od toga u petogodiπnjemrazdoblju o kojemu govorimo u graevinapostrojenja uloæit Êe se 3,591 milijardukunâ, u elektrotehniËka postrojenja 2,369milijardî kuna, u izgradnju prugâ i kolo-dvorâ 2,493 milijarde kunâ, u poslovemehanizacije i infrastrukture 594,3 miliju-na kunâ, u informatiku 101,1 milijun kunâ,u objekte i opremu u funkciji prometnihposlova 78,2 milijuna kuna, za zaπtituokoliπa 80,5 milijunâ kunâ te za moder-nizaciju C-ogranka V. koridora 710 miliju-nâ kunâ.

U prijevoz uloæit Êemo ukupno 4,879milijardî kunâ. Od toga u prijevozne kapa-citete 4,681 milijardu kunâ, u kombiniraniprijevoz 50,5 milijunâ te u objekte i opre-mu u funkciji prometa 148,2 milijunakunâ. Za studijsku tehniËku i investicijskudokumentaciju predviamo 320 milijunâkunâ te u druga zajedniËka ulaganja 45,5milijunâ kunâ.

Ulaganja u infrastrukturno podruËje

- ©to se æeli postiÊi s ulaganjem uinfrastrukturu u iznosu od 10,018milijardî kuna odnosno koji ciljevi seæele ostvariti?

- Kada smo govorili o mjerilima za ula-ganja, naznaËili smo i temeljne investicijskeciljeve. Kada je rijeË o infrastrkturi, tadamoæemo govoritio nekoliko naj-vaænijih ciljeva.To je poveÊava-nje prometne si-gurnosti te bitnosmanjenje ne-p r e d v i e n i hsmetnji u prome-tu. Na taj naËinstvorit Êemo uvje-te za veÊu pro-metnu urednost ibit Êe smanjenavjerojatnost nas-tanka i veliËinaπtetâ koje nastajuzbog neurednostiu prometu. Ciljnam je takoer

poveÊanje kapaciteta postojeÊih pruga, priËemu na najiskoriπtenijim dionicama pred-viamo sagraditi drugi kolosijek. Takoeræelimo poveÊati brzine vlakova i smanjitivozno vrijeme. U putniËkom prijevozu utome smislu znatan uËinak oËekujemo oduvoenja nagibnih vlakova u promet.Modernizacija Êe uz to omoguÊitiracionalizaciju poslovanja, smanjivanjebroja zaposlenih te smanjivanje troπkovaodræavanja stabilnih i mobilinih kapaciteta.Na taj naËin smanjit Êe se HÆ-ovi ukupniposlovni troπkovi.

Investicijama takoer æelimo daljerazvijati prednosti koje æeljeznica ima kaoekoloπki najprihvatljiviji prijevoznik, kao ipoboljπati komunikaciju suvremenim digi-talnim rjeπenjima, πto Êe, izmeu ostaloga,stovriti uvjete za pravodobno donoπenjeposlovnih i operativnih odluka. Vaæan ciljjest daljnji razvoj gradskoga i prigradskogaprijevoza sudjelovanjem u financiranjustajaliπtâ i prigradskih pruga te odreivanjeprostora potrebnoga za dalji razvoj, uzusklaivanje s prostornim planovimalokalnih zajednica. Svim tim zahvatimastvorit Êe se veÊi æeljezniËki kapaciteti kojiÊe, izmeu ostaloga, biti dobra podloga zadaljnji razvoj hrvatskih luËkih kapaciteta.

Kada je rijeË o ulaganjima uinfrastrukturu, tada valja reÊi to da se 72posto vrijednosti ukupnih investicija u topodruËje odnosi na ulaganja u pan-europske koridorske smjerove kroz Hrvat-sku. Na tim prugama ostvaruje se najveÊirad, a moguÊnosti za daljnji porast jesuznaËajne. Pritom valja misliti na vrijemekada Êe i HÆ-ova pruæna infrastruktura bitiotvorena stranim prijevoznicima, kao i nato da HÆ-ovi koridorski smjerovi konku-rentni mogu biti jedino onda ako im separametri usklade s europskim normama.

6


NOVOSTI

Modernizacija koridorskih pruga

Sada Êu reÊi nekoliko rijeËî o nekimnajvaænijim radovima πto ih kanimopoduzeti i izvesti. Predvia se cjelovit pruæniremont na prugama koje su hrvatskedionice paneuropskih koridora te izmjenasustava za elektriËnu vuËu na dionici odMoravicâ do Rijeke, na dionici od Rijekedo ©apjanâ i na dionici od ©krljeva doBakra. Elektrificirat Êe se pruga do Oπtarijâpreko Knina do Splita, pruga ZapreπiÊ -Zabok te pruga Savski Marof - VukovoSelo. Najvaæniji zahvat je svakako elektri-fikacija tzv. liËke pruge od Oπtarijâ prekoKnina do Splita, koja bi trebala biti gotovado 2008. Mislim da nije potrebno posebnogovoriti o tome πto sve donosi elektrifi-kacije prugâ.

U sklopu modernizacije koridorskihpruga, predvia se izgradnja drugogakolosijeka od Dugoga Sela do Kriæevaca.To je prva faza izgradnje drugoga kolosi-jeka pruge od Dugoga Sela do Botova.Gradit Êe se takoer drugi kolosijek prugeod Zagreba do Karlovca. Od novih prugaplanira se izgradnja pruge Gradec - SvetiIvan Æabno te izgradnja pruge od Zagrebapreko Samobora do Bregane. BuduÊi daje za modernizaciju HÆ-ovih dionica C-ogranka V. paneuropskog koridora, kojaÊe takoer biti izvedena u ovome sred-njoroËnom razdoblju, Europska investi-cijska banka odobrila zajam, ta se moder-nizacija prikazuje kao poseban projekt.

Na infrastrukturnom podruËju planirase takoer osposobljavanje lokalnih prugado razine koju zahtijeva prometna zadaÊaza koju se predvia pojedina lokalna pruga,i to onako kako je predvieno prijedlogomprograma financiranja lokalnih pruga iupravljanja njima, koji je izradilo Minis-tarstvo pomorstva, prometa i vezâ RH.

Od veÊih zahvata valja joπ spomenutiautomatizaciju prometa odnosno uvoenjedaljinskoga upravljanja prometom(telekomande) na koridorskim prugama iu zagrebaËkome Ëvoriπtu, osiguravanjeæeljezniËko-cestovnih prijelaza u razini(ÆCPR), izgradnju optiËke telekomu-nikacijske infrastrukture te ulaganja ustrateπku mehanizaciju i strojeve za infra-strukturu. O informatizaciji i ulaganjima uekologiju veÊ sam rekao nekoliko rijeËî.

Ulaganja u prijevozno podruËje

- U investicijskom planu veliknovac predvia se uloæiti i u prije-vozno podruËje. Koji su najvaænijiciljevi πto se æele postiÊi na tomepodruËju?

- Na prijevoznom podruËju u sred-njoroËnom planu do 2007. predviaju seulaganja u svoti od 4,879 milijardî kunâ.Tim ulaganjima HÆ-ove prijevozne kapa-citete u putniËkome i u teretnom prijevozunastojat Êemo prilagoditi zahtijevimaprijevoznoga træiπta. To u putniËkomprijevozu znaËi poveÊavanje kakvoÊeuslugâ uvoenjem u promet suvremenijihprijevoznih sredstava i smanjivanjemvremena putovanja, a poveÊanjemkapacitetâ moÊi Êemo ponuditi uËestalijuprijevoznu uslugu. U teretnom prijevozuvagonski park strukturirat Êemo premapotrebama gospodarskih subjekata teosigurati dostatan kapacitet teretnihvagona. Modernizacijom putniËkoga iteretnoga vagonskog parka postiÊi ÊemoveÊu pouzdanost i raspoloæivost prijevoznihkapaciteta, a jedan od naπih ciljeva jesi injihova unifikacija. Novi i obnovljeni parkdonosit Êe uπtede smanjivanjem eksploata-cijskih troπkova i troπkova odræavanja, ani pozitivni ekoloπki uËinci nisu zanemarivi.

U tome dijelu investicijskog planapredviamo nabavu 13 garnitura nagibnihvlakova, 71 motornoga vlaka konven-cionalne izvedbe, sedam dizel-motornihjednodijelnih rabljenih vlakova i 10 vagonâza spavanje. U teretnom prijevozu pred-viaju se nabava novih teretnih vagona imodernizacija postojeÊih vagona.

- Korisnicima HÆ-ovih prijevoznihusluga svakako najzanimljiviji jesunovi nagibni vlakovi, koji bi se uskorotrebali pojaviti na naπim prugama.Molim Vas da nam o tome kaæeteneπto viπe.

- Kao πto sam rekao, planiramonabaviti 13 garniturâ nagibnih vlakova.Od toga osam dvodijelnih garnitura bit Êena dizelski pogon a pet Ëetvero- ilipeterodijelnih garnitura bit Êe na elek-triËni pogon. OËekujemo da Êe ti vlakovisvojom privlaËnoπÊu, voznom brzinom iusluænom razinom dovesti do znatnogaporasta broja putnikâ te dobrim dijelomputnike s privatnoga i javnoga cestovnogapa i zraËnoga prijevoza preusmjeriti naæel jeznicu. Naime, svojim voznimznaËajkama ti vlakovi moÊi Êe uspjeπnokonkurirati vozilima tih prijevoznika.Predviamo da Êe veÊ od poËetka 2004.dizelski vlakovi voziti na prugama odZagreba do Splita, ©ibenika i Zadra a od2007. i od Zagreba do Osijeka. ElektriËnivlakovi takoer Êe od 2004. voziti odZagreba do Rijeke a nakon elektrifikacijeliËke pruge i do Splita.

- Nabavljaju se takoer novivlakovi i vagoni konvencionalneizvedbe.

- Da. Planiramo kupiti 71 garniturumotornih vlakova konvencionalne izvedbe.Nabavit Êe se 43 takva elektromotorna i28 dizel-motornih vlakova. OËekujemo daÊemo i pomoÊu tih novih kapaciteta pove-Êati broj putnikâ na æeljeznici. Ti vlakovivozit Êe u zagrebaËkome gradskom iprigradskom prijevozu i na drugim pru-gama u skladu s planovima HÆ-PutniËkogaprijevoza. Njima Êe se zamijeniti postojeÊekonvencionalne garniture

Deset novih vagona za spavanje podiÊiÊe kakvoÊu HÆ-ovih usluga te vrste umeunarodnome i u unutarnjem prijevozu.

Ulaganja u teretni vagonski park

- Planirano je da se dosta novcainvestira i u teretni vagonski kolnipark.

- Tako je. Nabavit Êemo 1.547 novihteretnih vagona te rekonstruirati 255 starihvagona. Na taj naËin poboljπat Êe senepogodna struktura teretnoga vagonskogparka jer sada s jedne strane imamo velikinventarski kolni park koji je, s drugestrane, zbog svoje starosti i strukture nijeiskoriπten u dostatnoj mjeri. OËekujemoda Êe novi kapaciteti u teretnom prijevozudovesti do porasta njegova obujma, a nijezanemarivo ni to da Êe se osuvremenji-vanjem takoer smanjiti troπkoviodræavanja.

- Za takozvana druga ulaganjapredvien je iznos od 365,5 milijunakuna. O Ëemu je tu rijeË?

- Pod drugim ulaganjima podrazu-mijevaju se zajedniËka ulaganja koja suprijeko potrebna za funkcioniranje orga-nizacijskih dijelova koji su zajedniËki za obaposlovna podruËja te troπkovi izradbestudijske, tehniËke i investicijske doku-mentacije. Mislim da nije potrebnonaglaπavati to da je pravodobna izradbadokumentacije nezaobilazan elementinvesticijskoga procesa. Naime, uz opÊustagnaciju na investicijskm planu, uprijaπnjem razdoblju doπlo je i do zaosta-janja u izradbi te dokumentacije. U uvje-tima pojaËanih investicijskih aktivnosti tomoæe dovesti do teπkoÊâ. Zbog toga je uovome planu predviena izradba nizastudijâ i projekata kako bi se na taj naËinstvorila kvalitetna podloga za izvedbuplaniranih zahvata. Detaljni planovi testudijske, tehniËke i investicijske aktivnostibit Êe odreeni godiπnjim planovima -rekao je g. SikaviËev na kraju razgovora.(m)

7


u Odræavanju æeljezniËkih vozila Vinkovci; dana11. veljaËe 2003. u Odræavanju vagonâ Zagreb -Pogon Koprivnica; dana 13. veljaËe 2003. uOdræavanju æeljezniËkih vozila Split - Pogon Solin,Pogon Knin i Pogon PloËe te dana 18. veljaËe uOdræavanju vagonâ Zagreb i Odræavanju vuËnihvozila Zagreb.

Istodobno SHÆ je organizirao prosvjede svojihËlanova na javnim povrπinam ispred kolodvorâ, ito dana 5. veljaËe 2003. u Varaædinu, dana 6.veljaËe 2003. u Osijeku, dana 7. veljaËe 2003. uRijeci, dana 10. veljaËe 2003. u Vinkovcima,dana 11. veljaËe 2003. u Koprivnici, dana 13.veljaËe 2003. u Splitu te dana 18. veljaËe 2003.u Zagrebu.

Na sudjelovanje u javnim prosvjedima bili supozvani radnici u πtrajku upozorenja te svi drugiHÆ-ovi radnici sa πirega podruËja u kojemu seodræavao prosvjed koji u to vrijeme nisu radili ilisu imali odmor.

Boris Udier

NOVOSTI

U pismu u kojemu je najavio poduzimajeprosvjedâ koji imaju karakter πtrajka upozorenja,Sindikat hrvatskih æeljezniËara (SHÆ) navodi date akcije provodi zato da bi zaπtitio radnikeHrvatskih æeljeznica koji su njegovi Ëlanovi te radipromicanja njihovih socijalnih interesa za kojeUprava HÆ-a tijekom dosadaπnjih pregovora nijepokazala dostatno sluha.

Deset nerijeπenih pitanjaPo SHÆ-ovu miπljenju na zadovoljavajuÊin

naËin nije rijeπeno sljedeÊih deset pitanja:1) nije poveÊana sramotno niska cijena sata

rada kondukterâ i zaposlenikâ na drugim radnimmjestima u HÆ-PutniËkom prijevozu

2) nije poveÊana sramotno niska cijena satarada radnikâ na radnim mjestima u HÆ-Cargukoja su u kolektivnom ugovoru potpisanone umjesecu lipnju 2002. proπla najloπije

3) nije poveÊana cijena sata rada radnicimana odræavanju lokomotivâ i vagonâ koji zbogmaloga udjela dodataka ostvaruju premala ukupnaprimanja

4) rad u oteæanim radnim uvjetima nije vred-novan u skladu s Ëlankom 84. Zakona o radu

5) rad opÊenito nije vrednovan stimulativno6) nije ureen prostor za odmor i boravak

voznoga osoblja koje pripada HÆ-Cargu7) nisu poboljπani radni uvjeti radnikâ u HÆ-

Cargu i radnikâ na odræavanju lokomotivâ ivagonâ

Tijekom veljaËe Sindikat hrvatskih æeljezniËara u viπe Ëvoriπta odræao je prosvjedne akcije, zadnja je odræana naMarkovom trgu u Zagrebu. Predstavnici tog sindikata razgovarali su tom prilikom i s predsjednikom Nadzornogodbora Hrvatskih æeljeznica Slavkom LiniÊem.

O zahtijevima tog sindikata, koje donosimo u nastavku teksta, razgovaralo se takoer na zajedniËkom sastankuUprave, sindikata potpisnika kolektivnog ugovora i Sindikata hrvatskih æeljezniËara. O svojim stavovima UpravaHrvatskih æeljeznica takoer obavijestila je javnost na konferenciji za novinare.

U razgovorima, istaknuto je da se zahtijevi Sindikata hrvatskih æeljezniËara ne mogu prihvatiti. Kada bi ihUprava Hrvatskih æeljezniËara uvaæila, to bi znaËilo jednostrani prekid kolektivnog ugovora koji je donijet nakondugotrajnog pregovaranja, tijekom kojeg su uËinjeni obostrani kompromisi i koji su potpisali sindikati koji predstavljaju80 posto zaposlenika Hrvatskih æeljeznica. S obzirom na to da su tim kolektivnim ugovorom angaæirana sva raspoloæivasredstva za plaÊe, poveÊanje plaÊa nekim kategorijama radnika znaËi da se nekoj drugoj kategoriji mora oduzeti.Jedini put kojim se moæe krenuti je taj da Sindikat hrvatskih æeljezniËara pristupi kolektivnom ugovoru te da se urazgovorima sa svim zainteresiranim stranama izbori za bolju poziciju svojih Ëlanova. Upozoreno je na Ëinjenicu dase postavljenim zahtijevima ne smije ugroziti proces modernizacije koji Êe novim srednjoroËnim planom dobiti snaæanimpuls. Istaknuto je da je kolektivnim ugovorom naËinjne pomak kakav nije zabiljeæen u zadnjih dvadesetak godina.

Sindikati potpisnici kolektivngo ugovora sa svojim stavovima upoznali su predsjednika Sabora RH Zlatka TomËiÊai predsjednika Vlade RH Ivicu RaËana. I taj tekst donosimo u okviru ovog Ëlanka.(m)

Prosvjedi Sindikata hrvatskih željezničara

Kolektivni ugovor moæe se mijenjati samo dogovorom

Sindikat hrvatskih željezničara Javni prosvjedi diljem HrvatskeDana 4. veljače 2002. Sindikat hrvatskih

željezničara održao je konferenciju za novinstvo nakojoj je najavio da će njegovi članovi od 5. do 18.veljače 2003. javno prosvjedovati diljem Hrvatske.

8) Hrvatskeæeljeznice ne res-trukturiraju se uskladu sa strate-gijom πto ju jedonio Hrvatskihsabor; zbog togaje potrebno zaus-taviti aktivnosti naizdvajanju djelat-nosti odræavanja æeljezniËkih vozila u posebnatrgovaËka druπtva dok se ne ispune zatraæenesocijalne klauzule

9) zahtijeva se da se trgovaËka druπtva u HÆ-ovu stopostotnom vlasniπtvu privatiziraju iskljuËivona naËelu radniËkoga dioniËarstva, i to tek poπtose donese poseban zakon o HÆ-ovoj privatizaciji.

10) zahtijeva se da se predstavnici HÆ-PutniË-koga prijevoza i HÆ-Carga imenuju u povjerenstvaza istragu izvanrednih dogaaja kako bi se izbjegloneutemeljeno okrivljavanje radnikâ iz tih sluæbaza izazivanje izvanrednih dogaaja.

Redoslijed prosvjednih akcijaPrema unaprijed odreenom rasporedu

πtrajkovi upozorenja bili su odræani kako slijedi:dana 5. veljaËe 2003. u Odræavanju vuËnih vozilaVaraædin; dana 6. veljaËe 2003. u OdræavanjuæeljezniËkih vozila Osijek; dana 7. veljaËe 2003.u Odræavanju æeljezniËkih vozila Rijeke - PogonRijeka i Pogon Moravice; dana 10. veljaËe 2003.

8


NOVOSTI

SABOR RHPredsjednik Zlatko TomËiÊ

VLADA RHPredsjednik Ivica RaËan

Poπtovani!

U zadnjih nekoliko mjeseci hrvatskajavnost, politiËka i izvrπna vlast i ogro-man broj radnika Hrvatskih æeljeznicaizloæeno je hrpama laæi i raznih neute-meljenih objeda od strane “sindika-laca” iz Sindikata hrvatskih æeljezniËarakoji nosi samo zvuËno ime.

Zbog vlastite nesposobnosti koju suiskazali tijekom kolektivnog pregova-ranja i nerealnih obeÊanja svomËlanstvu, laæima, obmanama i dema-gogijom uporno izazivaju nered usustavu HÆ, naruπavanju i πtete imiui ugledu HÆ.

S ciljem iznoπenja istine u HÆ-Hrvatskim æeljeznicama danas jeuposleno 16.091 radnik, a sindi-kalno je organizirano 13.209radnika.

Sindikati - potpisnici kolektiv-nog ugovora za HÆ-Hrvatskeæeljeznice predstavljaju 10.139radnika - Ëlanova sindikata.

Vaæno je znati da u Sindikatuhrvatskih æeljezniËara od 2.225Ëlanova sindikata gotovo polaËlanova Ëine inæenjeri i tehniËarikoji su potpisanim kolektivnimugovorom dobili iznose plaÊakoje nisu ni sanjali dok drugupolovicu Ëlanstva Ëine radnici izdijelova poduzeÊa u kojima jenuæno provesti racionalizacijuposlovanja.

Viπegodiπnje kolektivno pregova-ranje izmeu æeljezniËkih sindikata ipregovaraËkog tima poslodavca kojisu zastupali interese svih zaposlenih,nizom kompromisnih rjeπenja doπli sudo kolektivnog ugovora. Svjesni Ëinje-nice da je nemoguÊe jednim kolekti-vnim ugovorom uskladiti godinamaremeÊene odnose u plaÊama æeljezni-Ëara isti je potpisan 20. lipnja 2002.

Stav sindikata potpisnika kolektivnog ugovora

Nastaviti s projektom modernizacije i restrukturiranjana rok trajanja od 3 godine. Tim Ëla-nom iskazana je velika odgovornost iozbiljnost sindikata - potpisnika ugo-vora spram socijalnoj i ekonomskojsituaciji u dræavi kao i zaπtiti nuænogsocijalnog minimuma materijalnihprava radnika HÆ-a.

Od trenutka potpisivanja kolektiv-nog ugovora njegovi potpisnici, anaroËito sindikalno Ëlanstvo izloæenoje stalnim i neposrednim napadima,uvredama i laæima od strane predsjed-nika Sindikata hrvatskih æeljezniËaraIvana ForgaËa.

Notorna je laæ i izmiπljotina koja seputem medija plasira u javnost o navod-nom otpuπtanju i otkazima veËeg brojaradnika HÆ-a, kada je svima znano dasu Hrvatske æeljeznice realizacijomzakljuËaka Sabora RH o projektumodernizacije i restrukturiranja HÆosigurale financijska sredstva za fun-daciju koja se bavi novim zapoπlja-vanjem viπkova radnika HÆ i njihovimhumanim zbrinjavanjem.

Iste takve laæi gosp. ForgaË prezen-tira javnosti da su prava radnika uizdvojenim druπtvima daleko manja odpropisanih u Zakonu o radu i Kolek-tivnim ugovorom za HÆ. PromatrajuÊikolektivni ugovor za HÆ i laiku Êe bitijasno da su ugovorena prava kolek-tivnim ugovorom u gotovo svim ele-mentima iznad minimalnih prava kojapropisuje Zakon o radu.

Projektom restrukturiranja HÆ-akojeg su podræali i æeljezniËki sindikati,predvieno je da se iz matice izdvojesva druπtva koja samostalnim radommogu opstati na træiπtu. Cilj je smanje-njem ukupnih troπkova HÆ-a i boljojracionalizaciji poslovanja stvoritipreduvjete da Hrvatske æeljeznicenakom modernizacije, na træiπnimosnovama podignu kvalitetu svojihusluga u prijevozu roba i putnika.

Na taj naËin veÊ je izdvojeno 11druπtava, a samo u proπloj godini njih6 koji uz manje nesnalaæenje dijelarukovodstva normalno funkcionira.Pitanje je zaπto g. ForgaË na veomaËudan i neargumentiran naËin poku-

πava sprijeËiti izdvajanje 2 nova druπtva(odræavanje vagona i odræavanje vuË-nih vozila) iako je nedvojbeno da jenuæno u tim djelovima poduzeÊaprovesti racionalizaciju poslovanja.

Takoer je apsurdno da svojimprosvjedima æeli promijeniti kolektivniugovor, a koji pri tome uopÊe nije nipotpisao iako veÊi dio njegovog sindi-kalnog Ëlanstva podræava i konzumiraveÊe plaÊe i veÊa prava koja su proi-zaπla iz kolektivnog ugovora.

Upravu Hrvatskih æeljeznica pozi-vamo da nastavi provoditi dogovoreniproces modernizacije i restrukturiranjaHÆ-a uz napomenu da bi eventualnoprihvaÊanje parcijalnih zahtijeva g.ForgaËa imalo za posljedicu ozbiljnureakciju sindikata potpisnika kolek-tivnog ugovora.

Vjerujemo da igre gosp. For-gaËa i njegovih politiËkih savjet-nika neÊe nimalo utjecati na Vaπastajaliπta vezana za provedbuprojekta modernizacije i restruk-turianje HÆ-a jer to je vrlo znaËaj-no pitanje od vaænosti za cijelunaciju.

Na znanje: - Ministarstvo pomor-stva, prometa i veza

- Nadzorni odbor HÆ -predsjednik SlavkoLiniÊ

- Uprava HÆ-a- Radnicima HÆ-a

9


NOVOSTI

Na tome sastanku sve tri æeljezniËke upravaodræale su prezentaciju o viziji svojegaposlovanja, glavnim poslovnim ciljevima,strategiji i razvojnim planovima. VodeÊi ljudi trijuæeljeznica sporazumjeli su se o tome da najvaænijicil j njihove zajedniËke suradnje na X.

Sastanak čelnikâ SŽ-a, HŽ-a i ŽTP-a Beograd

Dana 27. prosinca 2002. u Podčetrtkuu Sloveniji sastali su se predsjednikUprave Slovenskih željeznica BLAŽMIKLAVČIČ, predsjednik UpraveHrvatskih željeznica MARIJANDREMPETIĆ i generalni direktor ŽTP-a Beograd SLOBODAN ROSIĆ, koji jeujedno zastupao Zajednicu jugosla-venskih željeznica.

Unaprjeivanje suradnje prijeko potrebnopaneuropskome prometnom koridoru jest to dase ponuda æeljezniËkih usluga prilagodi træiπnimpotrebama radi poveÊavanja obujma æeljez-niËkoga teretnoga prijevoza odnosno træiπnogudjela æeljeznicâ u ukupnome teretnom prijevozuna tome koridoru.

Na sastanku u PodËetrtku takoer je biloustvreno da se veÊ provode aktivnosti koje vodetomu cilju, a koje se temelje na zakljuËcima πtoih je Koordinacija X. paneuropskog koridorapoËetkom mjeseca prosinca 2001. donijela uZagrebu. Analiza dosadaπnjih aktivnostipokazuje da se neka otvorena pitanja rjeπavajubilateralno izmeu susjednih æeljeznica (npr.predaja teretnih vagona izmeu SÆ-a i HÆ-a),ali da to ni izdaleka nije dosta, jer joπ uvijekpostoji potreba da se i na podruËju teretnoga ina podruËju putniËkog prijevoza formira

zajedniËka konkurentna ponuda koja bi bilaprihvatljiva za træiπte odnosno onakva kakvuoËekuju postojeÊi i potencijalni korisnici prije-voznih usluga πto ih pruæaju sve tri æeljezniËkeuprave. Istodobno ta ponuda treba biti konku-rentna cestovnomu prometu.

Na sastanku su doneseni konkretni zakljuËcivezani za teretni i putniËki prijevoz, za infrastruk-turu, za zadræavanje vlakova na graniËnim prije-lazima te za zajedniËko lobiranje i promidæbeneaktivnosti. Izmeu ostaloga dogovoreno je dastruËne sluæbe triju æeljeznica poËnu rad narazvoju nove prijevozne usluge nazvane ≈Ljub-ljana - Zagreb - Beograd - πest sati« i na formi-ranju æeljezniËke ponude za brz i kvalitetan prije-voz putnikâ na olimpijske igre koje Êe godine2004. biti odræane u Ateni.

Priredila Ida Erceg

Pruga Gradec - Sveti Ivan Æabno

Izgradnja pruge od Gradca do Svetoga IvanaÆabnoga dugaËke 12 kilometara presudna jeza to da bi se bjelovarsko podruËje “pribliæilo”Zagrebu na manje od sat vremena voænje, i touskoro u vlakovima koji Êe biti udobniji negosadaπnji. Poπto je Æupanija bjelovarsko-bilo-gorska vlastitim novcem platila izradbu projektnedokumentacije, do poËetka izgradnje nove prugepreostaje najprije otkupiti zemljiπte kojim Êeprolaziti trasa, jer to je uvjet da bi se dobilagraevna dozvola.

Zemljiπte se poËelo otkupljivati poËetkommjeseca veljaËe 2003. Vjeruje se da Êe otkupproteÊi glatko jer Êe se sva pitanja nastojatirijeπiti dogovorom i time izbjeÊi postupke izvlaπ-tenja, πto podrazumijeva i voenje sudskih postu-paka koji bi sigurno usporili proces otkupa. Svelikom sigurnoπÊu moæe se ustvrditi da Êe gra-evna dozvola biti izdana do kraja 2003. Prugabi u promet trebala biti puπtena za dvije godine.

Subvencioniranje putniËkoga prijevoza

Dopunu (aneks) ugovoru o subvencioniranjudijela putniËkoga prijevoza potpisali su pred-

Dana 16. sijeËnja 2003. u Bjelovarusastali su se predstavnici HÆ-a i Æupanijebjelovarsko-bilogorske da bi razgova-rali o tome kako napreduje ostvarivanjeprojekta izgradnje pruge Gradec - SvetiIvan Æabno te potpisali dopunu ugovoruo subvencioniranju prijevoza radnikâ,uËenikâ i studenata æeljeznicom.

Æupanija bjelovarsko-bilogorska

SUBVENCIONIRANJE PRIJEVOZA I 2003.

HŽ-ov generalni direktor Marijan Drempetić i župan bjelovarsko-bilogorski Damir Bajsu razgovoru sa šefom kolodvora Bjelovar

sjednik Uprave HÆ-a Marijan DrempetiÊ i æupanbjelovarsko-bilogorski Damir Bajs. Tom dopu-nom ugovoru Æupanija bjelovarsko-bilogorskaobvezala se da Êe za ovu godinu namaknuti750.000 kunâ. Tim novcem subvencionirat Êese oko 1.000 karata uËenicima i studentima,kao i tristotinjak karata za radnike koje Êe mje-seËna karta umjesto 900 kunâ stajati 190 kunâ.

Prije potpisivanja ugovora predsjednikDrempetiÊ i æupan Bajs obiπli su bjelovarskiæeljezniËki kolodvor gdje ih je πef kolodvoraKolariÊ upoznao s brojkama koje pokazujuporast broja putnik ali i upozorio na nekeprobleme Ëije bi rjeπavanje moglo poveÊati brojputnikâ i udobnost putovanja.

(V©)

10


NOVOSTI

≈Opasnost od pripojenja OsijekaVinkovcima«

PoËetkom mjeseca sijeËnja 2003.OsjeËki dom i Glas Slavonije objavili suizvjeπÊa s konferencije za novinstvo kojusu priredile gradska i sveuËiliπna organi-zacija HSS-a. Na toj konferenciji bila jeiznesena tvrdnja da se ≈planira pripojenjedirekcije HÆ-a u Osijeku direkciji u Vin-kovcima, πto Êe rezultirati joπ nekvalitet-nijom æeljezniËkom uslugom te otpuπ-tanjem radnikâ na osjeËkom podruËju«.Ta tvrdnja izazvala je mnoπtvo medijskihkalkulacija i intervencijâ saborskih zastup-nika s osjeËkoga podruËja kod ËlanovaHÆ-ove uprave.

HÆ-ovi Odnosi s javnoπÊu odmah sureagirali na tu neistinitu vijest, no umedijima se i dalje uznemirivala javnostbez obzira na to πto je u reagiranju biloreËeno da vijest nije toËna. Naime, prvo,ne postoji direkcija HÆ-a ni u Vinkovcimani u Osijeku, a ni u bilo kojemu drugomæeljezniËkom Ëvoriπtu, Ëak ni u Zagrebujer takav organizacijski oblik nije pred-vien ni u jednome HÆ-ovu aktu. Drugo,Uprava HÆ-a ne planira nikakvo spajanjeorganizacijskih jedinica iz postojeÊihËvoriπta, pa samostalne sekcije pojedinihposlovnih podruËja ostaju organiziraneonako kako su i sada. TreÊe, joπ nijedonesena nikakva druga odluka o stvara-nju nekakvih novih direkcija, osim πtopostoji zamisao da se u Splitu, Rijeci,Zagrebu, Koprivnici i Vinkovcima ime-nuju Ëvoriπni koordinatori koji bi imaliovlasti da u HÆ-ovo ime nastupaju premalokalnoj upravi i korisnicima æeljezniËkihusluga kako bi se postigla veÊa djelotvor-nost u radu na koridorskim prugama.

MoguÊe imenovanje koordinatora uËvoriπtu Vinkovci motivirano je time πtose to Ëvoriπte nalazi na sjeciπtu prugâkoje su hrvatske dionice X. i C-ogrankaV. paneuropskoga prometnog koridora,ali to ne donosi nikakve promjene u

Raščišćavanje tzv. »osječkoga slučaja« Koordinator u Osijeku - da ili ne?Dana 5. veljaËe 2003. predsjednik Uprave HÆ-a MARIJAN DREM-

PETI∆ i njegovi suradnici u Osijeku su se sastali sa æupanom osjeËko-baranjskim dr. LADISLAVOM BOGNAROM kako bi na samome izvoruraπËistili tzv. ≈osjeËki sluËaj«. RijeË je o tome hoÊe li u Osijeku bitipostavljen Ëvoriπni koordinator koji bi imao ovlast da u HÆ-ovo imenastupa prema lokalnoj upravi i korisnicima æeljezniËkih usluga.

vertikalnoj i horizontalnoj organizacijiHÆ-a i ne znaËi da Êe pojedine organi-zacijske jedinice u Osijeku ovisiti o pos-lovnim odlukama eventualnoga koordi-natora u Vinkovcima. Zato je bojazanHSS-ove gradske i sveuËiliπne organi-zacije o ≈pripojenju Osijeka Vinkovcima«potpuno neutemeljena, kao i oËekivanjada Êe to smanjiti kvalitetu uslugâ i brojradnikâ na osjeËkom podruËju.

Sastanak sa æupanom osjeËko-baranjskim

Da bi se sprijeËile daljnje medijskekalkulacije o tome, predsjednik UpraveHÆ-a Marijan DrempetiÊ i njegovinajbliæi suradnici zatraæili su da se sastanusa æupanom osjeËko-baranjskim dr.Ladislavom Bognarom. Sastanak natu temu bio je odræan 5. veljaËe 2003. uOsijeku, a na njemu uza æupana i njegovesuradnike te predsjednika HÆ-ove upravebili nazoËni izvrπni direktor HÆ-PutniË-koga prijevoza Damir GrgiÊ, πefovi svihHÆ-ovih sekcija sa sjediπtem u Osijeku,dvojica sindikalnih predstavnika iz Osije-ka Marko Brekalo (SHÆ) i ZdravkoBat (SIHÆ) te Damir DamjanoviÊ,predstavnik HSS-ove gradske organi-zacije, koji je ujedno tehnolog na kolo-dvoru u Osijeku.

Poπto su posljednja trojica spomenutihistupila na sastanku, bilo je viπe negojasno odakle su zapravo poËele kolativijesti o ≈opasnostima pripojenja OsijekaVinkovcima«. Za njihovu ≈distribuciju«pobrinuli su se ≈mangupi u naπim redo-vima«, kako se to nekada obiËavalo govo-riti na ovim prostorima. Razumije se daje æupanu Bognaru jako stalo to toga daæeljeznica u njegovoj æupaniji budekvalitetna, no on je odmah rekao da seneÊe mijeπati u poslovne odluke HÆ-oveuprave. Pozvao je predsjednika Dreme-ptiÊa da opet doe u Osijek kako birazgovarali o daljnjim planovima na raz-voju æeljeznice u tome kraju.

Predsjednik DrempetiÊ s razumi-jevanjem je sasluπao istupe sindikalnihËelnika i tehnologa u osjeËkom kolodvoruu kojima su oni iznijeli bojazan da ÊeosjeËko Ëvoriπte biti zapostavljeno. Pono-vio im je da HÆ planira uloæiti znatannovac u modernizaciju pruge od BelogaManastira do ©amca, kao i u ureivanjeosjeËkoga kolodvora te u poboljπavanjekvalitete putniËkoga prijevoza izmeuOsijeka i srediπta zemlje. Podatcima πtoih je pritom iznio dokazao im je to da seu HÆ-ovu poslovnom planu za razdobljeod 2003. do 2007. ne zapostavlja Æupa-nija osjeËko-baranjska, nego joj se dajevrlo visoko znaËenje.

- Niπta se u organizacijskom smislu uOsijeku neÊe promijeniti imenovanjemkoordinatora sa sjediπtem u Vinkovcima.Namjera Uprave HÆ-a jest ta da te ljudezaposli na koordinaciji poslova koji nuænookupljaju viπe sekcijâ i sluæbâ, a sada seu praksi Ëesto proglaπavaju ≈niËijima«, teda na taj naËin poveæe horizontalne funk-cije koje zbog nedostatka subordinacijesada nisu povezane. Mjerilo za odabirËvoriπta u kojima bi koordinatori imalisjediπte bile su koridorske pruge. To πtoËvoriπte u Splitu nije na paneuropskomkoridoru, pogreπka je ranijih pregovorana meunarodnim konferencijama, asvakomu u Hrvatskoj trebalo bi biti stalodo toga da i pruga Oπtarije - Knin - Splitbude jedan od ogranaka V. paneurop-skoga koridora - rekao je izmeu ostalogag. DrempetiÊ.

Premda je g. DrempetiÊ izlagao punih25 minutâ, to ipak predstavnika Sindi-kata hrvatskih æeljezniËara Marka Brekalanije pokolebalo u miπljenju, pa je on joπjednom ponovio:

- Mi insistiramo na tome da sjediπteËvoriπnoga koordinatora bude u Osijeku,jer to nalaæu mjerila kao πto su opsegrada, broj zaposlenih, potpora regije,Osijek kao sveuËiliπni grad, luka, slo-bodna zona...

BuduÊi da postavljanje Ëvoriπnihkoordinatora ipak spada u djelokrug HÆ-ove uprave, valjat Êe se prikloniti poslov-noj odluci koja Êe biti donesena s time usvezi, bez obzira na to πto tko mislio otome. (V©)

11


NOVOSTI

Grad Poæega ima velike planove zaobnovu i poboljπavanje æivotnih uvjeta,a dio tih aktivnosti je ureivanje kolo-dvorske zgrade i prostora oko kolodvorate izgradnja joπ jednoga traka na cestov-noj prometnici koja ide usporedo sprugom. Poæeπki gradonaËelnik Zdrav-ko Ronko prihvatio je inicijativu æeljez-niËarâ da grad sudjeluje u obnovi kolo-dvorske zgrade. Grad Poæega u pismunamjere predloæio je HÆ-u da Êe preuzetisve æeljezniËko zemljiπta uz prugu kojene sluæi za obavljanje prometa, i to odæeljezniËko-cestovnoga prijelaza do kolo-dvorske zgrade, kako bi se otvorilamoguÊnost za proπirivanje postojeÊe vrloprometne ceste koja postaje usko grloza promet u gradu.

Dogovoreno je da u roku od tjedandanâ grad Poæega HÆ-u proslijedi kopijuiz katastra za æeljezniËko zemljiπte, nakonËega Êe u roku od tjedan danâ mjero-davne HÆ-ove sluæbe oznaËiti nuænipruæni koridor, a HÆ-Nekretnine izraËu-nati vrijednost zemljiπta koje se nudigradu Poæegi i izraditi prijedlog ugovorao preuzimanju toga zemljiπta. Poπtopreuzme zemljiπte, grad Êe o svometroπku ukloniti objekte koji se nalazeondje. Hrvatske æeljeznice takoer pred-laæu da grad Poæega pomogne u osigu-ranju dijela prostora za priruËne radio-nice i parkiraliπte kod zgrade sekcije zaodræavanje prugâ, kamo bi se preseliladionica SIT-a, koja se sada nalazi u nepri-mjerenim uvjetima u kolodvorskoj zgradi.

Tri modela za ureivanje kolodvorâHÆ-ov generalni direktor Marijan

DrempetiÊ iznio je koncept za ureivanjekolodvorâ koje HÆ æeli staviti u funkcijuputnikâ i graanâ, i to po tri modela (16kolodvorâ bit Êe komercijalizirano u malapoduzetniËka srediπta, dio Êe biti obnov-ljen za pruæanje primjerene kvaliteteusluge te Êe potpuno biti obnovljeni kolo-

HŽ-ovo izaslanstvo posjetilo Požegu Ureuje se kolodvorska zgradaDana 28. siječnja 2003. izaslanstvo Hrvatskih

željeznica na čelu s predsjednikom njihoveuprave MARIJANOM DREMPETIĆEM boravilo jeu gradu Požegi, gdje je s gradonačelnikomZDRAVKOM RONKOM razgovarala o ure�ivanjukolodvorske zgrade i prostora oko kolodvora.

HŽ-ov generalni direktor Marijan Drempetić sa zaposlenicimakolodvora Nova Kapela, kojemu nakon vanjskoga ure�enja uskoro

predstoji i ure�enje unutarnjih prostora za osoblje i putnike.

dvori sruπeni u ra-tu). ©to se tiËe ko-lodvora Poæega,HÆ Êe ove godineurediti kroviπte inadstreπnicu, adruga faza uree-nja kolodvora joπje otvorena jer ovegodine novac za tusvrhu nije namak-nut. Kolodvor u prvoj fazi trebalo bi ureditido iduÊe godine kada se navrπava 110godinâ izgradnje pruge Pleternica - PoæegaVelika.

GradonaËelnik Ronko ponovio je daje gradu Poæegi jako stalo do toga daæeljezniËki kolodvor izgleda lijepo. ZatoÊe pronaÊi zamjenski stan za obitelj kojaje od HÆ-a otkupila stan πto Êe biti sruπenkada se bude ureivao prostor za cestu.GradonaËelnik se zalaæe za izgradnjusanitarnog Ëvoriπta unutar kolodvorskezgrade te najavljuje sudjelovanje u pokri-vanju troπkova nove fasade na kolo-dvorskoj zgradi. Dogovoreno je da HÆ uroku od tjedan danâ poπalje gradu PoæegiproraËun ureenja fasade kolodvorskezgrade i proraËun ureenja sanitarnogaËvora unutar zgrade, a grad Êe se potomoËitovati o iznosu novca kojima moæesufinancirati te radove.

GradonaËelnik Ronko istaknuo je iproblem osiguravanja ÆCPR-a u Poæegikoji je na razmaku manjemu od propi-sanoga u Zakonu, a nalazi se na kriæanjuceste koja je jedna od Ëetiriju æila kucavicau gradu. Zbog “starinskoga shvaÊanja”osiguravanja ÆCPR-ova u postojeÊimpravilnicima, HÆ je pokrenuo postupakza njihovu izmjenu, ali i neovisno o tometraæi se moguÊnost osiguranja nave-denoga ÆCPR-a. HÆ Êe uputiti zahtjevza izdavanje graevne dozvole, pa jegeneralni direktor DrempetiÊ zamoliogradonaËelnika da pomogne oko prevla-

davanja birokratskih problema kako bise graevina dozvola dobila πto prije. HÆÊe osiguravanje ÆCPR-a staviti u plan zaovu godinu.

Neprimjeren vozni red odbija putnikeU sklopu posjeta gradu Poæegi HÆ-

ov generalni direktor sa suradnicimaposjetio je kolodvor Nova Kapela, kolo-dvor Poæega i kolodvor Velika. Iz njegovarazgovora sa πefovima kolodvora proi-ziπlo je i nekoliko prijedlogâ za ljepπiizgled kolodvora. Tako je g. DrempetiÊmjerodavnim izvrπnim direktorima staviou duænost da osoblju kolodvora Velikapomognu u ureivanju okoliπa te uruπenju nepotrebnih objekata u okolici(πupe i zgrade nekadaπnje loæionice) te upronalaæenju primjerenijega prostora zarad HÆ-Cargova robnoga blagajnika.

Zbog opetovanih primjedaba nekolikoπefova kolodvora da vozni redovi putniË-kih vlakova nisu u skladu s potrebamaputnikâ i da su Ëimbenik koji ograniËavapoveÊavanje broja putnikâ, g. DrempetiÊje Uredu predsjednika uprave stavio uduænost da jednom na mjesec prireujesastanke predsjednika Uprave HÆ-a saπefovima kolodvora po prugama, nakojima Êe oni u izravnom kontaktu sadirektorom Prometnih poslova i direk-torom HÆ-PutniËkoga prijevoza iznositisvoje prijedloge za polaske vlakova kakobi oni bili πto prilagoeniji potrebamaputnikâ. (V©)

12


NOVOSTI

Izgradnja novoga nadvoænjakaIzaslanstvo Hrvatskih æeljeznica pred-

vodio je predsjednik njihove upraveMarijan DrempetiÊ, a domaÊini u©ibeniku bili su æupan πibensko-kninskiDuje StanËiÊ sa suradnicima, gradona-Ëelnik ©ibenika Milan ArnautoviÊ,Josip Burazer- PaveπkoviÊ, ravnateljÆupanijske uprave za ceste (ÆUC), teDuπko KlisoviÊ, direktor Transadrije.

Æupan Duje StanËiÊ zaæelio je dobro-doπlicu HÆ-ovu izaslanstvu, a g. Drem-petiÊ u uvodu je izloæio namjeru Hrvat-skih æeljeznica da usko surauju sgospodarstvom te da dio svojih nekre-tninâ koji nisu u poslovnoj funkciji stavena raspolaganje lokalnoj samoupravi kaobi se razvijalo poduzetniπtvo, a na æeljez-nici zavrπio veÊi broj putnikâ i viπe tonârobe. On je izloæio i temeljne podatke oHÆ-ovu poslovanju godine 2002. te ooËekivanjima i planovima za sljedeÊerazdoblje.

©to se tiËe postojeÊega nadvoænjakau Raæinama, reËeno je da je on postaoËimbenik koji ograniËava prometni raz-voj, pa su i Æupanija i Grad odluËili sagra-diti novi nadvoænjak. Proveden je natjeËaju kojemu je izabran izvoaË radova kojivrijede 2,1 milijun kunâ. Æupanija πiben-sko-kninska HÆ-u nudi da Êe sufinanciratiizgradnju nadvoænjaka s obrazloæenjemda je i stari u HÆ-ovu vlasniπtvu. Investitornovoga nadvoænjaka je Æupanijska upra-va za ceste, a da bi proces tekao πto bræe,njihov Êe ravnatelj HÆ-u proslijediti izva-dak iz katastra i poslati pismeni zahtjevza sufinanciranje. HÆ Êe uËiniti sve daprojekt bude revidiran πto prije, udovoljitÊe zahtjevu za ustupanje zemljiπta kojeje potrebno za izgradnju te prouËiti cijeliprojekt te Æupaniju i Grad naknadnoobavijestiti o tome na koji Êe naËinsudjelovati u izgradnji. OgraniËavajuÊiËimbenik jesu zakonski propisi premakojima osiguravanje æeljezniËko-cestov-

Šibenik Hrvatske željeznice žele biti partnerDana 23 siječnja 2003. u Šibe-

niku sastali su se predstavniciHrvatskih željeznica, Županiješibensko-kninske i grada Šibe-nika te razmijenili informacije ogospodarskom stanju u Šibenikui u HŽ-u. Potom su razgovarali oizgradnji novoga nadvožnjakapreko pruge u Ražinama, o tehno-loškoj cesti i o rekonstrukciji kolo-dvora Šibenik.

HŽ-ov generalni direktor Marijan Drempetić sa zaposlenicima kolodvora Šibneik

nih prijelaza u razini (ÆCPR) financiraHÆ, a Hrvatske ceste financiraju osigu-ravanje ÆCPR-ova u dvije razine. HÆ nemoæe niti æeli biti sponzor ni donator, aliæeli biti partner, rekao je tom prigodomg. DrempetiÊ.

Rekonstrukcija kolodvora ©ibenik©to se tiËe πibenskog kolodvora,

Hrvatske æeljeznice Êe slijediti interesgrada ©ibenika i omoguÊiti da u okvirunjihove infrastrukture i nekretnina Graduredi sadræaje koje æeli. Kolodvor ©ibenikjedan je od 16 HÆ-ovih kolodvora ukojima su propisani sadræaji i standardi,pri Ëemu primaran interes nije najam-nina, nego privlaËenje poduzetnikâ dauloæe u prostore i osposobe ih za potrebeputnikâ ali i graanâ.

Æupan StanËiÊ rekao je da je æeljeznicaza ©ibenik osobito vaæna zbog luke iindustrijske zone u Raæinama te da suÆupanija i Grad zainteresirani za rekon-strukciju æeljezniËkoga kolodvora, koji jesada ograniËavajuÊi Ëimbenik gradskogarazvoja. Napravljen je projekt Ëeonogakolodvora kako bi se sadaπnja tehnoloπkacesta mogla pretvoriti u prometnicu kojabi trajektno pristaniπte spajala s novomprometnicom na zaobilaznici. BuduÊi daje to vrlo vaæan projekt, to Grad od HÆ-a traæi rokove kada bi mogao iÊi i pokojim fazama u izgradnju prometnice, ada se pritom ne remeti tehnologija æeljez-niËkoga prijevoza.

Gospodin DrempetiÊ je predloæio daHÆ napravi popis nekretninâ kojimaraspolaæe u ©ibeniku i da nepotrebneresurse stavi na raspolaganje Gradu raditoga da Grad sagradi novu zgradu Ëeo-noga kolodvora. HÆ Êe u roku od desetdanâ proslijediti Gradu popis nekretninâs komercijalnom procjenom, nakon Ëegase u Zagrebu moæe potpisati ugovorizmeu HÆ-a i grada ©ibenika o zamjeninekretninâ za izgradnju nove kolodvorazgrade i drugih objekata. Ako se to neuspije uËiniti u tome roku, onda Êe HÆkao prvu fazu odrediti crtu na kolodvoruiza koje se moæe probijati cesta, a kojaÊe osiguravati urednu tehnologiju æeljez-niËkoga prometa.

DomaÊini su postavili i pitanje kada ÊestiÊi nagibni vlakovi u Dalmaciju. GospodinDrempetiÊ odgovorio je da HÆ pregovarao tome da nagibni vlakovi do krajalistopada 2003. stignu u Hrvatsku, a trebalibi poËeti voziti potkraj ove godine. I beznagibnih vlakova do kraja iduÊe godine odZagreba do Splita putovat Êe se oko πestsatî, a u nagibnim vlakovima pet satî.

Nakon sastanka u Æupaniji oba iza-slanstva obiπla su nadvoænjak u Raæi-nama, a HÆ-ovo izaslanstvo i kolodvor©ibenik, gdje su ih zaposlenici upoznalis radom kolodvora te sa suradnjom sLukom i Transadrijom kao najveÊimkorisnicima uslugâ, kao i s problemomzatvaranja ambulante medicine radaDZÆ-a u kolodvoru ©ibenik. (V©)

13


NOVOSTI

14

Svrha obilaska tih triju kolodvora uGorskom kotaru jest upoznavanje steπkoÊama u radu u zimskim uvjetima,≈snimanje« stanja i pregled onoga πto jeuËinjeno na poboljπavanju radnih uvjetai razine kakvoÊe usluge koja se pruæaputnicima.

Na kolodvoru Delnice obavljeni suradovi u sklopu internoga HÆ-ovaprojekta nazvanoga humanizacija.Projekt se sastoji od toga da se vlastitimsredstvima i radom nastoje poboljπati

Najviše HŽ-ovo poslovodstvo obišlo kolodvore Skrad, Delnice i Fužine

Sastanak i s predstavnicima lokalnesamouprave

U petak 17. sijeËnja 2003. ËlanoviUprave HÆ-a na Ëelu s predsjednikomMARIJANOM DREMPETI∆EM; HÆ-oviizvrπni direktori; NEVENKO BADANJAK,direktor HÆ-ove tvrtke kÊeri PZZ-Inæenjering koja je izvodila radove naodræavanju kolodvorskih zgrada;predstavnici Æupanije primorsko-goranske te predstavnici Delnicâ,Skrada i Fuæinâ obiπli su kolodvoreSkrad, Delnice i Fuæine.

Tri mlade zaposlenice koje u kolodvoru Skradobavljaju prometnički posao, s HŽ-ovim generalnim

direktorom

HŽ-ov generalni direktor razgledao je novoure�eni prometni ured u kolodvoru Delnice

radni uvjeti zaposlenih tako dase iz sredstava za tekuÊe odr-æavanje (materijal) predvienihza poboljπavanje radnih uvjetanabavi graevni materijal(podne i zidine obloge, boje…),a da sami radnici ureujuprostore vlastitim volonterskimradom koji ne dovodi u pitanjenjihove radne zadaÊe isigurnost na radu. U kolodvoruDelnice ureene su radne pros-torije kolodvorskih zaposle-nika, a za to je potroπeno15.000 kunâ iz novca za hu-manizaciju (za Prometnu sek-ciju Rijeka za humanizaciju na-mijenjeno je 150.000 kunâ).

Osim samih HÆ-ovih zapo-slenika koji su svojim radompridonijeli poboljπavanjuradnih uvjeta u kolodvoruDelnice, u kolodvorima Skradi Fuæine izvoaË radova jetvrtka kÊi Hrvatskih æeljeznicaPZZ-Inæenjering. Na kolodvoruSkrad obnovljena je limarija naprijamnoj zgradi, ureeni suradni prostori πefa kolodvora iprometni ured, obnovljena je

fasada i sanitarni Ëvor. Vrijednost radovaje 70.000 kunâ. U kolodvoru Fuæineradovi se joπ uvijek izvode. Izvedeni sugrubi graevni radovi te se sada po-stavljaju instalacije. Takoer se grade no-vi sanitarni Ëvorovi. Vrijednost radovaiznosi 100.000 kunâ.

Nakon obilaska kolodvorâ i razgovorasa πefovima kolodvora i drugim zaposle-nicima bio je odræan sastanak s gospo-darstvenicima i predstavnicima Skrada,Delnicâ i Fuæinâ na temu daljnje poslovnesuradnje. Na sastanku zakljuËeno je toda je suradnja izmeu HÆ-a i gospodar-stvenika te lokalne uprave i samoupra-ve vrlo dobra.

Hrvatske æeljeznice planiraju poveÊatiopseg teretnoga prijevoza na tim kolo-dvorima i ponuditi kvalitetniju uslugu put-nicima na naËin da se dva brza vlaka zaus-tavljaju u Fuæinama. Osim toga Hrvatskeæeljeznice nastojat Êe se aktivnije ukljuËitiu razvitak turizma u regiji. DirektorDrempetiÊ takoer je najavio da Êe u ljeto2004. Zagreb i Rijeka biti povezaninagibnim vlakovima koji Êe udaljenostizmeu njih prevaljivati za oko dva sata.

Tekst: Ida ErcegFoto: Dragutin StaniËiÊ


NOVOSTI

15

U sve tri luËke poslovnice ukupnoje godine 2002. bilo prevezeno1.483.664 tona ili 24,5 posto viπenego godine 2001, kada je biloprevezeno 1.192.084 tona stvari.

Neπto viπe o radu luËkih poslovnicagodine 2002. rekli su nam njihovi Ëelniljudi, gospoda Marko Dæelalija,Zvonko Dæepina i Branko VeliÊ.

Za splitsku poslovnicu HÆ-Carganjezin πef marko Dæelalija kaæe da jeto bila vrlo uspjeπna godina, jer jeprijevoz stvari u usporedbi s godinom2001. s 549.365 poveÊan na801.605 tona u 2002. ili za 31,5posto. NajveÊi rad u toj poslovnici,koja obuhvaÊa pruænu dionicu odSplita do GraËaca (ukljuËivo), ostvarilisu kolodvor Solin i otpremniπtvoSolin Luka, gdje su u promatranomerazdoblju bile prevezene 496.352tone stvari. Tu svakako trebaistaknuti 253 tisuÊe tona cementa,102 tisuÊe tona æitarica i 78 tisuÊatona goriva. Dobre rezultate ostvarilisu i manji kolodvori, kao npr. Drniπs 76 tisuÊa i GraËac s s138 tisuÊatona stvari, premda se preteæit dio

U srednjedalmatinskim poslovnicama HŽ-Carga

Godina 2002. bila najuspjeπnija poratna godina

Kolodvor Solin - prijevoz cementa u vrećama

Utovar soje u Zadru

Utovar fosfata u Šibeniku

Za poslovnice HŽ-Carga u srednjedalma-tinskim lučkim gradovima Zadru, Šibeniku iSplitu godina 2002. bila je do sada najuspješ-nija poratna godina. Tada su, naime, ostvarenaznatna povećanja količina prevezenih stvari iu ukupnome i u pojedinačnom iznosu.

toga rada odnosi naaktivnoste vezaneza remont pruge.PoveÊanje rada ostvarili su i kolo-dvori Split Predgrae, gdje jeporastao prijevoz ËeliËnih limova zasplitsko brodogradiliπte, te Knin,odakle se iz obliænjeg Kosova prevozisirova sadra. Podbacio je jedino

kolodvor KaπtelSuÊurac, odakle suzbog zastoja u æe-ljezari prevezeneskromne koliËinestarog æeljeza.

Premda je radπibenske luke sprevezenih 455tisuÊa tona stvari u2002. neπto manjiod rada u 2001, taluka u radu trijusrednjedalmatinskih

luka sudjeluje s viπe od treÊine, rekaonam je πef tamoπnje poslovniceZvonko Dæepina i dodao da surezultati mogli biti joπ bolji da nijebilo duljih zastoja u radu kutinsketvornice umjetnih gnojiva i manjihporemeÊaja u prijevozu zbog radovana remontu liËko-dalmatinskih pruga.

Ugodno iznena-enje na koncu 2002.svakako je priredilazadarska luka s preve-zenih 211 tisuÊa tonastvari, Ëime je preπlazaËaranu granicu oddvjesto tisuÊa i postiglanajbolji rezultatu uporatnom razdoblju.

To je, prema rijeËima Branka VeliÊa,πefa zadarske poslovnice, rezultatpoveÊanoga prijevoza soje i sojinaulja te mazuta krajem godine. Ipak,ne treba zanemariti i pojave nekihnovih tereta na tome podruËju, kaoπto su cement i betonske konstrukcijeza autocestu. U zadarskoj pruziprijevoz su poveÊali i kolodvori Ben-kovac i Kistanje, a ima i najava daprijevoz poËme i u kolodvoru ©ka-brnja.

Na kraju bi se dalo zakljuËiti da jerast gospodarskih aktivnosti naliËkome i srednjodalmatinskom pod-ruËju, kao πto su izgradnja autocestei remont pruga u domaÊoj sferi teuvoz sirovih fosfata i proizvoda odsoje i izvoz æitarica i gotovih gnojiva,bio presudan i za porast æeljezniËkogprijevoza stvari godine 2002.

BuduÊi da se sliËne aktivnostinastavljaju i dalje nema razloga nevjerovati da Êe rezultati prijevoza igodine 2003. biti joπ pogodniji.

Jozo GranËiÊ


NOVOSTI

Seminar o X. koridoru

- Na poËetku recite nam, goMindum, zaπto su seminar i konfe-rencija o X. koridoru bili odræaniupravo u Zagrebu.

- Seminar o X. paneuropskome pro-metnom koridoru trebao je biti odræankrajem godine 2002, no iz objektivnih iorganizacijskih razloga odræan je tek udrugoj polovici mjeseca sijeËnja 2003.Za njegovo odræavanje Zagreb je izmeuostaloga bio izabran zato πto veÊinazemalja kroz koje prolazi X. koridorpripada srednjoj i istoËnoj Europi. InaËerazvoj paneuropskih prometnih koridorate sve aktivnosti koje se dogaaju nanjima potiËe i financira Europska unija,no to nije sluËaj na X. koridoru. Naime,mjerodavni odbor Europske unije prekosvojih programa i fondova potiËe ifinancira djelovanje radi poboljπavanjaprometa na koridorima u svim zemljamaEU-ovim Ëlanicama i u zemljama kojesu EU-ove pridruæene Ëlanice. No, zemljesrednje i istoËne Europe za sada su izvantih tokova, pa ako imaju dopuπtenje zato da se ukljuËe u neka zbivanja nakoridorima, tada svoj angaæman morajufinancirati same.

Premda se promet ne zaustavlja nagranicama zemalja koje su EU-oveËlanice, nego se nastavlja dalje od njih,a i svrha postojanja prometnih koridorajest upravo ta da se sve europske zemljepoveæu kvalitetno, ipak u Europskoj seuniji pomalo zaboravlja to da su nahelsinπkoj konferencije godine 1997. isrednjoeuropske zemlje ukljuËene u

U Zagrebu u organizaciji ITF/ETF-a i SHŽ-a održani

Seminar i konferencija o X. koridoruDana 20. i 21. siječnja 2003.

u Zagrebu su u organizacijiMe�unarodne prometne fede-racije (ITF) i Europske promet-ne federacije (ETF) te Sindika-ta željezničarâ Hrvatske (SŽH)bili održani me�unarodni se-minar i konferencija o X. kori-doru. O tome doga�aju pobliženas je obavijestila g�a KATA-RINA MINDUM, voditeljicaizobrazbe u SŽH-u i članicanjegova izvršnog odbora.

paneuropske prometne koridore i da bizato trebalo voditi drugaËiju politiku naovim prostorima. Tim aktivnostima miæelimo pokrenuti neπto sa sindikalnestrane. Uskoro bi se trebao odræati semi-nar na kojemu Êe biti nazoËnipredstavnici sindikatâ, poslodavaca ivladâ, koji Êe takoer financirati Europ-ska komisija (tj. EU-ova vlada). No, onaÊe snositi troπkove samo za predstavnikeiz zemalja EU-ovih Ëlanice i iz pridruæenihËlanica. Hrvatska je dobila poziv danjezini predstavnici takoer budu nazoËnina seminaru, ali o svome troπku. Akohrvatski predstavnica i ne bude prisutni,ga Cristina Tiling, ETF-ova sindikalnakoordinatorica, preuzela je na sebeobvezu da birokrate u Europskoj komisijipodsjeti na to da postojimo i mi i da jeHrvatsku u te aktivnosti potrebno uklju-Ëiti kao ravnopravnu drugim zemljamasudionicama - rekla je ga Mindum s timeu svezi.

- Koja je bila temeljna svrhadvodnevnoga seminara odræanogau Zagrebu?

- Osnovna svrha toga seminara bilaje ta da se uspostavi koordinacija meusindikatima u prometnom podruËju,konkretnije meu sindikatima koji okup-ljaju æeljezniËare, zaposlenike u cestov-

nom prometu i luËke radnike. Æeljelo seuspostaviti kontakt meu njima kako bise upoznali bolje i da bi se vidjelo to kojeje probleme potrebno rijeπiti na X.koridoru radi njegova potpunijeg uklju-Ëivanja u mreæu europskih koridora.Jednako tako htjeli smo doznati to u kojojse mjeri posljedice πto ih proizvode tiproblemi tiËu sindikalnih organizacija, jerposlodavci se vrlo brzo snalaze, susreÊu,dogovaraju o aktivnostima, usklauju ihi djeluju. No, sindikalno iskustvo uËi nastomu da poslodavci uvijek djeluju s tomsvrhom da poveÊaju profit, a socijalnastrana nije im u prvome planu i ne zani-ma ih previπe. Zato sindikalne organi-zacije moraju gledati na taj socijalnimoment, to je zapravo njihova glavnazadaÊa, pa zato moraju biti ukljuËene i uzbivanja na X. koridoru. To je bila zadaÊai seminara jer se htjelo da se sindikatikonsolidiraju i da zatraæe da njihovipredstavnici budu nazoËni na svim sku-povima gdje se odluËuje o koridorskojpolitici, prijevoznim uvjetima, prijevoz-nim cijeni i radnim uvjetima. To bi bionaπ prinos razmatranju toga problema.Mi se spremamo za te zadaÊe, obrazu-jemo, izmjenjujemo iskustva, povezu-jemo se i upoznajemo s iskustvimasindikatâ na koridorima koji djeluju dulje

16


NOVOSTI

od nas. U tome pogledu mi smo pomalohendikepirani zbog ratnih zbivanja od1991. do 1995. zbog kojih je X. koridorviπe godinâ bio izvan funkcije, pa sadapromet na njemu istom valja oæiviti upunom opsegu. Na seminaru bila suiznesena neka radna iskustva s IV.koridora, gdje je promet tekao cijelovrijeme i gdje se u nekim stvarima otiπlokorak dalje. Kod njih se Ëak postavljalaneka dilema u smislu ili oni ili mi. Ali,buduÊi da su se, kako je reËeno, poslo-davci s tih dvaju koridora sastali veÊnekoliko putâ, to kod njih zapravo nemakonkurencije. Zato i sindikalne organi-zacije na tim koridorima moraju djelo-vati zajedniËki i zaboraviti na konku-rentsko ponaπanje. Sindikati uvijekmoraju voditi raËuna o tome socijalnommomentu, o ljudima, πto se Ëesto zabora-vlja kada je profit na prvome mjestu.

- ZnaËi li to da su paneuropskiprometni koridori zapravo koridorikojima gospodari Europska unija,koja se na njima angaæira u sklopuzemalja Ëlanica, a zemlje neËlanicepritom bivaju zanemarene i guranena rub zbivanjâ iako koridori pro-laze i kroz njihova podruËja. Dru-gim rijeËima, znaËi li to da se zemljeEU-ove neËlanice na taj naËin æeleaktivno ukljuËiti u EU-ovuprometnu politiku?

- Upravo tako, jer cil j EU-oveprometne politike jest taj da se u prvomeredu kvalitetno poveæu zemlje Ëlanice,premda koridori koji prolaze kroz zemljekoje nisu EU-ove Ëlanice povezujueuropski sjever s jugom te europski istoksa zapadom. Na taj naËin cijela se Euro-pa povezuje meusobno, u πto su uklju-Ëene i zemlje koje ne pripadaju EU-u,ali zato pripadaju, kako je bilo reËenona seminaru, zajedniËkomu europskomdomu. Europska unija mora uzeti u obzirËinjenicu da promet teËe i kroz zemljekoji nisu njezine Ëlanice i da te zemljenije moguÊe jednostavno iskljuËiti izprometnoga procesa. Mi i time zapravoæelimo jednak status za sve zemlje krozkoje prolaze paneuropski koridori.

- Recite nam malo viπe o tometko je sve sudjelovao na seminaru?

- Sudjelovali su predstavnici Europskeprometne federacije (European Trans-portation Federation - ETF), Ëiji je ËlanSHÆ. InaËe uz Prometni odjel Europskekomisije i Gospodarsko-socijalno vijeÊe(Economic and Social Council -

ECOSOC) ETF je treÊe tripartitno tijelona EU-ovoj razini. Od sindikalnihorganizacija iz Hrvatske u radu seminarasudjelovali su SHÆ i Sindikat strojovoâHrvatske (SSH), koji je takoer ETF-ovËlan, kao i Sindikat pomoraca i SindikatluËkih radnika. ETF-ova politika je takvada kada je viπe sindikata u nekoj zemljiuËlanjeno u ETF, tada oni imaju svojegakoordinatora na dræavnoj razini. Koordi-nator rada sindikalnih organizacija uHrvatskoj jest g. Vladimir Svalina izSindikata pomoraca. Uz to moramo semalo pohvaliti i reÊi da je SHÆ-ov pred-sjednik Darko PeriËiÊ postao koordi-nator rada sindikalnih organizacija kojedjeluju na X. koridoru. InaËe radimotimski i mislim da Êemo nadoknaditipropuπteno vrijeme, o Ëemu svjedoËi iodaziv na ovaj seminar kojemu suodazvali gotovo svi pozvani. Sâm odazivi prvi kontakti na seminaru, na kojemusu takoer bili nazoËni predstavnicisindikatâ iz Makedonije koji joπ nisuuËlanjeni u ETF, kao i predstavnik Sindi-kata prometa i komunikacijâ iz Hrvatske,govori o zainteresiranosti za temu semi-nara. Napomenula bih takoer to da jeETF dio Meunarodne sindikalne fede-racije - (International TransportationFederation - ITF), koja ima svojeregionalne urede te se jedan od njihnalazi u Europi.

- Kao je tekao rad na seminaru?- Prvi dan bio je odræan seminar o X.

koridoru. Vodili su ga ga Cristina Til-ing i savjetnik u ECOSOC-u, g. EikeEulen, inaËe donedavno istaknuti ivisoko pozicionirani sindikalni duænos-nik. Nakon cjelodnevnog razmatranjaproblematike zanimljive sindikatima kojidjeluju na X. koridoru te oËitovanjanazoËnih predstavnika drugih sindikata,sudionici su donijeli toËke o oËitovanjusindikatâ. ToËka prva: konstatira se dana X. koridoru postoji potreba zausklaivanjem socijalne politike te zausklaivanjem tarifnih propisa. ToËkadruga: promet na X. koridoru teÊi Êedobro onda ako ondje bude vladaosocijalni mir. Za postizanje socijalnogamira potrebno je uspostaviti socijalnidijalog na dvjema razinama, i to na razinisvake zemlje i na regionalnoj razini.ToËka treÊa: treba uravnoteæiti investi-ranje u ceste i u æeljeznicu. PolitiËka tijelai novËarske ustanove æeljezniËkomuprometu trebaju posvetiti viπe pozornostii potpore nego do sada. ToËka Ëetvrta:

na koridore treba gledati kao na glavnistup i oslonac prometne infrastruktureu nekoj zemlji. Koridorske prometnicetrebaju biti valjano povezane s lokalnimprometnicama. ToËka peta: cestovnainfrastruktura takoer mora biti adek-vatno razvijena jer Êe ona pridonijetigospodarskoj i socijalnoj integracijijugoistoËne Europe.

Na kraju prvoga dana seminara done-sen je radni plan u kojemu se predviautemeljivanje operativne/funkcionalnemreæe æeljeznice, lukâ i cestâ; poboljπanjekoordinacije sindikatâ prometnih radnikana razini zemlje; utemeljivanje dobrihkanala za protok informacijâ, osnivanjeglavnoga odbora koji bi pomogao pripre-miti sastanke i politiËki program skupinesindikatâ na X. koridoru te odræavanjesljedeÊega sastanka X. koridora zajednos ECOSOC-ovom sjednicom u Beogra-du - rekla je ga Mindum na krajurazgovora.

Konferencija X. koridoraDrugi dan, 21. sijeËnja 2003, bila je

odræana konferencija X. koridora, nakojoj su sudjelovali predstavnici X. kori-dora, Ministarstva pomorstava, prometai vezâ RH, Hrvatskih æeljeznica te pred-stavnici drugih zainteresiranih subjekata.Bila je to prigoda za razmjenu miπljenjai za meusobno upoznavanje s dosadaπ-njim radom na ukljuËivanju u politiku X.koridora i njezinu ostvarivanju.

Na poËetku sudionike je s radomseminara i odnosima izmeu sindikatâ iECOSOC-a upoznao g. Eike Eulen.Potom su sudionici od gostiju imaliprugodu doznati zanimljivosti ne samoo X. koridoru nego i πire, πto bi im kaosindikalistima trebalo posluæiti za πirerazmatranje njihovih sindikalnih proble-ma. S tim sadræajima sudionicima su seobratili predstavnik tehniËkoga tajniπtvaX. koridora g. Marious Miltiadou ipredstavnik hrvatskoga resornog mini-starstva g. Marijan KlariÊ.

HÆ-ov generalni direktor g. MarijanDrempetiÊ upoznao je sudionike sdosadaπnjim tijekom modernizacije irestrukturiranja Hrvatskih æeljeznica i svaænoπÊu X. koridora za HÆ, kao i snaporima koji se poduzimaju oko togada se oæivi promet na tome koridoru tes dosadaπnjim postignuÊima u meusob-noj suradnji izmeu æeljezniËkih upravaËije su pruge dionice X. koridora.

Boris Udier

17


NOVOSTI

BuduÊi da je rijeË o hrabrome i, po mojemumiπljenju, kvalitetnom iskoraku na Hrvatskimæeljeznicama, vjerujem da Êe ÆeljezniËaroveËitatelje zanimati razgovor s dvjema mladimHÆ-ovim zaposlenicama. Naime, ako se pogle-da malo u proπlost, tada i oni koji baπ i nisupreviπe upuÊeni u to mogu vidjeti da se naæeljeznici do dizajna dræalo jako malo, a i onoπto se na tome podruËju pokuπavalo uËinitiimalo je skroman doseg. Novi HÆ-ovi vagoniza prijevoz putnikâ te obnovljeni dizel-motornivlakovi serije 7121 (tzv. ≈macose«) πto Êe zakoji mjesec iziÊi iz pogona TÆV-a Gredelj, imatÊe potpuno nov vizualni identitet, bitnodrugaËiji od dosadaπnjega, te Êe biti predstav-ljeni æeljezniËkoj javnosti i - πto je joπ vaænije -putnicima.

U doba bivπe Zajednice JÆ-a æeljezniËkavozila najËeπÊe su bila obojena u zelenu i plavuboju. Dakle, niπta neobiËno ni maπtovito. Takoje to bilo godinama. ©to se tiËe dizajna i bojâ,u samostalnoj Hrvatskoj stvari su krenuleveselijim tokom. Rabe se boje koje su u socija-listiËko vrijeme bile potpuno nepoznate. Vjeru-jem da Êe putnici prihvatiti novi izgled HÆ-ovihvagona, no ostaje pitanje kako Êe te promjeneprihvatiti javnost na æeljeznici?

Interijer novih HÆ-ovih vagona i obnovljenihdizel-motornih vlakova serije 7121 zamisao jediplomirane inæenjerke arhitekture HeleneAlfireviÊ-Arbutina. Naπa sugovornica dvijegodine radila je na sliËnim poslovima u TÆV-uGredelj, nakon Ëega je preπla raditi u HÆ-PutniËki prijevoz a prije πest mjesecî u HÆ-ovuSluæbu za korporativni marketing.

Novi izgled HÆ-ovih putniËkih vagona i DMV-ova

SVAKA BOJA JE LIJEPA

Prvi HÆ-ovi moderni putniËkivagoni iz pogona TÆV-aGredelj iziÊi Êe u mjesecu lip-nju 2003. Prije toga javnosti Êebiti predstavljen novi vanjski iunutarnji izgled tih vagonakoji je u usporedbi s izgledomsadaπnjih HÆ-ovih vagonakvalitativno bolji. Boje sadaπ-njih vagona te sadaπnjih dizel-motornih vlakova serije 7121bit Êe zamijenjene novim boja-ma. Novi vizualni identitet HÆ-ovih vozila jest ostvarenjezamislî arhitektice HELENEALFIREVI∆-ARBUTINA (inte-rijer) i dizajnerice SILVIJEJONJI∆ (vanjski izgled).

Silvija Jonjić i Helena Alfirević-Arbutina

- Recite nam, go AlfireviÊ-Arbutina,kako Êe izgledati unutraπnjost vagonakoji se sada grade u TÆV-u Gredelj.

- Za dizel-motorne vlakove serije 7121, kojise u obnovljenoj verziji veÊ mogu vidjeti uprometu, napravila sam idejni projekt natemelju kojega je TÆV Gredelj izradio izved-benu dokumentaciju, a nakon toga takoer jeizveo moju zamisao. ©to se tiËe putniËkihvagona prvoga razreda bez odjeljaka (serija AT)i vagonâ drugoga razreda s odjeljcima (serijaBeelt), bila sam dio tîma Hrvatskih æeljeznica iTÆV-a Gredelj koji je radio dokumentaciju zameunarodni natjeËaj (tender). Sâm projekt radje talijanske tvrtke Interior Consulting i njezinepredstavnice tvrtke Friuli Export. U tomeposlu u ime Hrvatskih æeljeznica sudjelujem usvojstvu arhitektice konzultantice. Unutraπnjostvagonâ prvoga razreda bit Êe izvedena uultramarin-plavo-sivoj kombinaciji, aunutraπnjost vagonâ drugog razreda u mentol-zeleno-sivoj kombinaciji.

Ja sam takoer autorica idejnoga projektaza vagon za spavanje. U prvoj varijanti to jetrebao biti vagon s tuπevima, ali se zasad odtoga odustalo zbog teπkoÊâ s odræavanjem izato πto bi se morali raditi novi statiËki prora-Ëuni ako bi se prihvatila ta varijanta. Idejniprojekt vagona za spavanje bez tuπeva nastaoje u suradnji s talijanskim arhitektom Pliniom

Lippiem, glavnim arhitektom u FS-ovoj tvrtkiTrenitalia. Rjeπenje razrauje tvrtka InteriorConsulting, a ja sam u posao i dalje ukljuËenau svojstvu arhitektice konzultantice. Unutraπnjostvagona bit Êe izvedena u sivo-plavoj boji - reklanam je ga AlfireviÊ- Arbutina.

S obzirom na to da je æeljeznica kon-zervativna sredina i na to da se svatko, bezobzira na svoju struku i sakriven od pogledajavnosti, smatra pozvanim da ≈struËno« procje-njuje tue zamisli, zanimalo me je to kako jeHÆ-ovska sredina prihvatila ljubiËastu bojuinterijera dizel-motornoga vlaka serije 7121.Mislim da je za æeljezniËare, inaËe naviknutena ≈bezbojnost«, takvo rjeπenje jako hrabro,pa sada, dok je klima pogodna, valja poduprijetitakva nastojanja.

- Kako su, go AlfireviÊ-Arbutina,æeljezniËari prihvatili ljubiËastu bojuinterijera obnovljenih ≈macosa«?

- Prije nego πto su ≈macose« bile dovrπene,uglavnom sam dobivala negativne kritike. Ljudisu vidjeli samo ljubiËastu boju gledajuÊi je bezkonteksta. Na to se nisam obazirala, jer takousko gledanje zapravo je isto kao da Ëovjekavidite samo u koπulji, bez hlaËa i cipela. Svakaje boja lijepa ovisno o kontekstu u kojemu jeprimijenjena. No, poπto su ≈macose« dovrπene,poËela sam dobivati pozitivna miπljenja, i to uprvome redu od kolegâ. Mislim da bilo

18


NOVOSTI

U Gredeljevu pogonu za izgradnjuæeljezniËkih vagona i vlakova prive-dene su kraju sve pripreme za posaoizgradnje 38 putniËkih vagona i desetvagonâ za spavanje πto su ih naruËileHrvatske æeljeznice, a takoer se nas-tavlja modernizacija pet njihovih dizel-motornih vlakova. Tu valja spomenutii udio u izgradnji 70 niskopodnihtramvaja koju financira grad Zagreb.Vrlo kvalitetno odraen je posao zaMaarske dræavne æeljeznice (MÁV),a u pogonu se sada na srednjem pop-ravku nalazi deset vagonâ za ÆeljezniceFederacije Bosne i Hercegovine(ÆFBH).

Prvih pet od ukupno trideset i osamnovih putniËkih vagona te prvi vagonod deset vagonâ za spavanje koje zaHÆ gradi TÆV Gredelj javnosti Êe bitipredstavljeni u mjesecu lipnju 2003.Bit Êe to moderni, klimatizirani vagonis potpuno novim interijerom ivanjskim izgledom. U usporedi s Ëeti-rima vagonima serije Beelt isporu-Ëenima do sada, to Êe biti nov kvali-tativan iskorak.

Do sada posao nije bio izvoenæeljenom dinamikom, a stanje je sliËnokao kod izgradnje tramvajâ - rokoviza isporuku nisu produljeni. To Êe odgraditelja iziskivati dopunske napore.

potrebno napraviti marketinπko istraæivanjekako bismo doznali miπljenje putnikâ, jerpromjene su raene ponajprije za njih - reklaje ga AlfireviÊ-Atbutina s time u svezi

Vanjski izgled novih HÆ-ovih vagona rad jedizajnerice Silvije JonjiÊ, zaposlenice HÆ-oveSluæbe za korporativni marketinga. Dosadaπnjeuglavnom zelene i plave vagone zamijenit Êevagoni drugaËijih boja.

- Kojom ste se zamisli, go JonjiÊ,vodili kada ste osmiπljavali nov vanjskiizgled vagona i dizel-motornih vlakova?

- Do sada su vagoni bili uglavnom plavi,zeleni ili sivi. Koristila sam se bijelom podlogomna koju Êe se boje nanositi ovisno o tome okakvu je vagonu ili vlaku rijeË. Na primjer,vagonima za spavanje nekako prirodno«pristaje plava boja. Vagoni prvoga i drugograzreda bit Êe obojeni jednako. U poËetkumislila sam boje razmjestiti razliËito, no tazamisao nije proπla. Dizel-motorni vlak≈macosu« tretirala sam kao jedinstvenu cjelinu,no oko koje se podiglo najviπe praπine. Takvihrjeπenja nema, i premda je to rjeπenje od svihpredloæenih meni najdraæe, za sada je podupitnikom. »ini mi se da sam uspjela postiÊisklad boje i forme. Kada izradim rjeπenje, znamkako Êe ono izgledati trodimenzionalno. Dosada sam Ëula i pozitivna i negativna miπljenja.No oni koji su ipak najmjerodavniji, struka imoji nadreeni, podupiru predloæena rjeπenja- rekla nam je ga JonjiÊ

Novi izgled HÆ-ovih vagona i vlakova kojiÊe uskoro voziti naπim prugama i dominiratinjima svakako je korak naprijed i u svakomsluËaju vrlo hrabar iskorak. Zato ga je potrebnopoduprijeti.

Tekst i foto: Branimir ButkoviÊ

Intenziviranje proizvodnje u TÆV-u Gredelj

P O » I N J E P R A V I P O S A OU TÆV-u Gredelj privedene sukraju pripreme za izgradnjuputniËkih vagona πto su ihnaruËile Hrvatske æeljeznice.DobavljaËi su poËeli dostav-ljati komponente i sadapoËinje pravi posao u koje-mu Êe biti potrebno uloæitipuno truda kako bi se≈ulovili√ rokovi. Osim πtoizvode uobiËajene radove teodrauju poslove za susjed-ne æeljezniËke uprave, uGredelju se takoer uvelikepripremaju za izgradnja 70niskopodnih tramvaja zagrad Zagreb.

Ante Fabek

Poπto je po mjerilima Svjetske bankebio raspisan meunarodni javninatjeËaj, slijedili su raspisivanje natje-Ëajâ za isporuku opreme i verifikacijadokumentacije. Puno vremena i ener-gije potroπeno je na dogovore s do-maÊim dobavljaËima. Nakon dvijegodine pripremâ izvedba radovapoËinje forsiranim tempom.

DobavljaËi su poËeli isporuËivatiopremu pa je potrebno pronaÊi veÊiskladiπni prostor. Sada se isporuËujuosnovni materijali, a uskoro slijediisporuka elektriËne opreme izKonËara te opreme za interijere iztrπÊanske tvrtke Friuli export. VagoniÊe biti klimatizirani i imat Êe posve novunutarnji i vanjski izgled. U skladu stehniËkim pravilima koja su postaviliHÆ-ovi Poslovi odræavanja putniËkihvagona i Sluæba za tehniËki pregledvagonâ, nove vagone dizajnirale suarhitektice iz Sluæbe za korporativnimarketing Helena AlfireviÊ-Arbutina i Silvija JonjiÊ.

Premda su krajnji rokovi zadovrπetak ostali nepromijenjeni, a

19


NOVOSTI

dosta je vremena potroπeno na prip-reme, naπ sugovornik Ante Fabek,direktor Gredeljeva pogona zaizgradnju æeljezniËkih vagona i vlakova,ipak vjeruje da Êe uz dopunskiangaæman svih zaposlenih ti rokovi bitiodræani.

- Recite nam, g. Fabek, koji surazlozi Vaπemu optimizmuunatoË tomu πto je do sada dostavremena proteklo na pripreme,a rokovi isporuke se pribliæavaju.

- TÆV Gredelj dugo je Ëekao takoopseæan posao i mi smo se dobropripremili za nj. PojaËali smo struËnikadar i izvjeæbali ljude. Do kraja godineradit Êemo u smjenama i maksimalnoÊemo iskoriπtavati sve unutarnjerezerve. U ≈πpicama« najvjerojatnijemorat Êemo manji broj radnikâzaposliti na odreeno vrijeme. Domjeseca lipnja 2003. odnosno dopoËetka ljetne sezone planiramoisporuËiti pet vagonâ 1. razredasalonskoga tipa, a do kraja godineukupno dvanaest vagonâ iz te serije inajvjerojatnije joπ pokoji vagon 2.razreda. Godine 2002. u sklopupripremâ za posao izradili smodvanaest vagonskih sanduka. Vagonisu salonskoga tipa, dakle bez odjeljaka,s 54 sjedala. Jedina pregrada jest onakoja dijeli puπaËe od nepuπaËâ. Dokraja 2004. trebamo isporuËiti 38takvih vagona. Do 20. prosinca 2003.

trebamo isporuËiti deset vagonâ zaspavanje. Vagoni Êe imati posve noviinterijer i bit Êe klimatizirani. Premaplanu posljednji vagon isporuËit ÊemouoËi stupanja voznoga reda 2003/2004. na snagu. Moram reÊi smoUpravi HÆ-a zahvalni na tome πto namje dala moguÊnost da radimo na tomeposlu.

- HoÊe li uskoro poËeti izgrad-nja niskopodnih tramvaja?

- ©to se tiËe poduzeÊâ koja suËlanovi konzorcija Crotram, sve jespremno za poËetak izgradnje 70niskopodnih tramvaja πto ih je gradZagreb naruËio za ZagrebaËkielektriËni tramvaj. Joπ se samo Ëekada se potpiπu ugovori. U konzorcijuCrotram posao je podijeljen prematehnoloπkim prednostima πto ih imapojedini graditelj. Tako elektriËnekomponente spadaju u KonËarevdjelokrug, Tvornica –uro –akoviÊgradit Êe podvozna okretna postolja,a Gredeljev posao je izradba ËeliËnekonstrukcije i interijera. Idejni projektje dovrπen i konzorcij sada izraujeprojektnu dokumentaciju. Dostavremena potroπeno je na rjeπavanjetoga na koji Êe naËin izgradnje bitifinancirana, jer je Europska bankaodustala od posla.

RijeË je o vrlo zahtjevnom poslu ukojemu su rokovi kratki. Nakon 24mjeseca trebamo isporuËiti prototip

koji Êe do tada proÊi razliËite provjerei pokusne voænje, dobiti potrebneverifikacije i uporabnu dozvolu, kao ijoπ dva vozila. Nakon toga naπa jeobveza isporuËivati po tri tramvaja namjesec i tako sve do brojkesedamdeset.

Konzorcij Crotram nastojao jeukljuËiti πto viπe domaÊe industrije, noipak se, i to ne mali dio, opreme trebanabaviti u inozemstvu. RijeË jepreteæno o tehniËkim komponentamakoje se vani proizvode u velikimserijama i koje ne bi bilo isplativoproizvoditi u Hrvatskoj.

- U halama se mogu uoËitirazliËita vozila. O kakvim jeposlovima rijeË?

- Do sada smo modernizirali πestdizel-motornih vlakova za HÆ. Godine2003. dovrπit Êemo joπ pet. Nakontoga u HÆ-ovu voznom parku ostat Êejoπ dvadeset i sedam macosâ zamodernizaciju. Odradili smo takoerrekonstrukcije vozilâ za Maarskedræavne æeljeznice i za taj smo posaodobili dosta pohvalâ. Sada izvodimosrednji popravak na deset vagonâ zaÆFBH. Posla ima dosta, no mi smo sedobro pripremili za nj, pa vjerujem daÊemo, unatoË ≈zgusnutim« rokovima,uspjeti sagraditi sve πto smo planirali -rekao je g. Fabek na kraju razgovora.


20


NOVOSTI

21

Kako nas je obavijestio dipl. prom.ing. Ilija MajstoroviÊ, πef luËkogakolodvora Bakar, godine 2002. tajkolodvor ukupno je u 6.973 vagonamanipulirao 401.930 tona rasutogatereta ili za oko 180 tisuÊa tonamanje od ostvarenja godine 2001.Od te koliËine na utovar i prijevozæeljezne rudaËe u Maarsku otpada6.482 vagona s 378. 636 tona, aostatak od 491 vagona odnosi se naprispijeÊe ili istovar, i to na prispijeÊegline iz Prijedora i cementa iz Splita.

Manjak u izvrπenju rada uusporedbi s godinom 2001. ogledase uglavnom u manjoj otpremirudaËe u Maarsku, dok je drugiprijevoz Ëak u malom porastu.

Ove godine u tome kolodvoruoËekuje se prijevoz neπto viπe odpola milijuna tona u oba smjera, odËega najviπe æeljezne rudaËe u otpre-mi u Maarsku.

Godine 2002. kolodvor Bakar u 6.973 vagona manipuliraoje ukupno 401.930 tona tereta, od Ëega je i 6.482 vagonabilo 378.636 tona æeljezne rudaËe za Maarsku, πto je zaoko 30 posto manje nego godine 2001. Ove godine oËekujese rad neπto viπe od pola milijuna tona. Zbog toga se u luciBakar upravo montiraju novi pretovarni ureaji, i to dizalicaza pretovar rasutog tereta, koji Êe u mnogome poveÊatiprekrcajni rad na relaciji brod-terminal ali i na relaciji termi-nal-utovarni toranj za ukrcaj u teretne vagone.

Iz luËkog kolodvora Bakar

Modernizacija luke preduvjet za veÊi rad

Sada se rudača iz Bakra u Ma�arsku otprema u 48 vagona serijeEa i neto mase od 2800 tona u četiri teška vlaka do Lokava a dalje

kao dva teška vlaka izravno u Ma�arsku.

U luci Bakar sada su još u funkciji pretovara rudače iz broda nateren stari pretovarni ure�aji, no uskoro će proraditi novi ure�aji

kapaciteta 5000 tona na sat.

Iako joπ ne-ma najave ne-kih koliËina te-reta za ovu go-dinu, jer pre-govori s ma-arskim par-tnerima nasvim razinamatraju joπ uvijek, ipak se oËekuje veÊirad nego godine 2002. a πto se moæesagledati i iz modernizacije luËkihpostrojenja u Bakru. Naime, upravose montiraju novi pretovarni ureajiza rasute terete, tj. nove luËke dizalicekoje Êe imati kapacitete prekrcajarudaËe iz broda na teren u terminalupet tisuÊa tona na sat, πto Êe znatnopridonijeti bræemu iskrcaju rudaËe izbroda te bræemu obrtaju broda odukrcajne do iskrcajne luke i smanjenjuukupnih prijevoznih troπkova.

InaËe valja reÊi da se sada rudaËau Maarskuotprema svakidan u 48 va-gona serije Eai netto maseod 2800 tonapo Ëetiri teπkavlaka u smjeruLokava dotiË-no Moravica.Prazni vagoniza utovar dola-ze u kolodvortakoer u zat-vorenim gar-niturama iz Ri-jeke ili Moravi-ca i u Bakru sepo potrebi po-

krpaju i vrata obloæe papirom da serudaËa putem do odrediπnih kolo-dvora ne bi rasipala iz vagona te po-tom postavljaju u luku pod utovarnetornjeve za ukrcaj.

Sav taj rad u transportno-komer-cijalnom smislu u kolodvoru i u luciBakar obavlja skupina od desetakæeljezniËara iz samog kolodvora (Pro-metne sekcije i HÆ-Carga) i onih naispomoÊi u manevarskom radu iz ko-lodvora ©krljevo, jer kolodvor nemastalne manevre.

Kolodvor u takvim uvjetima radisamo po danu, jer tempo otpremediktiraju primatelj i πpediter, iako biprema moguÊnosti æeljeznice on mo-gao biti i veÊi.

Kvaliteta vagona za utovar sadaje mnogo bolja nego prijaπnjih godi-na, pa je i sveukupni rad u kolodvorulakπi. U kolodvoru sada rade i dvaprometnika, svaki drugi dan naizmje-niËno, pa πef kolodvora obavlja sadasamo nadzornu sluæbu.

No, radni uvjeti kudikamo su imslabiji nego u drugim kolodvorima, ito ne samo zbog radnog prostoranego i zbog praπine od rasutog tere-ta, posebice za vrijeme puhanja bure,koja ondje nije rijetka, pa je i njihovsveukupni radni uspjeh to i veÊi.

Rudi Belovari


NOVOSTI

22

Na temelju uvida i analitiËkogarazmatranja veÊega broja projekcijâ ivarijanata poboljπanja æeljezniËkogapovezivanja srednje Dalmacije saZagrebom, dr. Æarko DragiÊ u svomeuvodnom izlaganju najizglednijomizvedbenom varijantom u iduÊih desetakgodina smatra kombinaciju moderni-zirane ≈liËke« pruge Ogulin - GraËac i no-ve brze pruge GraËac - Ivaπevci - ©ibenik- Kaπtel Stari. U usporedbi sa sadaπnjomæeljezniËkom vezom, ta kombinacija u ve-likoj mjeri pridonosi fiziËkomu i vreme-nskom skraÊivanju svih bitnih udaljenosti,i to ne samo izmeu dalmatinskih gra-dova i unutraπnjosti nego i izmeu samihtih gradova. No, sveukupno poboljπanjeæeljezniËkoga povezivanja po toj kombi-naciji znaËi velik pomak i u usporedbi scestovnim prometom, koji je inaËe tra-dicionalan konkurent æeljeznici, a ovimese stvaraju uvjeti za njegovo rastere-Êivanje u korist æeljeznice.

Analiza raspoloæivosti i gustoÊe ces-tovne i æeljezniËke mreæe koja postoji natome prostoru pokazuje to da je cestovnamreæa neusporedivo guπÊa nego æeljez-niËka (Ëak 15 putâ), πto je znatno viπeod istoga pokazatelja na razini Hrvatske(deset putâ). Premda je odnos takav ka-kav jest, prema planovima ulaganja uobje prometne mreæe u iduÊemudesetogodiπnjem razdoblju taj nerazmjerodræat Êe se i dalje jer ulaganja predvi-ena u nove cestovne prometnice i daljesu neusporedivo veÊa nego ulaganja umodernizaciju postojeÊih æeljezniËkihpruga i u izgradnju novih.

Upravo zato πto su ulaganja u suvre-menu æeljeznicu u veÊoj mjeri na traguopÊega naËela odræiva razvoja, moæe sereÊi to da su ulaganja predviena u po-boljπanje spomenutog pruænog smjera uduhu definirane kombinacijske varijanteutoliko druπtveno opravdanija i investi-cijski prihvatljivija. U prilog tomu iznesenisu mnogobrojni kvalitativni argumenti tekvantifikacijski odnosi izmeu cestov-noga i æeljezniËkog prijevoza, kao i vje-

Dana 24. sijeËnja 2003. Druπtvo inæenjerâ i tehniËarâHrvatskih æeljeznica u svojim prostorijama u Petrinjskoj 89 uZagrebu priredilo je okrugli stol na temu nazvanu MoguÊnostidefiniranja optimalnoga æeljezniËkog povezivanja srednjeDalmacije. Uvodno izlaganje na tome okruglom stolu podnioje HÆ-ov umirovljenik dr. ÆARKO DRAGI∆.

Druπtvo ITHÆ priredilo okrugli stol o optimalnome æeljezniËkom povezivanju srednje Dalmacije

LOBIRANJEM DO BOLJE TRASE

Sudionici okruglog stola

rodostojni do-kazi o bitnimpitanjima odræi-va funkcionira-nja prometnogasustava. Pred-nosti pojedinihprometnih grana procjenjuju se s obzi-rom na njihove eksterno-druπtvene im-plikacije u podruËju ekoloπke zaπtite, nastrukturu pogonske energije, na sigur-nost i prometna zaguπenja i na zauzi-manje produktivnog prostora.

Ovisno o adekvatnoj valorizaciji i in-ternalizaciji spomenutih Ëimbenika, mo-æe se raËunati s odgovarajuÊom veliËi-nom preraspodjele cestovnoga prijevozana æeljezniËki prijevoz, πto se uzima kaokrajnji rezultat dotiËno sintetiËki uËinakdotiËnih mjera. Takve moguÊnosti jesusasvim realne jer je promet na svim ces-tovnim prometnicama u gravitacijskompojasu liËko-dalmatinskih pruga vrlointenzivan. No, od Vlade RH oËekuje seda prikladnim ekonomskim instrumen-tarijem potakne razvoj takvih druπtvenoopravdanih procesa te da ulaganja uæeljeznicu barem pribliæi ulaganima πtose usmjeravaju u izgradnju cestovnih pro-metnica.

Rasprava bila vrlo zanimljiva

Nakon uvodnoga izlaganja meu na-zoËnim æeljezniËkim struËnjacima razvilase zanimljiva rasprava u kojoj su sudionicis viπe stranâ pokuπali istaknuti opravda-nost predloæene trase povezivanja sje-vernoga dijela Hrvatske s njezinim juænimdijelom. Takoer je istaknuto da je po-trebno poæuriti s donoπenjem odgova-rajuÊih odluka jer se nema puno vremenana raspolaganju, te da s tim HÆ-ovimprijedlozima takoer valja upoznati svepotrebne institucije i pojedince. Vrijemezahtijeva konaËna rjeπenja, i stoga mo-ramo biti argumentirano jaki te imati re-levantne ekonomske i tehniËke poka-zatelje za to. U danaπnje vrijeme u Hr-

vatskoj prijevozni troπkovi u cijeni proiz-vodâ sudjeluju s 20 posto, a u Europioni iznose oko osam posto, πto cijeliproblem potencira joπ viπe.

Zbog kompleksnosti problematike,koje smo mi æeljezniËari i oni koji nasprate i te kako svjesni, sami moramo na-praviti iskorak prema druπtvu, prema po-litiËkim strukturama, i to tako da osmis-limo svoj æeljezniËki lobi kako bi naπiprijedlozi, kao πto je ovaj, doprli na svarelevantna mjesta gdje god i kada godse odluËuje o bilo kojemu pitanju pro-metne politike i odreivanju prometnihsmjerova u RH. Niπta od toga ne smijeproÊi bez nazoËnosti æeljezniËkihstruËnjaka i njihova miπljenja, a ovaj radi rasprava pokazuju da æeljezniËari imajusvoje znanje i svoje prijedloge.

ZakljuËci okrugloga stola

Na kraju okrugloga stola doneseni suzakljuËci u kojim se konstatira da je (1)prije svakoga ulaganja u kapitalni remontna pruzi GraËac - Knin - Split potrebnoizraditi elaborat o opravdanost ulaganjau modernizaciju postojeÊe pruge krozLiku; da je (2) na temelju dosadaπnjihistraæivanja i izradbe tehniËkih rjeπenja(varijanata) potrebno odrediti optimalnuvarijantu povezivanja Zagreba i juæneDalmacije i da je (3) od Vlade RH prekoresornoga ministarstva potrebno ishoditisuglasnosti potrebne za dobivanje jam-stva pri odobravanju meunarodnih zaj-mova za realizaciju toga vaænog projekta.

Boris Udier


REZULTATI PRIJEVOZA

Ako se smije suditi po to tome kakav je biopoËetak godine, tada ove godine moæemo oËe-kivati pogodne prijevozne rezultate i ispunjenjeplanskih veliËina. Struktura utovarene robe bilaje takva da loπi vremenski uvjeti u mjesecusijeËnju 2003. nisu bitnije utjecali na utovar. Uusporedbi s mjesecom sijeËnjem 2002. utovariskazan u vagonima veÊi je za 7,0 posto, a utonama je poveÊanje iznosilo 14 posto.

PoveÊana je duljina voænje tovarenihvagona, a poveÊani utovar i preuzimanje robena prijevoz rezultirali su poveÊanjem netotonskih kilometara za 44 posto. U strukturiutovarene robe do poveÊanja je doπlo gotovokod svih roba osim kod drva, kojega je bilo

Prijevoz u mjesecu siječnju 2003. Neto tonski kilometri veÊi za 44 postoutovareno samo 16.000 tonâ za razliku odmjeseca sijeËnja 2002. kada su pogodnivremenski uvjeti bili omoguÊili utovar 35.000tonâ te robe.

©to se tiËe masovnih prijevoza, valja spome-nuti to da se poveÊao luËki utovar, gdje su joπuvijek aktualni izvoz æitaricâ te otpremu rudaËei naftnih derivata, kao i pojaËani rad na X.paneuropskome prometnom koridoru.

U grafiËkom prikazu vidimo udio luËkogautovara. S njime moæemo biti zadovoljni ulukama Raæine, Bakar i PloËe. Rad u BibinjupoveÊava se postupno, te se osim postojeÊihroba pojavljuju i roba drugih vrsta. Nismozadovoljni s radom rijeËke luke jer bi njezin udio

u ukupnom utovaru trebao biti znatno veÊi,odnosno rijeËka bi luka trebala biti meu jaËimlukama.

U mjesecu veljaËi 2003. oËekujemo daljnjeispunjenje plana. To znaËi postupnopoveÊavanje utovara graevnoga materijala,drva i umjetnih gnojiva te nastavak poveÊaneotpreme sirovine za umjetna gnojiva, drva irudaËe. Kod prijevoza æitaricâ oËekujemopostupno smanjivanje dinamike. Kod graev-noga materijala vaæno je to πto Êe puno robebiti prevezeno u daljinskom prijevozu, pa Êe zaistu biti potrebno nabaviti prijevozne kapaci-tete koji omoguÊuju lakπu manipulaciju robom.

D. ∆.

Osnovni radni pokazatelji Mjere Izvrπenje ’02. Izvrπenje ’03. Ind. 03/02.

Utovar vagona 8742 9391 107,42

Preuzimanje na prijevoz “ 8061 8716 108,13

Provoz “ 3680 3642 98,97

Rad “ 16803 18107 107,76

Istovar “ 6522 8177 125,38

Utovar robe tona 340112 387676 113,98

Istovar robe tona 240705 331561 137,75

BRTKM (000) 236303 332587 140,75

NTKM (000) 110940 160176 144,38

Odnos bruto/neto 2,13 2,07 97,18

StatiËko optereÊenje vagona tona/vagon 38,91 45,83 117,78

Vagonski kilometri tovarenih vagona 3138853 4064684 129,50

ProsjeËna masa vlaka tona/vlak 586 680 116,04

Koeficijent voænje u praznom stanju 0,83 0,82 98,80

Komercijalna brzina teretnih vlakova km/h 30,53 27,20 89,09

Kaπnjanje teretnih vl. na 100 km min 30 54 180,00

Kvantitativno-kvalitativni radni pokazatelji - sijeËanj 2003.

23


SVIJET

24

Odbor za unaprjeivanje æeljeznice

U Juænoj Koreji ima 57 æeljezniËkih prugadugaËkih ukupno 3.123 kilometra. One naj-viπe sluæe za prijevoz putnikâ i za prijevoz teπ-kih tereta. PoËetkom 1980. teæiπte je bilo stav-ljeno na izgradnju dvokolosijeËnih i viπekolo-sijeËnih pruga, ali jednako tako nadograivalesu se postojeÊe pruge koje su bile dosegnulegornju granicu svojega kapaciteta.

I sada se gradi jedna æeljezniËka linija, uËemu sudjeluju najvrsniji juænokorejskistruËnjaci i znanstvenici. Posebnim zakonomo izgradnji dræavne æeljeznice (Special Act onthe Operation of State Railroads) nedavnoje utemeljen Odbor za unaprjeivanjeæeljeznice (Railroad Management Improve-ment Committee), kojemu je stavljeno uduænost da vodi sve poslove povezane sunaprjeivanjem æeljezniËkoga sustava.

Izgradnja velikobrzinske æeljeznice

Juæna Koreja gradi velikobrzinsku æeljez-nicu (high speed rail) koja Êe revolucioniratiæeljezniËki promet. Naime, gradi se pruga zavelike brzine izmeu Seula i Pusana dugaËka412 kilometara. Izmeu tih dvaju gradovakoji su poËetna i krajnja toËka, velikobrzinskaæeljeznica imat Êe Ëetiri kolodvora, i to u gra-dovima Cheonan, Daejon, Daegu i Kyungju.Da bi poËetna investicija bila manja i op-tereÊenje dræavnoga proraËuna podnoπljivije,projekt izgradnje bio je podijeljen na dvije faze.Prva faza ukljuËuje izgradnju nove pruge odSeula do Daejona, koja Êe biti zavrπena domjeseca svibnja 2004. U drugoj fazi πto ÊepoËeti tada, pristupit Êe se nadogradnjipostojeÊe pruge izmeu Daegua i Pusana uprugu za velike brzine Taj posao bit Êe dovrπeni cijela pruga kompletirana do godine 2010.Procjenjuje se da Êe posao stajati ukupno oko18,5 milijardî ameriËkih dolara.

Æeljeznica na Korejskom poluotoku (2)

Povezivanje meukorejske æeljeznices transsibirskom æeljeznicom

Kada bi se teret prevozio meukorejskom i transsibirskomæeljeznicom, oËekuje se da bi se tada prijevozni troπkovi smanjilidrastiËno, a roba iz Azije znatno bi bræe stizala u Europu kopnenimputem, jer bi transsibirskom æeljeznicom do europskih odrediπtadolazila u roku od 13 do 18 danâ, a ne viπe kao prije brodom u rokuod 30 do 40 danâ. Dakle, stizala bi dvostruko bræe.

Francuski velikobrzinski vlakovi (trains àgrande vitesse - TGV) pokazali su se najboljimtipom vlaka za voænju po toj pruzi. Vozit ÊeprosjeËnom brzinom od 300 kilometara nasat i prevoziti viπe od 500 tisuÊâ putnikâ nadan. To Êe uvelike poboljπati putniËki i teretniprijevoz te poticati razvoj regionalnogagospodarstva. Po izvornome dizajnu vlakaTGV i po licenciji francuske tvrtke AlstomdomaÊa industrija sagradit Êe 46 garniturâvelikobrzinskih vlakova. Prvih 12 vlakovasagraeno je u Belfortu u Francuskoj, a drugise grade u Juænoj Koreji. Svaka garniturasastoji se od dvaju vuËnih vagona, dvijupotisnih vagona i 16 meuvagonâ, dugaËkaje 387 metara te ima masu od 700 tonâ i935 mjestâ za sjedenje. Uz vlakove Eurostarkoji voze na linijama izmeu Londona, Parizai Bruxellesa, to su najdulji i najteæi vlakovi tipaTGV.

Juænokorejski vlakovi tipa TGVopremljeni su automatskim upravljaËkimsustavom kojim se vozna brzina vlakatrenutaËno podeπava po potrebi. Brzina jestalno pod nadzorom, a voænja se moæepodesiti tako da vlak vozi automatski ako jepotrebno. UpravljaËnica je opremljenamonitorima koji pokazuju sve ono πto radar≈uhvati« ispred vlaka. Osim u upravljaËnicisvaka takva informacija odmah je vidljiva i uoba glavna upravljaËka srediπta. U svakuupravljaËnicu takoer je ugraen ureaj zazaustavljanje povezan s alarmnim sustavomkoji signalizira upozorenja na koja strojovoamora odgovoriti. Ako se ne odgovori na nekood upozorenjâ, vlak se zaustavlja automatski.

Prvi velikobrzinski vlakovi na relaciji odPusana do Taegua putnike Êe poËeti prevozitiu mjesecu travnju 2004, do kada Êe seelektrificirati æeljezniËka pruga. S vremenomviπe od 500 tisuÊâ putnikâ na dan na relacijiizmeu Seula i Pusana putovat Êe manje oddva sata, toËnije 1 sat i 56 minuta. To je

dvostruko manje vremena nego πto bi trajaloputovanje konvencionalnim vlakovima. Navrhuncu pripremâ za novi brzi ekspresni vlakkoji Êe poËeti voziti tek 2004, veÊ suosmiπljene sluæbene odore osoblja koje Êeraditi u njemu. PredoËeno je ukupno devetrazliËitih odora, i to tri za strojovoe, tri zaæensko osoblje i tri za konduktere. Odoreodiπu elegancijom u tradicionalnomkorejskom stilu. Nove odore izazvale su velikupozornost graanâ za njihova prikazivanja naizloæbi u gradovima kao πto su Seul i Daejeon.

Spajanje transsibirske æeljeznice inove meukorejske æeljeznice

Postavπi simbolom podjele Korejskogapoluotoka nakon zavrπetka rata izmeu Juænei Sjeverne Koreje (1950-1953), æeljezniËkapruga Gyeongui sada se pojavljuje ne samokao mjesto na kojemu je potpisan prvidokument o pomirenju izmeu dviju korejskihdræava nego i kao prolaz kojim bi Korejapostala srediπte sjeveroistoËne Azije. JuænaKoreja je nedavno poËela ostvarivati noviprojekt da bi se povezala sa SjevernomKorejom. Na meunarodnom planu, uzpristanak svih dræava sukobljenih na tomepodruËju, otvoreno je zeleno svjetlo da se udjelo provede ambiciozan plan spajanja rusketranssibirske æeljeznice sa æeljezniËkimprugama u obje Koreje, koje je veÊ popularnonazvan meukorejska æeljeznica (Inter-Ko-rean railway).

No, veliku teπkoÊu pritom stvara pitanjena koji naËin uskladiti razliku u veliËinikolosijeka, jer se zbog veÊe πirine ruskikolosijek razlikuje od korejskoga odnosnoeuropskoga standardnog kolosijeka. Joπ odvremena Korejskoga rata, koji je trajao od1950. do 1953, Korejski poluotok podijeljenje granicom izmeu Juæne Koreje i SjeverneKoreje, u kojima inaËe postoje dijametralnosuprotni druπtveno-politiËki sustavi. Na 38.usporednici (paraleli) teπkom mukom bila jeuspostavljena demilitarizirana zona, koja je joπuvijek na snazi i dijeli Korejski poluotok.UnatoË tomu sada se ide na poboljπavanjeodnosâ izmeu dviju zemalja. Stanovnicimaobiju dræava dopuπteno je da prelaze granicu,a uspostavljena je i gospodarska suradnja.

Ta suradnja u prvi plan postavila je pitanjeprijevoza. Æeljeznica je prva otvorila svoja


SVIJET

25

vrata. Napravljen je meukorejski projekt kaopriprema za uspostavljanje æeljezniËke vezeizmeu obiju Koreja. VeÊ puno prije JuænaKoreja se na æeljezniËkom planu pripremalaza vezu sa Sjevernom Korejom. PrugaGyeongui dugo vremena nije bila u redovitojuporabi. U gotovo pola stoljeÊa na njoj jevozilo tek nekoliko vlakova. Da bi sepripremile za eventualno otvaranje veze,Juænokerejske dræavne æeljeznice (KNR)otvorile su kolodvor pet kilometara juæno odmeunarodne korejske granice. Na voænjiprigodom ceremonijalnoga otvaranja prugeza promet vlakom od Seula do novootvoreneæeljezniËke postaje na rijeci Imijin prevezlo seËetiristotinjak putnikâ, meu kojima je bio iKNR-ov glavni ravnatelj Son Hak Lae.

Sjeverna Koreja takoer je poduzela nekekorake u tome smjeru, no zbog slabe mate-rijalne i gospodarske razvijenosti njoj je za topotrebno puno viπe vremena. ZahvaljujuÊidobrosusjedskim odnosima, materijalno jojpomaæe Rusija, a to Êe se odraziti i na izgrad-nju æeljezniËke pruge. Nedavni posjet sjever-nokorejskoga predsjednika Kim Jong Ila Ru-siji, gdje se sastao s ruskim predsjednikomVladimirom Putinom, samo potvruje njihovedobrosusjedske odnose. Kim Jong Il u taj jeposjet putovao æeljeznicom, a to Êe s vreme-nom postati svojevrsna tradicija.

Da takvi planovi ne vise samo u zraku,dokazuje i najnovije izvjeπÊe o tome. Temeljnikamen za obnovu æeljezniËke pruge i cestâpoloæen je 18. rujna 2002. kako bi se dugo-godiπnje suparnice Juæna i Sjeverna Korejaponovo mogle povezati prvi put nakon zavr-πetka Korejskoga rata. Na prigodnoj proslaviu Dorasanu juæno od demilitarizirane zonepredsjednik juænokorejske vlade Kim Suk Soonazvao je to povijesnim dogaajem i novimpoËetkom za sve Korejce. Prvi radovi poËelisu veÊ iduÊi dan, toËnije 19. rujna 2002,razminiranjem razvojaËenoga podruËja uzposljednju hladnoratovsku granicu na svijetu.

Sjeverna Koreja je siromaπna zemlja igospodarski puno slabije razvijena nego JuænaKoreja. To se odraæava na cjelokupan æivot utoj zemlji. Smjeπtena je sjevernije naKorejskom poluotoku i na 38. usporednicigranicom je razdvojena sa Juænom Korejom.Svojim sjevernim dijelom graniËi s Kinom iRusijom. U Sjevernoj Koreji æeljeznica jenajvaænije prijevozno sredstvo. GlavneæeljezniËke pruge prostiru se od sjevera premajugu i, grubo uzevπi, idu usporedo sasjevernokorejskom obalom te se dalje granajuprema rijeËnim dolinama. Zbog visokihplanina, postoji samo jedna istoËno-zapadnaæeljezniËka pruga izmeu glavnoga gradaPyongyanga i Wonsana, koja je vrlo vaænaprometnica. Cestovni promet nema tako

veliko znaËenje kao æeljeznica, jer nema nipuno cestovnih vozila. Glavne ceste uglavnomvode usporedo sa æeljezniËkim prugama.

Euroazijska æeljeznica otvara prolazsjevernoistoËnoj azijskoj regiji

S oduπevljenjem koje za Sjevernu Koreju inije baπ tipiËno, Juæna i Sjeverna Koreja kreÊuprema ponovnom povezivanju svih ËetirijugraniËnih æeljezniËkih prijelaza, koji se nalazena pruzi Gyeongwon (relacija Seul - Wonsan),pruzi Mont Geumgang (relacija Seul - MontGeumgang), pruzi uz sjeveroistoËnu obalu(relacija Gangneung - Wonsan) i na pruziGyeongui (relacija Seul - Shinuiju). Kada zaæivipromet na transkorejskoj æeljeznici, moÊi Êese uspostaviti veza s transkineskom æeljezni-com i s transsibirskom æeljeznicom, koja seæesve do Europe. Na taj naËin formirat Êe sedivovski ≈euroazijski svilni put«. Sustav spa-janja transkorejske æeljeznice igrat Êe temeljnuulogu u formiranju ≈euroazijskoga svilnogputa« u sjevernoistoËnoj regiji Azije kada seotvore Korejski poluotok i njegove najjuænijeluke, povezujuÊi pritom Japan s istokom.

Formiranjem takva æeljezniËkog puta krozviπe zemalja stvaraju se uvjeti za najbræiprijevoz tereta iz sjeveroistoËne azijske regije,koja se u posljednje vrijeme takoer ubrzanorazvija gospodarski, prema juænoistoËnojazijskoj regiji, a obje te regije teæit Êe tomu dapostanu najjaËa gospodarska snaga na svijetu.Povezivanje transsibirske æeljeznice sameukorejskom æeljeznicom, tj. sa æeljezni-com dviju Koreja, za Juænu Koreju na gospo-darskom planu znaËi πirenje postojeÊega tr-æiπta i otvaranje novoga. Zbog toga se nastojiubrzati tok razvoja. Ponovno otvorenje se-damkilometarske dionice izmeu nove æeljez-niËke postaje i Munsana, nekadaπnjega naj-sjevernijeg zavrπetka æeljezniËke pruge, jakoje vaæno. To zapravo znaËi vraÊanje u pogonæeljezniËke pruge Gyeongui kao simbolapomirenja dviju korejskih dræava. Najavljenoje puπtanje u promet pet vlakova radnimdanim a devet vlakova vikendom, koji Êe vozitiod kolodvora Sinchon do kolodvora Imjin.

Otkako je æeljezniËki promet izmeu dvijudræava bio prekinut, promet na juænokorejskojdionici pruge Gyeongui obavljao se od srediπtaSeula do Munsana u duljini 46 kilometara.InaËe prije nego πto je promet na njoj bioukinut i ona jednostavno bila prezana, prugaGyeongui vodila je od Seula do Sinuijua nagranici sa Kinom. Kada je sve to bilozamiπljeno, tada je reËeno: ≈Kada vlakovipoËnu prelaziti granicu, to Êe biti vaæan prviveliki korak prema njihovu ujedinjenju. Mnogezapreke bit Êe prebroene prije obnavljanjapruge, i gotovo nitko viπe ni ne sumnja u to«.

Otvorenje te pruge za promet donijet Êemnogo gospodarske koristi i Juænoj iSjevernoj Koreji. ©to se tiËe ministarstva zaizgradnju i promet i vladina instituta zapromet, dvije Koreje Êe uloæiti ukupno 248,5milijunâ ameriËkih dolara, πto Êe godine2005. rezultirati oËekivanim dobrimrezultatima u meunarodnome trgovinskomprometu na rutama Koreja - Japan - Kina iKoreja - Japan - Europa. Vrlo poduzetnaekonomija udruæivanja s euroazijskimkontinentom pridonijet Êe poveÊanjugospodarskoga ugleda Korejskoga poluotokau meunarodnoj trgovini.

Zbog iskoriπtavanja æeljezniËkih prijevoznihusluga oËekuje se da Êe se prijevozni troπkovismanjiti drastiËno. Roba iz Azije znatno bræestizala bi u Europu kopnenim putem, jer bitranssibirskom æeljeznicom do europskihodrediπta dolazila u roku od 13 do 18 danâ,a ne viπe kao prije brodom u roku od 30 do40 danâ, dakle dvostruko bræe. Transsibirskaæeljeznica je najdulja æeljezniËka pruga nasvijetu. DugaËka je 9.297 kilometara narelaciji izmeu Moskve i Vladivostoka,Sagraena je u Rusiji, a gotovo povezuje dvakontinenta, Europu i Aziju. Europska unijaje za Juænu Koreju treÊa zemlja partnerica urobnoj razmjeni, koja je godine 2001.procijenjena na ukupno 40 milijardî ameriËkihdolara.

Juænokorejski analitiËari tvrde da SjevernaKoreja moæe zaraivati 150 milijunâ dolarâna godinu dopuπtajuÊi Juænoj Koreji uvoz iizvoz obuhvativπi cijelo to podruËje. Na tajnaËin Juæna Koreja moÊi Êe u potpunostirazviti ekspanziju svoje ekonomije igospodarsku moÊ u svijetu, koju je veÊ i beztoga naveliko dokazala. Ponovno je doπlovrijeme da se prijevozom, i to æeljeznicom,bræe poveæu Europa i Daleka Azija, bez obzirana sve nedaÊe i politiËke razmirice. ÆeljeznicaÊe opet zadobiti primat kao πto ga je imalanekada. Do toga joπ nije daleko, i nadamo seda Êe se ostvariti.

©to reÊi na kraju? Japan i Juæna Korejajesu dalekoistoËne zemlje koje su u gotovonezamislivo kratkom roku napravile znatanpomak i postigle napredak ne samo u razvojuprometa nego i u cjelokupnom gospodarstvu.Moæemo im samo pozavidjeti na takvuuspjehu. On je dokaz za to da samo marljivosti predan rad mogu poluËiti visoke rezultate.No, razvojem tehnike i informacijskih sustavanapredak ËovjeËanstva danas se u svijetu πiribrzo, pa takva dostignuÊa vrlo brzo dopru ido najnerazvijenijh podruËja. To dokazuje itaj juænokorejski primjer.

PriredioDamir Crvenka


DOGA–AJI

26

Ivica Suk

- Na poËetku razgovora recite nam,g. Suk, koja su radna mjesta siste-matizirana u kolodvoru Naπice i ko-liko radnikâ radi na svakome od njih.

- U kolodvoru Naπice uza πefa kolodvoraradi πest prometnikâ, pet nadzornihskretniËara, πest skretniËarâ, 15 ËuvarâæeljezniËko-cestovnoga prijelaza u razini(ÆCPR), kolodvorsko-robni blagajnik, triputniËka blagajnika, tri prometno-transportna skladiπtara i dva radnaskladiπna radnika. InaËe kolodvorskazgrada nalazi se u naselju Markovac NaπiËkinedaleko od grada Naπicâ, a sagraena jeπezdesetih godina XX. stoljeÊa - rekao jeg. Ivica Suk na poËetku razgovora.

- Kakvi su radni uvjeti u kolodvorupoËevπi od kolodvorske zgrade doopremljenosti sredstvima za rad?

- Zaposleni u kolodvoru Naπice nisu baπzadovoljni sa stanjem kolodvorske zgradei radnih prostorija. Na primjer s proËeljazgrade otpada æbuka, veÊina radnih mjestanije ureena na prikladan naËin, a niprozori ni vrata nisu sanirani kako spada.Grijanje je uglavnom rijeπeno dobro. Uprometni ured ugraen je elektromehaniËkiprivolni blok, a skretnice nisu u ovisnosti sulaznim signalima. Postoji mnogo teπkoÊâs osvjetljavanjem postojeÊih likovnih signalakoji se Ëesto gase sami od sebe. Zato smozatraæili da se ugrade svjetlosni signali, kojisu doduπe postavljeni, ali joπ nisu puπteniu rad i ne znamo kada Êe biti. Jednakotako joπ ne znamo kakav Êe sigurnosniureaj biti ugraen u prometni ured.

- Je li pitanje ÆCPR-ova nakolodvorskom podruËju rijeπeno naodgovarajuÊi naËin?

- Ima velikih teπkoÊa sa ÆCPR-ovima napruzi prema Naπicama i sa ÆCPR-om usamome kolodvoru, koji je jako frekventanjer onuda puno kamionâ iz Bosne iHercegovine prolazi prema Maarskoj iobrnuto. Nije napravljen ni nogostup zaprelazak te ceste, a skretniËki blok u smjeruZagreba nalazi se preko ceste. Da bi seokrenule skretnice, nekoliko putâ na danpotrebno je prelaziti cestu, πto za radnikeznaËi priliËnu opasnost. Ta cesta dosta je

Razgovor s Ivicom Sukom, πefom kolodvora Naπice

Odgovornost velika, ovlasti maleKolodvor Naπice nalazi se na pruzi Koprivnica - Virovitica - Osijek, a ujedno

je odvojni kolodvor za prugu Naπice - Pleternica - Nova Kapela/Batrina.Otvoren je za unutarnji putniËki prijevoz te za unutarnji i meunarodni teretniprijevoz. Krajem godine 2002. posjetili smo taj kolodvor i ondje razgovaralis njegovim πefom, upravnim pravnikom IVICOM SUKOM.

prometna, pa se stanovnici MarkovcaNaπiËkoga s pravom bune πto ondje nijenapravljen nekakav pjeπaËki prijelaz.Postoji doduπe prostorni plan po kojemuse planira sagraditi druga cesta kako bi seova cesta rasteretila, no pitanje je hoÊe lise to ostvariti i kada Êe se ostvariti.

- Na koji naËin funkcionira rad ukolodvoru?

- Mislim da se zaposleni u ovomekolodvoru mogu pohvaliti dobrimmeuljudskim odnosima. Radnici kojiustrojbeno spadaju u Prometnu sekcijuOsijek dobro surauju i s radnicima HÆ-PutniËkoga prijevoza i s radnicima HÆ-Carga. Problem suradnje uglavnom jetehniËke naravi jer se u dostatnoj mjeri nesurauje na razini sekcijâ, pa se to odraæavai na suradnju na kolodvorskoj razini.Premda πef kolodvora ustrojbeno spada uprometno osoblje, on u praksi ipak≈pokriva« neke poslove HÆ-PutniËkogprijevoza i neke poslove HÆ-Carga.Postavlja se pitanje na koji naËin platiti tajposao, jer se prometnicima plaÊa radobavljen za prometne poslove i za HÆ-Cargo. Na primjer, meni nije poznato hoÊeli πef kolodvora ikada biti plaÊen za to πtokrajem mjeseca obilazi putniËke blagajnepopisujuÊi najniæe brojeve kartonskihprijevoznih karata.

- Kako se obavljaju prometniposlovi u kolodvoru?

- Prometni poslovi u kolodvoru obavljajuse na πest kolosijekâ, od kojih je prvimanipulativni, a drugi, treÊi i Ëetvrti suglavni prolazni i imaju perone za ulazak iizlazak putnikâ. Peti i πesti kolosijek takoersu glavni prolazni, no nemaju perona panisu namijenjeni za putnike. Uz to kolodvorima industrijski kolosijek koji vodi do silosau vlasniπtvu poduzeÊa Papuk, koje je proπlegodine otpremilo 146 vagonâ, tj. 6501tonu æitaricâ. Postoji takoer industrijskikolosijek koji pripada Industriji graevnogamaterijala Slavonija i koji je svojoj svrsisluæio do prije godinu danâ; bolje reËeno,bio je otvoren, ali je utovar tereta u vagonena njemu bio slab. Prije godinu danâ tajkolosijek jednostavno je asfaltiran te viπe

ne sluæi svojoj svrsi. Industrijski kolosijekπto vodi u silos iskoriπtava se sezonski. Nanjemu se najviπe æitarice utovaruju u vagoneserije Tad, koji se veÊinom otpremaju uluku u Solinu ili u Rijeci. Predvia seizgradnja industrijskoga kolosijeka zapoduzeÊe Naπicecement, koja je u planuviπe od 20 godinâ. InaËe za poduzeÊeNaπicecement za prvih jedanaest mjeseci2002. obavili smo dobar posao. Naime, ukolodvor je prispjelo 688 vagonâ s 36.635tonâ sirova gipsa za preradbu. Takoer jeprispjelo 13462 tonâ troske za preradbu.

- Kako teku putniËki i teretniprijevoz? Koja su poduzeÊa najveÊikorisnici vaπih prijevoznih usluga?

- Putnici veÊinom putuju prema Zagrebui prema Osijeku, a u ljetnoj turistiËkoj se-zonski dosta se putuje prema Rijeci i premaodrediπtima u Dalmaciji. ©to se tiËe struk-ture putnikâ, iz naπega kolodvora najviπeputuju studenti i uËenici srednjih πkola kojise πkoluju u Zagrebu i u Osijeku, a ima ineπto poslovnih ljudi. U razdoblju I-XI/2002. u kolodvoru Naπice bile su prodane35.144 prijevozne karte te otpremljen67.841 putnik, a prihod od putniËkogaprijevoza iznosio je 1.465,585 kunâ.

©to se pak tiËe teretnoga prijevoza, naj-veÊa korisnica naπih usluga je cementaraNaπicecement, koja je i inaËe najjaËe po-duzeÊe na ovome podruËju. Za cementarunajveÊim dijelom primamo sadru i troskuiz razliËitih drugih kolodvora. Jedan dio to-ga tereta dolazi iz »eπke i Austrije, neπtoiz kninskoga podruËja, a neπto iz bosan-


DOGA–AJI

27

skoga, tj. iz kolodvora Kulen Vakuf. Vje-rujem da Êe tereta za cementaru biti mnogokada se sagradi spomenuti industrijski kolo-sijek i kada Naπicecement prijee na koks.A kako sam Ëitao upravo u ÆeljezniËaru,bit Êe i dosta cementa za otpremu. Uz toiz kolodvora se otprema joπ staro æeljezoza poduzeÊe MTC Sekundarija, koje jeproπle godine otpremilo 86 vagonâ i 3.281tonu staroga æeljeza i papira. Od drugihkorisnika mogu spomenuti poduzeÊeLiËanka i Slavonske πume, koje u manjemopsegu prevoze trupce.

- Kakvo je stanje kompjutorizacijekolodvora?

- RaËunalo koje se nalazi u mojoj pros-toriji kupio sam osobno, i to odmah nakondolasku na radno mjesto πefa kolodvora1998. Nadam se da Êu uskoro dobiti raËu-nalo od HÆ-a. Mogu reÊi i to da sam sâmuËio na tome raËunalu i da mi nije krivoπto sam odvojio vlastiti novac jer mi sadapuno pomaæe u radu. InformatiËku opremudobila je kolodvorska robna blagajna.

- Kakav je odnos kolodvora s gra-dom? To pitam zato πto je na sas-tanku vaπega sindikata bio nazoËannaπiËki gradonaËelnik. Kakvo jezanimanja grada za kolodvor?

- Odnosi s gradskim vlastima poboljπa-vaju se neprestance. BuduÊi da gradskopoglavarstvo nije zadovoljno stanjem ukolodvoru, to s gradonaËelnikom prego-varamo oko toga da grad pomogne urei-vanje kolodvora. Radi se na tome da sepromijeni HÆ-ova slika na ovome podruËju,da se vidi da ovdje rade ljudi koji su voljnipruæati dobre usluge svojim korisnicima.Stoga radimo na tome da se dobri kontaktiostvare sa svim relevantnim ustanovama ugradu. NaπiËki sindikat æeljezniËarâ osnovalismo i zato da pomogne u tome da dobreodnose ostvarimo lakπe i bolje.

- Kakvo je Vaπe osobno miπljenjeo danaπnjem statusu πefa kolodvora,i to ne samo u prometnom smislunego opÊenito u HÆ-ovu sustavu?

- Do prije nekoga vremena πef kolodvo-ra bio je osoba s gotovo istim duænostimakao i sada, ali s mnogo veÊim ovlastima.Smatram da je to bilo dobro i da je ondaæeljeznica funkcionirala mnogo bolje. Zatosam predloæio da πef kolodvora bude nekavrsta menadæera za podruËje koje ≈pokriva«neki kolodvor, jer bi se tada mnoge teπkoÊeprevladavale bræe i posao obavljao kva-litetnije. Smatram da bi πef kolodvora tre-bao biti ovlaπten za to da raspolaæe stano-vitom svotom HÆ-ova novca kako bi mo-gao naruËivati hitne intervencije, kao πtoje npr. popravak ulaznih vrata na skret-niËkom bloku, koja HÆ-ova graevna sluæba

iz Osijeka nije popravila do danaπnjeg dana,iako je πef Prometne sekcije Osijeknarudæbenicu za taj posao ispostavio prijenekoliko mjesecî. Kada bi πef kolodvoraraspolagao stanovitom svotom novca, tajproblem bilo bi moguÊe rijeπiti isti danangaæiranjem neke od mnogobrojnih tvrtkas ovoga podruËja. SliËni problemi pojavljujuse zbog slabe komunikacije izmeu πefovaraznih organizacijskih jedinica, zbog Ëegaispaπtaju radnici na terenu. Smatram da bijedan od πefova kolodvora trebao bitiodreen za koordinatora na nekomepodruËju. Jednako tako kada se pojave nekiproblemi i zastoji u radu, zahtijeva se da ihrijeπi πef kolodvora, ali kada se ide u nekopoduzeÊe na dogovor u svezi s prijevozomtereta, tada se πef kolodvora uopÊe nepoziva na takve sastanke niti naknadno bivaobavijeπten o tome πto je na tim sastancimadogovoreno. Nije πefovima kolodvora dosjedenja na sastancima, nego do dobivanjapravodobnih i mjerodavnih informacijakako bi se neki problemi mogli predvidjetilakπe i unaprijed rijeπiti.

Najbolji primjer rada na sadaπnji naËinu HÆ-u jest taj da s jedne strane neki πefovigovore kako πef kolodvora viπe ne trebaraditi onaj posao koji je do sada radio zaHÆ-Cargo, a kontrolori transportnihposlova govore da to nije nigdje propisanoi da je πef kolodvora obvezan i dalje obavljatiposlove za HÆ-Cargo u skladu s HÆ-ovimpropisima (Uputa 40 i sliËno). Sva je sreÊaπto πef kolodvora taj posao obavlja kao ido sada jer ima dobre odnose sa svimradnicima u kolodvoru, pa tako i s radni-cima iz HÆ-Carga. I u ostvarivanju dobrekomunikacije s putnicima s ovoga podruËja(grad Naπice), poslovnim partnerima ilokalnim vlastima, πef kolodvora mogao biuËiniti mnogo toga, ali bi ga na vrijemetrebalo opskrbiti potrebnim promidæbenimmaterijalom.

Premda sada πef kolodvora ima manjuplaÊu od prometnika, to ipak ne smatramnajvaænijim pitanjem, nego smatram da jenajvaænije to da se svaki radnik osjeÊadobro i da je koristan poduzeÊu u kojemuradi te da se ne boji gubitka radnoga mjesta,jer neki πefovi stvaraju psihozu kojom æeleuplaπiti radnike kako bi oni sluπali i radili.Dakle, zdravlje svih zaposlenika u HÆ-utreba biti glavno pitanje u buduÊnosti, jerkada se izgubi zdravlje, izgubi se sve. I zasindikalne aktivnosti preporuËio bih upravoaktivnosti na ostvarivanju ureenoga izdravoga radnog mjesta. Miπljenja sam daposao sindikata nije samo to da se bori daradnik radi πto manje a da ga poslodavacplati πto viπe, a s druge strane daposlodavac nastoji da πto viπe iskoristi

radnika, a πto manje plati. Takvo razmiπ-ljanje je destruktivno, i osobno smatramda bi radnici i poslodavci trebali imati zajed-niËki cilj, a to je rad za svoje poduzeÊe iostvarivanje πto veÊe dobiti, i to tako da seπto bolje pruæaju usluge koje nudimo, paÊemo svi imati koristi od toga.

Drugi vaæniji problem koji imamo jestkiosk slastiËarnice nedaleko od kolodvora,koji je godinama napuπten i zapuπten. Molilismo i zahtijevali da se kiosk ukloni, ali zbogpravnoga postupka to nije uËinjeno dodanas. U to se ukljuËio Ëak i gradonaËelnik.Njegov je prijedlog bio da se ta slastiËarnaukloni tako da se od predstavnikâ grada iHÆ-a osnuje povjerenstvo te da se pronaezajedniËko pravno rjeπenje za uklanjanjetoga objekta, koji je sada ruglo i kolodvorai ulaza u grad. Oko toga oËito postojipravna zavrzlama u koju sada i ne bihulazio, ali je rjeπenje potrebno pronaÊi. Igrad i HÆ jesu zainteresirani za taj prostor,koji bi se komercijalno mogao iskoristitibolje, jer sada nitko nema nikakve koristiod toga, a i ruæno izgleda.

- DolazeÊi u kolodvor, moæe seprimijetiti da su i zgrada i okoliπ okonje dobro ureeni. Kako to postiæete?

- To je dobar primjer onoga πto smomalo prije govorili. Uredili smo predvorjeËekaonice prvoga razreda, sami smo pos-tavili panoe za izloæbu i sâm njezin postav.Sada je postavljena izloæba hrvatskih krajo-lika, tako da putnik ima gdje odmoriti oËikada doe na kolodvor, da taj prostor put-niËke blagajne bude ispunjen sadræajnije.Osim toga taj se prostor skoro svake godinekreËi zbog neodgovornih putnika koji gaiπaraju. Imamo dobre odnose s obliænjomOsnovnom πkolom kralja Tomislava izMarkovca NaπiËkoga (prije se zvala O©Dore PejaËeviÊ), pa se pred svaki Uskrspostavlja izloæba uËeniËkih radova.

©ef kolodvora g. Ivica Suk po zvanju jeupravni pravnik. U kolodvoru Naπice radiod 1989, i to kao prometnik, a godine1998. postavljen je za πefa kolodvora.©kolu za upravnoga pravnika zavrπio je1996. Premda je zadovoljan s tim radnimmjestom, nije zadovoljan s ovlastima πtoih ima πef kolodvora i sa stanjem ureenostisamoga kolodvora, pa se nada se da Êe seto promijeniti u skorije vrijeme. InaËe g.Suk odræava dobre kontakte s gradskimsluæbama, pa tako i s obliænjom gradskomËitaonicom koju redovito opskrbljuje listomÆeljezniËar. Pohvalivπi naπ list, napomenuoje da su mu u gradskoj Ëitaonici rekli da jeto jako kvalitetan list jer se u njemu imaπto proËitati, i to ne samo o æeljeznici negoi zanimljivosti s drugih podruËja.

Boris Udier


DOGA–AJI

Da se vidi kako se to radi naZapadu

Svrha putovanja Ëlanova SPV-ova izvr-πnog odbora i predsjednikâ njegovihpodruænica bila je ta da se upoznaju snaËinom na koji radi ranæirni kolodvorpokraj Villacha i s radom daljinskogaupravljanja (telekomande) na prugamaAustrijskih saveznih æeljeznica (ÖBB), kaoi ta da se vidi kako se opÊenito radi natome razvikanom Zapadu. Sa SPV-ovimËlanovima na put su takoer krenulislovenski kolege, i to gg. Ivan ©enkiπ,prometnik na Slovenskim æeljeznicama ipredsjednik Sindikata æeljezniËkog pro-meta Slovenije, te Mirko Deæman,izvrstan vodiË i prevoditelj.

Kada smo SPV-ova predsjednika Mar-ka Gaπpara upitali o tome koji je motivnjihova posjeta Villachu, odgovorio nam jeda je u Sindikatu prometnikâ vlakova veÊdulje vremena prisutna zamisao da se vidikakva je praksa u æeljezniËkim kolodvorimana Zapadu te da sada ostvaruju tu zamisao.

ÆeljezniËko Ëvoriπte Villach nalazi se nakriæanju pruge München - Salzburg - Ljub-ljana (X. paneuropski prometni koridor) ipruge BeË - Udine. Ranæirni kolodvor uVillachu sagraen je u dolini na moË-

Sindikat prometnikâ vlakova priredio Posjet kolodvorima u Villachu12345678901234567890123456789012123456789012345678901234567890121234567890123456789012345678901212345678901234567890123456789012123456789012345678901231234567890123456789012345678901212345678901234567890123456789012123456789012345678901234567890121234567890123456789012345678901212345678901234567890123

Dana 30. siječnja 2003. članovi izvršnogaodbora Sindikata prometnikâ vlakova (SPV) ipredsjednici njegovih podružnica posjetili supostavnicu na ranžirnome i postavnicu na putnič-kom kolodvoru u Villachu. Tom prigodom SPV-ovi članovi upoznali su se s radom austrijskihželjezničara te s rješenjima i neformalnošćukakvih za sada nema na Hrvatskim željeznicama.

Suvremeno opremljena poslovnica

Gosti upoznati s radom postavnice

varnom zemljiπtu,a u promet jepredan godine1990. Procijenje-na vrijednost rado-va bila je oko 1,5milijardî ameriËkihdolara. SliËneranæirni kolodvorinalaze se u BeËu i Innsbrucku. Na Ëetrdesetkolosijekâ izvode se potpuno automati-zirane ranæirne operacije. Ondje je moguÊeranæirati 4.000 vagonâ na dan, a sada seranæira oko 2.500 vagonâ.

U suvremenoj ureenoj postavnicinalazi se 60 raËunalâ na Ëijim se ekranimaprati kretanje vlakova i vagonâ te 30pisaËâ. Kod ranæiranja lokomotive bivajuvoene kompjutorski, a koËnice su nagaz-ne i nema koËnih papuËa. HÆ-oviprometnici bili su jako zadovoljni koËenjemi usporavanjem vagonâ na takav naËin.Skretnice se griju na plin i na struju. Svikvarovi pokazuju se na ekranu. Za kritiËnastanja kod prijevoza opasnih tvari pred-vien je poseban kolosijek. Teretni prijevozteËe uvijek, bez obzira na vremenskeuvjete, jer poznato je to da AustrijaograniËava kamionski prijevoz svojim

cestama. Ekoloπkeprednosti æeljeznice,a i odluËnost da sesuzbija πverc, zaposljedicu imajuuvoenje u prometvelikoga broja tzv.≈kamionskih vla-kova«, na koje se uVillachu utovaruju iliistovaruju kamioni.

Razlikeizmeu HÆ-ovih i ÖBB-

ovihpostavnicaNeke razlike

izmeu postavnicâna HÆ-ovim i

ÖBB-ovim kolodvorima odmah su uoËljive.Postavnica i na ranæirnome i na putniËkomkolodvoru u Villachu suvremenije su negoHÆ-ove, πto je i na fotografijama odmahuoËljivo. Radni prostor na postavnici jeklimatiziran, postoji i mala kuhinja, adispeËeri, prometnici i drugo osoblje uopÊene nosi odore. Jedino πto imaju odsluæbene odjeÊe jesu natikaËe. ©efkolodvora takoer je odjeven je u civilnuodjeÊu. On nadzire rad u svim kolodvorimakoje se nalaze u krugu od tridesetakkilometara. Na podruËju veliËine susjedneSlovenije radi ukupno deset πefovakolodvora. U teretnom prijevozu viπe nemamalih kolodvora. U sljedeÊih petnaestgodina teretnim prijevozom na prugamadiljem cijele Austiji upravljat Êe se iz petvelikih kolodvora.

Poπto smo odgledali film o ÖBB-ovupoduzeÊu Rail Cargo Austria, domaÊini suodgovarali na pitanja HÆ-ovih prometnika.Naπ domaÊin. sindikalni predstavnikMichael Rauter, upoznao nas je sasindikalnom organizacijom u ÖBB-u i snekim pojedinostima iz radnih odnosa. Napostavnici visokoj kao peterokatnica (dobrosmo se zapuhali dok nismo stigli do vrha) udnevnoj smjeni radi tridesetak radnikâ, a unoÊnoj pedesetak. Oko dvije treÊine poslaobavlja se noÊu. Turnus je podreen takvojorganizaciji posla (12-24/12-24).Prometnikova norma je 170 radnih sati namjesec. Radno vrijeme traje πest, osam,devet ili 12 satî. Radni dan traje najmanjepet satî, a skraÊenja su moguÊa onda kadanema posla.

Postavnica u putniËkom kolodvoru uVillachu besprijekorna je kao i postavnicau ranæirnom kolodvoru. Zanimljivo je

28


DOGA–AJI

spomenuti da je inventar, bez obzira nastarost, oËuvan besprijekorno. Ni jedanstolac nije zagreben ili oπteÊen. Ispredsvakoga dispeËera je devet ekranâ. Pot-hodnik ispod kolosijeka je osvijetljen iprostran kao otprilike Ëetiri zagrebaËka.Na svaki peron moæe se diÊi prostranimdizalom, koje je u prvome redu namije-njeno invalidima.

Petodnevni radni tjedanNa ranæirnom kolodvoru u Villachu

svaki dan ranæira se od 2.000 do 2.400teretnih vagona. Subotom i nedjeljom sene radi. Ne radi se ni u dane dræavnihblagdana (Uskrs, BoæiÊ...). Svi ÖBB-ovizaposlenici u mirovinu odlaze nakon 36,5godinâ radnoga staæa. Drugim rijeËimanema beneficiranoga staæa. Dodatak za radu noÊnoj smjeni jednak je za sve i iznosi18,00 eurâ. U ÖBB-u djeluju dva sindikata,i to sindikat u koji su uËlanjeni strojovoe isindikat koji vodi brigu o pravima svihdrugih æeljezniËara.

I na prvi pogled uoËljivo je to da suÖBB-ova rjeπenja bitno razliËita od HÆ-ovih, i to, Ëini mi se, kod nekih bitnihpitanja. Materijalna situacija u HÆ-u i u-ÖBB-u bitno je drugaËija. No, drugaËijasu i neka rjeπenja. Na primjer, u Austrijiprometnici ne nose odore. Prije desetakgodinâ u HÆ-u se ozbiljno razmiπljalo ouvoenju odorâ za sva radna mjesta.Sluæbenici bi takoer bili u odorama i imalibi oznake Ëinova. Takvo razmiπljanje usuprotnosti je s praksom na Zapadu premakojemu tako rado i Ëeznutljivo gledamo.Sve to zapravo su nostalgiËna sjeÊanja navremena kada se πef kolodvora u odori i sbijelim rukavicama πetao po peronu i svisu drhtali pred njim, a civili su ga poπtivalikao πto poπtuju svaku odoru. No sve tostoji puno novca, a i, poπteno govoreÊi,drugaËija su vremena u kojima se viπepoπtuje sadræaj, a manje oblik.

≈Haæeovci« Ëesto govore: ≈Ovdje jeovako, ondje je onako…tako je u Europi,i mi bismo trebali primijeniti takva rjeπenja...«. Kada bismo u Hrvatskoj preslikaliaustrijski model, veÊ iz onoga πto je reËenouoËljivo je da se ÖBB-ova rjeπenja ne bisvidjela svima. Vjerojatno bi se napravilaiznimka, jer Hrvatska je, navodno, ipakspecifiËna, a u krajnjoj liniji zaπto bismomi baπ u svemu morali oponaπati druge.Kada bi se napravila jedna iznimka, slijedilabi joπ pokoja, i πto bi se dogodilo? Ne bismoimali iznimke koje potvruju pravilo, negoiznimke koje potvruju iznimke. Uz topropisi, pravilnici i sve vezano uz njih uÖBB-u je iskljuËivo stvar pravne struke. Jeli kod nas tako?


U poslodavËevo ime ugovor jepotpisao TÆV-ov direktor mr. Damir©tefan, a u ime tvorniËkih sindikalnihudruga njihovi predsjednici, i to ÆeljkoStarËeviÊ za SMH-Remonter TÆV,Marijan VraæiÊ za SMH-LokomotiveTÆV i Ivan LovriÊ za SSRRÆVH. Uime granskog Sindikata metalacaHrvatske ugovor je potpisao JosipJurËiÊ, regionalni povjerenik za zagre-baËku regiju.

Prvi kolektivni ugovor u TÆV-uGredelj bio je zakljuËen 19. travnja1996. Bio je to uopÊe prvi kolektivniugovor potpisan u nekome dijeluHrvatskih æeljeznica. Slijedom togapregovaraËki timovi imali su polaziπnepostavke za daljnju nadogradnjuprvotnih odrednica. No i unatoË tomupregovaraËki timovi pregovarali su tesvoja miπljenja i stajaliπta usklaivalipunih godinu i pol. Za to vrijeme biloje odræano sedamdesetak sastanaka.

Najvaænije novosti u novomeGredeljevu kolektivnom ugovoru jestdrukËiji pristup vrednovanju radnihmjesta, a time i novomu naËinuobraËunu plaÊâ. Slijedom toga ukinutje prijaπnji sustav napredovanja krozplatne razrede te je kao polaziπte zaizraËunavanje plaÊâ uvedeno razvr-stavanje svih radnihmjesta u deset sku-pinâ prema komplek-snosti, odgovornosti iradnim uvjetima uzistodobno odreiva-nje platnih koefici-jenta za svako radnomjesto.

Prema navede-nome temeljnu plaÊusvakoga radnika zapuno radno vrijeme inormalan uËinak Ëiniumnoæak osnovice ikoeficijenta komplek-snosti radnoga mjesta

U TŽV-u Gredelj potpisan novi kolektivni ugovor

Uglavljeni kvalitetniji meusobni odnosiDana 19. prosinca 2002. poslovodstvo TŽV-a Gredelj i predstavnicisindikalnih udruga koje djeluju u tvornici potpisali su novi kolektivniugovor s tarifnim dodatkom, koji je na snagu stupio 1. siječnja 2003.

Sa svečanoga potpisivanja kolektivnoga ugovora

za koje radnik ima zakljuËen ugovor oradu, uveÊan za postotak navrπenihgodina radnoga staæa. Premaodredbama novoga kolektivnogugovora, osnovica se mijenja odlukommjerodavnoga dræavnog tijela i uskla-ivat Êe se s prosjeËnim rastom plaÊâu hrvatskom gospodarstvu.

Od drugih novosti valja spomenutito da je najveÊi dio naknadâ troπkovai drugih radnikovih primanja uglavljendo neoporeziva iznosa, πto kod nekihsluËajeva znaËi poveÊanje iznosa. Uzto poslodavac se ugovorom obvezaona isplatu boæiËnice i uskrsnice doiznosa neoporezivoga za tu svrhu, πtodo sada nije bila njegova obveza.

Uz te pogodnije odrednice u novo-me Gredeljevu kolektivnom ugovorupredvieno je i smanjivanje nekihradniËkih prava, koje Êe se oËitovati ublagome skraÊivanju godiπnjih odmorai plaÊenoga dopusta u nekim sluËa-jevima, kako bi se smanjio prevelikpostotak dnevnoga izbivanja radnikas posla. Novi kolektivni ugovor u TÆV-u Gredelj primjenjuje se od 1. sijeËnja2003.

Tekst: Helena Bunijevac Snimka: ©piro DmitroviÊ

29


DOGA–AJI

U skladu s veÊ ustaljenom praksom narazini Sekcije za odræavanje prugâ Ogulinda se svaki mjesec ili po potrebi odræavajustruËni proπireni sastanci tehniËke sluæbe ipruænih nadzornika koji ustrojbeno djelujuna razini cijele sekcije, posljednji takavsastanak bio je odræan krajem proπlegodine u Ogulinu. Na tome sastanku ras-pravljalo se o viπe toËaka dnevnoga reda,i to o planovima za godinu 2003. i oaktualnoj problematici odræavanja gornje-ga pruænoga ustroja i pruænih graevina.

Uza zaposlenike navedenih sluæba, kojesu predvodili inæenjer Josip BelanËiÊ,voditelj Sluæbe za gornji pruæni ustroj, idiplomirana inæenjerka Dubravka Sovilj,voditeljica Sluæbe za pruæne graevine, nasastanku su bili nazoËni diplomiraniinæenjer Jure TurkoviÊ, πef Sekcije zaodræavanje prugâ Ogulin, te gg. HrvojkaBokuliÊ, πefica PO za financije i konzaltingOgulin, Josip HoraËek, πef PO za nabav-ne poslove Ogulin, te Ljubica VuËiniÊ,glavna referentica za plan i konzalting uistoj sluæbi.

Iz dnevnoga reda toga sastanka ovomprigodom izdvojili bismo analizu zakljuËakas posljednjega zajedniËkog sastanka, zatimanalizu zapisnika Unutarnje kontrole HÆ-a nakon njihova posljednjega boravka naprugama sekcije dotiËno analizu dijagramamjerne voænje na pruzi Oπtarije - Kninobavljene 10. prosinca 2002, analizuposlovanja za prvih deset mjeseci godine2002. te stanje mehanizacije i radova nazgradama. Najzanimljivija rasprava vodilase oko radova na gornjemu pruænomustroju i pruænim graevinama izvedenihgodine 2002 i oko planova za godinu2003, uz raspravu o tekuÊim zadatcima idrugim aktivnostima s podruËja sekcije iizvan nje.

Kraj 2002. u Sekciji za održavanje prugâ Ogulin Planovi za godinu 2003.Na kraju 2002. u Sekciji za

održavanje prugâ Ogulin bio je odr-žan prošireni stručni sastanaktehničke službe i pružnih nadzor-nika na temu održavanja prugâ uprošloj godini te planova za godinu2003. Na sastanku se tako�er ras-pravljalo o aktualnoj problematicigornjega pružnoga ustroja i pružnihgra�evina te o obavljanju prometau zimskim uvjetima.

Sudionici sastanka snimljeni ispred upravne zgrade Sekcije ZOP Ogulin

Radovi izvedeni 2002.Tako je proπle godine na poslovima

gornjega pruænog ustroja izmeu ostalogastrojno regulirano 128 kilometara otvo-rene pruge, zatim 6,7 kilometara kolo-dvorskih kolosijeka i 75 skretnicâ, zamije-njeno je 12,2 kilometra novih i rabljenihpragova i drugo. Osobito valja istaknuti ito da je izveden kapitalni remont dionicetzv. liËke pruge u duljini od 43 kilometraizmeu GraËaca i Malovana te Malovana iPaanâ. Tako je u posljednje Ëetiri godinebrzom zamjenom kolosijeka i klasiËnimremontom na relacijama od Oπtarija doPaanâ remontirano ukupno oko 150kilometara te pruge. Za remont preostajejoπ oko 60 kilometara na dionici odPeruπiÊa do GraËaca, i to preteæito zabrzinu vlakova i do 160 kilometara na sat.

©to se tiËe radova planiranih za ovugodinu, valja reÊi to da se najveÊi radoviplaniraju na ureenju skretnicâ i kolo-dvorskih kolosijeka, uz redovito odræavanjedrugih postrojenja te moguÊnost nastavkakapitalnoga remonta i na preostaloj relacijiizmeu PeruπiÊa i GraËaca, jer se veÊizrauje potrebna tehniËka dokumentacija.

©to se pak tiËe radova izvedenih proπlegodine na pruænim graevinama, i ti radovibili su opseæni. Tako izmeu ostaloga valjaspomenuti sanaciju mostova Kloπtar i Je-

lenski jarak, sanaciju pet kamenih beton-skih propusta na pruænoj dionici Gomirje- Vrbovsko - Moravice, primarnu sanacijutunela Vrbovsko nakon njegova obruπenogdijela, mjestimiËnu sanaciju tunelâ PlavËadraga, LiËka Jesenica i Vera, ËiπÊenje viπetroπnih stijena, sanaciju usjeka armiranimmlaznim betonom na viπe mjestâ na tzv.liËkoj i rijeËkoj pruzi, sanaciju osam nesta-bilnih nasipa na relaciji ZveËaj - GeneralskiStol, sanaciju odvodnje i ËiπÊenje protu-poæarnih pruænih pojasa i drugo, a sve πtospada u investicijsko odræavanje, kao iposlove na ugradnji kanalicâ tipa 2 napruænim dionicama DraganiÊi - Karlovac iMrzlo Polje - Duga Resa, zamjenukonstrukcije mosta Jaruga uz pojaËavanjesamoga upornjaka te sanaciju tunelaDuliba, a πto spada u investicijske poslove.

Iz toga podruËja i godine 2003. planirase izvoenje velikih poslova iz investicij-skoga odræavanja i investicijâ, i to na tzv.liËkoj i rijeËkoj pruzi te na pruzi Karlovac -Kamanje.

Na kraju valja reÊi i to da je diplomiraniinæenjer Jure TurkoviÊ, πef sekcije ZOPOgulin, svim radnicima sekcije i drugimazahvalio na dobroj i plodonosnoj suradnjiu proπloj godini te im Ëestitao boæiÊne inovogodiπnje blagdane.

Rudi Belovari

30


DOGA–AJI

Radove u ukriæju Drivenik izvelisu zaposlenici HÆ-ove tvrtke kÊeriPZZ-Inæenjering d.o.o., toËnijeradnici iz njezinih operativnihjedinica u Rijeci i Puli, s kojima jePrometna sekcija Rijeka inaËesklopila ugovore o ureivanju viπesvojih sluæbenih mjesta. Na tajnaËin do sada je ureenodvadesetak kolodvorâ.

No, zaposleni u nekim kolo-dvorima na podruËju Prometnesekcije Rijeka sami su pristupili

Fotovijest iz ukrižja Drivenik i kolodvora Delnice Poboljπani radni uvjeti

Dio zaposlenih u ukrižju Drivenik te službenik Prometne sekcije Rijeka i službeniktvrtke PZZ-Inženjering d.o.o.

Dio zaposlenih u kolodvoru Delnice (slijeva nadesno): skretničar Zaim Buljubašić,čistačica Ankica Klobučar, šef kolodvora Tomo Novak i prometnik Željko Pijevac

U ukrižju Drivenik prije nekogvremena izvedeni su radovikako bi se zaposlenima u njemupoboljšali radni i životni uvjeti.Najvažniji dio posla bilo jepremještanje sanitarnoga čvo-ra unutar službene zgrade. Uzto ure�eni su prometni ured imala prostorija za šefa ukrižja.Uskoro slijedi izvedba nekihdopunskih radova na službenojzgradi i oko nje.

ureivanju svojega radnog prostorapoπto su dobili materijal potrebanza to. To su uËinili i zaposleni ukolodvoru Delnice. Uz pristanakPrometne sekcije Rijeka ondje jeugradbom vratâ pregraena put-niËka Ëekaonica te popravljen

strop u novoj prostoriji. U promet-nom uredu skinute su stare kera-miËke ploËice i postavljene nove.U viπe drugih prostorija zidovi suobojeni lijepim i æivim bojama, kaoi drvena stolarija i klupe u putniËkojËekaonici. Sve te radove uz pomoÊdrugih zaposlenika u svoje radno islobodno vrijeme izveo jekolodvorski skretniËar, g. ZaimBuljubaπiÊ, u Ëemu je imaosvesrdnu potporu πefa kolodvora,g. Tome Novaka, i drugih zapo-slenikâ koji su mu nesebiËnopomagali u radu.

To je doista hvalevrijedan pri-mjer angaæiranja HÆ-ovih radnikaizvan njihovih redovitih radnihzadaÊa, jer meu njima ima imajstorâ raznih struka, kao πto jeto pokazao g. BuljubaπiÊ ukolodvoru Delnice. Rezultati takvihakcija πto su ih potaknuli HÆ-Prometni poslovi na Ëelu s izvrπnimdirektorom, g. Markom Carem,neÊe izostati.

Tekst i foto: Rudi Belovari

31


DOGA–AJI

- Na poËetku razgovora predsta-vite nam ukratko, g. BraniloviÊu,organizacijsku jedinicu kojoj ste naËelu.

- Zaposleni u Jedinici za vuËu vlakovaVaraædin obavljaju vuËu putniËkih i teret-nih vlakova na pruzi od ZapreπiÊa prekoVaraædina i »akovca do Kotoribe, toËnijedo Murakeresztura u Maarskoj, i to jenaπa glavna relacija. Druge pruge nakojima obavljamo vuËu vlakova jesupruga Zabok - Krapina - –urmanec,pruga Zabok - Gornja Stubica, prugaVaraædin - Golubovec, pruga »akovec -Mursko SrediπÊe, pruga »akovec -Macinec te pruga Varaædin - Koprivnica- rekao je g. Stjepan BraniloviÊ napoËetku razgovora. - InaËe Jedinica zavuËu vlakova Varaædin sastoji se od dvijuorganizacijskih podcjelina, i to od VuËevlakova Varaædin i VuËe vlakova Zabok.Po sistematizaciji radnih mjesta u cijelojjedinici trebalo bi raditi 315 radnikâ, ito 290 radnikâ u VuËi vlakova Varaædini 25 radnika u VuËi vlakova Zabok. No,nedostaje nam petnaestak radnikâ,uglavnom pomoÊnikâ strojovoe.

- S kakvim vuËnim vozilima obav-ljate vuËu vlakova na spomenutimprugama?

- Jedinica za vuËu vlakova Varaædinraspolaæe s vuËnim vozilima nekolikoserijâ. Najbrojnije su dizel-elektriËne loko-motive serije 2044. Na relaciji »akovec- Murakeresztur za vuËu meunarodnihvlakova koji iz luke Koper voze premaBudimpeπti koristimo se dizel-elektriËnimlokomotivama serije 2063. Uz to imamodvije dizel-elektriËne lokomotive serije2043. Za teπku manevriranje rabimodvije lokomotive serije 2041, a za laganomanevriranje sluæe Ëetiri lokomotiveserije 2132. Dizel-elektriËne lokomotivenajviπe vuku teretne vlakove, ali su uklju-Ëene i u vuËu putniËkih vlakova, uglav-nom na relaciji Zagreb - Kotoriba. Osimtoga u putniËkom prijevozu vozimo dizel-

Razgovor sa Stjepanom Branilovićem, šefom Jedinice za vuču vlakova Varaždin

Jako dinamiËan i zanimljiv æivotO radu Jedinice za vuču vlakova Varaždin, o teškoćama koje prate tajrad i o nekim drugim temama krajem godine 2002. razgovarali smo snjezinim šefom, strojarskim inženjerom STJEPANOM BRANILOVIĆEM.

Stjepan Branilović

motorne vlakove dviju serija.Raspolaæemo s 13 garniturâ DMV-ovaserije 7121 (to su tzv. ≈macose«) i s 12garniturâ DMV-ova serije 7122, kojenazivamo ≈πveanima« jer su nabavljeniu ©vedskoj. U ≈πveanima« putnike pre-vozimo na relaciji Varaædin - Koprivnica,a u ≈macosama« na drugim relacijama.Svih naπih 180 strojovoâ i πezdesetakpomoÊnikâ strojovoe osposobljeni sutako da mogu upravljati vuËnim vozilimasvih serija. Na taj naËin puno je lakπeraditi jer nema teπkoÊâ s iskoriπtavanjemgodiπnjega odmora i u sluËaju izvan-rednih prilika.

- Kakvo je stanje godine 2002.bilo u putniËkom prijevozu? Jesuli vlakovi na podruËju vaπe jedinicepuno kasnili zbog kvarova na vuË-nim vozilima?

- U putniËkom prijevozu moæemo bitizadovoljni redovitoπÊu voænje vlakova uprotekloj godini. Bilo je nekoliko kvarovana vuËnim vozilima i kaπnjenja zbog njih,ali nije bilo veÊih izvanrednih dogaaja.Nije se dogaalo to da zbog kvara loko-motive izostane koji putniËki vlak predvi-en u voznome redu. ©to se pak tiËeteretnoga prijevoza, treba reÊi to da seon godine 2002. poveÊao na unutarnjimrelacijama, i to prema Zagrebu. Imalismo puno izvanrednih vlakova, skorosvaki dan. Sada su u turnusu predvienadva teretna vlaka prema Zagrebu, kaoπto je bilo nekada, ali promet se neπtosmanjio na smjeru od »akovca do Mura-keresztura, jer su Maari prema Slovenijisagradili novu pruga. Premda se predvi-alo da Êe se zbog toga promet smanjitido kraja, to se ipak nije dogodilo, pa mii dalje imamo dosta dobar prijevoz izadovoljni smo time.

- U kakvu su stanju lokomotives kojima radite?

- Najprije moram reÊi to da su naπevuËne jedinice dosta stare, ali to ne znaËida uz dobro odræavanje ne mogu sluæiti

svojoj svrsi. Ipak, i unatoË dobru odræa-vanju dogaaju se kvarovi, u prvomeredu zbog zamora materijala. Uz to nijebaπ jednostavno nabaviti pojedine pri-Ëuvne dijelove koji se uvoze. Zato semoæe dogoditi da neka lokomotiva duljevremena Ëeka da stigne potreban pri-Ëuvni dio. No, zbog toga nismo imaliveÊih teπkoÊa da ne bismo mogli osposo-biti lokomotive potrebne za vuËu odre-ene vrste. Neke od lokomotivâ stare sui tridesetak godinâ, ali uz dobro uzdræa-vanje mogu joπ sluæiti svojoj svrsi. U tomepogledu dobro suraujemo s radionicomza odræavanje (depoom) ovdje uVaraædinu. Mislim da je naπa suradnja ijedan od preduvjetâ za to da uopÊemoæemo raditi. Bez te suradnje mi nebismo mogli voziti lokomotive. Cijelaæeljeznica je povezana i njezine sluæbemoraju suraivati, a pogotovo to morajujedinice za vuËu vlakova i jedinice zaodræavanje vuËnih vozila jer premaPravilniku 241 vuËna vozila moraju seperiodiËki preglédati i popravljati. Zatos dizelskim depoom kontaktiramo svakidan. Svako jutro dogovaramo se o tomekako da raspoloæivim vuËnim vozilima≈pokrijemo« turnus.

- Kako suraujete s drugim dije-lovima radnoga procesa, osobito sonima koji svaki dan trebaju vaπelokomotive, tj. s HÆ-PutniËkimprijevozom i HÆ-Cargom?

- Sa πefom ovdaπnje poslovnice HÆ-PutniËkoga prijevoza i πefom poslovniceHÆ-Carga sastajem se redovito. Godine2002. nije bilo sluËajeva da ne bismomogli ≈pokriti« njihove prijevozne potre-be, ali dogaala su se kaπnjenja u prije-

32


DOGA–AJI

vozu koja su se mogla tolerirati. No, htiobih reÊi neπto u svezi s odræavanjem. Mis odræavanjem moæemo donekle bitizadovoljni, ali oËekujem da se godine2003. stanje popravi i da odræavanjebude joπ bolje i djelotvornije te da uprometu imamo πto manje teπkoÊâ.Ponajprije oËekujem da Êe se popravitistanje s nabavom priËuvnih dijelova. Uzbolju nabavu priËuvnih dijelova vuËne bise jedinice i bolje odræavale te bile boljeiskoriπtavane.

- Recite nam, g. BraniloviÊu,neπto o sebi.

- Na æeljeznici radim od 1969. Prviposao bio mi je na radnom mjestu stro-jarskoga tehniËara. Poslije sam, godine1986, zavrπio Viπu strojarsku πkolu≈Rade KonËar« u Zagrebu. Nakon togaradio sam kao inæenjer u vuËi, a 1995.imenovan sam na duænost πef Jediniceza vuËu vlakova Varaædin. InaËe ja samæeljezniËarsko dijete, od malih noguvezan sam za æeljeznicu, i moram reÊida bih se opet i bez obzira na sve okol-nosti odluËio za rad na æeljeznici. Naπaosam sebe u strojarskoj struci, u njoj imaprostora za rad, Ëovjek se moæe usavrπa-vati. Za mene je to jako dinamiËan izanimljiv æivot. Istina je da katkada imamteπkoÊâ jer kao πef jedinice dolazim udodir s puno razliËitih ljudi i s punorazliËitih miπljenja, no do sada suradnjai sa zaposlenicima i sa sindikatomuglavnom je bila na primjerenoj razini.

- To znaËi da ste svojim poslomuglavnom zadovoljni.

- Da. Zadovoljan sam ovim poslom inadam se da Êe svake godine biti svebolje i bolje, to viπe πto je poËela infor-matizacija na æeljeznici, i to u svim Ëvoriπ-tima. Nadam se da Êemo iduÊih godinaimati koristi od toga, da Êemo pravuinformaciju dobivati u pravo vrijeme,kako bismo se njome mogli koristiti nanajbolji naËin. Petnaestak ljudî osposobilismo za rad na raËunalima, pa se njimaveÊ sada mogu koristiti u dijelu radnogaprocesa. Uz to dosta se trudimo okoureivanja okoliπa koji nas okruæuje. Uljetnim mjesecima Ëistimo dosta zelenihpovrπina kako bi slika naπega okoliπa bilaπto bolja. Nadamo se da Êemo ubuduÊemoÊi namicati viπe novca za ureivanjeokoliπa i zgrade - rekao je g. BraniloviÊna kraju razgovora.

Boris Udier

121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212

Dodjela prvih zahvalnicaNa temelju zakljuËka donesenoga na

izbornom saboru Udruge HÆ ’71. odræa-nome u mjesecu sijeËnja 2002. da sezasluænim pojedincima i ustanovama dodi-jele zahvalnice udruge te na osnovi odlukesrediπnjega odbora Udruge HÆ ’71, nagodiπnjemu saboru bile su dodijeljene prvezahvalnice za aktivnu suradnju i pomoÊ uradu Udruge HÆ ’71. Prije poËetka radasabora predsjednik Udruge HÆ ’71, g.Mario Tocauer, dodijelio je zahvalnicepojedincima i ustanovama, i to HÆ-ovugeneralnom direktoru Marijanu Drem-petiÊu, direktoru TÆV-a Gredelj mr.Damiru ©tefanu, generalnomu direktoruHÆ-a od 1991. do 1993. dr. AlojzuBrkiÊu, generalnomu direktoru HÆ-a od1996. do 1999. Marijanu KlariÊu te giHeleni DubravËiÊ. Zahvalnice su dodi-jeljene i Upravi HÆ-a, TÆV-u Gredelj,ÆeljezniËkoj tiskari i listu ÆeljezniËar.

IzvjeπÊe o jednogodiπnjem raduPotom je predsjednik Udruge HÆ ’71.

podnio izvjeπÊe o jednogodiπnjoj aktivnostiudruge koja se odvijala preko sjednicâsrediπnjega odbora koji je razraivao iprovodio zakljuËke donesene na izbornomsaboru. Podsjetio je na to da je UdrugaHÆ ’71. utemeljena na Hrvatskim æeljez-nicama godine 1996. radi okupljanjahrvatskih æeljezniËara progonjenih zbogdjelovanja u Hrvatskom proljeÊu 1971. teËlanova njihovih obitelji. Tako je jedna odstalnih djelatnosti udruge i pruæanje finan-cijske pomoÊi udovicama æeljezniËara kojisu sudjelovali u Hrvatskom proljeÊu.

Održan godišnji sabor Udruge HŽ ’71.

U spomen na æeljezniËare sudionikeHrvatskoga proljeÊa

Dana 30. siječnja 2003. u prostorijama restorana TŽV-a Gredeljbio je održan godišnji sabor Udruge prugonjenih hrvatskihželjezničara ‘71. ( Udruga HŽ ’71). Sabor je počeo intoniranjemhrvatske himne te odavanjem počasti umrlim članovima UdrugeHŽ ’71 i braniteljima poginulima u Domovinskom ratu.

Kao i protekle godine, tako je i zagodinu 2002. HÆ-ov generalni direktordodijelio aktivnim sudionicima - Ëlanovimabesplatnu kartu za sve HÆ-ove pruge P-1.U mjesecu rujnu 2002. udruga je bilapozvana da prisustvuje VinkovaËkimjesenima. To je bio poËetak meusobnesuradnje udruge sa Æupanijom vukovarsko-srijemskom preko njezinih Ëlanova izVinkovaca. U suradnji s Udrugom æeljez-niËkih umirovljenika izaslanstvo UdrugeHÆ ’71 bilo je nazoËno i na obiljeæavanjudana pada Vukovara.

Donesen okvirni radni planU raspravi koja je slijedila bilo je

istaknuto da bi se Udruga HÆ ’71 trebalaviπe angaæirati na oËuvanju uspomenâaktivnih sudionika Hrvatskoga proljeÊa teo tome objaviti prikladnu publikaciju.Konkretizacija te zamisli stavljena je uduænost srediπnjemu odboru.

Godiπnja skupπtina donijela je okvirniradni plan Udruge HÆ ’71. te obvezalaSrediπnji odbor na njegovo ostvarivanje.Planom je predvieno da (1) SO zajednosa povjerenstvom za zaπtitu postignutihprava i za ostvarivanje prava ËlanovaUdruge HÆ ’71. izradi tekst nacrta pravil-nika te ga proslijedi skupπtini na donoπenje.(2) Udruga HÆ ’71 nastavit Êe financijskipomagati udovice svojih umrlih Ëlanova.(3) Udruga HÆ ’71. priredit Êe proslavuvaænijih datuma iz novije hrvatske povijesti.(4) Udruga HÆ ’71 nastavit Êe suradnjuuspostavljenu sa Æupanijom vukovarsko-srijemskom te (5) novi Ëlanovi primat Êese preko formiranih povjerenstava.

Poπto je zavrπio sluæ-beni dio sabora, ËlanoviUdruge HÆ ’71. i njihovigosti druæenje su nas-tavili uz kvalitetnu ponu-du restorana TÆV-a Gre-delj i njegovo ljubaznoosoblje.

Boris Udier

33


DOGA–AJI

34

Hrvatsko andragoπko druπtvo (HAD)svake godine prireuje tzv. ljetnu i zimskuandragoπku πkolu kako bi se struËno mogliusavrπavati zaposlenici i andragoπki djelatniciiz javnih i privatnih πkola te iz puËkih iotvorenih uËiliπta i sluæbâ za zapoπljavanje,kao i druge osobe Ëija je djelovanje uskopovezano s izobrazbom odraslih.

Na ovogodiπnjoj zimskoj andragoπkoj πkolisudjelovalo je sto pedesetak polaznikâ iz cijeleHrvatske. Prvi dan, nakon sveËanoga otva-ranja i uvodne rijeËi HAD-ova predsjednikadr. Duπana PetriËeviÊa, o cjeloæivotnomuËenju i struËnom usavrπavanju kao sred-stvima za borbu protiv nezaposlenosti govo-rio je dr. Ivica MandiÊ, a prof. Zoran Vla-siÊ dao je pregled razvoja izobrazbe odraslihu Hrvatskoj.

Uvijek zanimljiv dr. Milan MatijeviÊodræao je radionicu o metodama aktivnogauËenja u izobrazbi odraslih, a o poslovnomkomuniciranju i osobnoj slici (imidæu) istodob-no je govorila mr. Marija Novak-Iπtok.StruËnjaci Hrvatskoga zavoda za zapoπlja-vanje upoznali su nazoËne s time na kojinaËin provode izobrazbu svojih radnika, a oposlijediplomskome specijalistiËkom studijuiz izobrazbe odraslih govorili su dr. MatijeviÊi dr. Anita Klapan.

Drugi dan vrlo zanimljivo predavanje okomunikaciji u izobrazbi odraslih odræao jedr. Mijo CindriÊ, a onima koje viπe zanimajugodiπnji plan i program rada πkolâ u radionicisu to objasnili prof. Zvonimir Erceg i prof.Ljudevit ©imunoviÊ, koji imaju velikoiskustvu u tome podruËju. Za one koje jezanimala zaπtita na radu bila je prireenaradionica gdje su mogli iznijeti svoje teπkoÊei razmijeniti iskustva.

Borba protiv nepismenosti u HrvatskojZa mnoge najzanimljiviji dio ovogodiπnje

zimske andragoπke πkole bio je dio o opisme-njivanju i osnovnoj izobrazbi odraslih na tzv.

U Opatiji održana XIV. zimska andragoška škola

Teme izobrazbe odraslih uvijek aktualne

Predstavnici HŽ-ove Službe za izobrazbu s ministrom Vladimirom Strugarom, koje jeon nazvao »hrabrom HŽ-ovom ekipom«.

Od 23. do 25. sijeËnja 2003. uopatijskom hotelu Ambasador uorganizaciji Hrvatskoga andra-goπkog druπtva i pod pokrovi-teljstvom Ministarstva prosvjete iπporta RH bila je odræana XIV.andragoπka πkola, na kojoj susudjelovali i predstavnici HÆ-oveSluæbe za izobrazbu.

okruglom stolu, gdje su osim moderatorâ (dr.PetriËeviÊa i dr. MatijeviÊa) prvi putsudjelovali i ministar prosvjete i πporta RHdr. Vladimir Strugar, njegov zamjenikIvan Vavra, dr. Josip Milat, ravnateljZavoda za unaprjeivanje πkolstva, te dr.MatijeviÊ i prof. Nada SiÊ iz Centra zadopisno obrazovanje Birotehnika u Zagrebu,koji osnovnu izobrazbu organizira i za radnikeHrvatskih æeljeznica koji nemaju potpuneosnovne πkole.

Prema podatcima iz popisa stanovniπtvaprovedenoga godine 2001. oko 685 tisuÊâosoba starijih od pedeset godinâ nemazavrπenu osnovnu πkolu, od Ëega je tri postobez ijednoga zavrπenog razreda. Osnovnuπkolu ima 22 posto, a visokoobrazovanihstanovnika jedva je osam posto. Ni izobraz-bena struktura æeljezniËarâ nije niπta bolja,pri Ëemu osobito zabrinjavaju podatci premakojima ima viπe radnikâ bez potpune osnovneπkole nego zaposlenikâ s visokom struËnomspremom. Zbog toga je Sluæba za izobrazbuproπle jeseni pokrenula akciju opismenjivanjaodnosno, uz financijsku potporu Uprave HÆ-a, organizirala osnovno obrazovanje radnikâbez zavrπene osnovne πkole, i to u Zagrebu,Karlovcu, Rijeci i Osijeku, gdje je i bilo zainte-resiranih polaznika. Na taj naËin æeljezniËarisu se, kako je naglasila i profesorica SiÊ,meu prvima ukljuËili u tu akciju.

InaËe, Ëulo se u Opatiji, zbog intenzivneafirmacije izobrazbene funkcije u poduze-Êima, ubrzano se osnivaju izobrazbenasrediπta u kojima se radnici osposobljavajuza potrebe proizvodnoga procesa i sluæbe za

razvoj ljudskih potencijala. Upravo zbog togana ovogodiπnjoj zimskoj andragoπkoj πkoliglavna tema bila je opismenjivanje i funkcio-nalno osnovno obrazovanje odraslih. Ta-koer je bio predstavljen UNESCO-ovprojekt nazvan DesetljeÊe pismenosti, u kojise aktivno ukljuËila i Hrvatska i koji Êe trajatido mjeseca prosinca 2012.

Temelj toga projekta jest pravo na uËenjekoje nije ostvarivo bez pismenosti svakogapojedinca, na koje se potom dodaje funkcio-nalna izobrazba koje pojedincu omoguÊavastjecanje prvoga zanimanja. Sve to mora bitipristupaËno svima bez obzira na dob, spol ivjersku pripadnost.

- Osim πto moramo ostvariti projekt pro-mjene πkolskoga sustava, predstoji nam joπda na dræavnoj razini donesemo programizobrazbe odraslih te pripadajuÊi zakon, kaoi to da utemeljimo poseban zavod koji bi sebavio tim izobrazbenim podruËjem. Zaprojekt nazvan Hrvatska bez nepismenihveÊ je namaknut novac u ovogodiπnjemudræavnom proraËunu - rekao je izmeuostaloga ministar Strugar.

U raspravi je bilo vrlo zanimljivih pri-mjedaba i prijedloga, pa je zakljuËeno da bitrebalo donijeti dobre andragoπke modele tedobro osposobiti kadrove koji bi ih moraliostvariti, πto podrazumijeva i potrebu osmiπ-ljavanja kvalitetne dodiplomske i poslije-diplomske izobrazbe struËnjakâ, ali i boljusuradnju svih subjekata koji se bave izobraz-bom odraslih.

Zdenka FrancetiÊ


DOGA–AJI

35

S manjom koliËinom snijega veÊ smose susreli u kolodvoru Plavno, ponadKnina, a neπto veÊim u Zrmanji i na putudo GraËaca. Odande pa sve dok nismonapuπtali ledenu Kapelu snijeg je bivaosve veÊi. Tako se npr. u kolodvoru Lovi-nac, gdje se naπ vlak nakratko zaustavio,

sve zabijeljelo od snjeæne prirode dosnijegom zametenih drvenih trupaca kojisu spavali zimski san te kontejnera kojisu ondje odavno ≈posaeni√ da glumeæeljezniËke urede.

U kolodvoru GospiÊ doËekao nas jejoπ veÊi snijeg s neuglednom kolodvor-skom zgradom u skladiπtu i skromnooËiπÊenom stazom na prvom peronu, ali,na æalost, i tuæna vijest o nedavnoj smrti

Kroz Liku Zima pokazala zube

Gračac okovan snijegom

Gospić

Perušić

Zima koju smo proteklih danazatekli na proputovanju vlakomkroz Liku, slobodno se moæe reÊi,zaista je pokazala zube. PoËevπi odonoga prvoga novogodiπnjeg sni-jega zaredalo se joπ nekoliko snje-gova, pa smo se zaputili onamo daih zabiljeæimo kamerom kako ubrzonebi nestali po tradiciji prethodnihtoplih zima.

naπega kontrolora putniËkogprijevoza Frane ©imunoviÊapod kotaËima vlaka.

PeruπiÊki kolodvor, obavi-jen snijegom i ledom, naËasnam je odagnao ruæne misli iutoplio nemirnu duπu.

U LiËkom LeπÊu ispraÊanas veseli smjeπko na sje-vernoj strani kolodvorskezgrade, smjeπten onamo up-ravo zato da bi se πto duljeodræao na æivotu.

Kroz kolo-dvor Vrhovinevlak prolazilagano kao posnjeænoj stazii, gotovo neËuj-no, ulazi uπumovitu Ka-pelu. No, πumeondje gotovo i

ne vidjesmo od snjeænih pokrova πto suje pritiskali do same zemlje.

U Ogulinu ispratiπe nas veseli uËeniciodlazeÊi nekamo u smjeru Bjelolasice.

Poπto je ubrzo slijedio povratak k jugu,smjestismo se u topli odjeljak vlaka, kojise doimao kao kakva hotelska soba spogledom u nepreglednu daljinu.

Opuπteni do krajnosti joπ smo samopromatrali kolodvorske prometnike kakou stavu pozorno ispraÊaju vlak u svojimplavim koæunima.

Jozo GranËiÊ


DOGA–AJI

Uvijek i opet iznenauje me to kolikodarovitih ljudi radi na Hrvatskim æeljez-nicama. No, ti talentirani ≈haæeovci«ponajËeπÊe nisu ≈na poloæaju«, tj. neobnaπaju neku poslovodnu duænost, a iËesto su u sukobu s okolinom koja ihsmatra previπe ≈zaigranima«. S druge pakstrane ti daroviti pojedinci ne mogu senaËuditi apsurdnim odlukama koje znajudolaziti ≈odozgo« i Ëesto im nije jasno tozbog Ëega nije moguÊe realizirati najlo-giËnije stvari.

U Vinkovcima sam o svemu pomalorazgovarao s g. Slavkom VukoviÊem,πkolskim instruktorom u tamoπnjoj pro-metnoj sekciji. No, g. VukoviÊ takoer jeslikar i karikaturist, i to jedan od rijetkihza Ëije karikature bez rezerve mogu reÊida su nacrtane znalaËki. To je valjda bitno.

Premda su Vinkovci æeljezniËarskigrad, Slavko VukoviÊ nije planirao zapos-liti se na æeljeznici. Kao Ëetverogodiπnjakpokazivao je darovitost za slikanje. Odsestre πkolarke bolje je znao nacrtatikruπku, pa su joj roditelji govorili nimalonjeæno: ≈Vidiπ kako mali od Ëetiri godinecrta bolje od tebe«. Poslije je precrtavaorazglednice, a nakon zavrπetka srednjeπkole uËiteljice su ga poticale da se prijavina likovnu akademiju u Sarajevu. Zakas-

Slavko Vuković, školski instruktor u Vinkovcima Karikaturist iz A-lige12345678901234567890123456789012123456789012345678901234567890121234567890123456789012345678901212345678901234567890123456789012123456789012345678901231234567890123456789012345678901212345678901234567890123456789012123456789012345678901234567890121234567890123456789012345678901212345678901234567890123

12345678901234567890123456789012123456789012345678901234567890121234567890123456789012345678901212345678901234567890123456789012123456789012345678901231234567890123456789012345678901212345678901234567890123456789012123456789012345678901234567890121234567890123456789012345678901212345678901234567890123

Slavko Vuković

Gospodin SLAVKO VUKOVIĆ, školski instruktor u Prometnojsekciji Vinkovci, na željeznici radi već trideset i dvije godine. Počeoje raditi u nekadašnjem društvenom sustavu, prošao rat i sadaradi u vremenu koje je bitno drugačij nego prije rata. Uz rad naželjeznici bavi se slikarstvom i crta karikature.

nio je, i na tome je ostalo. Htio je studiratipravo, ali je na prijateljev nagovor kre-nuo u Kastav u πkolu za prometnika.Doπkolovanje je trajalo godinu danâ,æeljeznica je davala stipendiju i nudilasiguran posao.

I tako je Slavko VukoviÊ do danaπnjihdana ostao na æeljeznici nakupivπi 32godine radnoga staæa. Prvih πest i polgodina radio je u Rijeci, a nakon togaradna mjesta ipak su mu bila bliæe kuÊi: uSlakovcima, ma putniËkome i teretnomkolodvoru u Vinkovcima i u –eletovcima.

- Je li Vam, g. VukoviÊu, æao πtoniste potpuno krenuli u likovne vode?

- Uvijek mi je æao, kako ne bi bilo. No,prije posljednjega rata kroz Vinkovce jeprolazilo viπe od 200 vlakova na dan. Biloje puno viπe ljudî i mnogo viπe posla, i uradu godine jedna za drugom prolazilesu tako brzo da mi se Ëini kako sam naæeljeznici poËeo raditi tek nedavno.

- Na æeljeznici ste radili u prijeratnovrijeme, borili ste se u Hrvatskoj vojscii radite opet sada nakon rata. TakvihæeljezniËara je danas relativno malo.Kako gledate na svako od tih razdoblja?

- Prije rata ljudi su se druæili. Danas jestanje na æeljeznici drugaËije. Viπe nemaπale. Reæimo jedni na druge. Nekada smo

jedni drugimapomagali, a danassmo podijeljenibilo sindikalno biloljudski. Postavljase pitanje tko jesada kriv, pa ispa-da da smo mi samisebi dostatni zasvau. SjeÊam sevremena kada nijebilo televizije.Ljudi su se druæili.Kada se iπlo u gos-te, umjesto kavenosila se πaËica≈Divke«. Danasostajemo doma,gledamo serije ilinogomet, a djeca

se druæe s raËunalom bilo sama ili udruπtvu. »ini se da smo sve unazadili irasprodali.

Rat je posebna priËa. Bilo je lijepih,tuænih i stresnih trenutaka u 109. i111. domobranskoj pukovniji. No svese brzo zaboravi. Ljudî se viπe ne sje-Êam. »etiri godine, od 1994. do 1998,spavao samo sat vremena na dan.StruËnjaci su smatrali da je to psihiËkiporemeÊaj. Danas spavam relativnodobro. Moæda se manje nerviram.ÆeljezniËari me ne nerviraju, njih razu-mijem. Televizija me iæivcira. Nepre-stano nam govore πto bismo trebalimisliti - rekao je g. VukoviÊ

U Druπtvu hrvatskih karikaturistaSlavko VukoviÊ vodi se pod brojem 100.Njegove karikature mogle su se vidjetina razliËitim izloæbama, objavljivane suu novinama. Zbog karikaturâ kojeilustriraju i ismijavaju aktualno stanje udruπtvu, njihov autor uvijek moæe imatiproblemâ jer, iskreno govoreÊi, mi nismonarod koji podnosi πale na svoj raËun.Ovdje uz tekst objavljujemo jednukarikaturu. Nadamo se da vam se sviati.Karikature o ≈münchenskoj bojni« ili opovratnicima iz susjedstva ostavljamo zadrugi put.

Za vrijeme rata Slavko VukoviÊ izradioje ambleme brigadâ, koji su objavljeni uKnjizi ratnoga znakovlja. Kao slikaramater izlagao je viπe putâ, a posljednjuizloæbu priredio je u Naπicama.


36


DOGA–AJI

U svojih 38 godina radnoga staæa naæeljeznici prometni dispeËer Mijo Gajinok,proπao je, πtono se reËe, sito i reπeto. Ra-dio je na razliËitim poslovima u Brπadinu,Dalju, Vukovaru, Æupanji, Mikanovcima i uteretnome i putniËkom kolodvoru u Vinkov-cima, gdje je nekada bilo otpremano dvjesto-tinjak vlakova u prosjeku na dan, a sada radiu Osijeku. Sve to vrijeme s obitelji je æivio uLaslovu, koje je bilo opustoπeno u posljed-njem ratu od 1991. do 1995. Slijedili sudani u progonstvu, obnova poruπenoga ikonaËno povratak kuÊi.

Prva dane na æeljeznici naπ sugovornikpamti po dobru:

- Bio sam mlad, neobuzdan, æeljanposla. Bilo je i novca. Onda su doπle obitelji izgradnja kuÊe, i æivot se jako promijenio.U ono vrijeme radili smo krvavo. Bilo jedruæenjâ, a i svaâ, ali nakon sluæbe sve sebacalo iza lea. Bilo je puno posla, ali se izaraivalo. U druπtvu se uopÊe nijerazmiπljalo o tome tko Êe platiti ≈rundu«piÊa. Danas su vremena ipak drugaËija.Podjele unutar HÆ-a oteæale su posao i

Mijo Gajinok, prometni dispečer u Osijeku

Nekada se puno radilo, ali i zaraivalo

Jedan od onih koji mogu govoriti o tome kakao je na željeznicibilo nekada i kako je u današnje vrijeme, svakako je g. MIJOGAJINOK, prometni dispečer u Osijeku. On na željeznici radi već38 godinâ, i to neprekidno u izvršnoj službi.

suradnju. Sluæbe su podijeljene, a u bîti rijeËje o jedinstvenom poslu u kojemu smo svivezani jedni na druge. Izvrπnu sluæbu trebalobi opet objediniti.

Nakon Vukovara 19. studenoga 1991,Ernestinova i Antunovca 20. studenoga,dana 23. studenoga 1991. srpske snageokupirale su Laslovo, pedesetak kilometaraudaljeno od Vukovara. Mijo Gajinok sjeÊase tih dana do najsitnijih pojedinosti:

- Prvo mjesto koje je stradalo u naπemkraju bile su ∆elije, koje su Ëetnici zapalili umjesecu kolovozu 1991. Tada su stradali ideËki koji su iπli gasiti vatru. Laslovo je bilou prstenu oko Vukovara. U kolovozu smoiselili starije mjeπtane, æene i djecu. Tukli sunas iz Silaπa, Markuπice, PalaËe i Ade.

»etiri dana nakon pada Vukovara, 23.studenog 1991. u 17 sati i 20 minuta paloje i Laslovo. Stanovnici, nas 1.370, poπlismo u progonstvo. Ja sam s obitelji bio uOsijeku. Jedno vrijeme na radno mjesto uVinkovcima putovao sam preko Vrpolja, jerse drugaËije nije moglo. Poslije sam preπaoraditi u Osijek. Rat je proπao, glava je ostalana ramenu, i to je najbitnije od svega.

Laslovo je danas obnovljeno. VeÊinastanovnikâ se vratila. U mjestu radi tekstilnipogon ≈Prvi maj«, koji zapoπljava 170radnikâ. Kao i prije rata, veÊina stanovnikâbavi se poljodjelstvom.

Danas na æeljeznicu dolazi raditi dostamladih ljudi iz ≈civilstva« kojima je cijeliæeljezniËki sustav stran i kompliciran. Æeljez-nica je puno kompleksnija nego πto su tolokomotivi i vagoni, tj. ono πto se vidi naprvi pogled.

- Vaæno je da mladi ljudi koji dolaze raditina æeljeznicu budu radoznali, da pitaju. Beztoga ne ide. Æeljeznica je lanac koji cijelovrijeme mora biti povezan. Ako jednakarika ispadne, lanac puca. Na primjer, akozakaæe manevarski odred, tada puca lanac,i viπe nije najvaænije tko je krivac. Vaæno jeda lanac ne pukne i da vlakovi ne kasne.To je bît svega - rekao je g. Gajinok.


Polaznici Meunarodne ljetne πkolearhitekture odræane protekle godine uMotovunu, o Ëemu je list ÆeljezniËar pisaou svome broju za mjesec rujan 2002, dalisu poticaj za obnovu pruge PoreË - Trst(nekakda popularno zvane ≈Parenzana«, tj.≈PoreËanka«) i oæivljavanje prometa na njoj.Sama Ëinjenica da je ta uskotraËna prugadugaËka 123 km nekada povezivla 33 istar-ska grada, a da u danaπnje vrijeme njezinatrasa prolazi kroz tri dræave, govori da seona duboko ukorijenila i ostavila neizbrisivtrag u tim krajevima, bez obzira na to πto jepromet na njoj ukinut davne 1935. godine.

Danas kada æeljeznica gubi bitku s ces-tovnim prometom, Ëesto i zbog svoje inert-nosti i neprilagodljivosti, mnogobrojneturistiËke æeljeznice diljem Europe i svijetabiljeæe uspjeh i pridonose razvitku regijâ ukojim se nalaze. Upravo u prilagodjivosti iprepoznavanju æeljâ potencijalnih turistakoji sve viπe prepoznavaju istnske vrijedno-sti, moguÊe je ostvariti dobre rezultate a dase pritom, rabeÊi nove tehnologije, saËuvai obnovi tehniËka baπtina. KoristeÊi setakvom simbiozom, mogli bismo u buduÊ-nosti postizati dobre rezultate u duhu odræi-va razvoja.

Pozitivne reakcije i mnogo potpore do-veli su do ideje da se osnuje meunarodnodruπtvo kojemu bi svrha bila ponova obnovaæeljeznice Trst - PoreË kao prometnice kojabi povezala tri naroda. UopÊe nije dvojbenoπto bi za daljni razvoj turizma u Istri znaËiloostvarenje toga projekta, koji bi osim sameæeljezniËke veze ponudio i niz drugih prate-Êih programa. Zanimljivo je, da je obnova≈Parenzane« uvrπtena u prostorni plan Istre.

Ove godine odræane su veÊ dvije sjedniceinicijativnog odbora, koji Ëine struËnjaci sraznih znanstvenih podruËja. Razmatralo seo moguÊim zadaÊama i ciljevima druπtva.Sada se prikupljaju Ëlanovi koji Êe svojimprinosom i angaæiranoπÊu pomoÊi da sepoËinju ostvarivati zadani ciljevi. Za kojimjesec oËekuje se registracija i osnivaËkaskupπtina. Nadamo se da Êe veliki entu-zijazam, uporna volja i znanje uskoro uroditiprvim plodovima.

Æeljko Halambek

Inicijativa za obnovu prugePoreč - Trst

Osnivanjemeunarodnoga

druπtva

37


DOGA–AJI

38

Kako nas je obavijestio diplomiraniprometni inæenjer Æeljko MihaljeviÊ,πef Glavne poslovnice HÆ-Carga Rijeka,rezultati izvrπenja prijevoza u godini2002. na podruËju njihovih prugauglavnom zadovoljavaju u pogledu stanjau sveukupnome hrvatskom gospodarstvute stanja u meunarodnoj robnojrazmjeni, iako su neπto manji od izvrπenjau prethodnoj godini.

ToËnije, na njihovu radnom podruËju,a to je pruga od ZdenËine do Rijeke idalje do granice prema Sloveniji dokolodvora ©apjane, pruga od Karlovcado Kamanja do dræavne granice, potompruge u Istri te dio tzv. liËke pruge odOgulina do Lovinca, u 73.673 vagonabile su manipulirane 2,686.502 toneraznih stvari u usporedbi s 79.659vagona i 3,007.402 tone koliko je bilomanipulirano godine 2001, πto je za10,7 posto manje.

Od proπlogodiπnjeg izvrπenja na uto-var ili otpremu otpada 34.358 vagona s1,507.096 tona raznih stvari. Iz togaslijedi da je utovara ili otpreme u proπlojgodini bilo viπe od prispjeÊa ili istovara,πto se ne dogaa baπ svake godine inajviπe ovisi o stanju u rijeËkoj luci.

NajveÊi rad na rijeËkomeprometnom smjeru

- Od spomenutih ukupnih koliËinaobavljanja prijevoza - rekao je u nastavkug. MihaljeviÊ - najveÊi rad ostvaren je naglavnoj rijeËkoj pruzi od ZdenËine doRijeke ili na tzv. glavnome rijeËkomprometnom smjeru. Na tome smjeru uproπloj godini u 65.237 vagona bilo jeizmanipulirano 2,398.557 tona tereta

IZ GLAVNE POSLOVNICE HŽ-CARGA U RIJECI

- Godine 2002. na prugama koje “pokriva” Glavna poslovnica HŽ-Carga Rijeka,a to su uglavnom pruge Prometne sekcije Rijeka, ukupno su bile manipulirane2.686.502 tone vagonskih pošiljaka ili nešto manje od izvršenja u prethodnojgodini dotično u granicama izvršenja u predlanjskoj godini. Uzrok manjemu raduuglavnom je u manjemu radu Luke Rijeka u svim njezinim destinacijama teponešto i u nekim drugim područjima i prugama. Za ovu godinu nema jošdefinitivnih planova prijevoza, posebice Luke Rijeka koja je HŽ-ov najvećiposlovni partner, ali gledajući provedbu njezine modernizacije u Rijeci, Bakru iRaši, realno je očekivati rad veći za oko deset posto. -

Dipl.prom.ing. Željko Mihaljević, šefGlavne poslovnice HŽ-Carga Rijeka

u usporedbi s 2,656.454 tone iz godine2001. Druge pruge na tome podruËjuostvarile su dosta manji i neujednaËenrad.

Tako je na pruzi Ogulin - Lovinac,iskljuËivo u kolodvor Ogulin, u 5.092vagona bilo izmanipulirano 162.389tona raznih stvari, od Ëega blizu 2.700vagona s 83 tisuÊe tona bilo drveneoblovine u otpremi. Na prugama u Istrii to na relaciji Buzet - Pula - Buzet u2.005 vagona bile su izmanipulirane83.692 tone te na relaciji Lupoglav -Raπa - Lupoglav u 121 vagonu 4.132tone raznih stvari, na relaciji Rijeka -©apjane - Rijeka u 871 vagonu 28.704tone te na pruzi Karlovac - Kamanje 347vagona s 9.028 tona raznih vagonskihpoπiljaka.

Od svih tih relacija, kako se vidi,najveÊi i najujednaËeniji rad ostvaren jena glavnoj rijeËkoj pruzi dotiËno napodruËju rijeËkog æeljezniËkog Ëvoriπta.Od drugih kolodvora na tome smjeruposebice valja spomenuti kolodvorGornje Dubrave s tovariπtem Tounj tekolodvor Ogulin.

NajveÊi kolodvori po izvrπenjurada

- ©to se tiËe rada pojedinih kolodvorau strukturi teretnoga prijevoza na raziniHÆ-Carga - nastavio je g. MihaljeviÊ -najviπe rada ostavrio je kolodvor Rijeka,i to u 25.153 vagona bilo jemanipulirano 986.463 tone raznih stvariili 37 posto sveukupnoga rada. Zatimslijedi kolodvor ©krljevo s tovariπtem©oiÊi koji su u 20.862 vagonamanipulirali 528.915 tona raznih stvari

a preteæito naftnih derivata, kolodvorBakar s 6.973 vagona i 401.930 tonatereta, od Ëega preteæito æeljezne rudaËe,Gornje Dubrave s 4.912 vagona i226.150 tona, od Ëega najviπe kamenatuËenca, te kolodvor Ogulin koji je u2.323 vagona manipulirao ukupno86.894 tone raznih stvari.

Od drugih kolodvora valja spomenutikolodvor Pulu s manipuliranih 71.611tona raznih stvari, zatim LiËko LeπÊe s42.167 tona, GospiÊ s 33.226 tona,Vrhovine 28.533 tone te Lovinac iPeruπiÊ s 20.290 dotiËno 19.989 tonate joπ kolodvor Mrzlo Polje s 26.662tone, Fuæine 24.771 tona, Vrbovsko s30.135 tona, Karlovac s 20.726 tonate drugih desetak kolodvora ispodmanipuliranih dvadeset tisuÊa tonaraznih stvari.

Premda je ukupni proπlogodiπnji radu izvrπenju teretnog prijevoza manji za10,7 posto od rada ostvarenog godine2001, a manji je uglavnom zbog manjegrada Luke Rijeka u rijeËkom Ëvoriπtu teponeπto i u drugim podruËjima, imakolodvora koji su ostvarili i znatno veÊi

Prijevoz na prijašnjoj razini


DOGA–AJI

39

HŽ-Cargo u posljednje je vrijeme nabavio više novih vagona za prijevoz raznih stvari,kao što se vidi na slici - pokraj vagona je i skupina od desetak novih radnika

manevrista koje je Glavna poslovnica u Rijeci osposobila za obavljanje manevarskograda u kolodvorima Rijeka, Škrljevo i Pula

Godine 2002. odmah iza kolodvora Rijeka je i kolodvor Škrljevo, koji je zajedno stovarištem Šoići u 20.862 vagona manipulirao 528.915 tona raznih stvari, od čega

najviše naftnih derivata u vagonima cisternama.

rad nego prethodnih godina. Takobiljeæimo kolodvor Gornje Dubrave kojije obavio rad veÊi za Ëak 65 posto uusporedbi s godinom 2001, a to jegotovo 90 tisuÊa tona. Tu je i kolodvor©krljevo s tovariπtem ©oiÊi koji jepoveÊao rad za 5 posto ili blizu 25 tisuÊatona. Slijedi kolodvor Vrbovsko koji jepet puta poveÊao svoj rad, kolodvoriPeruπiÊ i GospiÊ na liËkoj pruzi za 71dotiËno 62 posto u usporedbi s radom ugodini 2001, kao i neki drugi kolodvoris manjim koliËinama i postotcima. No,rad bi u globalu sigurno joπ bio i veÊi,iskljuËujuÊi uglavnom rijeËko-luËkopodruËje, da nije bilo i nekih teπkoÊa urealizaciji prometa zbog obavljanjaremonta pruge, posebice na tzv. liËkojpruzi, zatim nedostatka odreenih vrstavagona a πto se posebice odnosi nakolodvor Gornje Dubrave u otpremikamena tuËenca, zatim povremenihteπkoÊa zbog nedostatka drugih vrstavagona pa i lokomotiva za njihovupravodobnu otpremu vlakovima uraznim smjerovima i drugo.

OptimistiËan plan prijevozai u ovoj godini

- Iako za godinu 2003. joπ nema svihsluæbenih najava o vrstama i koliËinama

tereta koje Êe se prevoziti æeljeznicom -rekao je u nastavku πef Glavneposlovnice HÆ-Carga Rijeka - premadosad prikupljenim podatcima a i stanjuu luci Rijeka, tj. u njezinim destinacijamau Rijeci, Bakru i Raπi glede provedbenjihove modernizacije, sveukupni radmogao bi biti veÊi, za desetak posto, a

πto bi se trebalo odraziti na poveÊanjeæeljezniËkoga prijevoza u unutarnjemu imeunarodnom prijevozu. Ako tomudodamo da neπto veÊi rad nego proπlegodine oËekujemo i od Rafinerije INA-eu ©oiÊima te Hrvatskih πuma na cijelomenaπem podruËju, ukljuËujuÊi Liku i Gorskikotar, zatim Hrvatskih cesta i drugihveÊih poslovnih partnera uzduæ naπihpruga, tada s optimizmom oËekujemoprijevoz u ovoj godini.

Radi postizanja πto boljih prijevoznihrezultata na svim razinama, Ëelniπtvo HÆ-Carga iz Zagreba i Glavne poslovnice uRijeci i Poslovnice u Ogulinu stalnopoduzima akvizicijske mjere zapoveÊanje rada, a jedna od njih jest inabavka novih vagona za prijevoz raznihvrsta stvari te bolji i svrsishodniji teretnivozni red, πto su veÊ pozdravili mnoginaπi poslovni partneri. Pritom uskosuraujemo ne samo s vanjskimposlovnim partnerima, nego i s mnogimËimbenicima unutar HÆ-a, jer bezzajedniËkog rada nema ni boljihrezultata. No, to ne ovisi uvijek o HÆ-Cargu ili o HÆ-u u cjelini, nego i ocjelokupnome gospodarskom stanju unas i u inozemstvu - zakljuËio je naπrazgovor g. Æeljko MihaljeviÊ, πef glavneposlovnice HÆ-Carga u Rijeci.

Rudi Belovari


DOGA–AJI

TeπkoÊe svojih Ëlanova HÆ-ov UBDRRijeka rjeπava samostalno prema svojimmoguÊnostima ili uz pomoÊ drugih udrugaproiziπlih iz Domovinskoga rata na podruËjuÆupanije primorsko-goranske i grada Rijeke,kao i uz pomoÊ Uprave HÆ-a. Sjediπteudruge odnedavno je na peronu rijeËkogakolodvora, gdje Êe uskoro biti otvoren i klubza druæenje i sastajanje Ëlanova.

Peta redovita skupπtina HÆ-ova UBDR-a bila je odræana u restoranu Lovorka narijeËkoj Rujevici, a bilo je nazoËno stotinjakËlanova i nekoliko gostiju od kojih valjaspomenuti gg. Æarka BuriÊa, πefa Jedi-nice za OÆV Rijeka, i Miju KatiÊa, πefakolodvora Rijeka, kao i predstavnike Ëelniπ-tva Prometne sekcije Rijeka.

Skupπtinu je otvorio g. Jozo Star-ËeviÊ, predsjednik Udruge braniteljâDomovinskoga rata HÆ Rijeka. Nakonizbora voditeljstva skupπtine, intoniranjadræavne himne i minute πutnje kojom jebila odana poËast æeljezniËarima pogi-nulima u Domovinskom ratu, predsjednikte udruge podnio je izvjeπÊe o radu udrugeu protekloj godini s kraÊim osvrtom na radi djelovanje udruge u posljednjih pet godinâ.

Tako je izmeu ostaloga istaknuo to daje UBDR HÆ Rijeka utemeljen 18. pro-sinca 1997. nakon donoπenja Zakona oudrugama na razini Republike Hrvatske ida je pravni sljednik ondaπnje podruæniceHÆ-ove Udruge braniteljâ i invalidâ Domo-vinskoga rata sa sjediπtem u Zagrebu. Odtada je udruga priredila niz aktivnostî narjeπavanju aktualne problematike svogaËlanstva, od Ëega valja spomenuti izgradnjuspomen-obiljeæja æeljezniËarima poginu-lima u Domovinskome ratu u malomeparku iza rijeËkoga æeljezniËkoga kolo-dvora, prireivanje viπe izletâ i druæenjâsvojih Ëlanova prigodom hodoËaπÊa uMariju Bistricu, posjet gradu heroju Vuko-varu, izlet u Zadar i na slapove Krke te

S pete redovite skupštine HŽ-ova UBDR-a Rijeka

Uspjeπan petogodiπnji radU povodu proslave pete obljet-

nice utemeljivanja samostalneHŽ-ove Udruge braniteljâ Domo-vinskoga rata Rijeka, sredinommjeseca prosinca 2002. u Rijeci jebila održana peta redovita skup-ština te udruge, koja sada broji267 članova u usporedbi sa 130koliko ih je bilo u vrijeme osnivanja.

Dio sudionikâ redovite skupštine HŽ-ova UBDR-a Rijeka u trenutku intoniranja državnehimne

izlet u Istru i posjet Nacionalnome parkuBrijuni i drugo. Valja spomenuti i to da jeudruga poveÊala broj svojih Ëlanova, i tood 130 koliko ih je bilo u vrijeme osnivanjana 267 koliko ih je u danaπnje vrijeme. Osimtoga udruga poËela je djelovati sa samo46,00 kuna na æiroraËunu, a u danaπnjevrijeme na njemu ima sasvim solidnu osnovuza ostvarivanje svojih aktivnosti.

Aktivnosti godine 2002.Od aktivnosti poduzetih godine 2002.

valja istaknuti rjeπavanje niza aktualnihteπkoÊa iz tekuÊega rada i Ëlanova tedobivanje novih prostorija za rad udruge idruæenje njezinih Ëlanova, prireivanjeinformatiËkih teËajeva za Ëlanove, proslavudræavnih i vjerskih blagdana polaganjemvijenaca i paljenjem svijeÊâ ne samo naspomen-obiljeæju na rijeËkome kolodvorunego i u Aleji hrvatskih branitelja na grobljuDrenova, usko pritom suraujuÊi s drugimudrugama proizaπlima iz Domovinskogarata na podruËju Æupanije primorsko-goranske i grada Rijeke. Osim toga valjaistaknuti i odlazak Ëlana te udruge, g.Josipa Kliπanina, na II. meunarodnohodoËaπÊe hrvatskih branitelja u Fatimu uPortugalu.

©to se tiËe novih prostorija, g. StarËeviÊje istaknuo to da je sjediπte njihove udruge

sada na peronu rijeËkoga kolodvora gdjeÊe uskoro biti otvoren i klub za druæenje isastajanje Ëlanova.

©to se tiËe novËanoga stanja, udruga jeu posljednjih godinu danâ ostvarila ukupanprihod od 106.184,00 kune, od Ëega iznosod 82.539,00 kunâ otpada na osobnuËlanarinu svih Ëlanova, zatim na iznos od7.500,00 kunâ dobiven kao pomoÊ UpraveHÆ-a te iznos od 15.000,00 kunâ dobivenod Æupanije primorsko-goranske i gradaRijeke. Rashodi su u proteklome razdobljuza cjelokupnu aktivnost ukljuËujuÊi troπkoveza ureenje novih prostorija bili109.660,00 kunâ te je sada na æiroraËunuudruge 113.436,00 kunâ.

Suradnja s Upravom HÆ-a je dobra,osobito otkada je na njezinu Ëelu g. Mari-jan DrempetiÊ, koji zduπno podupire radudruge. Valja napomenuti da se godine2003. mora prirediti informatiËki teËaj zaone Ëlanove koji ga nisu zavrπili proπlegodine.

Nakon izlaganja predsjednika udruge,izvjeπÊe je podnio i Nadzorni odbor, apotom je slijedila kraÊa rasprava o radu iaktualnostima u proteklih godinu dana.Nakon toga je bio prireen prigodnidomjenak uz glazbenu skupinu Mondi, πtoje ujedno bio zajedniËki oproπtaj od godine2002. Rudi Belovari

40


DOGA–AJI

41

»etvrtu godinu zaredom Klub HVDRiz TÆV-a Gredelj priredio je zimovanjeza djecu svojih Ëlanova. Novac za tunamjenu Klub je namaknuo priredivπidobrotvornu aukciju likovnih djela πtosu ih darovali Ëlanovi Kluba likovnihumjetnika branitelja iz Domovinskograta.

Zimovanje je bilo prireeno od 3. do 9.sijeËnja 2003. u Opatiji u Grand hotelu Adri-atik. U pratnji nekolicine Ëlanova GredeljevaKluba hrvatskih veterana Domovinskoga rata istruËnih voditeljica na put je krenulo pedeset idvoje djece u dobi od sedam do petnaestgodinâ. Kao i prijaπnjih godina, jednotjednodruæenje bilo je sadræajno i ispunjenonajrazliËitijim aktivnostima poËevπi od kupanjai organiziranih druπtvenih igara do popularnihzbivanja (npr. kviza Tko Êe biti milijunaπ?,izbora mis i mistera ...). No, da sve ne bi ostalosamo na razini igre i zabave, djeca su bila isudionici dramske radionice koju je vodilaTihana Franculj. Ona ih je usmjerila naostvarivanje zanimljivih scenskih nastupatematski i izvedbeno prilagoenih djeËjoj dobi.

Kao i uvijek do sada, djeca su bila prezado-voljna jednotjednim druæenjem, tijekom kojegasu bila sklopljena nova prijateljstva i pohranjenelijepe uspomene. U usporedbi s time, potroπe-nih stotinjak tisuÊâ kunâ imalo je puni smisao iopravdanje. Uz to i druæenje je bilo u skladu slatinskom izrekom Homo homini (»ovjekËovjeku) pod kojim nazivom Klub HVDR TÆVGredelj u suradnji s Klubom likovnih umjetnikasvake godine prireuje dobrotvornu aukcijulikovnih djela, a prihod od te aukcije upravo jenamijenjen za plaÊanje zimovanja djeci brani-teljâ iz TÆV-a Gredelj.

Zimovanje za djecuGredeljevih branitelja

Joπ jednosadræajno druæenje

Uz malo mašte i inventivnosti, djeca supostala “hrabri ratnici iz plemena

Huanči”.

Helena Bunijevac

Krajem mjeseca sijeËnja 2003. utrnjanskom dijelu TÆV-a Gredelj demon-tirana je i izrezana vanjska mosna prijenos-nica, kolokvijalno nazvana πupina, koja jebila sastavni dio postrojenja nekadaπnjemontaæe parnih lokomotiva. Prijenosnica jeimala inventarski broj 134 (konto 020330) ibila ugraena 31. prosinca 1900.

Prijenosnica je dakle svojoj svrsi sluæilapune 103 godine. Od poËetka je radila naelektriËni pogon, πto u doba njezine izgradnjei nije bio Ëest sluËaj. UnatoË tomu πto jeprijenosnica dio radioniËkoga kopleksa kojije zaπtiÊen kao spomenik tehniËke kulturnebaπtine, prijenosnica je uklonjena zbog pot-rebe stvaranja bolje pristupnosti radioniËkimpostrojenjima u kojima se i danas obavljaproizvodnja.

Prijenosnica je i fiziËki uklonjena u rokudva dana, a mjesto gdje je radila viπe odstotinu godina s prvim proljetnim danima bitÊe zatrpano i pokriveno asfaltom. Kao svje-dok njezina postojanja ostat Êe tek ponekafotografija i zaustavljena sjeÊanja πtovateljâæeljezniËkih starina.

Tekst: Helena BunijevacFoto: ©piro DmitroviÊ

Izrezana mosna prijenosnicastara 103 godine

Uklonjen joπ jedandio povijesti

Preostali dio prijenosnice prije izmicanjai potpunoga uništenja

Snijeg πto je ove zime napadao u drugomevalu, zadræao se pa i zaledio. UnatoË tomuæeljezniËari svoj posao rade bez prekida. Istina,strojovoi je malo nezgodno gledati krozotvoren prozor manevarske lokomotive dokpuπe vjetar. I manevristima je teπko je otkapËatii zakapËati vagone gazeÊi kroz snijeg i led. ZatoËistaËi na Zagreb Glavnom kolodvoru Ëiste

Zabilježeno fotoaparatom

©to nam moæe malosnijega!

12345678901234567890123456789012123456789012345671234567890123456789012345678901212345678901234567

snijeg i led, ali ih ima malo. Nekada je πefkolodvora mogao zapovijedati svima i sve iztoplih ureda istjerati van na ËiπÊenje snijega. No,danas to radi samo nekoliko ËistaËâ. Ipak, veselisu to ljudi koji svoj posao rade sa smijeπkom.

Čistači snijega na Zagreb GK

Godine 2003. Hrvatske æeljeznice namje-ravaju dostojno proslaviti obljetnice izgradnje ipuπtanja u promet nekoliko svojih pruga ikolodvora. To su:

- 130. obljetnica pruge (Pivka) - ©apjane -Opatija - Rijeka

- 130. obljetnica pruge Karlovac - Mora-vice - Rijeka

- 125. obljetnica pruge Dalj - Borovo -Vinkovci - Slavonski Brod

- 110. obljetnica pruge Osijek - Naπice- 25. obljetnica Zagreb Ranæirnoga kolo-

dvora.Da bi se u povodu tih obljetnica πto kvalitet-

nije mogle izraditi prigodne broπure i prireditiizloæbe, Hrvatski æeljezniËki muzej poziva svedjelatne i umirovljene æeljezniËare koji posjedujukakav slikovni ili pisani materijal povezan saspomenutim prugama i kolodvorom da mu gaprivremeno ustupe na uporabu. Za dogovor usvezi s time mogu nazvati voditeljicu HrvatskogaæeljezniËkog muzeja, prof. Helenu Bunijevac,na telefon br. 01/378-2862 ili na ÆAT-telefon br. 28-62. Jednako tako mogu joj seobratiti elektroniËkom poπtom (e-mail) naadresu [email protected]πtanska adresa HÆM-a je: Hrvatski æeljez-niËki muzej, 10000 Zagreb, Trnjanskacesta br. 1.

Hrvatski æeljezniËki muzej

Molba HrvatskogaæeljezniËkog muzeja

U HÆ-Infrastrukturi, u proizvodnji opremeza signale, takoer je teπko. Zaposlenik kojiboji signalne sanduËiÊe sav je crn od praπine iboje. Niske temperature smetaju i njemu jer seradi na otvorenome pod nadstreπnicom. Pogle-dom kroza æicu ograde vidi se bojenje napredujeda se sve praπi. ©to nam moæe malo snijega ileda! Svoje svakidaπnje zadaÊe mi æeljezniËariobavljamo redovito.

Tekst i foto: Boris ∆avar


DOGA–AJI

Knjige koje starim razglednicama oslika-vaju povijest nekoga grada ili kraja, obiËnosu izvrsno prihvaÊene. Iz starih razglednicamoæe se iπËitati puno povijesnih Ëinjenicai vidjeti graevine kojih viπe nema. Naprimjer, stare razglednice iz 1903. mogupokazati prekrasne slapove pokraj ©vice,kojih danas viπe nema.

Gospodin Drago ©iriÊ je kartofil ibibliofil. Premda mu to nije prioritetaninteres, ima takoer veliku kolekciju HO-modelâ lokomotivâ i vagonâ. U kolekcijiima tridesetak lokomotivâ, stotinjak vago-nâ i razliËitih pruænih vozila. Nakon II.svjetskoga rata obitelj ©iriÊ ostala je bezimovine, a otac g. ©iriÊa zavrπio je 1946.u logoru. Na suenju u Osijeku, gdje suinaËe komunistiËki sudovi smrtne osudeizricali kao na tekuÊoj vrpci, otac g. ©iriÊabio je vrlo zadovoljan osudom na petnaestgodinâ robije.

Naπ sugovornik diplomirao je agrono-miju i zaposlio se u zagrebaËkom Agroko-mbinatu. Godine 1970. otiπao je uKatoliËko seliπte pokraj Ludine graditinajveÊi voÊnjak u Hrvatskoj. Poslije sevratio u Vinkovce i mirovinu doËekao uCroatia osiguranju. KuÊu je doslovcegradio vlastitim rukama, jer se drugaËijenije moglo.

U svojoj knjiænici g. Drago ©iriÊ ima okodeset tisuÊâ knjigâ iz svih znanstvenihpodruËja. Beletristike zapravo nema. ©tose pak tiËe razglednicâ, g. ©iriÊ ne skupljaiskljuËivo stare razglednice. Iznimka suVinkovci. Druge razglednice podijelio jeprema temama; gradovi, brodovi,æivotinje… U svojoj kolekciji ima ih oko100 tisuÊâ iz 150 zemalja.

Nakladnik knjige ≈Vinkovci pisani starimrazglednicama« je Matica hrvatska izVinkovaca. No knjiga je u najveÊoj mjerinastala u ≈obiteljskoj radionici«. Posebno

Željeznica u knjiziVinkovčanina Drage Širića

Povijest grada narazglednicama

Premda to zna malo tko, Vinkovcisu vrlo jako nakladničko središte.Umirovljeni diplomirani inženjeragronomije DRAGO ŠIRIĆ, autor jevrijedne i izvrsno prihvaćene knjige»Vinkovci pisani starim razgledni-cama«. Bogato opremljena knjigagotovo u cijelosti je proizvod »kuć-ne radionice«, a željeznica u njojzauzima važno mjesto.

je dragocjena bila sinovljeva pomoÊ, kojije skenirao razglednice i knjigu urediotehniËki. Knjiga je izvrsno prihvaÊena uVinkovcima i u njoj je na lijep naËin opisa-na i razglednicama oslikana povijest grada.Æeljeznica je nezaobilazan dio vinkovaËkesvakidaπnjice; tako je bilo nekada, a takoje i danas. Povijest æeljeznice prikazana jena dvanaest stranicâ te knjige, kojumoæemo preporuËiti bez rezerve.

Tekst: Branimir ButkoviÊ

Sekcija fonda solidarnosti djeluje usklopu HKUD-a ≈ÆeljezniËar« Zagreb od1. travnja 1996. na adresi Trnjanskacesta br. 1.

MjeseËna Ëlanarina iznosi 21,00 ku-nu. »lanarina se uplaÊuje najmanje zatri mjeseca. PripomoÊ se isplaÊuje u visiniprosjeËnih troπkova ukopa na grobljuMarkovo polje u Sesvetama.

»lanovi Sekcije mogu biti hrvatskidræavljani u dobi od 10 do 60. godinâ.Pravo na punu pripomoÊ stjeËe se nakonËetiri godine Ëlanstva. Za Ëlanstvo u tra-janju od triju i dviju godina isplaÊuje seiznos smanjen razmjerno broju mjesecîdo pune Ëetiri godine. Za Ëlanstvo kraÊeod dviju godine isplaÊuju se uplaÊeninovac.

Nakon dvadeset godinâ postaje sepoËasnim Ëlanom, a Ëlanarina se moæedokupiti. Osobe starije od 75 godinâ staædo dvadeset godinâ mogu dokupiti u petmjeseËnih obroka.

Podrobnije obavijesti mogu se dobiti natelefon br. 01/ 6111-333 ili na ÆAT br.43-77. Radno vrijeme sekcije je pone-djeljkom, srijedom i petkom od 10.00 do12.00 satî te utorkom i Ëetvrtkom od15.00 do 17.00 satî.

Savjet Sekcije fonda solidarnosti

Sekcija fonda solidarnosti

Uvjeti za članstvo

Obavijest članovima

Savjet Sekcije fonda solidarnostipoziva Ëlanove da u πto veÊemu brojudou na godiπnju skupπtinu, koja Êe seodræati 17. travnja 2003. s poËetkomu 15.30 satî.

Savjet Sekcije fonda solidarnosti

U sklopu Sindikata prometnikâ vlakova Hrvatske(SPV) 4. veljaËe 2003. utemeljena je Podruænicaoperative u kojoj Êe Ëlanstvo Ëiniti prometni dispeËeri.Za predsjednika Podruænice izabran je ÆeljkoBlaæekoviÊ, a imenovano je i sedam povjerenikâ zapodruËne operative. Za kninsku i ogulinsku operativupovjerenici Êe se imenovati naknadno.

Inicijativni sastanak SPV-ovih Ëelnih ljudi spredstavnicima prometnih dispeËera Hrvatskihæeljeznica bio je odræan 4. veljaËe 2003. u SPV-ovimprostorijama. O SPV-ovim aktivnostima i planovimanazoËne je izvijestio njegov predsjednik MarkoGaπpar. On je istaknuo ambiciju da SPV postanesindikat zaposlenih u Prometnim poslovima i takodobije nepodijeljeno pravo na to da pregovara okolektivnom ugovoru i da sklapa druge sporazumeza sve zaposlene u Prometnim poslovima. SPV-ovtajnik Ante IliËiÊ iznio je miπljenje da bi svi prometnidispeËeri trebali biti u jednom sindikatu.

Na sastanku je utemeljena Podruænica operative.Za predsjednika je izabran Æeljko BlaæekoviÊ, zadopredsjednika Mato FiπtroviÊ i za tajnika ÆeljkoPintar. Formirane su organizacije i imenovanipovjerenici po podruËnim operativama u Zagrebu(Vlado Pinjuh), Vinkovcima (Zlatko MariÊ), Osijeku(Branko ©kala), Varaædinu (Dubravko Novak),Rijeci (Fahrudin ZoriÊ), Splitu (Æarko Vræina) iKoprivnici (Æeljko BlaæekoviÊ) Za podruËne opera-tive u Kninu i Ogulinu povjerenici bit Êe imenovaninaknadno. (B. B.)

Iz Sindikata prometnika vlakova

Dispečeri pristupajuSPV-u

Dana 14. veljaËe 2003. u dvorani Maticehrvatske u Zagrebu bila je odræana ≈VeËerZemunaca«, koju je priredila Udruga Zemu-naca Zagreb. Na poËetku goste je pozdraviopredsjednik te udruge dr. Vlatko Rukavina,a o svojim sjeÊanjima govorili su franjevci izZemuna. Poπto je zavrπio glazbeni program,bila je otvorena izloæba fotografijâ HÆ-ovastrojovoe Borisa ∆avara. (B. B.)

Fotovijest

Boris ∆avar na≈VeËeri Zemunaca«

42


DOGA–AJI

43

Potkraj XIX. stoljeÊa niknula je zamisao otome da se u Zagrebu utemelji tehniËki muzej,i to po uzoru na trgovaËko-obrtniËke muzejekoji su tada postojali u svijetu (muzej Hansau Hamburgu, muzej India u Londonu i MuséeCommerciale u Bruxellesu). S time u svezigodine 1892. bio je osnovan muzejski odbor,koji je dao izraditi svu potrebnu tehniËkudokumentaciju na temelju koje je gradskozastupstvo dodijelilo lokaciju buduÊemuTrgovaËko-obrtniËkom muzeju u Zagrebu. Tajmuzej bio je otvoren krajem godine 1903. uzgradi gdje se danas nalazi Etnografski muzej.No, TrgovaËko-obrtniËki muzej radio je istomdo godine 1919. kada je zatvoren.

Tek godine 1947. Muzej za umjetnost iobrt pokrenuo je akciju za osnivanjetehniËkoga muzeja. KonaËno 21. prosinca1954. na prijedlog svojega prosvjetno-kulturnog vijeÊa zagrebaËki gradski odbordonio je odluku o tome da se utemelji TehniËkimuzej u Zagrebu. Godine 1959. muzeju jedodijeljena lokacija na Savskoj cesti br. 18na prostoru bivπega ZagrebaËkog zbora(velesajma).

ZahvaljujuÊi Muzeju za umjetnost i obrt,Hrvatskomu prirodoslovnom druπtvu,Prirodoslovno-matematiËkomu fakultetu,TehniËkomu fakultetu, Narodnoj tehnici idrugima, novonastali TehniËki muzej uZagrebu od samoga poËetka posjeduje veomavrijedne muzejske zbirke. Njegovi prvi odjeliza javnost bili su otvoreni 14. sijeËnja 1963.Od tada TehniËki muzej u Zagrebu uspjeπnodjeluje kao ustanova iznimno vaæna za gradZagreb i za cijelu Hrvatsku, jer prikazujeneprekidni povijesni razvoj znanosti i tehnikepomoÊu kojih su ljudi nastojali svladati prostori vrijeme traæeÊi sredstva, putove i naËinedjelovanja na svijet koji ih okruæuje.

Muzejski odjeli

TehniËki muzej u Zagrebu djeluje prekosedam svojih odjela. U odjelu zatransformaciju energije prikazuje sepovijesni razvoj ljudskih nastojanja da seenergija manje vrijednih oblika transformirau energiju koja Êe biti kvalitetnija i ljudima

Dana 14. sijeËnja 2003. navrπilo se 40 godinâ od otvaranja TehniËkogamuzeja u Zagrebu, koji je utemeljen po uzoru na druge velike znanstveno-tehniËke muzeje u svijetu. Za razliku od specijaliziranih tehniËkih muzejakoji obrauju i Ëuvaju grau samo iz jednoga podruËja, zagrebaËki TehniËkimuzej je znanstveno-tehniËki muzej opÊega tipa. Jednako tako TehniËki muzeju Zagrebu je iznimno vaæna kulturna ustanova jedinstvena u ovome dijeluEurope.

»etrdeseta obljetnica TehniËkoga muzeja u Zagrebu

Iznimno vaæna kulturna ustanova

Atraktivan izložak iz odjela za prometna sredstva

korisnija. RijeË je o energiji vode ivjetra, sunËevoj energiji te oenergiji πto se dobiva izgaranjemfosilnih goriva. MoguÊe je vidjetiparne turbine, motore sunutarnjim izgaranjem, mnoπtvoplinskih, benzinskih dizelskihmotora razliËitih konstrukcija inamjena. Osobito dojmljiva i zanimljiva jezbirka motorâ za zrakoplove.Elektroenergetska zbirka daje prikazproizvodnje energije te njezina prijenosa iuporabe. Odjel zavrπava prikazom primjenenuklearne fizike u energetici. Posebice jesmjeπtena Kolinova zbirka koja zornoprikazuje povijesni razvoj najrazliËitijihtoplinskih strojeva.

U odjelu za prometna sredstvaprikazan je razvoj sredstava za prijevozkopnom, vodom i zrakom. Svladavanjeprostora, putovanja i prijevoz stari su koliko isâm ljudski rod. Tijekom dugih tisuÊljeÊa ljudisu, korak po korak, sve viπe svladavalikopnena prostranstva i vodene zapreke tepobjeivali Zemljinu silu teæu i konaËno sespustili na Mjesec.

NajjaËi dojam na muzejske posjetiteljeostavlja odjel za astronautiku. U tomeodjelu smjeπteni su modeli najpoznatijihsvemirskih letjelica, raketa nosaËa i orbitalnihpostaja, koji prikazuju poËetak razvojaastronautike. U klimatiziranoj kupoliplanetarija uz projekciju na umjetnomenebeskom svodu posjetiteljima sepredavanjem doËarava vjeran izgledzvjezdanoga neba od sjevernoga pola doekvatora u bilo koje doba noÊi i u bilo kojegodiπnje doba.

Model rudnika sagraen ispodmuzeja

Nastanak planeta Zemlje, njegovaevolucija i unutarnja graa prikazani su uodjelu za geologiju, rudarstvo i naftu.Zbirka rudarstva prikazuje razvoj tehnikâ zaiskoriπtavanje mineralnih sirovina te naËineoplemenjivanja rudaËâ i njihove preradbe. Utome odjelu posjetitelje osobito privlaËi model

rudnika, sagraen inaËe ispod samogamuzeja, s jamskim hodnicima duljima ukupnoviπe od tristo metara. U istome odjelu moguÊeje razgledati zbirku nafte i plina poËevπi odnjihove raspodjele po Zemljinoj kori, naËinaotkrivanja njihovih leæiπta do metodâ zaiskoriπtavanje i preradbu. Tu je i kratak prikaznovih energetskih izvora. Izvornim izloπcimaodnosno mjernim instrumentima te drugimpriborom i opremom doËaran je izgled uredaza zemljomjerstvo (katastar) iz prve poloviceXX. stoljeÊa.

U odjelu za vatrogastvo mnoπtvomizvornih izloæaka - ruËnih i motornihvatrogasnih πtrcaljka, zapreænih vatrogasnihvozila, vatrogasnih ljestava, cijevi, mlaznica idruge opreme koja se rabi u vatrogastvu -kao i bogatom likovnom i tekstualnomprateÊom graom prikazan je razvojvatrogasne tehnike, pri Ëemu je teæiπtestavljeno na hrvatsko podruËje.

Izloπci pohranjeni u odjelu o osnovamapoljodjelstva ≈bave se kopanjem i oranjem«.Ondje se mogu vidjeti rala, pluæice i plugovii, kao odjelna posebnost, staklene oglednekoπnice - apisarij - sa æivim pËelama Ëiji seæivot i rad mogu nesmetano promatrati.

U odjelu o velikanima hrvatskogaprirodoslovlja i tehnike do sada suostvareni postav o Faustu VranËiÊu i demon-stracijski kabinet Nikole Tesle. U tomekabinetu izloæene su vjerne kopije najvaænijihTeslinih naprava i strojeva. Na njima se izvodenajzanimljiviji pokusi kojima je Teslaprikazivao svoje izume, kojih je bilo oko tisuÊu.

Posjetite, dragi ÆeljezniËarovi Ëitatelji,zagrebaËki TehniËki muzej. OËarat Êe vas onoπto Êete ondje vidjeti. Uz to vozit Êete semuzejskim tramvajem sagraenim prije viπeod tri Ëetvrt stoljeÊa (1924).

Tekst i foto: Mirko Kalanj


DOGA–AJI

HÆM je i proπle godine djelovao nanekoliko veÊ ustaljenih podruËja. Tako jena podruËju prikupljanja, evidentiranja istruËne obradbe muzejske grae u fundusMuzeja uvedeno 70 naslova struËne i pu-blicistiËke literature, prikupljeno je, struË-no obraeno i u fundus uvedeno 36 pri-loga tehniËke dokumentacije, 550 foto-grafijâ, 11 videozapisâ i CD-a. Istodobno,u knjigu inventara upisana su dva dvooso-vinska teretna vagona te osam predmetâ.

Znanstveno-istraæivaËki rad permanen-tno je obavljan za potrebe realizacije pro-jekata vezanih uz 110. obljetnicu ZagrebGlavnog kolodvora i 140. obljetnicu æeljez-niËke pruge Zidani Most - Zagreb - Sisakte za potrebe struËne obradbe i publici-ranja struËnih radova iz æeljezniËke povijes-ti. PublicistiËki rad sumiran je kroz objavuu HÆ-ovu listu ÆeljezniËar gdje je biloobjavljeno 13 struËnih Ëlanaka iz povijestiæeljeznice u Hrvatskoj te 20 publicistiËkihradova vezanih uz HÆM-ov rad i djelovanjei muzeoloπko djelovanje uopÊe. UEuroCity reviji bila su objavljena ËetiristruËna prikaza iz æeljezniËke povijest, ureviji Turist plus objavljen je napis opovijesti æeljeznice u Æupaniji krapinsko-zagorskoj, u Hrvatskoj reviji Maticehrvatske objavljen je napis o 140.obljetnici pruge Zidani Most - Zagreb -Sisak, a u Zborniku radova sa znanstvenogskupa Automatizacija u prometu 2002.tiskano je izlaganje ≈Æeljeznica kao pokre-taË turizma na Opatijskoj rivijeri«. Za Zbor-nik radova sa znanstvenog skupa ≈140 go-dina æeljeznice u Zagrebu« prireena sudva izlaganja koja su bila prezentirana ina skupu.

Godina intenzivnog izloæbenogdjelovanja

Dosta truda uloæeno je u prireivanje ipostavljanje ukupno πest izloæaba, i toizloæbe u povodu Meunarodnoga danamuzeja (na Zagreb Glavnom kolodvoru),u povodu 110. obljetnice Zagreb Glavnogkolodvora (na Zagreb GK), Ëetiri izloæbenapostava u povodu 140. obljetnice pruge

Prošle godine je Hrvatski željeznički muzej intenzivno ostvarivao zadaće izsvoje osnovne djelatnosti. To je uvjetovalo njegovu neprestanu prisutnost ujavnosti putem izložaba, predavanja i stručnih napisa iz područja željezničkepovijesti. Istodobno, izra�eni su detaljni planovi za obnovu muzejskih vozila kojizbog izostanka financijskih podloga nisu realizirani u potpunosti.

Hrvatski æeljezniËki muzej u godini 2002.

Aktivnosti na sve πirim podruËjima

Zidani most - Zagreb - Sisak (u Gradskommuzeju Sisak, u Hrvatskom dræavnomarhivu, na Zagreb GK i u Knjiænici AnteKovaËiÊa u ZapreπiÊu). Pri otvaranju svakeod izloæaba bila su odræana prigodnaizlaganja. StruËna izlaganja odræana su iu Druπtvu arhitekata Hrvatske na temu≈Industrijsko naslijee na æeljeznici«,izlaganja na temu povijesti pruge ZidaniMost - Zagreb - Sisak i izlaganje ojedanaestogodiπnjem HÆM-ovu djelovanjuodræana su u sklopu Znanstvenog skupa≈140 godina æeljeznice u Zagrebu«, aizlaganje na temu ≈Æeljeznica kao pokretaËturizma na Opatijskoj rivijeri« bilo jeodræano u sklopu znanstvenog skupaAutomatizacija u prometu 2002.

U dijelu odnosa s javnoπÊu obavljenisu razgovori s novinarima Vjesnika, Ve-Ëernjeg lista i Jutarnjeg lista na temeljukojih su u navedenim dnevnim listovimabili objavljeni napisi o HÆM-ovu radu. ZaRadio Sljeme, Radio Sisak i Radio Zapre-πiÊ bili su snimljeni razgovori o obljetni-cama koje je HÆ proslavio godine 2002.pri Ëemu se isticala njihova povijesna ko-notacija. Uz to, bila je pruæena struËnapomoÊ iz podruËja povijesti æeljeznice zaizradbu diplomskoga rada trima studenti-cama Arhitektonskog i Ekonomskog fakul-teta u Zagrebu, te pomoÊ u izradbi semi-narskih radova.Sedamdeset pos-jetitelja Muzejabilo je upoznatos prikupljenomHÆM-ovom gra-om i s povijeπÊuæe l j e zn i Ëkogasustava u zemlji.

Najkomp-leksniji

zahvati -restauriranje

vozila

Obnova mu-zejskih vozila os-tvarena je u ma-

njem obujmu nego πto je bilo planirano, ito zbog izostanka planiranih financijskihpodloga za te namjene. Stoga nijeobnovljena ni jedna od πest lokomotiva izmuzejskoga fundusa kako je biloplanirano, pa je ta obveza prenijeta ugodinu 2003. No, proπle godine su bileobnovljene tri spomen-lokomotive i to lo-komotiva 22-101 u kolodvoru Sisak, loko-motiva 51-148 u Ogulinu i lokomotiva 51-136 u kolodvoru Virovitica. U obnovinavedenih vozila maksimalan obol dali suzaposlenici radionica u kolodvorima ukojima su lokomotive i postavljene teradnici TÆV-a Gredelj koji su restauriralilokomotivu u sisaËkom kolodvoru.Istodobno na restauriranje je upuÊenoæeljezniËko traËniËko vozilo marke Chev-rrolet te maketa lokomotive serije 11.

Godine 2003. maksimalan angaæmanÊe biti usmjeren na obnovu muzejskihvozila, te se predvia obnova 11 loko-motivâ iz muzejskoga fundusa te obnovaspomen-lokomotiva u æeljezniËkim kolo-dvorima. Obnova spomen-lokomotiva pla-nira se ostvariti uz maksimalnu operativnupomoÊ struËnjaka æeljezniËkih radionicaiz kolodvora i podruËja na kojima sulokomotive izloæene, pa i ovom prigodomapeliram na suradnju. Aktivnosti iz ostalihpodruËja muzejskoga djelovanja odvijat Êese u skladu s dosadaπnjim.

Helena Bunijevac

44

ŽELJEZNIČAR VELJAČA 2003.45

DOGA–AJI

PrireivaËi svih dogaanja bili su grad Buje,opÊina Groænjan, TuristiËke zajednice Buje iGroænjan te PuËko otvoreno uËiliπte Buje.Pokrovitelj svih dogaanja bila je Æupanijaistarska.

O nadasve zanimljivoj povijesti æeljezniËkepruge Trst - PoreË detaljno smo pisali u broju682 lista ÆeljezniËar, u kolovozu 2002. Tomprigodom zabiljeæili smo i aktualna nastojanjasvih triju zemalja, Italije, Slovenije i Hrvatske,kroz Ëije podruËje u danaπnje vrijeme prolazipruæna trasa legendarne Parenzane, daprugu, uz financijsku potporu Europske unije,obnove i ukljuËe u atraktivnu turistiËku ponu-du. Navedeno opredjeljenje potakla su imnogobrojna dogaanja u Bujama, Groænja-nu i PoreËu koja su bila vezana uz 15. prosincakada se navrπila 100 obljetnica otvaranja zapromet dijela pruge izmeu Buja i PoreËa,koja je bila druga dionica pruge Trst - PoreË.

ZnalaËki osmiπljen edukativniprogram

Sluæbena dogaanja poËela su 29. stude-noga u Domu kulture Buje susretom uËenikaistarskih osnovnih πkola s piscem DragomOrliÊem koji je uËenicima prenio dragocjenespoznaje o povijesti te nostalgiËne pruge kojeviπe nema. Nekoliko dana poslije, 3. prosinca,u Zajednici Talijana bio je prikazandokumentarni film ≈Parenzana« autora FrancaViezzolia. Dana 6. prosinca program je bionastavljen susretom stotinjak bujskih ipiranskih osnovaca u Domu kulture u Bujamakoji su predstavili svoje literarne radoveinspirirane saznanjima o pruzi koje viπe nema.

U veËernjim satima istoga dana slijedilasu Ëak dva dogaanja. U bujskome Etno-grafskom muzeju bila je otvorena povijesnaizloæba ≈Parenzana« koja je bila postavljena usuradnji s Muzejom Parenzane iz Izole itamoπnjim turistiËkim druπtvom, a u Domukulture bio je predstavljen hrvatski prijevodknjige ≈Cara Parenzana/Draga Parenzana«autora Guilija Rosselija. Knjiga na viπe od 300stranica donosi niz fotografijâ, dokumenata,biljeæaka i sjeÊanja iz vremena postojanja tepopularne pruge te je bogat prilog za rasvjet-ljavanje povijesti æeljeznice i vjeran æivotopiste specifiËne pruge. ≈Draga Parenzana« je prvi

Istrani proslavili 100. obljetnicu tzv. Parenzane

U spomen na prugu koje viπe nemaU mjesecu prosincu prošle godine Istrani su nizom prigodnihdoga�anja dostojno proslavili stotu obljetnicu otvaranja zapromet uskotračne pruge Trst - Poreč, točnije njezine dioniceBuje - Poreč. Tom prigodom iskazali su nostalgičnu vezanostza tu jedinu željezničku prugu koja je sve do 31. kolovoza1935. vijugala sjeverozapadnim dijelom istarskogapoluotoka, a ostala je zapamćena pod svojim popularnimnazivima (La) Parenzana, tj. Porečanka, odnosno vinskapruga.

Panorama i ljepota krajolika kojima je pruga prolazila bile suinspiracija slikarske izložbe Ronnya Jurišića u Tribanu.

prijevod na hrvatskijezik koji je ostvarenna temelju suradnjeizdavaËa BruneFachina iz Trsta teumaπkog izdavaËa ipublicista NikijaFachina, koji je dis-tributer hrvatskogprijevoda knjige zaHrvatsku. Uz hrvat-ski prijevod, knjiga ≈Cara Parenzana« doæivjelaje tijekom godine 2002. i svoje drugo izdanjena talijanskome jeziku i prvi prijevod naslovenskome jeziku.

Program proslave nastavljen je 13. pro-sinca otvaranjem izloæbe selektiranoga likov-nog projekta Buje-Groænjan pod nazivom≈Parenzana kao inspiracija«. Izloæba je bilaotvorena u Domu kulture Buje gdje je isti danu veËernjim satima Franci BlaπkoviÊ odræaokoncert pod nazivom svoje pjesme ≈Paren-zana je Titanik od Istrijana«. Isti dan u galerijiZuccato u PoreËu bila je otvorena izloæbafotografijâ o Parenzani, a publicist Drago OrliÊodræao je prigodno predavanje. Dan poslijeFilatelistiËko druπtvo PoreË izdalo je prigodnurazglednicu i æig koji su taj dan bili u sluæbenojuporabi u staroj poreËkoj poπti. Isti dan uporeËkoj gostionici Parenzana bila je odræanai promocija prigodne razglednice.

Obilazak trase izmeu Buja iGroænjana

Glavno dogaanje proslave 100. obljetniceprvog polaska Parenzane od Buja do PoreËabilo je 15. prosinca s poËetkom u 11.00 satikada su sudionici projekta Put zdravlja i prija-teljstva krenuli ispred æeljezniËkog kolodvoraBuje put Groænjana. Tom prigodom se stoti-njak pjeπaka, mahom planinara PD-a Plani-ka, na svoje odrediπte zaputilo trasom negdaπ-nje Parenzane, a joπ stotinjak sudionika biloje prevezeno turistiËkim vlakom cestom kojagotovo da teËe paralelno s trasom stare prugedo Groænjana. Prvo stajaliπte bilo je u mjestuTriban, gdje je u zgradi Mjesnog odbora bilaotvorena izloæba slika Ronnyja JuπiÊa Bilojednom na temu Parenzane i ljepota krajolikakojima je pruga prolazila. Nastavak programa

bio je ostvaren u Groænjanu gdje su sudionicinajprije razgledali napuπten groænjanskiæeljezniËki kolodvor, a potom u groænjanskojgaleriji Fontikus prisustvovali otvorenju slikar-ske izloæbe pod tematskim nazivom ≈Paren-zana kao inspiracija«. Izloæba je obuhvatilaslikarske radove 25 autora, Ëlanova Groænjan-skog likovnog kruga. U veËernjim satimasudionike dogaanja pozdravio je groænjanskinaËelnik Rino Duniπ, izrekavπi tom prigodomæelju mjeπtana za obnovom pruge koja je bilaod presudne vaænosti za groænjanski kraj. Unastavku mladi iz Groænjana i Buja tegroænjanska klapa Loa izveli su kulturno-umjetniËki program s prigodnim kolaæomrecitacija, pjesama i skeËeva o æivotu u vrijemeParenzane koje su pripremile Milojka MaraËiÊ,voditeljica dramske grupe u Groænjanu iLionela Pausin Acquavita, voditeljica Dramskegrupe u Bujama.

Svoj prinos proslavi dala je i Udruga Vali-gaπtar iz mjesta Karojba. Oni si na ravnjaku,gdje su sve do πezdesetih godina XX. stoljeÊapostojali kolodvor Karojba i pripadajuÊiæeljezniËki objekti, predstavili knjiæicu ≈Krvari Ferata« trojice svojih Ëlanova, i to AnteBartiliÊa, Justa Ivatca i Marija Labinjanina.Knjiæica je posveÊena Parenzani, donosi po-datke o gradnji pruge i njezinim osobitostimate tuænoj sudbini æeljezniËkih objekata ubivπem kolodvoru Karojba.

Navedena mnogobrojna i raznovrsna do-gaanja posveÊena proslavi visoke obljetniceParenzane joπ su jednom dokazale istinskuvezanost mjeπtana ovog kraja uz sada veÊnostalgiËnu prugu koja Êe, uz toliku snaguljubavi, zasigurno oæivjeti ponovo.

Priredila: Helena Bunijevac


DOGA–AJI

46

UoËi posljednjega rata ≈πvabice« su stigledrugaËije nego πto izgledaju danas. Imale sumali hladionik za hlaenje hrane i piÊa. Imalesu i produæni kabel za predgrijavanje uzimskome razdoblju. Kabel se prikljuËio uspremiπtu i grijala se lokomotiva kako se nebi smrznula i da bi punile baterije. Imale suondaπnje ≈πvabice« joπ poneπto opreme kojaje poslije nestala netragom, ali to nije vaæno.

Do ovoga vremena u Zagrebu su ostaledvije ≈πvabice«, i to lokomotiva 2 133 004 ilokomotiva 2 133 008. Toj posljednjojposveÊujem ovaj tekst umjesto posljednjegpozdrava. Naime, odnedavno ne vozi ni jedna≈πvabica«. Dijelovi se istroπili, a nema priËuvnihza zamjenu, i tako su posljednje ≈mohikanke«meu ≈πvabicama« doπle do svoga kraja. SamozahvaljujuÊi zalaganju zaposlenikâ Odræavanjadizelskih lokomotiva na Zagreb RK i stro-jovoama, ta lokomotiva za promet je bilaodræavana do posljednjega dana.

InaËe ≈πvabica« je jednostavna lokomoti-va: malo mehanike, hidraulika, gorivo i zrak.

Posljednji pozdrav posljednjoj HÆ-ovoj ≈πvabici«

Stara ≈dama« bolja nego nove ≈cure«HÆ-ova manevarske lokomotive serije 2133 nazvane su≈πvabicama« jer su prije petnaestak godinâ stigle iz NjemaËke.Govori se da je tada neki naπ snalaæljiv Ëovjek desetak takvihlokomotiva kupio u NjemaËkoj na otpadu i prodaoondaπnjemu ÆTP-u Zagreb. UnatoË tomu ≈πvabice« su sepokazale solidnim dizel-hidrauliËnim lokomotivama, vrloizdræljivima i dugotrajnima.

Jedna od posljednjih dviju »švabica« na Zagreb RK

Radi na struju od24 V, no samorasvjeta joj troπistruju, a sve drugoje mehanika,zrak, ulje. Zato sei nije kvarila Ëesto.U upravljaËnici jeimala drvene ob-loge oko prozorâstare Ëetiri i viπedesetljeÊâ. Naime, lokomotive te serije i nas-tale su u NjemaËkoj prije viπe od Ëetiriju de-setljeÊa. I u danaπnje vrijeme Nijemci rabe lo-komotive te serije, ali upravljanje je daljinsko.Odræali su staru dobru lokomotivu i ugradilidaljinsko upravljanje na nju. Mi smo pak svoje,unatoË dobru odræavanju, poslali na otpad.

U Zagreb RK ≈πvabica« je mogla povuÊimanevarski sastav teæi od tisuÊu tonâ. Bila jedosta spora, ali djelotvorna. Na pruzi je vozilabrzinom do 60 km/h. ©to je joπ vaænije, bilaje jako tiha i dobra za upravljanje. Na æalost,

ni svi strojovoe nisu imali poloæen ispit zanju, pa je nisu mogli upoznati. ≈©vabica« jebila bolja i sigurnija od dosta novih dizelskihmanevarskih lokomotiva u koje je ugraenodosta elektronike.

≈©vabica« je jedinstvena lokomotiva, doposljednjega dana rada bila i ostala. Posljednjipozdrav legendarnoj lokomotivi, koja odlaziu zasluæenu povijest. Snimio sam je zauspomenu dok je joπ radila na Zagreb RK. Zapovijest.


U posljednje vrijeme svjedoci smo toga dauza samu æeljezniËku prugu i kolosijeke niËurazne graevine. Ne poπtuje se zaπtitni pojaskoji je inaËe odredila dræava. Zbog toga seËini da uz prugu i kolosijeke ima puno mjesta,pa zato gradi, brate, to je ionako æeljezniËko,nitko ti neÊe niπta.

Zabiljeæeno na Zagreb GK

»iji to automobil zadire u profil?ÆeljezniËki propisi o slobodnom

profilu te o udaljenosti graevinâ ivozilâ od kolosijeka vrlo su jasni. Znase toËno koliko πto mora biti udaljenood kolosijeka kako bi se voænja imanevriranje obavljali sigurno. No,neki ipak to ne znaju ili ne æele znati.

Tko je vlasnik automobila što zadire ukolosiječni profil?

Primjerice, u Zagreb Resniku uza sâmkrajnji kolosijek nasuprot kolodvorskoj zgadiprivatnik veÊ nekoliko godinâ ima stovariπtegraevnoga materijala. U ovo doba izgradnjenitko niπta nema protiv trgovine tim mate-rijalom. No, graevni materijal za prodaju ne-koliko godinâ stoji uza sâm kolosijek, pa seniπta ne vidi od opeke, blokova, armature idrugih glomaznih predmeta. Kada doe ma-nevarska lokomotiva, manevrist se Ëak moæeozlijediti o graevni materijal ako je na ruko-hvatu. Istina, nesreÊâ joπ nije bilo, ali nitkone jamËi da ih neÊe biti.

Nije potrebno govoriti o tome Ëega sveima i nema na industrijskim kolosijecima pre-ko kojih manevarske lokomotive ne prelaziËesto. No, ima industrijskih kolosijeka prekokojih se manevrira svaki dan, a opet netkozna uÊi u profil. To se na primjer dogaa naZagreb Glavnom kolodvoru, na strani premaMaksimiru, gdje radi tzv. ≈tvorniËka« ili ≈mak-simirska manevra«. Naime, na parkiraliπtu ko-

jim se koristi Autkoklub ÆeljezniËar i HÆ-ovaDionica jake struje Ëesto je parkirano dostaautomobilâ. Pokoji od njih ≈ue« u kolosijeËniprofil jer ga vlasnik parkira pokraj same skret-nice u blizini kolosijeka.

Vlasnik automobila moæda ne znaæeljezniËke propise, a moæda ih i poznaje, alikao da neÊe znati. Kada bi tko i pozvao≈pauka«, kako bi tim ≈gradskim civilima«objasnio πto su to æeljezniËki propisi i zadiranjeu profil. No, taj sluËaj dosta je bezazlen, jerpokraj HÆ-ovih kolosijeka ima kudikamostraπnijih stvari.



DOGA–AJI

47

Fotovijest iz HÆ-Nabave

Odræan seminar o Zakonu o javnoj nabaviDana 13. i 14. prosinca 2002. u organizaciji Sluæbeza izobrazbu u hotelu Porin na Zagreb Ranæirnomkolodvoru bio je odræan seminar o Zakonu o javnojnabavi, na kojemu je bilo nazoËno πezdesetakzaposlenikâ HÆ-Nabave iz cijele Hrvatske.

Detalj sa seminara

Prvi dan nazoËnima je bilo odræanopredavanje na kojemu su se upoznali sglavnim odredbama Zakona o javnoj nabavite s njegovom primjenom u praksi, pri Ëemusu predavaËi iznosili peimjere i odgovarali napostavljena pitanja. U svojstvu predavaËa bilisu angaæirani vrsni struËnjaci iz toga podruËja,i to g. Ivica ÆiliÊ i ga Marija Cvrlj iz Mini-starstva financija RH, koji su svoja predavanjapotkrijepili prezentacijom izraenom pomoÊuraËunalnoga programa power point.

Drugi dan seminar je bio organiziran kaotzv. workshop (radionica) ili kao rad u radnimskupinama. Svaka skupina imala je rijeπiti po-seban zadatak iz prakse. Nakon obradbe za-datka predstavnik pjedine skupine rezultateje prezentirao drugim sudionicima seminarauz davanje odgovora na mnogobrojna pita-

nja. Nakon duljestanke za objedsvi sudionici opetsu bili podijeljeni uskupine da bi pris-tupili provjeri zna-nja pismnim tes-tom o Zakonu onabavi.

StruËno isitnopovjerenstvo pre-gledalo je testovei ustanovilo da jeveÊina sudionikazadovoljila, πto jedobar pokazatelj informacija steËenih na se-minaru. U anketi koju su na kraju ispunili svisudionici, i predavaËi i organizatori bili su

Gospodin Branko Bogatić (u sredini) u društvu sa svojim bivšimdirektorima Ivanom rašićem i Nikolom Ratkovićem

Gospodin Branko BogatiÊ otiπao u mirovinu

CIJELI RADNI VIJEK NA ÆELJEZNICIKrajem mjeseca prosinca kada se inaËe prireuje mnogo domjenaka u povodu

nadolazeÊih blagdana, dana 20. prosinca 2002. bilo je veselo i u restoranu ÆeljezniËkogaugostiteljstva na Zagreb Ranæirnome kolodvoru. Ondje su se bili okupili kolege, suradnicii prijatelji g. Branka BogatiÊa da bi ga dostojno ispratili u mirovinu. A da bi taj danrastanka sa svojim dotadaπnjim radnim kolegama ostao zapamÊen, za dobru atmosferuuz domaÊe jelo i piÊe pobrinuli su se sviraËi skupine Dvadeset do asa iz Koπutarica,Brankova rodnog mjesta, nedaleko od Novske.

ocijenjeni vrlo dobrom ocjenom. Najviπe za-mjeraka bilo je upuÊeno tomu πto je seminarbio prireen u petak poslijepodne i subotu.

Tekst i foto: Zdenka FrancetiÊ

Od prvoga radnog dana g. BagatiÊ ra-dio je na æeljeznici nastavivπi tako obiteljskutradiciju. Prije toËno 40 godina zaposliose kao automehaniËar u ondaπnjempoduzeÊu za remont pruga. Nakon togaotiπao je raditi u Sekciju za elektrotehniËkapostrojenja gdje je sudjelovao naelektrifikaciji magistralnih pruga. U ETP-u

je radio 11 go-dina i istodobnose πkolovao. Upi-sao se na VT© zazaπtitu na radu teje 1982. stekaozvanje inæenjeraza sigurnost naradu.

Tada je pre-πao raditi u on-daπnji OOURSaobraÊaj Sisakna radno mjestoreferenta za zaπ-titu na radu, zaπ-titu od poæara idruπtveni stand-ard, a radio je iposlove socijal-nog radnika. Go-dine 1990. do-

πao je u direkciju u Zagreb gde je radio naradnom mjestu koordinatora za zaπtitu naradu u Prometno-transportnim poslovima.Nakon πest gdina preπao je u Slubu za izo-brazbu na radno mjesto glavnoga referentaza programiranje instruktivnih poslova,odakle je u mjesecu veljaËi 2001. bio ime-novan na radno mjesto πefa Sluæbe za zaπ-titu na radu, s kojega je otiπao u mirovinu.

Sada joπ ≈friπki penziÊ« g. BogatiÊ navratiu posjet svojim bivπim kolegama, kada mu,kako sam kaæe, to vrijee dopuπta. Naime,biti strastven lovac i ribolovac te Ëlan DVD-a Koπutarice u svojstvu viπega varogasnogËasnika, Ëlan KUD-a Koπutarice, ali isavezni nogometni sudac, nije malo. A svete hobije i interese valja uskladiti s obitelj-skim obvezama, poigrati se s unucima…

Tekst i snimka:Zdenka FrancetiÊ


DOGA–AJI

48

- Da, imate pravo. Gotovo da nemaveÊega kolodvora u Dalmaciji gdje uposljednjih nekoliko mjeseci nismo izvelineke veÊe radove poËevπi od PloËâ,preko Splita, ©ibenika, Zadra pa doKnina i GraËaca - rekao je naπsugovornik g. Igor Duπa. - Na primjerpotpuno smo obnovili urede u kolodvoruPloËe i djelomiËno preuredili prostorijeu kolodvorima Solin, ©ibenik, Bibinje iKnin. Tomu valja dodati ureenjesanitarnoga Ëvora i Ëajne kuhinje ukolodvoru GraËac, zatim popravakkroviπta u kolodvorima Split i Solin tepreureenje prometnoga ureda ukolodvoru Split, kao i sanitarnoga Ëvoras dopunskim prostorijama u tehniËko-putniËkoj postaji Split Predgrae.Inovacija koju primjenjujemo prisaniranju podova u uredima jestpostavljanje laminatnih podova koji, uzdobru toplinsku izolaciju, omoguÊujujednostavno odræavanje.

Jedinica tvrtke PZZ-Inæenjering d.o.o. u Splitu

Puno posla godine 2003.U posljednje vrijeme na dalmatinskim kolodvorima

susrećemo razne ali ugodne novosti. Naime, dočekuju nasnovoure�eni i obnovljeni krovovi, pročelja, uredi i sanitarničvorovi. O tome nam je više rekao g. IGOR DUŠA, voditeljsplitske jedinice za održavanje zgradâ u HŽ-ovoj tvrtki kćeriPZZ-Inženjering d.o.o.

Popravak krova iznad predvorja željezničkoga kolodvora Split

- Kakvi su va-πi planovi zagodinu 2003?

- I ove godineoËekuje nas punoposla. Ipak, najpri-je izvodimoprioritetne radovena redovitome iinvesticijskome odræavanju po planu kojisu nam proslijedile jedinice s naπegapodruËja. Spomenuo bih samo neke odposlova koji nas oËekuju. To su prije sve-ga radovi na sanaciji kroviπta kolodvor-skih zgrada u PerkoviÊu, Drniπu i Malo-vanu. Tomu valja dodati saniranjejavnoga WC-a u kolodvoru Knin, zatimizmjenu podova u uredima kadrovske,opÊe i pravne sluæbe u Splitu teinvesticijske radove na novoj garaæisplitske Sekcije za ETP u Kninu. Osimtoga tu su i mnogobrojni sitni zahvatipoËevπi od bojenja i osvjeæavanju radnih

prostorija ovdaπnjih jedinica doizvanrednih radova po pozivu.

- Stignete li sve te radove izvestina vrijeme?

- Nadam se da Êemo sve planiraneali i one izvanredne radove izvesti navrijeme i na zadovoljstvo svojihnaruËitelja. Jamstvo za tu tvrdnju jest iradna ekipa naπe operativne jedinicekoja je popunjena kvalificiranim, ali imlaim zaposlenicima. U njih imamopotpuno povjerenje - rekao je g. Duπana kraju razgovora.

Jozo GranËiÊ

Kako nas je obavijestio πef tamoπnjegakolodvora, g. Ivan BabiÊ, godina 2002.Êe, po svemu sudeÊi, biti prva poslije-ratna godina rekordna po koliËini preve-zenih stvari. Ipak, kod dolaska u tajkolodvor najprije uoËili smo da na pros-toru do stare kolodvorske zgrade,

Iz kolodvora Solin ZBOGOM, STARA TOPOLO!UoËi proπlogodiπnjih boæiÊnih i novogodiπnjih blagdana iz kolodvora Split joπ uvijek suse otpremale posljednje tone cementa za godinu 2002. Blagdanski dani bili su iskoriπteniza izraËunavanje ukupnih rezultata u prijevozu stvarî u tome kolodvoru.

Posljednja snimka prastare topole u kolodvoru Solin

sagraene od klesanoga kamena, nedos-taje stablo prastare topole, inaËe zaπtit-noga znaka toga kolodvora.

- Upravo ovihdana uklonjeni su iposljednji ostatcinaπe starodrevnetopole - rekao namje g. BabiÊ. - U ne-poznatome smjeruotpremili su je zapo-slenici Gorske sluæ-be za spaπavanje izSplita uz pomoÊradnikâ Sekcije zaodræavanje prugâSplit. Doduπe bilo jekrajnje vrijeme dase ta topola ukloni

jer se nakon rezanja njezine prosuπenerazgranate kroπnje prije nekoliko godinapreostalo deblo gotovo u potpunostiosuπilo i istrulilo. Na opÊe Ëuenje i tajpreostali dio stabla u meuvremenu sepoËeo pomlaivati preko manjega dijelapreostale kore. Naπa topola kao da sebojala smrti nakon stoljetnoga iisluæenoga æivotnoga vijeka jer se njezinihmlaih dana ne prisjeÊaju ni najstarijitamoπnji æivuÊi æeljezniËari.

Otiπli smo od naπega domaÊina sasjetom na proπla vremena kada je naπastara dobra topola za dugogodiπnjihsparnih ljetnih vruÊina sve æivo mamilau svoju bogatu hladovinu. Kako smodoznali, na njezinu mjestu niknut ÊedomaÊa divlja loza penjaËica.

Jozo GranËiÊ


DOGA–AJI

Ali veÊih problema u æeljezniËkom pro-metu na osjeËkom podruËju i nije bilo,zahvaljujuÊi zalaganju osjeËkih æeljezniËarakoji se nalaze meu æeljezniËarima koje jepohvalio generalni direktor. One mlae,odgovorne za ËiπÊenje snijega i nenaviknutena ovoliko snijega moæda je hvatala malapanika, dok one starije manje, jer su veÊdoæivjeli i veÊe snjeæne padavine s kud ikamo viπe snijega.

Kad budemo Ëitali ove retke moæda Êesnijeg i problemi koje on u prometu proiz-vodi, pomalo veÊ pasti u zaborav, ali kako

Čišćenje snijega To nije posao samo ≈zopovaca«

12345678901234567890123456789012123456789012345678901234567890121234567890123456789012345678901212345678901234567890123456789012123456789012345678901231234567890123456789012345678901212345678901234567890123456789012123456789012345678901234567890121234567890123456789012345678901212345678901234567890123

nam se zime svake godine ponovno javljajusve æeπÊe i snjeænije bilo bi se dobro prisjetitina to tko sve mora Ëistiti snijeg kako bi seæeljezniËki promet πto normalnije odvijao.

Svake godine ustrojbene jedinice (sek-cije) donose operativne planove za osigu-ranje prometa u tijeku zime u kojima poredostaloga toËno stoji da ËiπÊenje snijega ukolodvorima duæni su vrπiti kolodvori nasvome teritoriju sa svojom radnom snagomi to Ëistiti skeretnice, kolosijeke, perone,pristupne puteve, putne prijelaze u razinina podruËju kolodvora, æicovode i dr. i to uprvom stupnju ugroæenosti æeljezniËkogprometa. Kada nastane tzv. II stupanjugroæenosti traæi se dopunska radna snagaugovaranjem za potrebe snjegoborbe odgraevinskih poslova. Istodobno, radnicisekcija za odræavanje pruga duæni su Ëistitisnijeg na putnim prijelazima u razini, na

mostovima i propustima, oπtrim zavojima,kod spojeva traËnica i dilatacionih sprava,nanose u usjecima i ostalim zavijanimmjestima, stajaliπtima koja imaju ureenepovrπine za putnike itd. znaÊi najprije naotvorenoj pruzi.

Od poËetka padanja snijega ili stvaranjaleda i nanoπenja snijega na prugu pa svedo poËetka prvih poteπkoÊa u odvijanju pro-meta, pojave zastoja na skretnicama ilineprohodnosti pojedinih mjesta na pruzi,potrebito je da snijeg Ëisti πto viπe uposlenihne gledajuÊi tko je kakvog zanimanja, kojuduænost obnaπa. U takvim situacijama uvijekje vidljiv manjak onih koji ≈moraju« Ëistitisnijeg. Ovako, kako je netko veÊ u naπimnovinama primijetio, snijeg uglavnom Ëistezopovci πto dræim da sigurno nije u redu.

Stjepan Debeljak

NastavljajuÊi svoj programski put kstalnom struËnom usavrπavanju i ukljuËi-vanjem struke u izgradnji moderne europ-ske orjentirane æeljeznice Uprava Hrvat-skih æeljeznica i Druπtvo ITHÆ prekosvojih sekcija za znanost i privredu pripre-maju veliko savjetovanje u Opatiji uËetvrtak 20. i petak 21. oæujka 2003. g.U dogovoru s rukovodstvom Unijeeuropskih æeljezniËkih inæenjera a osobitozaslugama glavnog UEEIV konzultanta g.Josefa Windsingera, osvjedoÊenog prijataljaDruπtva ITHÆ-a, ovo Savjetovanje u Opatijiuπlo je u redoviti godiπnji kalendar Meu-narodne europske udruge æeljezniËkihinæenjera - UEEIV. Time je otvoren put kukljuÊivanju stranih strateπkih partnera uulaganja u razvoj, modernizaciju i boljitak HÆ.

Druπtvo ITHÆ veÊ je razaslalo pozivemnogim tvrtkama koje rade za potrebeæeljeznice a ovo savjetovanje u Opatiji bitÊe im prilika za prikazivanje svog proiz-vodnog programa i djelovanja.

U prostorima opatijskog Grand hotelaAdriatic biti Êe prilika da na izloæbenimpovrπinama pokaæu svoj razvojni programali i gotove proizvode koje mogu ponuditikako Hrvatskim tako i drugim æeljeznicamaiz njihovog okruæenja.

Biti Êe to i prilika za srdaËne i prijateljskesusrete suradnika, prijatelja kako iz Hrvat-ske tako i iz inozemstva.

Prijava za sudjelovanje na savjetovanju o temi

INVESTICIJE U MODERNIZACIJI HRVATSKIH ŽELJEZNICAOpatija, 20.-21. ožujka (03) 2003. g.

Ime i prezime sudionika: .................................................................

Organizacija: ...................................................................................

Adresa: ............................................................................................

Tel./fax: ...........................................................................................

Potpis

U ............................ dne ..................... ..............................

U Opatiji 20. i 21. ožujka

Savjetovanje “Investicije u modernizaciju Hrvatskih æeljeznica”Program predavanja i satnica: s ime-

nima predavaÊa kao i tvrtki koje suukljuÊene u prezentaciju moÊi Êe senabaviti u klubskim prostorijamaDruπtva ITHÆ, Petrinjska 87, tel./fax.: (01) 45 777 09 ili ÆAT: 28-58.

Druπtvo inæenjera i tehniËarahrvatskih æeljeznica - ITHÆ, neÊenaplaÊivati kotizaciju s æeljom kako biprvenstveno svim svojim Ëlanovima ali iπto veÊem broju HÆ-ovih zaposlenika tesvim zainteresiranim omoguÊilo prisustv-vanje Savjetovanju. Svi zainteresirani su

zamoljeni da zbog pripreme promidæbenihmaterijala, kataloga i statistike oposjeÊenosti Savjetovanja i upisa Vaπihposlovnih adresa u naπu bazu podatka osuradnicima, ispune otisnutu prijavu teusmeno ili pismeno potvrde svoj dolazaku Opatiju na navedenu adresu i telefone/fax. Druπtva ITHÆ.

Za vjerovati je da Êe ovo Savjetovanjebiti jedinstvena prilika za susrete s privred-nicima i razgledavanje proizvodnog pro-grama tvrtki koje Êe biti zastupljene naSavjetovanju.

49

Pomalo nam se u Slavonijuvraćaju one zime iz pedesetih išezdesetih godina prošlog sto-ljeća kada je snježnih padavinabilo i izobilju. Zagruvalo, kakovole reći Slavonci, bome dobro.


DOGA–AJI

50

BuduÊi da u usporedbi s prijaπnjim pro-pisima svaki od tih pravilnika donosi zamjetnenovosti u voenju muzejske dokumentacije,to je Muzejski dokumentacijski centar uZagrebu kao krovnu ustanovu svih muzejsko-galerijskih ustanova u zemlji ponukalo na toda diljem Hrvatske priredi niz seminarâ kakobi se primjena odredaba iz spomenutihpravilnika uËinila jasnijom i djelotovrnijom.

Prvi seminar bio je odræan 5. veljaËe 2003.u Zagrebu, a bili su mu nazoËnii predstavniciHrvatskoga æeljezniËkog muzeja. PredavaËi naseminaru bili su muzejski struËnjaci koji su kaoËlanovi struËnoga povjerenstva bili ukljuËeniu izradbu prijedloga novih pravilnika.

Sveobuhvatna dokumantaristiËkaobradba muzejske grae

Pravilnik o sadræaju i naËinu voenjamuzejske dokumantacije propisuje za svemuzejske i galerijske ustanove u zemljijedinstvene postupke i tiskanice za biljeæenjei pohranjivanje muzejske dokumentacije kojanastaje u procesu struËne obradbe, zaπtite iprijazivanja muzejske grae. Prema tomepavilniku muzejska dokumentacija moæe sepisati rukom ili se ispisuje iz raËunalane bazepodataka, a potom pohranjuje na trajne me-dije te obavezatno snima na mikrofilm. Muzejisu obvezni voditi dokumantaciju triju vrsta, ito primarnu, sekundarnu i tercijarnu doku-mentaciju.

Dokumentacija svake od tih vrsta predviaviπestruke evidencije. Tako primarnu doku-mentaciju, Ëiji su podatci rezultat eviden-tiranja, analize i struËne obradbe muzejskihpredmeta, Ëine inventarna knjiga muzejskihpredmeta, katalog muzejskih predmeta, knjigaulaska muzejskih predmeta, knjiga izlaska mu-zejskih predmeta, knjiga pohrane muzejskihpredmeta i zapisnici o reviziji muzejske grae.

Sekundarna dokumentacija obuhvaÊa do-punske i popratne fondove muzejske djelat-nosti, a Ëine ju inventarne knjige audio-vizual-nih fondova, hemeroteke (Ëlanci iz novinâ iËasopisâ o muzejskom fundusu, izloæbama idrugim programskim aktivnostima ustanove),

Izmjene u voenju dokumentacije muzejske grae

Godine 2002. na snagu su stupila dva nova pravilnika vezana uz rad i djelovanje muzejâu Hrvatskoj. RijeË je o Pravilniku o sadræaju i naËinu voenja muzejske dokumentacije omuzejskoj grai i o Pravilniku o uvjetima i naËinu ostvarivanja uvida u muzejsku graui dokumentaciju. Oba pravilnika temelje se na Zakonu o muzejima iz godine 1998, anjihova primjena obvezatna je za sve muzejske ustanove u zemlji.

Svrha - standardizacijamuzejske dokumentacije

knjige evidencije o konzervatorsko-restau-ratorskim postupcima, o pedagoπkoj djelat-nosti, o struËnome i znanstvenom radu, o nak-ladniËkoj djelatnosti, o marketingu i odnosimas javnoπÊu te dokumantacija o utemeljivanju ipovijesti muzeja.

Kao posljednja skupina dokumantacijepredviena je tercijarna dokumantacija, kojuËine pomagala u obliku raznovrsnih kataloga,indeksâ i saæetaka, a generira se iz fondovaprimarne i sekundarne dokumantacije.

Propisani uvjeti o iskoriπtavanjumuzejske grae i dokumantacije

Drugi novi pravilnik odnosi se na uvjete inaËine pod kojima se moæe ostvarivati uvid umuzejsku grau i dokumantaciju. U svezi stime taj pravilnik predvia to da se muzejskagraa i dokumantacija na uvid mogu dati radinjihove znanstvene i struËne obradbe,izlaganja, objavljivanja u publicistiËke svrhete za potrebe πkolske nastave. Uvid u muzej-sku grau i dokumantaciju koji ima za svrhunjihovo iskoriπtavanje u komrcijalne svrhe ure-uje se posebnim ugovorom izmeu muzeja izainteresirane strane.

Muzejska graa na uvid se moæe dati samou muzejskim prostorijama, a u sluËaju posudbemuzejske grae i dokumantacije na Ëuvanjeili izlaganje, muzej s posuditeljem sklapaugovor u skladu s posebnim odredbama kojepropisuju sigurno i pravilno Ëuvanje grae idokumantacije. Jasno je propisano i to da jekorisnik s muzejskom graom i dokumenta-cijom obvezan postupati pomnjivo te ih ne nina koji naËin smije oπtetiti ili dovesti u okol-nosti koje mogu prouzrokovati njihovo oπte-Êenje, uniπtenje ili gubitak.

Oba pravilnika imaju zakonsku snagu i zanjihovu provedbu i poπtivanje njihovih odre-daba prema Ministarstvu kulture RH odgo-voran je ravnatelj odnosno voditelj muzeja.Muzeji su svoj rad obvezni uskladiti s odred-bama donesenih pravilnika i djelovati u skladus odrednicama πto ih oni propisuju.

Helena Bunijevac

U sjeÊanje

EMIL ABRAMOVI∆(1955-2003)

Na samu Novu godinu 2003.iznenada nas je u 48. godini æivotanapustio g. Emil AbramoviÊ, manevristu kolodvoru Lokve.

Pokojni Emil AbramoviÊ rodio se1955. u Ogulinu. Na æeljeznici sezaposlio godine 1991. nakon zavrπetkateËaja za prometno-transportnogaradnika. Najprije je radio na radnommjestu manevrista u kolodvoru Rijeka,potom na radnom mjestu skretniËara ukolodvoru Drivenik i na kaju na randommjestu manevrista u kolodvoru Lokve,gdje ga je zatekla neumitna smrt.

Za svojega jedanestgodiπnjeg rada naHrvatskim æeljeznicana g. AbramoviÊ bioje marljiv i uzoran radnik na teπkim,opasnim i odgovornim poslovima uprometnoj sluæbi. Zbog toga Êe nam ulijepoj uspomeni ostati vrijeme πto ga jeproveo s nama.

Emile, neka Ti je vjeËna hvala islava!

Zaposlenici kolodvora Lokvei Prometne sekcije Rijeka

U sjeÊanje

MILO© STANI∆(1943-2002)

Dana 27. prosinca 2002. na povratkus posla kuÊi u Gomirje u kolodvoruMoravice nesretnim sluËajem smrtno jestradao g. Miloπ StaniÊ, skladiπni radniku Poslovnici HÆ-Carga u Rijeci s mjestomrada u kolodvoru Bakar.

Pokojni Miloπ StaniÊ roen je 8.studenoga 1943. u Gomirju. Na æeljez-nici se zaposlio 1975. na radnom mjestuskladiπnoga radnika u kolodvoru Rijeka,gdje je radio do 1992. Tada je biorasporeen na isto radno mjesto ukolodvoru Bakar, na kojemu je ostao dosvoje iznenadne i prerane smrti.

Za sve πto je g. Miloπ StaniÊ u svojemu27-godiπnjem radu uËinio na Hrvatskimæeljeznicama neka mu je vjeËna hvala islava.

Zaposlenici kolodvora Bakari poslovnice HÆ-Carga u Rijeci


DOGA–AJI

Dana 18. sijeËnja 2003. umro je naπprijatelj, djelatnik HÆ-Informatike,gospodin Petar FilipËiÊ.

Dana 18. sijeËnja 2003. kodobavljanja sluæbe u kolodvoru GospiÊnesretnim sluËajem smrtno je stradao naπdugogodiπnji zaposlenik Frano©imunoviÊ, kontrolor HÆ-PutniËkogprijevoza.

Sa svojih 48 godina æivota i viπe od28 godina radnoga staæa odraenoga nanajzahtjevnijim æeljezniËkim zanimanjimakao πto su manevrist, rukovatelj manevri-ranjem, kondukter i kontrolor HÆ-PutniË-kog prijevoza, pokojni Frano ostavio nasje u najboljim godinama svoga æivota ina vrhuncu svoje æivotne karijere.

Frano je oduvijek bio tih i samozatajanradnik koji je svoje poslove obavljao kvali-tetno, na vrijeme i bez pogovora. Posaoje za njega uvijek bio na prvome mjestu,bez obzira na sve okolnosti, pa, na æalost,i takve koje su prouzrokovale njegovusmrt.

Prerana smrt naπega dugogodiπnjegkolege Frane sve nas je iznenadila iduboko raæalostila, a osobito njegovenajmilije: suprugu Katu i djecu Boæenu,Irenu i Anelka.

Moæeπ se mirno odmarati u svomrodnom Otoku, kraj Sinja, dragi naπFrane, odakle si savjesno odlazio i vraÊaose kuÊi svakoga radnog dana, jer mi teneÊemo i nemoæemo zaboraviti.

Joπ jedanput zbogom, dragi naπkolega, i neka ti je laka tvoja rodnahrvatska gruda!

Radnici HÆ-PutniËkog prijevoza ivlakopratno osoblje kolodvora Split Dragi naπ Æeljko, za Tobom tuguju

Tvoja djeca, supruga, roditelji, brat isestre. Nikada neÊemo zaboravitiTebe, Tvoj lik i dobrotu kao oca,supruga, sina, brata i HÆ-ova radnika.

Zahvaljujemo svima koji pohodeTvoj tihi dom na Aleji braniteljâ uZagrebu, osobito na Dan HÆ-a i Dansvih svetih.

Obitelji Sakoman, »izmek,Janjanin, Melnjak i Cvek

U VuËi vlakova Zagreb tuæno jeodjeknula vijest da je u svojoj 45. godiniovaj svijet napustio strojovoa MilanRenduliÊ. Otac, suprug, prijatelj, dragznanac, uvijek veseo i spreman na πalu.Nakon kraÊe i teπke bolesti 1. veljaËe2003. prestalo je kucati srce Ëovjeka kojise kroz æivot probijao sa smijeπkom.Posljednji ispraÊaj pokojnoga MilanaRenduliÊa bio je 3. veljaËe 2003. u14.30 sati iz mrtvaËnice na groblju uGornjemu VrapËu, zagrebaËkomenaselju gdje je æivio. Sveta misazaduπnica sluæena je u crkvi sv. Barbare.

Iza Milana RenduliÊa ostali su suprugaAnka, kÊeri Helena i Nikolina, otac Josipi rodbina. Iz zagrebaËke VuËe vlakovabio je prireen odlazak na posljednjikolegin ispraÊaj. Okupilo se dosta ljudîda na posljednji poËinak isprate divnaËovjeka. InaËe Milan RenduliÊ bio jeoperiran od raka æeluca, kratko jebolovao i na kraju podlegao teπkojbolesti. Ne znajuÊi za teπku bolest, radioje kao strojovoa do pred samu

Nakon teπke bolesti dana 30.sijeËnja 2003. iznenada nas je u svojoj49. godini zauvijek napustio naπkolega i prijatelj Zvonko MudrovËiÊ.

Lik pokojnoga Zvonka ostat Êe namu trajnom sjeÊanju. PoËivaj, dragiZvonko, u miru!

Tvoji kolege i prijatelji

U SJEĆANJE

FRANO ŠIMUNOVIĆ

U SJEĆANJE

ZVONKO MUDROVČIĆ(1954-2003)

U SJEĆANJE

PETAR FILIPČIĆ(1943-2003)

U SJEĆ ANJE

MILAN RENDULIĆ(1958-2003)

operaciju. Bio je Ëlan Sindikatastrojovoâ Hrvatske od prvih danautemeljenja, a SSH-ovi predstavnici bilisu na pogrebu.

Ostat Êe nam u neizbrisivu sjeÊanju.PoËivao u miru Boæjemu i laka mu bilahrvatska zemlja!

Zaposlenici VuËe vlakova Zagrebi Sindikat strojovoâ Hrvatske

U SJEĆANJE

ŽELJKO SAKOMAN - HAKzaposlenik Hrvatskih željeznica

i hrvatski vojnik

(16. 12. 1991. - 16. 12. 2003)

Roen je 9. travnja 1943. u Zagrebu.Na æeljeznici se zaposlio 1. studenog1970. godine u HÆ-Informatici.

Za vrijeme svoga rada proπao jekompletan razvojni put u to vrijeme unovom poslovnom podruËju HÆ-a. Bioje programer, glavni projektant IS, vodi-telj produkcije te na kraju sistemskiinæenjer.

U radu je bio marljiv i pouzdan. Isticaose posebno svojom samozatajnoπÊu radiËega je bio omiljen kod svojih rukovo-ditelja, suradnika, korisnika i prijatelja.

Za svakoga je uvijek imao lijepu rijeËa posebno je imponirao njegov pjesniËkiπarm i duh.

Bio je jedan od glavnih autora apli-kacije “Teretni list”.

Uspomenu na dragog prijatelja isuradnika Ëuvat Êemo s ponosom i nekamu je laka hrvatska zemlja.

Njegovi kolege iz HÆ-Informatike

51


SINDIKAT

52

Najbrojnija sindikalna podruænicau HÆ-u

- Podruænica Zagreb 1 najveÊa je po-druænica u sklopu Sindikata infrastruktureHrvatskih æeljeznica (SIHÆ). U njoj sesindikalno okupljaju radnici HÆ-Infrastrukture koji rade na prugama odDugoga Sela do Vukove Gorice teobuhvaÊa podruËje Dugoga Sela, ZagrebGK, Zagreb RK, Zagreb ZK i Velike Gorice.Na spomenutom podruËju PodruænicaZagreb 1 okuplja radnike iz djelatnostisignalnih i telekomunikacijskih ureaja(SIT), elektrotehniËkih postrojenja (ETP),odræavanja prugâ (ZOP), administrativnesluæbenike, dio radnikâ u prometno-transportnom podruËju, radnike naodræavanju elektriËnih ureaja u vagonima(EUV) i radnike u koji rade trgovaËkimdruπtvima HÆ-ovu stopostotnom vlasniπtvu.U svim tim djelatnostima imamo oko 650Ëlanova, pa smo po Ëlanstvu najbrojnijasindikalna podruænica u HÆ-u - rekao je g.Mladen Novosel na poËetku razgovora.

- Kojim se oblicima sindikalnogarada vaπa podruænica bavila uproteklome razdoblju?

- NajveÊe SIHÆ-ovo postignuÊe proteklegodine, a na taj naËin i postignuÊe ovepodruænice, bilo je potpisivanje tarifnogadijela kolektivnoga ugovora u HÆ-u. Uz tou Osijeku smo priredili seminar o normamana koji su bili pozvani izvrπni direktori iπefovi radnih jedinica iz ETP-a i SIT-a. Naseminaru smo uspjeli dokazati da uelektrotehniËkoj djelatnosti nema radnikâu viπku, nego da ih Ëak nedostaje te da jezato potrebno mijenjati sistematizacijuradnih mjesta. Smatram da je to najveÊirezultat SIHÆ-ova rada, a i rada ovepodruænice jer je na seminaru uspjeπnoizlagalo nekoliko referenata i πefova radnihjedinica koji su njezini Ëlanovi. Potpisivanjekolektivnoga ugovora naπim je radnicimadonijelo izvjesna poboljπanja. Smatramo daje potpisan dosta kvalitetan ugovor ukojemu je obuhvaÊeno i dopunsko

Dana 17. sijeËnja 2003. vodstvo Podruænice Sindikatainfrastrukture Hrvatskih æeljeznica Zagreb 1 uselilo se unovoureene prostorije na Trgu kralja Tomislava br. 11.Tom smo prigodom i u povodu toga g. MLADENANOVOSELA, glavnoga povjerenika te podruænice, zamoliliza opπirniji razgovor o nekima od sindikalnih tema.

Podruænica Sindikata infrastrukture HÆ Zagreb 1

Rad na dobrobit Ëlanova

S otvaranja novih prostorija

zdravstveno osiguranje,a πest mjeseci nakonpotpisivanja kolektivno-ga Uprava HÆ-a trebalaje s renomiranom osigu-ravajuÊom kuÊom sklopiti ugovor zaosiguranje radnika od nezgodâ i nesreÊâna radu za razdoblje od 24 sata.

Bavljenje tradicionalnimsindikalnim djelatnostima

- U naπim socijalnim uvjetima sin-dikati se joπ uvijek moraju baviti dvje-ma tradicionalnim aktivnostima. To sunabava raznovrsne robe za Ëlanove popogodnijim cijenama te primanje irjeπavanje njihovih tuæaba i prituæabau svezi s raznoraznim stvarima.Moæete li na reÊi na πto se najviπe æalevaπi Ëlanovi te na koji im naËinpomaæete pravnom pomoÊi i novËano.

- Tijekom godine nakupi se priliËno za-htjevâ i æalbâ. Naπi Ëlanovi najviπe se æalena neodostatnu kakvoÊu zaπtitne odjeÊe.Zato s HÆ-Nabavom i Sluæbom za zaπtituna radu pokuπavamo pronaÊi rjeπenja zato da se kakvoÊa zaπtitne odjeÊe poboljπau okviru postojeÊe norme. Katkada dobi-vamo neobjektivne zahtjeve i prituæbe. Po-jedinci naime traæe ovakvu ili onakvu odjeÊune mareÊi pritom za to da je zaπtitna odjeÊapropisana u pogledu kvalitete i zadana nor-mom te da se kao takva mora nositi. Takveprituæbe najËeπÊe prosljeujemo u Sluæbuza zaπtitu na radu. Druge prituæbe odnosese na kvalitetu alatâ. U tome podruËju stvarisu krenule nabolje. Protekle godine radnejedinice u djelatnosti SIT-a i u dijelu ETP-adobile su nove alate koji su priliËno kvali-tetni, pa je prituæaba s time u svezi sadapuno manje. U tome poslu SIHÆ je daosvoj obol piπuÊi dopise i vrπeÊi pritisak naHÆ-Nabavu i izvrπne direktore da se kreneu nabavu alatâ.

- Sa zaπtitnom odjeÊom povezanaje i zaπtita na radu. Kako u tome po-gledu suraujete s HÆ-ovom Sluæbom

za zaπtitu na radu? Uzimaju li se naterenu vaπi zahtjevi u obzir ili se paksmatra da SIHÆ svojim zahtjevima zazaπtitu radnikâ samo ≈usporava«radnih proces?

- Osim πto sam Ëvoriπni povjerenik, jasam takoer koordinator povjerenikâ za za-πtitu na radu za SIT Vinkovci i SIT Zagreb.Zato mi je ta problematika dobro poznata.Proπle godine napravili smo analizu radnihprostora te proveli upitnik o osnovnim zaπ-titnim sredstvima. Da bi se πto bolje sagle-dala problematika radnoga prostora u HÆ-u, upitnici su proslijeeni u specijaliziranutvrtku Ergonomika koja Êe podatke obra-diti struËno i Upravu HÆ-a upoznati s rezul-tatima. U svojstvu koordinatora za zaπtituna radu skoro svaki dan angaæiran sam ina tome poslu. Uz to u HÆ-ovu sustavuutemeljen je Odbor zaπtite na radu, koji vodiovlaπtenik Uprave HÆ-a. Osim ovlaπtenikanjegovi Ëlanovi jesu lijeËnica, inæenjer zazaπtitu na radu i sindikalni koordinator.

Naπi Ëlanovi povremeno se tuæe na po-jedine poslovoditelje da na ovaj ili na onajnaËin zlorabe svoje ovlasti odnosno da krπeradniËka prava. U takvim sluËajevima rea-giramo hitro i problem nastojimo rijeπitiπto prije. Na primjer, proπle godine u Du-gom Selu radnicima SS-dionice bila je one-moguÊena uporaba vode. Mi smo reagiraliodmah, i taj je problem sada pred rjeπe-njem, pa Êe dionica na vodovodnu mreæubiti prikljuËena samostalno. Naime, do tadaje postojao skupni prikljuËak, pa se vodatroπila na sve naËine, a nitko nije plaÊaopotroπnju te je vodovodno poduzeÊe jed-nostavno iskljuËilo dovod vode. InaËe obi-lazimo podruænice, susreÊemo se s ljudimai razgovaramo s njima, rjeπavamo njihovetrenutaËne probleme. Odræavamo redovitesastanke sa svojim temeljnim povjerenici-ma, kojih u podruænici ima 28.


SINDIKAT

53

Rad u Podruænici Zagreb 1

- Na koji je naËin ustrojena SIHÆ-ova Podruænica Zagreb 1 i kakav jenaËin vaπega rada?

- Ja sam glavni povjerenik u PodruæniciZagreb 1. Osim mene u podruænici djelujejoπ 28 temeljnih povjerenika i blagajnik tesrediπnji odbor u kojemu je zastupljena sva-ka djelatnost, i to s po jednim Ëlanom izSIT-a, EUV-a, ETP-a te s dvojicom iz ZOP-a. Srediπnji odbor sastaje se po potrebi,rjeπavamo tekuÊe probleme (od koji smoneke spomenuli) i s time u svezi donosimoodgovarajuÊe odluke, s kojima svoje Ëlan-stvo osim pismenim putem upoznajemo iuz pomoÊ novih komunika-cijskih tehno-logija. Svi povjerenici imaju sluæbene mo-bitele, pa i na taj naËin komuniciramo me-usobno. Takoer imamo adresu elektro-niËke poπte (e-mail), a svaki naπ temeljnipovjerenik ima broj mobitela glavnogaodnosno Ëvoriπnoga povjerenika tako smou cjelodnevnoj meusobnoj vezi. Takoersvaki naπ Ëlan zna broj mobitela Ëvoriπnogapovjerenika i HT-ov broj ureda podruænice.

- Na koji naËin svojim Ëlanovimapomaæete financijski?

- SIHÆ je ustrojio Sindikalnu kasu uza-jamne pomoÊi (SKUP). To je SIHÆ-ov kva-litetan proizvod. MjeseËni ulog po Ëlanu Ka-se iznosi 50 kunâ, a na temelju visine ukup-noga uloga moæe se dobiti zajam u omjeru1 : 4 uz rok otplate do 12 mjesecî. Ti zajmoviostvaruju se preko Poπtanske banke. NadaljeËlanovima se odobravaju zajmovi i prekoVolksbanke. Tu smo iskoristili stanje nanovËarskom træiπtu te za svoje Ëlanoveodabrali najpogodnije bankovne uvjete zadobivanje zajma, πto znaËi da kamate buduπto niæe i da se zajam odobrava bez jamaca.Sada radimo na pronalaæenju novih naËinaza dobivanje zajma uz joπ manje kamatamai bez jamaca, a uz jamstvo police osiguranja.To radimo zato πto je u danaπnje vrijemeteπko naÊi jamca, a i ako ga naete, ondaon ne moæe dobiti zajam itd.

- Recite nam neπto o drugom SIHÆ-ovim aktivnostima, primjerice ogodiπnjim πportskim susretima.

- Svake godine u mjesecu listopaduSIHÆ prireuje πportske susrete. Zbogdobrih πportsko-terenskih i financijskihuvjeta, susreti su proteklih nekoliko godinabili odræavani u Zadru. Na tim susretimaËlanovi ove podruænice sudjelavali suredovito, a uspjesi su bili promjenjivi.

Preseljenje u novi poslovni prostor

- Sredinom mjeseca sijeËnja 2003.Podruænica Zagreb 1 dobila je nove

prostorije u kojima se donedavnonalazila SIHÆ-ova srediπnjica. Zanimanas kakvi su vam sada radni uvjetipoËevπi od prostora do raËunalneopreme. Planirate li veÊ sada pojaËatineke svoje aktivnosti ili ih tek trebateosmisliti?

- Poπto se SIHÆ-ov glavni ured preseliou prostorije u HÆ-ovoj poslovnoj zgradi uUlici kneza Branimira br. 27, pristupili smoureivanju prostorijâ na Trgu kralja Tomi-slava br. 11. Uloæili smo znatno vlastitoganovca i osobnoga rada Ëlanova. Podruæni-ca je dobila prostor u kojemu je moguÊedjelovati normalno. Poπto smo prostoropremili pokuÊstvom, sada slijedi opre-manje raËunalnom opremom, πto Êemodovrπiti do kraja mjeseca veljaËe. Uz pomoÊraËunalâ moÊi Êemo ulaziti u SIHÆ-ovu bazupodataka te na taj naËin lakπe i bræe pratitistanje i kretanje svojih Ëlanova, kao i njihovstatus u sindikatu. U raËunala takoer Êemospremati svu korespondenciju kako bi senjome mogli sluæiti i Ëlanovi i podruænica.

- Kako suraujete s drugim SIHÆ-ovim podruænicama i sa srediπnji-com?

- Glavni povjerenik ujedno je Ëlan SIHÆ-ova glavnoga srediπnjeg odbora, pa se potoj crti ostvaruje institucionalna suradnja,koja se sastoji od svakomjeseËnih susretana kojima se razmatraju sva tekuÊa pitanjate donose zakljuËci, koji se potom ili odmahprovode ili ih srediπnji odmor podruænicenajprije konkretizira pa zatim provede. KaonajveÊa u SIHÆ-u, ova podruænica u zdra-vome sindikalnom ozraËju dobro suraujesa svih drugih 17 SIHÆ-ovih podruænica.

Na πto se troπi sindikalna Ëlanarina

- SIHÆ-ovu Ëlanovi izdvajaju dvaposto od plaÊe za sindikalnuËlanarinu. Moæete li nam u osnovnimcrtama reÊi na πto se troπi sindikalnaËlanarina?

- Polovica ukupnoga iznosa sindikalneËlanarine, dakle jedan posto, raspodjeljujese za financiranje SIHÆ-ova zajedniËkogprograma, a druga polovica ulaæe se uprograme sindikalnih podruænica. NajveÊustavku, oko 38 posto, Ëine izdatci zaredovito poslovanje. Oko 13 posto troπise na odræavanje πportskih susreta, a oko11 posto odlazi u investicije. Drugi izdatciniæi su od 10 posto. To su izdatci zainformiranje i promidæbu, za pomoÊzaposlenima, za plaÊanje uslugâ, zasolidarnost, za struËnu izobrazbu iosposobljavanje, za materijalne izdatke, zapremije osiguranja, za dugoroËna ulaganja

u nekretnine i vrijednosnice te zafinanciranje meunarodne suradnje.

- Kakva je suradnja s drugimsindikatima koji djeluju na Hrvatskimæeljeznicama i na Ëemu se onatemelji?

- Temelj za suradnju s drugimsindikatima u HÆ-u svakako su zajedniËkiosnovni interesi, kao πto je nedavno bilopotpisivanje kolektivnoga ugovora, kojipotpisali veÊinski sindikati. Mi smosudjelovali u pregovaranju, u izradbiprijedloga varijanata kolektivnoga ugovora,πto je rezultiralo njegovim potpisivanjem umjesecu lipnju 2002. S pojedinimsindikatima suraujemo u provedbi izborâza radniËka vijeÊa, povremeno seposjeÊujemo, dogovaramo i nastojimopronaÊi zajedniËke interese koji bi bilizanimljivi za viπe sindikatâ.

- Suradnja meu sindikatimavjerojatno se ne dogaa samo narazini srediπnjicâ nego ima i≈terenske« suradnje, jer svi HÆ-ovisindikati djeluju u jedinstvenojtehnoloπkoj cjelini.

- Na terenu dobro suraujemo sasindikatima koji nas cijene. Tu nemanikakvih teπkoÊa, πto znaËi da suraujemos onim sindikatima koji æele suraivati snama i koji nas poπtuju.

- Na kraju recite nam, g. Novosel,zaπto se bavite sindikalnim radom.Je li vas tko nagovorio na to ili je tobio vlastiti izbor?

- Nitko mi to nije naredio, nego je tojednostavno tako, netko to mora raditi, a ipotrebno je baviti se sindikalnomdjelatnoπÊu. Kada to nitko ne bi htio raditi,ni jedan sindikat ne bi mogao opstati. Menije drago πto sam djeliÊ, kotaËiÊ sindikalnogarada u HÆ-u i na hrvatskoj sindikalnoj sceni.Æelim to raditi na dobrobit Ëlanova, i to πtokvalitetnije. Za to sam i πkolovan, proπaosam izobrazbu za to, a i svaki dan radimna samoizobrazbi - rekao je g. Novosel nakraju razgovora.

InaËe glavni povjerenik u SIHÆ-ovojPodruænici Zagreb 1 Mladen Novosel dolaziiz djelatnosti SIT-a. Po struci jeelektrotehniËar. Radio je na radnom mjestutehniËara specijalista na Zagreb RK. »lanje sindikata od 1994. Posljednje dvijegodine obnaπa duænost glavnogasindikalnog povjerenika. Od godine 2001.radi kao sindikalni profesionalac. Naæeljeznici ima 23 godine radnoga staæa ipotjeËe iz tradicionalne æeljezniËarskeobitelji.

Boris Udier


ZANIMLJIVOSTI

54

Godine velikih promjena prijepola stoljeÊa

Autor ove priËe prije pedeset godinâsudjelovao je u svim zbivanjima u GlavnojæeljezniËkoj radionici Zagreb, kako se uto doba nazivao danaπnji TÆV Gredelj,koja su znaËila prekretnicu u njegovojdotadaπnjoj djelatnosti. Naime, do tadajedine proizvodne linije bile su remontputniËkih (poslije i teretnih) vagona teremont parnih lokomotiva. No, godine1953. poËelo je razdoblje ovladavanjanovom tehnologijom remonta privih

Priča o zbivanjima u TŽV-u Gredelj prije pola stoljeća

Prvi remonti elektriËnih lokomotivaGodina 1953. bila je vrijeme

obnove u TŽV-u Gredelj, koji se uto doba nazivao Glavna željez-nička radionica Zagreb te je uve-like pridonosio ovladavanjunovom tehnologijom remontaelektričnih lokomotiva u Hrvatskoj.Ova je priča malo podsjećanje naljude koji su se tada na svojimradnim mjestima ponašali sasvimobično i nisu zahtijevali puno,premda se od njih očekivalo darade »udarnički«.

Zajednička snimka radnikâ Glavne željezničke radionice Zagreb koji su prvi ovladalitehnologijom remontiranja električnih lokomotiva u Hrvatskoj (snimljeno 13. lipnja

1953).

Zgrada u kojoj je bila smještenaelektrična centrala Radionice državnihželjeznica (sagra�ena u sklopu nove

MÁV-ove strojarnice godine 1894. kaoličionica za teretne i putničke vagone).

elektriËnih a malo poslije i dizelskihlokomotiva πto su tada poËele voziti naprugama u Hrvatskoj.

Razdoblje od pedeset godinâ ne znaËimnogo u æivotu neke tvornice, ali je todugo razdoblje u æivotu nekoga pojedincakoji je djelatno sudjelovao u razvoju tetvornice. Uz to valja imati na umu to daje novoutemeljeni odjel za popravakprvih elektriËnih lokomotiva poËeo raditinakon II. svjetskoga rata i u druπtveno-politiËkom sustavu u kojemu su pojmovi≈udarnik«, ≈udarniËki rad« i ≈radna pobje-da« bili posve uobiËajeni, pa se odradnikâ oËekivalo da rade ≈udarniËki« ida ≈radne pobjede« niæu jedni za drugom.Drugo je pitanje koliko su se sami radniciradovali ondaπnjemu svojem ≈udarniπtvu«i tim svojim ≈radnim pobjedama«.

Dobro se sjeÊam tih ≈udarniËkih« danagodine 1953. u TÆV-u Gredelj. Uskromnim uvjetima, u adaptiranoj halibivπe elektriËne centrale, 65 radnikâpionirâ u novome poslu izvelo je 12generalnih i jedan izvanredan popravak.Zadræavanje lokomotivâ na popravku odprvotnih 45 danâ bilo je skraÊeno je na

28 danâ. Dakle, svaki mjesec bila jepopravljana jedna lokomotiva.

Pioniri nove tehnologijeUz ovaj tekst objavljujemo jedinu

zajedniËku snimku radnikâ Glavne æeljez-niËke radionice Zagreb koji su prviovladali tehnologijom remontiranja elek-triËnih lokomotiva u Hrvatskoj. Fotogra-fija je snimljena 13. lipnja 1953. prijeotpreme popravljene elektriËne loko-motive na pokusnu voænju u Rijeku. Natoj fotografiji na lokomotivi od lijeva nadesno vide se Frane RadovËiÊ, AnteManenica, Boæo ©tahan, AndrijaSedlar, Stjepan HavidiÊ, Mirko Mer-kaπ, Anelko Jeæek, Antun GolubiÊ,Antun Geiger i –uro VdoviÊ. Odlijeva na desno stoje Juraj Horvat,Marcel PilepiÊ, Mijo Piljak, PetarPoliÊ, Zvonko TurËin, Stanko Loos(poslovoa), dipl. ing. Ante PaviÊ (vodi-telj odjela a poslije i voditelj pogona),Nikola JeliniÊ, Luka ©timac, Adam∆osiÊ, Milan ÆupaniÊ, Josip StariÊ,Mijo Brajek, Drago Pokupec, VinkoGerjeviÊ i Stjepan »anadija. Od lijeva


ZANIMLJIVOSTI

55

Hala za popravak mehaničkih ure�aja i strojnu obradbu električnih lokomotiva (prijeradionica Željezničke obrtne škole).

Pogled na halu s dvama kolosijecima adaptiranu (1950) zapopravak prvih električnih lokomotiva (prije središnja hala

električne centrale).

na desno ËuËe Slavko BorkoviÊ,Velimir KrznariÊ, Juraj Petrac,Josip Igrec, Drago RaπpoliÊ, Zvoni-mir Horvat (autor priËe), Stanko Pav-letiÊ, Stjepan ©vigir, Ivan BraËun,Milan Kantura i Nikola Duπak.

Imao sam sreÊu biti meu njima iuvjeriti se u to da su ti entuzijasti radilizajedno, cijenili jedan drugoga, ljutili sejedan na drugoga i trebali jedan drugoga.A to je bilo moguÊe samo u zajedniπtvustruke i mladih ljudi potpomognutihiskustvom starijih koje su svoje iskustvo,znanje, a katkada i cijeli æivot ugradili uGlavnu æeljezniËku radionicu Zagreb,danaπnji TÆV Gredelj. Na stranu πto jeondaπnji komunistiËki reæim propagirao≈radno udarniπtvo« Ëija je vrijednost bila iviπe nego dvojbena, stvaran i velik radniuËinak πto su ga postizali spomenuti ljudinije bio sluËajan, nego je potjecao iz spojaznanja i volje da se spozna neπto novo.To su bili ljudi koji su uËili i nauËili ono πtosu radili godinama, a poslije su sami tosvoje znanje prenosili na sljedeÊe naraπtaje.

Donesena povijesna odluka zabuduÊnost

Nakon zavrπetka II. svjetskoga rata naondaπnju Glavnu æeljezniËku radionicuZagrebu pao je velik teret obnove æeljez-niËkih vozila, jer druge radionice u zemljibile su gotovo uniπtene. VeÊ godine1949. za obnovu je bilo predvienoprvih 17 elektriËnih lokomotiva s elektri-ficiranih pruga na podruËju osloboeneIstre. BuduÊi da tada u radionici nije bilo

uvjetâ za njihovprihvat, za prvigeneralni popra-vak pronaen jeprivremeni radniprostor u IV. odje-lu montaæe parnihlokomotiva, aposlije u novomodjelu za elek-triËne lokomotivesmjeπtenome uadaptiranim hala-ma bivπe elektriË-ne centrale. Una-toË svim teπkoÊa-ma prve elektriË-ne lokomotive bilesu izazov za rad-nike i radioniËko

poslovodstvo. Nije bilo potrebnoga alata,pa smo se snalazili na razne naËine, aiskustvo skupljali na pedesetogodiπnjimremontima parnih lokomotiva.Te popularne talijanske πestosovinskeelektriËne lokomotive, tzv. stare tali-janke, istosmjerne struje napona 3000V bile su graene za potrebe Talijanskihdræavnih æeljeznica (FS) u seriji od 448komadâ. Od 1927. do 1940. gradilo ihje viπe tvornicâ pod serijom FS 626, i tou etapama i novim modifikacijama. Imale

su snagu od 1.890 kW (2.570 KS), masuod 95 tonâ i najveÊu dopuπtenu brzinuod 95 km/h.

Sedamnaest lokomotiva zaprimljenihnakon primirja sklopljenoga s Italijom 10.veljaËe 1947. bilo je graeno od 1929.do 1932. veÊinom u tvornici SaviglianoSoc. E. Breda u Torinu. Izvorna oznakaserije E 626 godine 1947. promijenjenaje u seriju E 61, a 4. svibnja 1962. u serijuJÆ 361. Od tih dana te lokomotive bilesu u statusu ÆG-a Ljubljana do 1983, ajedna od njih s oznakom 361-107(popularno nazvana Marjan) u statusuÆTP-a Zagreb i veÊ 1968. kasirana.

Posljednja popravljena lokomotiva JÆ361-201 iz Gredeljeva pogona zaremont lokomotivâ iziπla je 19. oæujka1976. Ta elektriËna lokomotiva poslijeje izmeu ondaπnjega ÆG-a Ljubljana iÆTP-a Zagreb bila razmijenjena za parnulokomotivu serije 11 i dana 12. studenog1982. smjeπtena kao spomen-loko-motiva u novome Gredeljevu pogonuza remont lokomotivâ u Vukomercu.Sredinom devedesetih godina proπlogastoljeÊa lokomotiva je premjeπtena uprostor Hrvatskoga æeljezniËkog muzeja.S obzirom na loπe stanje u kakvu jelokomotiva sada, postavlja se pitanje jeli takva odluka bila ispravna.

Zvonimir Horvat


POVIJEST

Planovi o izgradnji prugâ kroz Slavo-niju bili su aktualni veÊ sredinom XIX.stoljeÊa zbog njezine strateπke vaænostiuvjetovane geografskim poloæajem narazmei europskoga zapada i istoka.Stoga su i Austrija i Maarska nastojaleπto prije pruænim vezama umreæiti i topodruËje, za πto su veÊ krajem pedesetihgodina XIX. stoljeÊa postojali konkretniprijedlozi i rjeπenja. No, njihovo ostva-rivanje odgaala su druπtveno-politiËkapreviranja u ondaπnjoj Monarhiji, i to svedo potpisivanja Austro-ugarske nagodbegodine 1867. i uspostave vojne upraveAustro-Ugarske carevine nad Bosnom iHercegovinom godine 1878. BuduÊi daje spomenutom nagodbom Ugaraskadobila ovlasti za izgradnju pruga nahrvatskom podruËju, godine 1871. sa-gradila je prvu prugu u Slavoniji, Ëija jetrasa polazila iz maarskoga Nagy-varada, nastavljala se preko Segedina,Subotice, Sombora i Erduta do Osijeka,a potom i do Beloga Manastira i Villányau Maarskoj.

Ozakonjenje vojne uprave nad Bos-nom i Hercegovinom potaknulo je izgrad-nju æeljezniËkih pruga koje Êe omoguÊitiulaz u to novo interesno podruËje. Iz tihje razloga Ugarska 1878. za prometotvorila prugu izmeu Dalja, Vinkovaca iBroda na Savi (koji danaπnji nazivSlavonski Brod nosi od 1934) spojivπi jugodinu dana potom s Bosanskim Brodomi uskotraËnom prugom prema Sarajevu.

Strateπka vaænost æeljezniËkogakolodvora Sunja

Drugi spoj sa æeljeznicama u Bosni iHercegovini ostvaren je na temelju zah-tjeva zapovjedniπtva Vojne krajine injezina prvoga Ëovjeka, generala Molli-narija. Na njihov poticaj maarska vladanamaknula je investicijski kapital zaizgradnju pruge izmeu Siska, Sunje i

Obljetnice željezničkih pruga u novljanskome kraju

Poticateljice gospodarskoga rasta u zapadnoj Slavoniji

Hotel i gostionica sagra�eni 1929. nasuprotprijamnoj zgradi kolodvora Novska

PoËetkom 2003. i krajem 2002. navrπile su se dvije okrugleobljetnice izgradnje æeljezniËkih pruga u novljanskome kraju, i to115. obljetnica pruge Sunja - Novska - Nova Gradiπka i 105. obljetnicapruge Dugo Selo - Banova Jaruga - Novska. Obje pruge bile supresudne za oblikovanje gospodarske prepoznatljivosti cijelogapodruËja i pridonijele su konaËnomu oblikovanju æeljezniËke prugeizmeu Zagreb i Beograda, koja je poËetkom XX. stoljeÊa postalaokosnica æeljezniËke mreæe na prostoru obiju nekadaπnjih jugosla-venskih dræava i jedna od vaænijih pruga u mreæi koja je povezivalazapadna i istoËna europska podruËja. U novije doba pruga Zagreb -Beograd postala je dionica X. paneropskoga prometnog koridora.

Dobrljina, koja je za promet otvorena1882. Ta pruga ostvarivala je vezu sprugom u Bosni izmeu BosanskogaNovoga, Prijedora i Banjaluke. No, veÊprije otvaranja pruge za promet, toËnijedo njezina dovoenja do Sunje, nastavilose trasiranje pruge prema istoku, i tonajprije na dijelu izmeu Sunje, Novskei Nove Gradiπke, a potom i na dijeluprema Brodu na Savi.

Izgradnja prve dionice do Nove Gradi-πke, Ëija je duljina 79 kilometara, trajalaje neπto dulje jer je valjalo sagraditi tri veÊegraevine, i to æeljezniËke mostove prekorijeke Save kod Jasenovca, odvodni mostUπticu te æeljezniËki most preko Strugakod Novske s vodocrpom za Jasenovac iNovsku. Stoga je dionica pruge do NoveGradiπke u promet puπtena tek 10.sijeËnja 1888, a izgradnja druge dionicedo Broda na Savi dovrπena 1889.

Otvaranje navedenih pruga za prometznaËilo je prvi korak prema prosperitetucijeloga novljanskog podruËja. Kao isvugdje gdje je bila uspostavljena, æeljez-nica je znaËila zapoπljavanje domaÊegastanovniπtva najprije na pomoÊnim pos-lovima, a potom i u izvrπnoj sluæbi, poti-canje intenzivnije tranzicije poljodjelskihi industrijskih roba i buenje obrtniËkeproizvodnje. Taj razvoj moæemo zornopratiti na primjeru kolodvora Sunja. Uvrijeme izgradnje kolodvorski kapacitetibili su svedeni na tek najnuænije jer jekolodvor prvotno trebao biti tek veza sbosanskim prugama prema Dobrljinu.No, u sljedeÊih πest godina kolodvor jepreuzeo zadaÊu dispozicijskoga kolo-dvora prema Dobrljinu i prema Novskoji biljeæio je stalan rast prometa.

To je uvjetovalo njegovo daljnje πire-nje, i to izgradnjom dvaju dopunskih ko-losijeka, proπirivanjem prijamne zgrade,dogradnjom kolodvorske restauracije,ureivanjem posebne vojne Ëekaonice

zbog zamjetne tranzicije vojnikâ iz Bosnei prema Bosni. Istodobno bile su sagra-ene loæionica za Ëetiri lokomotive iokretaljka od 10 metara te montiran joπjedan vodonapojnik. Jednako tako uSunji je 1888. bio ustanovljen odsjek zanadzor nad prugom za podruËje od Sunjedo Dobrljina, pa su iste godine bilipodignuti zgrada pruænoga nadzorniπtvate prenoÊiπte sa πest posteljâ za strojno iosam posteljâ za vlakopratno osoblje.

Ostvarena kraÊa veza izmeuZagreba i Novske

SliËne promjene dogodile su se i unovljanskome kolodvoru gdje je nakonprvotnih graevina, prijamne kolodvor-ske zgrade i loæionice, veÊ 1892. bilasagraena i radionica za izradbu æeljez-niËkih pragova. VeÊu vaænost kolodvorje dobio poπto je 29. studenoga 1897.za promet bila otvorena i druga prugakoja je prolazila kroz novljansko pod-ruËje, πto je uvjetovalo daljnje πirenjenjegovih kapaciteta. Bila je to vicinalna(gospodarska) pruga izmeu DugogaSela, Banove Jaruge i Novske s odvoj-kom Banova Jaruga -Pakrac.

Koncesiju za izgradnju te pruge odministarstva trgovine u Peπti zatraæili sugodine 1896. ugarski industrijalac VilimDeutsch, vlasnik kupaliπta Lipik i ribnjakau Poljani, te grof Artur Berchtold, vlasnikvelikih πumskih kompleksa u Moslavini.Koncesija je iste godine bila potvrena,nakon Ëega je bilo utemeljeno dioniËkodruπtvo Lonjsko-poljska vicinalnaæeljeznica. Uz grofa Berchtolda glavnidioniËari bili su grofovi JankoviÊ i Teleky,barun Tüköry, zagrebaËki Kaptol tepredstavnik zemaljske vlade u Zagrebu,banski savjetnik Marko Todroczy.

Pruga je bila dugaËka 114,34 kilo-metra, pri Ëemu je dionica Dugo Selo -Banova Jaruga iznosila 84,28 km, a

56


POVIJEST

Bravari novljanske ložionice snimljeni 1956. ispredlokomotive serije JŽ 05, koja je bila specijalizirana

za vuču brzih vlakova.

Kolodvor Sunja u prvome desetljeću XX. stoljeća

dionica Banova Jaruga - Pakrac 30,1km. Zajedno s Ëetiri mosta preko rijekâLonje, »esme, Ilove i Pakre, Pruga jebila sagraena za 18 mjesecî. Izradnjate pruge uz gospodarsku imala je ipolitiËku vaænost za ugarski dio Monar-hije radi moguÊnosti preusmjerivanjaprometa s pruge Zagreb - Sisak - Novska,koja je preteæito bila u privatnomvlasniπtvu Povlaπtenoga druπtva juænihæeljeznica, πto je MÁV-u poskupljivalotroπkove njezina iskoriπtavanja. Uz toveza izmeu Zagreba i Novske prekoDugoga Sela bila je 12,5 kilometarakraÊa nego veza veÊ postojeÊom prugompreko Siska. Zbog svega toga Ugarskaje poduprla izgradnju te vicinalne prugedodjelom izvanredne pomoÊi u iznosuod milijun krunâ.

Pruga s najduljim staæom uprivatnom vlasniπtvu

Odmah nakon otvaranja pruga sepokazala vrlo rentabilnom, iako je uusporedbi s glavnom prugom bila op-remljena skromnije. Osovinsko optere-Êenje pruge bilo je 12 tonâ, a u kolosijeksu bile ugraene traËnice tipa “i”. Odsigurnosnih ureaja rabile su se tek stalnesignalne ploËe tzv. opomenice postav-ljene pred svakom postajom. Obvezatnaje bila samo uporaba brzojava ali ne itelefona. Do godine 1902. promet napruzi obavljao se iskljuËivo danju. Ustrukturi peijevoza robe najveÊi dio Ëinilaje drvena graa iz moslavaËkih πuma iπarani iz ribigojiliπta Poljane za izvoz uPoljsku.

Promet na pruzi organizirao je MÁVvlastitim sredstvima i osobljem uz nak-nadu reæijskih troπkova u iznosu od 50posto od putniËkoga i prtljaænog prije-voza. Za prijevoz “æivoga blaga” bile supropisane posebne pristojbe, a vlasnikprugâ bio je, kao i na drugim vicinalnimprugama, obvezan besplatno prevoziti

poπtu, a u ratnovrijeme vojsku iratni materijal. Oodræavanju prugedo 1902. brinulase sekcija u Kutini,do 1909. sekcijau Dugom Selu, apotom sekcija sasjediπtem u Lipi-ku. U prometnompogledu za pruguje bio mjerodavankontrolor u Zagre-bu, vuËa vlakova“pokrivala” se lo-komotivama izloæionice u Dug-om Selu, a za pru-gu Banova Jaruga - Pakrac utemeljena jelokomotivska postaja u Banovoj Jarugi.

Zanimljivo je spomenuti da je tuvicinalnu prugu dræava mogla otkupiti tek1935. jer je vlasnik pruga grof BerchtolduoËi sloma Monarhije godine 1918.cijelo svoje imanje prodao francuskojtvrtki Carel & Fousch, koja je kao stranavlasnica bila izuzeta od zakona onacionalizaciji posjeda. Na temelju togatvrtka je niz godinâ prijeËila otkup prugeDugo Selo - Novska i pruge BanovaJaruga - Pakrac osiguravajuÊi si takojeftinije prijevozne tarife od tarifâ nadræavnim æeljeznicama. Zbog toga su tepruge u sastav dræavnih pruga uπleposljednje.

Ubrzani razvoj do magistralnepruge

U meuvremenu, godine 1919,pruga Dugo Selo - Novska dobila je sta-tus pomoÊne pruge na tada veÊ uspo-stavljenoj magistralnoj pruzi Ljubljana -Zagreb - Beograd. ©taviπe postala jealternativna pruga pruzi Zagreb - Sisak -Novska i, premda uz velike teπkoÊe, u

sluËaju prijeke potrebe preu-zimala je magistralni promet. Dabi mogla udovoljiti novimzahtjevima, godine 1925. bio jepokrenut remont pruge tijekomkojega su zamijenjene traËnicetipa “i” najprije rabljenim traË-nicama tipa “C”, a nakon petgodinâ i novim traËnicama tipaS 45a. Tada su bile produljene isve postaje, ugraeni sigurnosniureaji, uveden telefon, sagra-ena ukriæja u dotadaπnjim sta-jaliπtima PreËec, Deanovec,©irinec i Ludina, a bilo je sagra-eno je i novio ukriæje GraËenica.

Time je propusna moÊ pruge bilapoboljπana te pruga osposobljena zaprihvat brzih i ekspresnih vlakova, pa jes voznim redom 1932/33. pruga DugoSelo - Novska dignuta u rang glavnepruge i postala je sastvani dio magi-stralne pruge. Tako nagao prometnirazvoj ostavio je traga i na πirenjuinfrastrukturnih graevina u novljanskomkolodvoru. Slijedom toga 1929. uNovskoj je sagraen ranæirni kolodvor,a nasuprot prijamnoj kolodvorskoj zgradibio je podignut hotel s 14 sobâ irestoranom. PoËetkom XX. stoljeÊaæeljeznica je u blizini novljanskogakolodvora sagradila niz stambenih zgradaza svoje zaposlenike formiravπi posebnuulicu koja i danas nosi naziv Kolodvorskaulica.

Nakon zavrπetka II. svjetskoga ratapruge u novljanskom podruËju obnov-ljene su nakon znatnih ratnih oπteÊenja.Tom prigodom ugraene su nove traË-nice i sagraene nove mosne kon-strukcije s 20-tonskim osovinskim opte-reÊenjem, a godine 1956. u Dugom Selubila je otvorena novosagraena prijamnakolodvorska zgrada, jer je stara bilaznatno uniπtena.

SljedeÊe znatno ulaganje u æeljezniËkisustav u novljanskome kraju bilo je veza-no uz njegovu elektrifikaciju i osiguranjesuvremenim signalno-sigurnosnim ure-ajima, πto je dovrπeno do kraja 1968.Od toga vremena i parna vuËa ustupamjesto dizelskoj i elektriËnoj vuËi, aputniËki i teretni prijevoz postaju sveopseæniji. Intenzivan æeljezniËki rad nateome podruËju bio je prekinut izbi-janjem rata godine 1991, pa je prometsve do 1997. zavrπavao u kolodvoruNovska.

Helena Bunijevac

57


OBITELJSKI KUTAK

Prireuje Zdenka FrancetiÊ

Dobro odjevena æena treba imati osobnogastila, razigrane kreativnosti, ali i pojedinostîkakve savjetuju profesionalci. Sada je u modisve dopuπteno, pa zaboravite na sva pravilakoja su ikada vladala u modnome svijetu. »ipkase nosi uz tvid, dæins uz najfiniju svilu ili krzno,πportske hlaËe s bezbroj dæepova, uza sveËanetopove, πportske majice, uza suknje od bar-πuna, tenisice uz dijelove veËernje odjeÊe…No, treba vidjeti nît koja sve nemoguÊe ko-made, materijale, uzorke i boje spaja u jedin-stvenu kompoziciju. Pritom je najvaænije ostatidosljedan do kraja.

Ako vas zanimaju modne ludosti, tada idetalji moraju biti u tome stilu, osobito cipelei torbice te rupci i nakit. Nakon razdoblja ukojemu je vladao minimalizam vraÊa seπarenilo, pa se vezovi, aplikacije i umetciizrauju po uzoru na ruËne radove iz staro-drevnih kultura. Ove sezone do izraæaja dolazeosobito etnomotivi, koji su postali jedan odnajatraktivnijih trendova. Vezovi, aplikacije,umetci, Ëesto izvezeni upravo onako kako seto radilo nekada, dio su modne sadaπnjosti.Eskimski kaputiÊ, Ëizme i torbe kakve su nosiliMohikanci jesu kreacije koje nas mame sastranicâ svjetskih modnih Ëasopisa.

HlaËe su ove sezone doπle u prvi plan.Dobre traperice mogu biti podloga za cijelitjedan. Uz pulover ili vestu, dolËevitu, koπulju,sako… DrukËije su ako se uz njih nosi sakood tvida ili sako od barπuna. Bilo da su tosupermoderne samterice, klasiËne crne ili sivehlaËe, vaæno je odabrati hlaËe koje najboljepristaju kombinirane s detaljima u kojima senajbolje osjeÊate.

Torbe su opet velike, na radost mnogihæena koje u njima trebaju nositi poslovnirokovnik, mobitel, kozmetiËku torbicu i priËuv-ni par Ëarapa, ali i joπ pokoju sitnicu. Torbeopet postaju rupe bez dna. Uz veliËinu i noveoblike, kao one iz sedamdesetih godina,dnevne torbice nude igru bojâ i detaljâ. »estosu u jarkim bojama, obogaÊene kontrastnimdetaljima kao πto su detalji od krzna, tiskanekoæe ili tkanine. Odavno viπe ne vrijedi staropravilo o slaganju bojâ torbice i cipelâ, pa sukombinacije neograniËene. Za veËernje izlasketorbice su ipak manje, ali s bezbroj ukrasnihdetalja. Pasé je obiËna crna torba, a osobitotorba sa zlatnim lancem. Dopuπteni su i πtrasi πljokice, perle, sjajni i πareni materijali i svimoguÊi ukrasi poËevπi od perja i krzna dopoludragoga kamenja.

Moda Lude kombinacije za proljeÊeDobre odjevne kombinacije oduvijek su bile modnim zakonom, ali

tek s postmodernističkim i dekonstrukcijskim dizajnerskim postupcimadobili smo pravo modno carstvo kombiniranja bez granicâ.

Osim bijele boje modni kreatori predlaæuizgled djevojËice, odjevene u minicu bojebombona, na kojima prevladavaju toËkice,jedan od temeljnih motiva nadolazeÊe sezone.Na nogama su neizbjeæne balerinke (s napu-hanim suknjicama) i zato se taj trend naziva ibaletnim. No, one se mogu kombinirati i uzdruge odjevne stilove i moæe im se prognoziratiproljetno-ljetna vladavina.

Osobni i poslovni imidæ

Imidæ (lat. imago - slika, st. fr. image,) jesuizgled i ponaπanje prema publici, javnosti ilidruπtvu u cjelini, slika ili dojam kao predodæbao kome (V. AniÊ, I. Goldstein: RijeËnik stranihrijeËi). Imidæ stvara ili razara. Projicira sena druge ljude, a mi smo ono πto drugi misleo nama i kakvu sliku imaju o nama, kaæupoznavatelji toga novoga, modernoga i vrlopopularnog podruËja ekonomskih,markentiπkih i komunikoloπkih znanosti kojese bave osobnim izgledom, ponajprijeizgledom poslovnih ljudi. Iako su osobni iposlovni imidæ povezani, poslovni imidæ jejavna stvar, na πto utjeËe to πto radimo i nakojim poslovima radimo.

Premda se mnogi ponaπaju prema onojizreci da odijelo ne Ëini Ëovjeka, istraæivanjasu pokazala da nije baπ tako, jer Ëak 95 postodojma o Ëovjeku Ëini njegovo odijelo. Ljudinas procjenjuju, a i mi njih, prema kontaktimasljedeÊih vrsta: 1. πto radimo, 2. kakoizgledamo (govor naπega tijela i naπ izgled Ëine55 posto), 3. πto kaæemo (7,0 posto) i 4. kakoto kaæemo (38 posto).

Iako u veÊini poslova prvo mjerilo jeststruËnost, ipak kod ljudî koji se bave prodajomi marketingom imidæ je prvi. Za taj prvi dojam≈krivi« su mediji jer su nametnuli svojestereotipe. Istraæivanja su pokazala da je zastjecanje prvoga dojma ili za tzv. halo-efektpotrebno od sedam sekundî do tri minute. Evoi nekoliko bitnih, skoro obvezatnih sitnica kojepridonose boljemu imidæu poslovnih ljudi, ana koje rijetko obraÊamo pozornost:

• Plava boja jest boja poslovnosti, osobitoza muπkarce. Æene osim uobiËajenih boja(plave, crne, smee, sive) svoje kostime iliodijela trebaju osvjeæiti nekim jaËim bojama.

• Nauπnice su obvezatan dodatak poslovnojæeni, ali ne smiju biti napadne ni prevelike

• Muπke Ëarape za nijansu moraju bititamnije od ruba hlaËâ. Kada sjedi, muπkarcuse ne smiju vidjeti gole noge, pa zato treba

nositi dulje Ëa-rape.

• Odijelo (imuπko i æensko)mora se ≈odma-rati« dva do tridana.

• Jednomna tjedan valjaotiÊi k pedikeru,a k frizeru sva-kih πest doosam tjedana.Jednako takopoæeljno je iËeπÊe mijenjatifrizuru.

• Olovka jeogledalo pos-lovnoga statusa.

• Poslovna æena treba njegovati elegantnu≈klasiku« u odijevanju uz dodavanje modernihdetalja.

• Kao i poslovna odjeÊa cipele su dobrainvesticija. To znaËi da moraju biti od kvalitetnekoæe i da ih valja odræavati, ali i mijenjati.

• Cipele i frizura zaokruæuju dojam.• ©minku (make up) valja imati svaki dan i

popravljati ju tijekom radnoga dana• Obvezatno nosite remen sa suknjama i

hlaËama, i to fini, koæni• Ne nosite odjeÊu bez rukava. Muπkarci i

ljeti trebaju nositi koπulje dugih rukava skravatom ispod sakoa

• Poslovne æene ne bi smjele nositi previ-soke potpetice. Potpetice do pet centimetarajesu najudobnije.

• Kada imate vaæan sastanak ili primateklijente, obucite neπto posebno i drugaËijenego svaki drugi dan.

• Za posebne prigode, poslovne ruËkoveili veËere u ormaru trebate imati spremljenoodijelo (kostim, haljinu).

• Kravate su obvezatni dio garderobeposlovnoga muπkarca, ali ne napadne niuoËljive.

• Vrlo je vaæno nositi sat, ali valja biratiprofinjene satove a ne satove od plastike ilipak satove sa πportskim πarenim uzorcima.

• Ni muπkarci ni æene smiju nositi preuskuodjeÊu.

• Osobnu higijenu obvezatno je odræavatisvaki dan.

Komunikolozi tvrde da neverbalna komu-nikacija (govor tijela, ponaπanje, grimase, gestei sl.) zauzima Ëak 50 posto komunikacije meuljudima. Naime, prema izreci ≈To πto jesi tolikoje glasno da ne Ëujem πto govoriπ«, imidæ ikomunikacije jesu puno vaæniji nego πtomislimo.

58


Hrana - lijek protiv zimskih bolesti

Umjesto da se razbolite od prehlade, gripe ili upale grla, sprijeËitete bolesti hranom. Birane namirnice jesu najbolja pomoÊ obram-benomu sustavu organizma. Kada se æiva u termometru spusti, tadaobolijevamo lakπe. Tomu uvelike pridonose vanjski Ëimbenici kaoπto su hladnoÊa, neËist i vlaæan vanjski zrak ili pak suhi zrak upregrijanim prostorijama. PoznavajuÊi sustav obrane vlastitoga tijela,lakπe se suprotstavljamo virusima i bakterijama.

- Kako bi odræalo stalnu vrijednost svoje temperature, tijelo troπiviπe energije jer to je prirodni sustav njegove termoregulacije. Dioenergije koju tijelo potroπi za odræavanje tjelesne temperature zapravonedostaje obrambenomu sustavu, koji zbog toga slabi.

- Jedan od Ëimbenikâ koji su odgovorni za uËestale zimske bolestijest vlaænost vanjskoga zraka, osobito zimi, zasiÊenoga neËistoÊamazbog poveÊanoga grijanja stanova. Te neËistoÊe zrakom dospijevajuu diπni sustav, koji zbog toga slabi i teæe se brani od virusâ i bakterijâ.

- ©tetan uËinak mikroorganizama olakπava boravak u prostorijamagdje ima puno ljudî te u zatvorenome i pregrijanom prostoru bezdostatno vlaænosti u zraku.

Obrambeni sustavTijelo Êe se moÊi obraniti samo onda ako je imunoloπki sustav

savrπen. Najvaæniji zadatak jest pronaÊi i uniπtiti sve πtetne Ëimbenikekoji prijete organizmu. Glavni putovi kojima mikoorganizmi dospi-jevaju u tijelo jesu diπni i probavni sustav. Zdrava i otporna sluznicadiπnih i probavnih putova djelotvorna je obrana protiv mnogobrojnihπtetnih Ëimbenika.

Dobrom tjelesnom formom i zdravom prehranom pomaæemotijelu da ojaËa imunoloπki sustav i da ne podlegne zarazama. Stogaje prijeko potrebno jesti namirnice pune vitaminâ (A, B-skupine, C,E), selena, mangana, æeljeza, cinka i bjelanËevinâ.

Sve viπe je onih koji se protiv gripecijepe na vrijeme pa do poËetka sezonesteknu otpornost. Na taj naËin moæe seizbjeÊi neugoda koju donosi gripa: dese-tak danâ s glavoboljom, suhim kaπljem,bolovima u miπiÊima, poviπenom tjelesnomtemperaturom, zaËepljenim nosom, bolomu grlu… Kao i drugim respiratornim viru-sima, vrlo je lako zaraziti se virusom gripe.Naime, kada poËne sezona gripe, virus kojiju izaziva gotovo nije moguÊe izbjeÊi bezzaπtite πto ju pruæa cjepivo. Kao i drugirespiratorni virusi, tako se i virus gripeprenosi zrakom i dodirom. Dosta je daËovjek neko vrijeme provede u prostorusa zaraæenom osobom ili da se rukuje snjom pa da nakon dan do Ëetiri danaosjetiti prve simptome.

Zaraze virusom gripe i virusom preh-lade katkada mogu izazvati virusnu upalu

Zdravlje Vrijeme gripeNajsigurnije je kada ljudi sezonu gripe dočekaju zaštićeni cjepivom. Naime,

virus gripe može otvoriti put upali plućâ s dugotrajnim i visokim temperaturama,kojima mogu podleći starije osobe i kronični bolesnici. Drugi će, ako se razbole,uz pomoć vitaminâ, čajeva i pileće juhe gripu pobijediti za sedam do osam danâ.

pluÊâ, koja zahtijeva bolniËko lijeËenje.Gripu mogu pratiti komplikacije jer se,zbog slabljenja obrambenih mehanizama,razmaπu i bakterije pa se razvije bakterijskaupala pluÊâ. Za starije osobe i za osobe skroniËnim bolestima, osobito za srËanebolesnike, upala pluÊâ s dugotrajnim i vrlovisokim temperaturama moæe biti kobna.Evo nekoliko savjetâ kako da postupite akoobolite od gripe:

- Gripu svakako treba preleæati jer mogunastati bakterijske komplikacije. »im sepojave simptomi, lezite u krevet i ostaniteleæati dok se temperatura ne spusti nanormalnu.

- Temperatura najËeπÊe poËinje padatidrugi ili treÊi dan. Potraje li visoka tempe-ratura dulje od tri dana ili ako bolesnik diπeteæe, tada je potrebno pozvati lijeËnika.

- Protiv bolova najbolje je uzimati blageanalgetike te lijek za sniæavanje tempera-ture ili pak lijek koji djeluje na oba simp-toma. Izbor je doista πirok poËevπi odobiËnih tableta do πumeÊih.

- Kod gripe je vaæno to da se sprijeËinedostatak tekuÊine (dehidracija). Zatovalja piti mnogo voÊnoga soka bogatogavitaminom C. »ajevi su takoer dobrodoπli,osobito Ëajevi od metvice i kamilice, kojiblagotvorno djeluju i na æeludac. Limuniscijeen u πalicu tople vode sa ælicom medamoæe se pijuckati cijeli dan.

- Suh i uporan kaπalj dosadan je pratiteljgripe. Da bi se struganje u grlu smanjilo,potrebno je piti tople napitke. Sirupima iËajevima treba pomoÊi da kaπalj sazri kakobi se olakπalo iskaπljavanje.

- Jedite laganu hranu koliko god mo-æete. Gripa Ëesto ukrade têk, ali potrebnoje jesti kako bi se iscrpljen organizamoporavio bræe. Zato jedite mnogo juhe,pijte mlijeko i jedite mlijeËne proizvode,kuhano i svjeæe povrÊe. Ni u jednometrenutku ne zaboravite uzimati mnogotekuÊine.

OBITELJSKI KUTAK

Prehrana

Uz proljetno buenje organizmaposebna prehrana

Jelovnik za ËiπÊenje organizmaKada se u proljetnim danima organizam budi, potrebno je da hranabude laganija te bogata vitaminima i mineralima. Svaki dan prijepodne jedite razliËito voÊe, primjerice jabuke, grejp, kivi, ananas,naranËe, ali ne mijeπajte slatko i kiselo voÊe jer to poniπtavadjelotvornost.PonedjeljakRuËak: kuhana brokula i cvjetaËa - neograniËenoVeËera: svjeæi kravlji sirUtorakRuËak: dva veÊa krumpira posuta perπinom, krastavciVeËera: kuhana bijela morska riba, blitva - neograniËenoSrijeda:RuËak: 200 grama peËene ili kuhane piletine, zelena salataVeËera: voÊna salata bez πeÊera»etvrtak:RuËak: 100 grama kuhane smee riæe, ciklaVeËera: salata od mijeπanoga povrÊaPetak:RuËak: kuhana repa, jedan kuhani krumpirVeËera: peËeni ili kuhani riblji file, povrÊe po æeljiSubota:Cijeli dan jedite samo voÊe: jabuke, groæe, kivi, naranËe, grejpNedjelja:RuËak: 200 grama mesa, salata od zeljaVeËera: salata od svjeæega povrÊa u neograniËenim koliËinama

59


MI©LJENJA

60

Radioureaj motorola vaæna je stvar,osobito radioureaj oznake RadiusP210 ili noviji Radius 230. Njime se za-posleni u gotovo svim æeljezniËkim sluæ-bama koriste za meusobno povezivanjete za prijenos zapovijedî i porukâ na pos-lu. Na Hrvatske æeljeznice motorole sustigle prije petnaestak ili dvadesetak go-dinâ, ovisi u koju jedinicu. Ovi noviameriËki radioureaji u sporazumijevanjusu kudikamo bolji i kvalitetniji. Bez mo-torole posao bi se obavljao puno sporije.

U Zagreb Ranæirnom kolodvoru svakamanevarska lokomotiva ima motorolu.Prometnik s postavnice jednostavnokaæe πto je potrebno rukovatelju mane-vriranjem a on to prenese strojovoi, jeri on radi uz pomoÊ motorole. Ili ruko-vatelj manevriranjem poruke prenosistrojovoi i on vozi lokomotivu onamogdje je potrebno i onako kako treba.

Na Zagreb Glavnom kolodvoru, stro-jovoa u manevarskoj lokomotivi, na æa-lost, nema motorole. U Zagreb RK stro-jovoa u ove zimske dane komotnomoæe zatvoriti prozor na manevarki i neizlagati se nevremenu. U Zagreb GK to

U željezničkom prometu ništa nije moguće bez motorole, maloga radioure�ajakojim se poruke prenose izme�u dviju osoba. A ni bez me�usobne veze tako�erništa nije moguće.

Vieno oËima æeljezniËkoga promatraËa

Motorola i lokomotivski list za parnu vuËu

Razgovor uz pomoć motorole

nije sluËaj. Ondje su veze drugaËije, pa ikod manevriranja.

U Zagreb GK strojovoa mora otvoritiprozor manevarske lokomotive i priliËnose nagnuti kroza nj da bi dobro vidiostare manevarske signale, inaËe ugrae-ne joπ prije II. svjetskoga rata, te da bidobro vidio signalni znak πto mu ga dajemanevrist ili rukovatelj manevriranjem,a sve to kako pri manevriranju ne bi kogapregazio ili pak napravio πtetu. Vidite ko-liko je meusobna veza vaæna. U posljed-nje vrijeme, navodno zbog nedostatkaosoblja, u manevarskom odredu na Za-greb GK obiËno rade jedan manevrist ijedan rukovatelj manevriranjem. To senaziva ≈manevra 1/1«, naravno sa stro-jovoom na lokomotivi.

Prometni istraæitelji mogu izraËunatikoliko je zbog nedostatka motorole biloizvanrednih dogaaja i koliko stoji taj ne-dostatak. U usporedbi s novcem kojizbog izvanrednih dogaaja odlazi iz HÆ-a, cijena jedne motorole stvarno je nez-natna. O ljudskim æivotima i da ne go-vorimo. To ne vrijedi samo za ZagrebGK nego i za druge kolodvore na pruzi.

Naime, proπla su vremena ruËnih signalai poljskih telefona na okretanje. Bezjasne meusobne veze ne moæemo ni uHÆ-ovu informatizaciju.

VraÊa li se HÆ na parnu vuËu?

Stvar druga: lokomotivski listovi zastrojovou. Nasmijat Êe se onaj tko po-gleda rubrike na lokomotivskom listu πtoga popunjava strojovoa. Na prvoj stra-nici joπ uvijek su rubrike ≈Davao paru≈«,≈Cilindar«, ≈Tovatna mast«, ≈Loæenje va-tre« i druge rubrike iz doba parne vuËe.Parna vuËa u HÆ-u je ukinuta joπ prijeviπe od 15 godinâ, ali joπ se tiskaju ru-brike u lokomotivskom listu. Pa zar nemanikoga pametnoga da ih ukine nakonviπe od 15 godinâ. A imamo toliko ko-jekakvih struËnjaka i menadæera!

Zima joπ traje, leda joπ ima, no etokarneval je tu i uskoro dolazi proljeÊe.Izdræimo joπ malo, pa Êe nas sunce obas-jati. RaËunam da ove novine proËita dva-desetak tisuÊâ osobâ, i to ne samo æe-ljezniËari nego i Ëlanovi njihovih obiteljite korisnici æeljezniËkih usluga. I opet senitko ne javlja za rubriku ≈Pisma Ëitateljâ«.InaËe te rubrike joπ nema sluæbeno, alizato postoje rubrike o biljkama, vrtu imodi. No, kada osvane proljeÊe, moædaÊe biti bolje. Tekst i foto: Boris ∆avar


VLAKOM KROZ HRVATSKU

Grad RoËU naselje ulazimo kroz sjeverna ili Vela

vrata, na kojima uz grb grada RoËa stojigodina 1064. Te se godine prvi put, u ispravi,spominje mjesto RoË pod nazivom Ruz. Ne-kada je na katu iznad vratâ bila straæarnica, au prizemlju konjuπnica. Danas se ti prostorirabe za izloæbe i ine kulturne sadræaje, koje jepokrenula Udruga prijatelja RoËa.

Kao urbano naselje RoË se formirao seod XII. do XV. stoljeÊa. U to se vrijeme obna-vljaju roËke zidine, koje su i danas djelomiËnosaËuvane. To je razdoblje gospodarskoga ikulturnog napretka, o Ëemu govori i podatakda je RoË u to doba imao 14 crkvica. SaËuvalesu se tri.

Sakralni kompleksGradskim srediπtem dominira sakralni

kompleks: æupna crkva sv. Bartola, bratov-πtinska crkva sv. Antuna Opata i baroknitoranj. Æupna crkva trobrodna je bazilika(temeljni oblik krπÊanske crkve) s gotiËkimsvetiπtem. Sagraena je na mjestu starijegraevine godine 1492. (»UPB) premaglagoljskom natpisu s vanjske strane apside.Pokraj crkve je samostojeÊi ranobaroknitoranj podignut 1676.

Na dva metra udaljenosti od æupne crkvenalazi se jednobrodna crkva sv. Antuna Opata(pustinjak, otac monaπtva) iz XII. StoljeÊa,inaËe zanimljiva zbog arhitekture i zbogglagoljskoga abecedarija. Dojmljiv je zvoniks asimetriËnom preslicom, a i svod rebrast usvetiπtu a mreæast u brodu. U istarskoj arhitek-turi crkva sv. Antuna Opata smatra se ≈naj-uspjeπnijim i najmonumentalnijim rjeπenjemkasnogotiËkoga prostornog jedinstva meujednobrodnim objektima« (M. SinËiÊ). Naposvetnom kriæu uparan je na zidu RoËkiglagoljski abecedarij. Osobine njegova pismakaæu da je nastao oko godine 1200. (J. BratuliÊ).

Etnoglazbeni park i æakan JuriIspred crkve sv. Bartula mali je park

skulptura glazbalâ koja se sviraju u ovomekraju. Tu su bajs (kontrabas), violina,harmonika trieπtina i klarinet.

Put kroz hrvatsku povijest RoË - Aleja glagoljaπâ - HumPosjetiti središnju Istru poseban je doživljaj u svako doba

godine. Istarska crnica uvijek iznova privlači opojnim mirisom, asela i gradići putniku namjerniku doimlju se uistinu bliskima,nekako »našima«. U ovome članku vodimo vas u Roč koji je, kaoi Hum, inače najmanji grad na svijetu, dio središta hrvatskesredovjekovne, glagoljaške književnosti. Izreka »Ono što nijezapisano nije se ni dogodilo« čuje se često, ali najprimjerenija jeondje, na mjestu gdje su istarski glagoljaši godine 1483. pripremilitiskanje prve hrvatske knjige, poznatoga glagoljskog Misala.

Crkva sv. Antuna Opata u Roču

U prostoru izmeu dviju crkava bistaje æakana Jurja. –aku (æakanu) Jurjupovjerili su da nekamo odnese Misalkneza Novaka, i on je na posljednjemlistu zapisao znajuÊi da se priprematiskanje prve hrvatske knjige Misala:

Vita, vita. ©tampa naπa gori gre.Tako ja oÊu da naπa gori gre.1482. meseca ijuna 26. dni.U RoËu je istoga datuma 26. lipnja

ali 2000. otkrivena skulptorska preπa,rad kipara Frane Para; πto pokazuje damjeπtani vode brigu o svojoj baπtini i dase ponose njome.

Crkva sv. RokaNajvrjedniji sredovjekovni spomenik

u RoËu jest romaniËka kapela sv. RokaËetvrtinasta tlocrta s upisanom apsidomi ukraπena freskama u dva sloja. Smatra seda su prvi titulari bili sv. Petar i Pavao, a daje sv. Roku posveÊena onda kada je timprostorom harala kuga, na πto upozorava ifreska ≈MuËeniËka smrt sv. Pavla«, koju je kaoi fresku ≈Svetac i donatori« u XIV. stoljeÊunaslikao nepoznati talijanski majstor. Drugisloj slikao je oko 1470. lokalni slikar podtalijanskim utjecajem. SaËuvane su freske≈Maiestas Domini« i ≈Apostoli«.

Proπetali smo RoËem i opet se naπli predVelim vratima. Put nas vodi kroz Aleju glagoljaπâpostavljenu od 1977. do 1983. premanajmanjem gradu na svijetu, prema Humu.

Aleja glagoljaπâNastanak glagoljice vezan je uz misionarski

rad ∆irila i Metoda, koje je bizantski car Mihajlogodine 683. poslao u Moravsku, na molbukneza Rastislava, da meu slavenskimpuËanstvom πire krπÊansku vjeru. Za potrebebogosluæja trebalo je prevesti knjige nastaroslavenski jezik, a kako za to nije odgovaraoni jedan od triju ≈svetih« jezika: grËki, hebrejskii latinski odnosno njihova pisma, ∆iril je izumionovo pismo - glagoljicu. Glagoljica se trajnozadræala jedino kod Hrvatâ, i to i kao pismo ikao izraz narodnog odreenja, a najveÊi procvatdoæivjela je u XIV. i XV. stoljeÊu.

Aleja glagoljaπâ spomeniËki je kompleksod jedanaest spomen-obiljeæja koji se proteæeduæ sedam kilometara ceste koja od RoËa vodiprema Humu. Projekt je to »akavskogasabora, koji su na prijedlog Zvane »rnjerealizirali Josip BratuliÊ i Æelimir Janeπ.

1. Stup Ëakavskog sabora»akavski sabor izabrao je kao zaπtitni znak

glagoljsko slovo S. U staroslavenskoj azbucislovo S naziva se ≈Slovo«, a oznaËava viπepojmova: um, razum, razlog, rijeË, logos;ondje je postavljeno kao simbol poËetkaslavenskog pisma i pismenosti.

2. Stol ∆irila i MetodaStol, ploËa od bijeloga istarskog kamena

na tri noge (≈sve πto je trojno savrπeno je«),mjesto oko kojega se okuplja obitelj. ∆iril iMetod darovali su nam prvo slavensko pismo- glagoljicu.

3. Katedra Klimenta OhridskogaKliment Ohridski najpoznatiji je i najvaæniji

uËenik ∆irila i Metoda. U Ohridu je utemeljioprvo slavensko uËiliπte. Oko katedre(uËiteljske stolice) postavljeni su stolci zauËenike.

Predahnimo! Prekrasnu πetnju nastav-ljamo u sljedeÊem nastavku, a dotle pozdravljavas vaπa

Blanka DespotoviÊ

61


ZDRAVLJE

Poviπeni krvni tlak»imbenik rizika jesu i poviπeni sistoliËki

(≈gornji«) i poviπeni dijastoliËki (≈donji« ili≈srËani«) krvni tlak. Oba jesu opasna.Podatci pokazuju da svaki drugi bolesnikkoji je preæivio infarkt srca i Ëak dvijetreÊine bolesnika koji su preæivjeli moædaniudar imaju poviπeni krvni tlak. U trenutkuotkrivanja poviπenoga krvnog tlaka viπenego svaka druga osoba veÊ ima atero-sklerotiËne promjene krvnih æila. Valja reÊito da je veza izmeu poviπenoga krvnogtlaka i koronarne bolesti podjednaka u æenâkao i u muπkaraca.

Pravi uzrok poveÊanomu krvnom tlakukod najveÊega broja bolesnikâ ni danasnije, unataË svim zdrastvenim spoznajama,razjaπnjen. Najvaæiji problem kod te bolestijest taj πto ona najËeπÊe ne prouzrokujenikakve tegobe, i to je glavni razlog zaπtose otkriva kasno. Tek manji broj osobâosjeÊa tegobe kao πto su glavobolja, vrto-glavica, zujanje u uπima, crvenilo lica.Upravo zbog toga poviπeni krvni tlaknaziva se ≈tihi ubojica«.

Pod poviπenim krvnim tlakompodrazumijevamo tlak koji je viπi od 140/90 mm Hg. Pritom se ne smijemo zado-voljiti samo jednim mjerenjem tlaka i osobuproglasiti bolesnom, tlak treba izmjeritinekoliko putâ tijekom viπe danâ. Krvni tlakvalja uvijek mjeriti sjedeÊi poπto se osobasmirila i mirovala barem pet minutâ. Kodstarijih osoba i kod dijabetiËarâ tlak se osimu sjedeÊem Ëesto mjeri i u stojeÊem polo-æaju. Kod osoba sa πeÊernom boleπÊu tlakse mora sniæavati jaËe nego kod drugih.Kod dijabetiËara normalnim tlakom smatrase tlak niæi od 130/80 mm Hg. »im jetlak viπi, valja ga lijeËiti.

Dokazano je da smanjivanje krvnogtlaka za 5-6 mm Hg rizik koronarne bolestismanjuje 14 posto, a rizik moædanog udara40 posto. Prvi korak je promjena naËinaæivota. Ako je osoba debela, mora smanjititjelesnu masu. Unos kuhinjske soli valjasmanjiti na 3,0 grama na dan. Obvezatnovalja prestati puπiti, a unos alkoholaograniËiti na najviπe 2,0 dl vina na dan, ilibolje odreÊi se alkohola. Tjelesna aktivnost

Izobrazbom do zdravlja

»imbenici rizika za infarkt srca i moædani udarIz knjižice prof. dr. ŽELJKA REINERA »Čimbenici rizika za infarkt srca imoždani udar«, koju je izdala farmaceutska tvrtka »Belupo«, proizlazida je povišeni krvni tlak (arterijska hipertenzija) uz povećanu masnoćuu krvi i pušenje najvažniji rizični čimbenik za nastanak koronarne bolestikoja se naziva infarkta srca i osobito za nastanak moždanoga udara.

treba biti svakidaπnja. Tek ako uz pridræa-vanje tih mjera krvni tlak ostane viπi od140/90 mm Hg, potrebno je odluËiti olijeËenju lijekovima.

PuπenjeUz poveÊanu masnoÊu u krvi i poviπeni

krvni tlak puπenje je najsnaæniji riziËniËimbenik za nastanak infarkta srca i moæda-noga udara. Osoba koja puπi i ima istodobnoi poviπeni krvni tlak, ima rizik moædanogudara i do 20 puta veÊi, a infarkta miokarda40 puta ËeπÊe nego nepuπaËi.

Dokazano je da puπenje oπteÊuje unu-tarnji sloj krvne æile - endotel i time poËinjeproces nastanka ateroskleroze. Puπenje nakrvne æile djeluje tako da ih steæe, πto jeosobito opasno onda ako je rijeË o koro-narnim krvnim æilama koje su veÊ suæeneaterosklerotiËnim nakupinama. Stezanjakrvnih æila dovodi do poveÊanja krvnogtlaka, koji je onda dopunski Ëimbenik rizika.

Puπenje prouzrokuje sniæenjekoncentracije zaπttnog HDL-kolesterola ukrvi, a trigliceridi se poveÊavaju. Poznatoje to da 70 posto puπaËa ima ateroskle-rotiËne promjene moædanih krvnih æila.Rizik ateroskleroze koronarnih krvnih æilaupravo je razmjeran broju cigareta popu-πenih na dan, a nakon prestanka puπenjaznatno se smanjuje u tijeku godine-dvije,ali i dalje godinama ostaje neπto veÊi negokod osobâ koje nisu nikada puπile.

Ako svijest o tome da se puπenjemugroæava vlastito zdravlje nije dostatna daprestanete puπiti, πto dugogodiπnjempuπaËu nije lako, tada valja potraæiti struËnupomoÊ, kao i potporu obitelji i prijateljâ.

©eÊerna bolest©eÊerna bolest (diabetes mellitus) jest

vrlo vaæan Ëimbenik rizika za infarkt srca i zamoædani udar. Na to upuÊuje podatak da odsvakih triju dijabetiËara, dva umiru od tihbolesti. S druge strane svaka peta osoba kojaje doæivjela moædani udar jest dijabetiËar. Znase da je smrtnost od koronarne bolesti koddijabetiËara ovisnih o inzulinu (dijabetes tipa1)gotovo deset putâ veÊa nego kod osoba kojene boluju od πeÊerne bolesti.

Oba oblika πeÊerne bolesti, tj. i tip 1(ovisan o inzulinu) i tip 2 (neovisan o inzu-linu) jesu vaæan Ëimbenik rizika za atero-sklerozu noænih arterija. AterosklerotiËnasuæenja noænih arterija oËituju se tzv.intermitentnim klaudikacijama. RijeË je obolovima u nogama koji se pojavljujunakon duljega ili kraÊeg hoda; oni na nekinaËin odgovaraju napadima angine pec-toris kod ateroskleroze koronarnih krvnihæila. Ako doe do potpunog zaËepljenjanoænih arterija aterosklerotiËnim naslaga-ma, doÊi Êe do gangrene jer Êe se potpunoprekinuti opskrba jednog dijela noge krvlju,pa Êe tkivo propasti. Tim mehanizmomdolazi, na æalost, do potrebe za amputa-cijom, koja je kod dijabetiËara priliËno Ëesta.

Treba reÊi i to da je dijabetes tipa 2Ëesto praÊen poveÊanim trigliceridima ukrvi te smanjenim zaπtitnim HDL-koleste-rolom. Ti bolesnici Ëesto imaju poviπenikrvni tlak. Kod bolesnikâ s tipom 1 πeÊernebolesti valjalo bi odræavati glukozu u krvinataπte u granicama od 5,1 do 6,5 mmol/l, a nakon obroka od 7,6 do 9,0. Stroginadzor πeÊera u krvi i redovita tjelovjeæbajesu kljuËni za sprjeËavanje komplikacijâ.

DebljinaDebljina (pretilost ili adipozitet) danas

se smatra vaænim Ëimbenikom rizika zabolesti srca i krvnih æila. Najbolji pokazateljdebljine jest tzv. indeks tjelesne mase (BMI- Body mass index). Taj se pokazateljmoæe izraËunati po jednadæbi: BMI =tjelesna masa u kilogramima/tjelesnavisina izraæena u metrima pomnoæenasama sa sobom Primjerice, za osobu teπku68 kilograma i visoku 170 centimetaraizraËun je: 68 : (1,7 x 1,7) = 23,5. InaËeBMI treba biti izmeu 18,5 i 25.

StresOdavno je poznato to da stres utjeËe

na poveÊani rizik od bolesti srca i krvnihæila. Stres je zapravo individualno reagi-ranje na neke izvanjske poticaje, pa je timevrlo osobna pojava.

U svakidaπnjem æivotu izloæeni smostresu razliËitih oblika i najËeπÊe ga nemoæemo izbjeÊi. Da bismo se zaπtitili,pokuπajmo raditi jednu stvar za drugom ipreuzimati odnosno obavljati poslove uslijedu prema planu uËinjenome unaprijed.Primjenimo neku od tehnikâ za opuπtanje,primjerice jogu ili pak autogeni trening.

Priredila Blanka DespotoviÊ

62


URE–ENJE RADNOG PROSTORA

U mjesecu kolovozuPovrtnjak u kontinentalnom podruËju:

siju se matovilac, zimska salata i πpinat, a sadese endivija, korabica i poriluk.

Povrtnjak u sredozemnom podruËju:siju se blitva, celer, endivija, grah mahunar,mrkva, perπin, poriluk, radiË, salata i πpinat.Sade se cvjetaËa, endivija, kelj pupËar, krumpir,zimski kupus, poriluk, radiË, raπtika, salata ikrumpir.

Radovi u povrtnjaku: prihranjivanje,navodnjavanje, okopavanje, plijevljenje korova,malËiranje zasijanih gredica, redovito pinciranjerajËice, svijanje listova cvjetaËe kao zaπtita cvatiod jaka sunca, suzbijanje bolestî i πtetnikâ.

CvijeÊe, ukrasno drveÊe i grmlje: raz-mnoæavanje dijeljenjem trajnicâ proljetne cvat-nje, zasjenjivanje krizantemâ, orezivanje æivice,sjetva maÊuhice, otkidanje postranih cvjetnihpupova kod velikocvjetnih krizantema, prihra-njivanje, navodnjavanje okopavanje, plijevljenjekorova, suzbijanje bolestî i πtetnikâ, razmno-æavanje zelenim reznicama, pinciranje krizan-teme, fuksije.

Sobno bilje: priprema amarilisa za raz-doblje mirovanja (postupan prestanak zalije-vanja), razmnoæavanje uskrsnoga kaktusareznicama, sadnja gomolja proπlogodiπnjihciklama, razmnoæavanje kalanhoje, afriËkeljubiËice, zamraËivanje boæiÊne zvijezde.

Travnjaci: redovito navodnjavanje, koπnjasvaka dva tjedna, prihrana duπiËnim gnojivom,uniπtavanje korova, sjetva novih travnjaka,prozraËivanje.

Drugi radovi: skupljanje sjemenja jedno-godiπnjega cvijeÊa i grmlja, ubiranje ljekovitabilja.

U mjesecu rujnuPovrtnjak u kontinentalnom podruËju:

siju se matovilac, rotkvica i πpinat, a sade seËeπnjak, luk srebrenac, mladi luk i zimska salata.

Uzgoj bilja Kalendar radova Prireuje: Tanja Horvat

Povrtnjak u sredozemnom podruËju:siju se mrkva, perπin, radiË, zimska salata iπpinat, a sade se artiËoka, endivija, luk, poriluk,radiË, raπtika i jesenska salata.

Radovi u povrtnjaku: obradba tla, navod-njavanje okopavanje.

CvijeÊe, ukrasno drveÊe i grmlje: sadnjalukovicâ (tulipan, zumbul, mrazovac, narcis),sadnja trajnicâ proljetne cvatnje, uklanjanjeocvalih cvjetova, razmnoæavanje reznicama,zasjenjivanje krizantemâ.

Sobno bilje: unoπenje lonËanicâ u kuÊu,ËiπÊenje cvjetnih posuda, uklanjanje suhogaliπÊa, prestanak zalijevanja boæiÊnoga kaktusa(poticanje cvatnje), zamraËivanje boæiÊne zvijez-de, uzgoj zumbula u Ëaπi (boæiÊna cvatnja).

Travnjaci: zasijavanje novih povrπina,redovita koπnja, uklanjanje otpaloga liπÊa,prozraËivanje i eventualno navodnjavanje.

Drugi radovi: priprava zimnice, ubiranjesjemenja cvijeÊa, drveÊa i grmlja, skupljanjeljekovita bilja, prevrtanje kompostne hrpe.

U mjesecu listopaduPovrtnjak u kontinentalnom podruËju:

siju se matovilac i πpinat, a sade se Ëeπnjak,zimski kelj, luk, luk srebrenac i zimska salata.

Povrtnjak u sredozmenom podruËju:siju se bob, matovilac, mrkva, perπin, πpinat, asade se artiËoka, Ëeπnjak luk srebrenac, radiË isalata.

Radovi u povrtnjaku: pravljenje trapa zapovrÊe, spremanje povrÊa za zimu, obradba tla,zalamanje vrhova stabiljke kelja pupËara (bræirazvoj pupova).

CvijeÊe, ukrasno drveÊe i grmlje: sadnjaæivice, vaenje lukovicâ i gomoljâ vrstâ ljetnecvatnje, sadnja lukovicâ (tulipan, zumbul,narcise, urice, πafran), sadnja i presaivanjedrveÊa i grmlja, unoπenje oleandera, razmnoæa-vanje pelargonije reznicama, dijeljenje lukoviceljiljana, zasjenjivanje krizanteme, skupljanjesjemena jednogodiπnjega cvijeÊa, unoπenjepelargonije, begonije i fuksije na toplo.

Sobno bilje: zamraËivanje boæiÊne zvijez-de, prihranjivanje ciklame, zalijevanje, oroπa-vanje, unoπenje u kuÊu.

Travnjaci: koπenje, skupljanje pokoπenetrave, prihrana fosfatnim i duπiËnim gnojivima.

Drugi radovi: postavljanje hrpicâ stajnjakau koji se tijekom zime zavuku rovci, obradbatla za sadnju u proljeÊe sljedeÊe godine, spre-manje vrtnoga namjeπtaja, uklanjanje liπÊa izvrtnih jezeraca, prikupljanje sjemena, ubiranjeljekovita bilja, priprema zimnice.

U prošlome i pretprošlom broju lista »Željezničar« s kalendarom radovakoji su povezani s uzgojem naših biljaka stigli smo do mjeseca srpnja. Uovome broju lista završit ćemo prikaz kalendara radova do kraja godine.

U mjesecu studenomePovrtnjak u kontinentalnom podruËju:

sadi se ozima salata.Povrtnjak u sredozemnom podruËju:

siju se matovilac, πpinat, perπin, bob, mrkva,ozima salata i graπak. Sade se Ëeπnjak, luk izluËice, ozima salata i luk srebrenac.

Radovi u povrtnjaku: obradba tla za sjetvui sadnju sljedeÊe godine, duboka jesenska obradbauz gnojidbu organskim gnojivima, pravljenjetrapova za spremanje povrÊa, zaπtita od mraza.

CvijeÊe, ukrasno drveÊe i grmlje:ogrtanje ruæa, sadnja lukovicâ proljetne cvatnje,sadnja drveÊa i grmlja i ruæâ, razmnoæavanjetrajnicâ, priËvrπÊivanje biljaka uz potpornje,povezivanje granâ crnogorice.

Sobno bilje: zalijevanje, oroπavanje biljaka.Travnjaci: skupljanje otpaloga liπÊa,

rasipanje pijeska i organskih gnojiva.Drugi radovi: priprema tla za sjetvu i sad-

nju dogodine, zaπtita biljaka od mraza, konzer-viranje vrtnoga namjeπtaja, uklanjanje otpalogaliπÊa.

U mjesecu prosincuPovrtnjak u sredozemnom podruËju:

sije su matovilac, πpinat, bob i graπak.Radovi u povrtnjaku: priprema tla za

sjetvu i sadnju sljedeÊe kulture, duboka obradbatla, gnojidba organskim gnojivima, provjerapovrÊa u trapu.

CvijeÊe, ukrasno drveÊe i grmlje: zaπtitabiljaka od mraza, obnavljanje æivice jaËomrezidbom.

Sobno bilje: zalijevanje, oroπiavanje,ËiπÊenje listova od praπine, provjera bolestî iπtetnikâ.

Drugi radovi: odabir i kupnja boæiÊnogadrvca, sjetva boæiÊne pπenice, odræavanje alatai strojeva, hranjenje pticâ.

63


ÆELJEZNICA I KAZALI©TE

U predstavi autorskoga i glumaËkogtrija Renéa Bitorajca, Tarika FilipoviÊa iLuke VidoviÊa Illumana (koji sami sebepredstavljaju kao projektante i izvoaËeradova) pod nazivom ≈Magic Act Show«kombiniraju se izraæajne moguÊnosti isadræaji nekoliko medijâ, i to kabarea,cirkusa, televizije i filma. Jedna od mar-ketinπkih poluga te predstave jest medij-ska popularnost jednoga od protago-nistâ. Tarik FilipoviÊ kao voditelj televi-zijskoga kviza ≈Tko æeli biti milijunaπ?«privukao je, izmeu ostaloga, kazaliπnumnoæinu na premijeri u ≈Kerempuhu«.

Predstavu je pratila puna dvorana, aglavne glumce doËekala je publikadignuta na noge (ne doduπe spontano,nego kao rezultat jednoga od πtoseva

Satiričko kazalište »Kerempuh« na scenu postavilo

Bitorajac-FilipoviÊ-VidoviÊev ≈Magic Act Show«Nova predstva SatiriËkoga kazaliπta ≈Kerempuh« pod

nazivom ≈Magic Act Show« na karakteristiËan humo-ristiËki naËin preispituje sadaπnju hrvatsku zbilju, kojakao takva doista pruæa obilje materijala za smijeh.

predstave, ali ipak ≈spremna za usta-nak«). Dok se na dalekovidnici prika-zivao tko zna koji ≈Milijunaπ« u kojemusudionici viπe nego znanje iskazujuodvaænost da pred veÊinom znanacakoji veËeri provode pred televizorom ane u kazaliπtu pokazuju svoje neznanje,dotle je u ≈Kerempuhu« tekla predstavakabaretskoga tipa s iluzionistiËkimtoËkama Luke VidoviÊa kao hrvatskogapandana Davida Copperfielda i saskeËevima glumaËkoga dvojca u kojimase kroz reklamne poruke i snimljenetematske emisije duhovito poigravajus televizijom kao medijom.

Publika je pljeskala iskrama duhovi-tosti na pozornici, a nekoliko toËakapozdravila je s oduπevljenjem. Kruha i

smijeha treba nam sada! Poslanam treba, rekli bi i glumci kojiu vremenu brzoga zastarijevanjasmijeπnih i drugih stvaripoduzetniËki ≈prave« predstavene ËekajuÊi na klasiËnu podjeluulogâ. Autori predstave na krajunam i izravno obraÊaju publiciobjaπnjavajuÊi svoju dvostrukuulogu u predstavi koja imatrostruki cilj: za jednu ulaznicunude nam kino, kazaliπte i noÊnibar. SkeËevi su inspirirani apsur-dima hrvatske sadaπnjice, ali sepodrijetlo nekih vrsta i veza istra-æuje u (pret)povijesti (privlaËnostizmeu manekenkî i nogome-taπâ). Filmovi na videoekranuparodiraju reklamne ponude temotive i zvijezde popularnihdomaÊih televizijskih emisija.

U predstavu je takoer uklju-Ëena æeljeznica. U jednom skeËuglavni lik, mladi provincijalac sazrnom glazbenoga talenta, dolazivlakom na zagrebaËki Glavnikolodvor gdje ga doËekuju iskusniestradni menadæeri novokomponi-

rane glazbe koji Êe od njega, po prokuπanojformuli, ekspresno napraviti pjevaËkuzvijezdu za πiroke mase. Predstava nam iotkriva tu formulu, pa potvrujemo zakljuË-ke o tome πto narod voli Ëuti.

Humorno i satiriËki (u manjem op-segu, ali prisutno, na πto uostalom uprav-lja i naziv kazaliπta) na sceni se portre-tiraju neki od lokalnih medijski izloæenihlica. Luka VidoviÊ iluzionistiËkim toËka-ma upravlja pozornoπÊu publike. U≈Magic Act Showu« ima komiËnih eleme-nata dostatnih za sedamdesetak minutâkoliko traje predstava.

Autorski prinos televizijske zvijezdeprilog je popularizaciji kazaliπta. VeÊ ipremijerno zanimanje za predstavu upu-Êuje na to da Êe priljev redovite ≈Kerem-puhove« publike biti siguran, ali na idolazak novih lica privuËenih poznatimprotagonistima. Televizija kao medij imanajveÊi utjecaj na formiranje stajaliπtâ imiπljenjâ, pa i u pogledu odlaska u kaza-liπte, koje je u toj predstavi ismijavadobronamjerno.

Robert JukiÊ

64

Plakat za predstavu »Magic Act Show«

Premijera je pokazala da predstava »Magic ActShow« neće oskudijevati gledateljima.


PI©U U»ENICI I PROFESORI ÆT©

65

Krajem sijeËnja 2003. obavili sm razgovore s nekimzaposlenicima Gredelja, voditelj nam je bio g. GrgoKolobariÊ.

Za poËetak neπto o povijesti. Izgradnjom prugeBudimpeπta - Zagreb - Rijeka, bilo je potrebno izgraditii æeljezniËka postrojenja koja bi odræavanjem vozilatrebala osigurati nesmetan promet na izgraenimprugama. Dvije godine odreivalo se mjesto izgradnje,sreivale su se dokuentacije i podizali zajmovi. Danaπnjatvornica Gredelj djeluje od 26. 8. 1894. godine do1918. godine pod nazivom “Strojarska radionicakraljevskih ugarskih æeljeznica”. Od 1918. godinetvornica je nekoliko puta mijenjala ime. ZnaËajnije imekroz povijest je “ÆeljezniËka radionica Zagreb”,(odlukom Ministarstva saobraÊaja 25. 9. 1947. godine).Danaπnje ime Gredelj je dobio odlukom trgovaËkogsuda u Zagrebu 20. 8. 1996., a glasi: TvornicaÆeljezniËkih vozila Gredelj; druπtvo sa ograniËenomodgovornoπÊu Zagreb.

Tvornica se bavi projektiranjem i proizvodnjom svihvrsta vagona, tramvajskih vozila, elektriËnih loko-motiva, remontom svih vrsta lokomotiva, motornihvlakova i drugo.

Nakon dobivenih povijesnih podataka, uputili smose prema radionicama.

Obiπli smo radionicu za motorne vlakove, vgone,elektro vlakove i radionicu za sastavljanje vlakova.

Zatim je slijedio razgovor sa zaposlenicima.Uz predstavljanje i pozdrav……G. SinkoviÊ StjepanKoja je vaπa funkcija?- Brigadir za nadgledanje πivanja.Koliko dugo radite taj posao?- 27. godina.Jeste li zadovoljni poslom?- Poslom sam zadovoljan, ali dohotkom ne.A opremom?- Oprema je zastarjela, jedino je materijal s kojim

radim zadovoljavajuÊi.Ga Vera KovaËec©to je vaπ posao?©ivanje navlaka.Koliko dugo radite?

- 7. godina.Jeste li zadovoljni poslom i opremom?- Poslom sam zadovoljna, a opremom donekle.©to bi mijenjali?- Htjela bi imati bolju maπinu i veÊi radni prostorGsp Milan Sabljak©to ste po zanimanju?- Tehnolog.Jeste li zadovoljni poslom?- Zadovoljan sam poslom i plaÊomKakva je oprema?- ZadovoljavajuÊa©to bi promijenili?- Trebalo bi bolje motivirati ljude za radG. Grgo KolobariË©to se po zanimanju?- TehnologJeste li zadovoljni poslom i opremom?- Posao je dobar, a oprema zadovoljavajuÊa.Koliko dugo radite na tom poslu?- 6. godina.©to biste promijenili?- Firma treba viπe ulagati u nove tehnologije i

obrazovanje kadrovaG. Damir TomaπkoviÊ©to ste po zanimanju?- Strojar.Recite neπto o sebi i poslu!- Radim 1. godinu, puno toga bi promijenio i

zadovoljan sam jedino time πto radim i primam sakimjesec plaÊu.

G. Stjepan HarambaπaKoja je vaπa funkcija?- Poslovoa ËeliËne kontrukcije vagonaKoliko dugo radite?- 35. godinaJeste li zadovoljni svojim poslom?- Moram biti, da nisam, ne bi bio tu tako dugo.©to se promijenilo u 35. godina vaπeg rada?- Obnovili smo sve hale i nove branike unatrag

godinu i pol.Jeste li zadovoljni radom radnika?- Da i ne, ima dobrih i loπih.G. Stjepan SinkoviÊKoja je vaπa funkcija?- Brigadir za nadgledanje πivanja.Koliko dugo radite taj posao?- 27. godina.Recite neπto o sebi i poslu?- Poslom sam zadovoljan, dohotkom nisam,

oprema je dosta zastarjela, jedino je materijalzadovoljavajuÊi.

Ga Vera KovaËec©to je vaπ posao?- ©ivanje navlaka.Koliko dugo radite?- 7. godina.Jeste li zadovoljni poslom i opremom?- Poslom sam zadovoljna, opremom donekle kada

bi neπto mijenjala, promijenila bi maπinu i prostor zarad, mislim na veÊi prostor.

Zahvaljujemo na razgovoru i svim djelatnicima æe-limo u dogledno vrijeme ostvarenje boljih uvjeta zarad, moderniju opremu i a zadovoljni doËekaju zaslu-ænu mirovinu.

Jasmina Blaæi vc.1 puIvan StojakoviÊ vc. 1 pu

Posjeta TÆV-u Gredelj

STOLJETNA TRADICIJA IISKUSTVO

SAMO∆A

Bol se ugnijezdilau prazne ljuske orahai sjedi na prozoru.Zbog nje viπe ni ptice ne dolazeni mjesec ne ulazi u sobu.To je samoÊaopet æeli uÊi u meneali ovaj put joj neÊu dati.

Zatvorit Êu prozore i vrataupaliti neku lijepu muziku,predati se mislimai snivati.NeÊu je ni Ëutikad Êe pokucati.

Suzana Cindori

LICE

Padao je mraki mirisalo je na kiπunebo se sivilonad mojim mislimai kidalo dijelove tebeod mene.Iza pljuska kiπe ostalo je samo jedno lices dubokim oËima

Suzana Cindori

ZIMSKI SAN

Za sve divne jeseniu tvom toplom kriluza divne danenaπih radostikad se kiπa pretvarala u led.Za snijeg u tvojoj kosiza toplu ljubavispijanja jutarnjeg Ëajaza sve tuge prljavih ulicaza naπ rastanakhvala ti.Pusti da πutimu mijenjanju godiπnjih dobada se usidrimu sjeÊanjei prekrivena sjetomodspavam svoj zimski san.

Suzana Cindori

NA KRAJU PRI»E

Izlaziπ iz dugeokupan jaËinom vjetrai smijeπiπ setvrdim plodovima jeseni.U mom kriluostavljaπ pladanj svog æivotaa ja gledam u daljinu i πutimpuπtajuÊi mislida se igraju s pticamabez njeænosti i toplineti me diraπ po rukama i licuhladnim prstima sudbinekoje slute krajna dnu ove priËe.ne znam kome da dam ove poljupcekoje sam Ëuvala za tebe

Suzana Cindori

O P R O S T I

Za zanose laæneza osjeÊaje okamenjeneuhvaÊene u nevidljivumreæu obeÊanjaza vjerovanjasvilenim nitima tkanaodbaËena u ponorenedostupne ljudskoj nozi.Oprosti za misliraspletene po tvrdim stazamaza teπke olovne korakeπto dodiruu zemljunatopljenu mirisom æivotaoprosti za snovepodarene nebukoje rukom blagostiudahnjuje æivot

Viπnja Makovski, prof.


KULTURA

OsnivajuÊi takav Ëasopis, rekao namje u kraÊem razgovoru g. JukiÊ, namjeranam je bila da pruæimo ljubiteljima filmakratke i jasne informacije o aktualnimdogaajima, izlascima novih DVD-a,predstavljanje filmova u hrvatskim kini-ma, filmskim festivalima, susretima sfilmskim autorima i piscima, i sliËno.Zbog velikog broja podataka i brzogprotoka filmova u kinima Ëasopis je zasada koncipiran kao tjednik od sedamstranica: πest stranica teksta i naslovnica.Sadræaj Ëasopisa u pravilu je isti; na prvojstranici prezentiraju se DVD filmovi izaπliiz distribucije toga tjedna, na drugoj surecenzije DVD-a, na slijedeÊoj novifilmovi na kinorepertoaru i recenzija kinofilma, na Ëetvrtoj osvrti na knjige, na pe-toj je rubrika ‘Filmski dijalozi’ promjenjivasadræaja koji obuhvaÊa razgovore s film-skim autorima, poznavateljima i ljubite-ljima, filmski rjeËnik, te razmiπljanja ofilmu. ©esta stranica slobodno je struktu-rirana, a obuhvaÊat Êe relevantne poru-ke, obavijesti i nagradne igre. »asopisse objavljuje u PDF formatu, osposobljenza ispis. A zaπto izlazi srijedom? Izjednostavnog razloga; Ëetvrtkom se mi-jenja raspored u kinima, a u petak izlazenovine. (m)

Novi časopis

F.I.L.M. NAINTERNETU

Naš stalni suradnik i zapo-slenik Služne za nekretnineRobert Jukić, jedan je od pok-retača internet tjednik o filmui filmu bliskim umjetnostimaF.I.L.M. na web adresi www.film-magazine.net. F.I.L.M. jeskraćenica za Fantasy IllusionLiterature Movies.

121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212

Izloæba je bila otvorena od 28. sijeËnjado 14. veljaËe 2003. Na otvorenjuizloæbe uz autora izloæenih djela StipuGolca govorio je i njegov gost, prof. dr.Dragutin RosandiÊ.

Na izloæbi je bilo izloæeno 18 radovau tehnici akrilika koji prikazuju liËkekrajolike, cvijeÊe i kriæni put onako kakoih vidi i gledatelju prikazuje akademskislikar Stipe Golac. Stipe Golac roen je1939. u Ribniku pokraj GospiÊa. Osnov-nu πkolu zavrπio je u Ribniku, a ©koluprimijenjenih umjetnosti 1961. u Zag-rebu u klasi Vilka Selena Glihe. Diplo-mirao je 1966. na Akademiji primije-njenih umjetnosti u Beogradu u klasiMihajla Petrova.

Nakon povratka u GospiÊ Stipe Golacradio je u gimnaziji ≈Nikola Tesla« i naPedagoπkoj akademiji. U πkoli je osnovaoslikarski atelijer gdje su se okupljali likov-no talentirani uËenici i studenti. Jedanje od organizatora izloæbe ≈LiËki likovnianale« na kojoj redovito izlaæe i organi-zator izloæbe ≈Slikari amateri Like«.Takoer je jedan od tvoraca buduÊegalerije likovnih djela u GospiÊu.

Mjesec siječanj u galeriji »U predvorju«

Velebitski krajolici Stipe GolcaU HÆ-ovoj galeriji ≈U predvorju« 28. sijeËnja 2003. bila je

otvorena izloæba radova u tehnici akrilika pod nazivom ≈Kra-jolici«, Ëiji je autor akademski slikar STIPE GOLAC iz GospiÊa.

Slikar Stipe Golac obraća se nazočnimana otvorenju izložbe.

BuduÊi da je po naravi nemiran duh,Stipe Golac stalno traæi nove spoznaje.Slikar, pedagog i pisac Stipe Golacsretno objedinjuje te djelatnosti, πto rezul-tira bogatim izrazom. U slikarstvu jepriredio pedeset i Ëetiri samostalneizloæbe, a sudjelovao je na skupnimizloæbama u zemlji i inozemstvu. Od1977. radi na Pedagoπkome fakultetu uRijeci - Odsjeku u GospiÊu, gdje je danasredoviti profesor metodike likovne kul-ture. »lan je Hrvatskoga druπtva likovnihumjetnika.

≈Koliko god tko od nas slovio zapoznavatelja zaviËaja, moæe biti siguranu to da Êe ga neka nova okolnost prisilitina to da prizna kako se nikada do krajanije suoËio sa svim njegovim pojavnos-tima koje inaËe zatjeËemo na GolËevimplatnima. Tijekom Domovinskoga ratanevolja me prisilila da za zimskih mjeseci,kada su sve stvari ogoljene do sræi, pro-lazim prostorom od Senja do Karlobaga.Tada sam vidio (tako sam to definirao)jedno od sedam svjetskih Ëuda. Odsamoga podnoæja, dakle od mora pa donajviπih velebitskih visova, kameni suho-zidovi optoËuju, poput paspartua, jeziËcezemlje i spaπavaju ih od otplavljivanja ipotpunoga nestanka. Ta spoznajauvelike mi olakπava percipiranje GolËevihlikovnih vienja Velebita. Vienja kojamogu biti polje ≈emancipacije i topo-grafije«. Prostor duha, ali i oka.

GolËev gotovo vulkanski tempera-ment i prefina senzibilnost navode napomisao da se trojstvo (autor, slika, priro-da) s vremenom stopilo u jedinstvo, uproæimanje eruptivnih boja i grafizma.Sve to po zakonima sinesetezije, dajedna senzacija pobuuje drugu. Da, πtobi rekao L. Tiesk: ‘Boja zvoni, formazvuËi, /one po obliku i boji zvuËe/zvone…’. Sve to s vremenom Êe rezul-tirati jedinstvom rukopisa koloristiËkogakaraktera i autorskoga osvjetljenja skojim nas Golac uvijek iznova bogatonagrauje«. To su rijeËi Grge RupËiÊa,koji je napisao predgovor kataloguGolËeve izloæbe.

Tekst: Tanja HorvatFoto: Dragutin StaniËiÊ

66


KULTURA

Cantate Domino(Pjevajte Gospodinu)

Rijetki su sretnici poput g. ÆelimiraPuπkariÊa bili u prigodi da svojeglazbeno πkolovanje dovrπe i zaokruæena Akademiji Mozarteum u Salzburguili da poput ge Hvalimire Bledπnaj-der otiu na Glazbeni konzervatorijSanta Cecilia u Rimu i da ondje zaroneu svijet koralâ, madrigalâ, oratorijâ,zborova, orkestara i solistâ. Sakralnaglazba u Hrvatskoj se njeguje i izvodi upriliËnoj mjeri.

U podruËju sakralne glazbe, koja je uprvome redu skladana zato da se njomeu crkvi slave Bog, Bogorodica i sveci, atek potom da se izvodi u koncertnim dvo-ranama i na festivalima, u Hrvatskoj sunezaobilazni ansambli ZagrebaËki madri-galisti, Syntagma musicum i Collegiumpro musica sacra, zbor Cantores SanctiMarci i drugi, orguljaπice Ëasne sestreImakulata Malinka i Cecilija Pleπea napose virtuozni orguljaπi AnelkoKlobuËar i Hvalimira Bledπnajder, bezkojih viπe nije moguÊe zamisliti ni jedneVaraædinske barokne veËeri ili Dubro-vaËke ljetne igre.

U Hrvatskoj æive i djeluju vrsni skla-datelji, dirigenti, pjevaËi i orguljaπi.Izravan povod za pisanje ovoga Ëlankabio je nedavni susret s najboljom hrvat-skom orguljaπicom Hvalimirom Bled-πnjader. Premda je svijet glazbenih notameni prava nepoznanica, to ipak neutjeËe na dubinu estetskih i duhovnihdojmova πto ih doæivljavam sluπajuÊisakralnu glazbu. Podjednako te u svimaranæmanima i varijacijama volim ipopularnu boæiÊnu pjesmu Stille Nacht(Tiha noÊ) i Franckov Panis angelicus(Kruh aneoski). U simfonijskoj glazbivrhunac je Mozart, a u glazbi za orguljeto je Bach.

»aroban je svijet manualâ, pedalâ,registara, sviralâ i oktavâ, svijet Fresco-baldija, Händela, Dugana, VidakoviÊa imnogih drugih. ©to reÊi o orguljama?

Sakralna glazba: Hvalimira Bledšnajder Najbolja hrvatska orguljaπicaZa nedavnih božićnih i novogodišnjih blagdana

naslušali smo se sakralnih napjeva, klasične glazbe igledali televizijski prijenos novogodišnjega koncertaBečke filharmonije. U takvim danima do izražaja osobitodolaze virtuozi na orguljama, a gospo�a HVALIMIRABLEDŠNAJDER najveća je živuća hrvatska orguljašica.

Ukratko ovo: naziv orgu-lje dolazi od grËke rijeËiorganon πto znaËi ≈stva-ranje«, a to je glazbalo Ëijije opseg zvukova jednakopsegu potpunoga orke-stra ukljuËujuÊi volumeni boju svakoga glazbala izorkestra. Orgulje potjeËuiz Bizanta, a dil jemzapadnoga krπÊanstva stale su se πiritiod VIII. stoljeÊa.

Nasljednica Anelka KlobuËaraZnalcima a i onima prosjeËno upu-

Êenima u sakralnu glazbu u Hrvatskojdosta je reÊi: orgulje zagrebaËkekatedrale i Anelko KlobuËar. Od godine1997. njemu se na spomenutim orgu-ljama pridruæila Hvalimira Bledπnajder,koja je svoju glazbenu i umjetniËku kari-jeru poËela prije nekoliko desetljeÊâ ucrkvi sv. Josipa na zagrebaËkoj Treπ-njevci. Evo nekih razmiπljanja najboljehrvatske orguljaπice:

- Po odluci svojih roditelja poËela samsvirati sa sedam-osam godinâ, razumijese na glasoviru, premda tada joπ nisampreviπe voljela glazbu. Nakon zavrπetkagimnazije upisala sam se na studij kemije.Na jednoj seminarskoj vjeæbi dogodila seeksplozija od koje sam gotovo izgubilavid. Taj dogaaj pomogao je da se defini-tivno posvetim glazbi. Volim glasovir, aliorgulje stavljam na prvo mjesto. UkomunistiËko doba bilo je opasno i nepo-Êudno (≈nepodobno«) svirati jedinoorgulje. Uz to nije isto svirati orgulje uzagrebaËkoj katedrali ili u dvoraniLisinski, jer u koncertnim dvoranamaizostaje jeka (eho) tipiËna za sakralneprostore, za koje se orgulje u prvome redui grade i gdje je njihov zvuk najmoÊniji inajdojmljiviji. Orgulje zagrebaËke katedralei Anelko KlobuËar - to dvoje meni jeoduvijek bilo neπto najfascinantnije.

Sviranje na orguljama dopuπta mo-guÊnost izbora i stvaranja, pogotovo

onda kada je rijeË o novijoj glazbi, zarazliku od ranije glazbe koja ipak imasvoje okvire. Pretpostavlja se da orguljaπmora znati toËno odsvirati note, nopotrebni su smisao i osjeÊaj za to velebnoglazbalo. ©to volim svirati i sluπati? Volimsvirati francuske majstore XX. stoljeÊa isvakako KlobuËarove skladbe. Naime,kada orguljaπ sklada glazbu za orgulje,to je viπe nego sretna okolnost jer onnajbolje poznaje moguÊnosti orguljâ. Udanaπnje vrijeme na orguljama se izvodii dæez-glazba. Po mojemu miπljenju tonije najsretnije ni najspretnije rjeπenje,napose u crkvama, jer dæez-glazba ona-mo ne spada ni prostorno ni stilski.

Volim otvoriti radio, no postoji glazbakoju Ëovjek ne moæe sluπati cijelu veËer,pa neke nosaËe zvuka nikada ne bih kupila.U naËelu nisam za to da se u crkvi sviraju≈lake note«. KlasiËna gitara u crkveniprostor paπe joπ nekako, ali elektriËniglasovir ne pristaje nikako. Smatram dabi i tu morali postajati nekakvi okviri inekakva mjerila. No, to je veÊ posao onihkoji vode æupne zajednice - rekla je izmeuostaloga ga Bledπnajder.

Pri kraju dosita ugodna razgovoradoznao sam i to da orgulje zagrebaËkekatedrale nisu u najboljemu ≈radnomstanju« te ih zbog toga valja Ëuvati pom-njivo i briæljivo. Orguljama je potrebanstruËni pregled i tretman, a razina ikvaliteta Anelkova i Hvalimirina sviranjapod svodovima zagrebaËke prvostolnicenije upitna.

Tekst i foto: Mirko Kalanj

67

Gospo�a Hvalimira Bledšnajder za orguljama zagrebačkekatedrale


©PORT

68

O StreljaËkom klubu LokomotivaRijeka i o natjecateljskim uspjesimanjegovih Ëlanova u posljednjih nekolikogodine dosta smo pisali na stranicamalista ÆeljezniËar te gotovo uvijek isticalida taj klub spada u sam vrh streljaËkogπporta ne samo na razini Rijeke, Æu-panije primorsko-goranske nego i narazini Republike Hrvatske i πire.

»lanovi StreljaËkog kluba Lokomotivaposebice njezine streljaËice, veÊ viπegodina su pojedinaËno ili ekipno prvaciili viceprvaci na prvenstvu Hrvatske te uPrvoj hrvatskoj streljaËkoj ligi u gaanjuserijskom zraËnom i malokalibarskompuπkom, πto se odnosi i na grad Rijeku icijelu æupaniju. Zbog toga i nije sluËajnoto da su Ëetiri njihove streljaËice i toSnjeæana PejËiÊ u pojedinaËnoj te Marti-na BabiÊ, Maja Bruketa i Tajana Sedla-Ëek u ekipnoj konkurenciji, uπle u uæiizbor za najπportaπa godine 2003. narazini Æupanije primorsko-goranske, uznapomenu da su tri njihove kolegice, ito Slavica Æefran te Tamara i NataπaDubravËiÊ bile u uæem izboru i proπlegodine za najπportaπa u godini 2001.na razini grada Rijeke.

Sve mlade i perspektivnehrvatske streljaËice

Za Snjeæanu PejËiÊ, mladu rijeËku iveÊ istaknutu hrvatsku streljaËicu, valjareÊi to da je osim πto je istaknuta strelja-Ëica Rijeke i Æupanije primorsko-goran-ske u gaanju standardnom zraËnompuπkom, ona je i prvakinja Hrvatsketakoer u gaanju standardnom zraËnompuπkom s postignutim novim dræavnimrekordom od 396 krugova te prvakinja

IZ STRELJA»KOG KLUBA LOKOMOTIVA RIJEKA

JO© JEDNO PRIZNANJE RIJE»KIM STRELJA»ICAMA

- Nakon uspjeha πto su ga rijeËke streljaËice Ëlanice SK Lokomotiva postigleproπle godine na razini grada Rijeke, Æupanije primorsko-goranske teposebice Hrvatske kao i na meunarodnim natjecanjima u gaanjuzraËnom i malokalibarskom puπkom, Ëetiri Ëlanice toga kluba, i to SnjeæanaPejËiÊ u pojedinaËnoj te Martina BabiÊ, Maja Bruketa i Tajana SedlaËek uekipnoj konkurenciji, uπle su u uæi izbor za najboljeg sportaπa godine 2002.na razini Æupanije primorsko-goranske. Dobre rezultate rijeËke streljaËicesada postiæu i u natjecanju u Prvoj hrvatskoj streljaËkoj ligi, a poslije slijediprvenstvo Hrvatske te sudjelovanje na viπe meunarodnih natjecanja -

Snježana Pejčić, istaknuta riječka ihrvatska mlada streljačica SK

Lokomotiva Rijeka, izabrana zanajšportaša godine 2002. na razini

Županije primorsko-goranske.

Hrvatske u gaanju malokalibarskompuπkom - trostav 3 x 20 hitaca. Za njuvalja reÊi i to da je proπle godine u europ-skom prvenstvu u gaanju zraËnim oruæ-jem u Solunu u GrËkoj osvojila treÊemjesto dotiËno bronËano odliËje teveoma uspjeπno sudjelovala i na viπemeunarodnih natjecanja kao u Zenici,Novom Sadu, Mariboru i Plzenu (»eπka),πto joj je omoguÊilo da ue u stalan sastavHrvatske streljaËke reprezentacije uzraËnome i malokalibarskom oruæju.

Za preostale tri rijeËke streljaËice, i toMartinu BabiÊ, Maju Bruketa i TajanuSedlaËek valja reÊi i to da su osim istak-nutih mladih streljaËica na razini gradaRijeke i æupanije i prvakinje Hrvatske ukategoriji kadetkinja u standardnoj puπcis postignutim novim dræavnim rekordomkao πto su veÊ i standardne streljaËice iu drugim disciplinama i kategorijama narazini kluba u Prvoj hrvatskoj streljaËkojligi.

Natjecanja godine 2003.

Zavrπetkom proπlogodiπnje natjeca-teljske sezone gdje su rijeËke streljaËicepostigle zaista primjerene rezultate, sadaje veÊ u tijeku i nastavak natjecanja uPrvoj hrvatskoj streljaËkoj ligi u serijskomzraËnom oruæju.

U natjecateljskoj ligi sudjeluju i tririjeËke ekipe u disciplini kadetkinja,juniorki i seniorki te sada, a ovo piπemopoËetkom mjeseca veljaËe, ekipa kadet-kinja je na prvome ekipa juniorki nadrugome i ekipa seniorki na treÊem mjes-tu natjecateljske ljestvice.

Nakon zavrπetka toga natjecanjaslijedi i prvenstvo Hrvatske takoer u

svim disciplinama i kategorijama u zraË-nom i malokalibarskom oruæju, a potomslijedi nekoliko meunarodnih natjecanja.To je Svjetski kup u Atlanti u SAD-u umjesecu svibnju, zatim u Zagrebu u lipnjute Münchenu u srpnju u standardnojzraËnoj puπki te potom europsko prven-stvo u Plzenu u »eπkoj u malom kalibru,ako i Götemburgu u zraËnoj puπki.

Za potonja meunarodna natjecanjaposebno se priprema Snjeæana PejËiÊ ito ne samo kao streljaËica rijeËke Loko-motive, nego i kao reprezentativka Hr-vatske, jer joj je potrebno viπe takvihnatjecanja radi ispunjavanja uvjeta za od-lazak iduÊe godine na Olimpijske igre uGrËku.

Na kraju joπ valja reÊi i to da se Stre-ljaËki klub Lokomotiva Rijeka financiradijelom iz SD Lokomotiva Rijeka - uglav-nom za natjecanja u Hrvatskoj te dijelomza meunarodna natjecanja od grada,æupanije i StreljaËkoj saveza Hrvatske, aklub prema moguÊnostima potpomaæui Hrvatske æeljeznice.

Rudi Belovari


JEZIK

69

potraænja za saobraÊajnim uslugamapotraænja za prijevoznim uslugamapotraæno-reklamacioni postupakpotraæno-reklamacijski postupakpotroπaË struje (ureaj)strujno troπilo (u hrv. potroπaË znaËi“Ëovjek koji neπto troπi”)potvrda o isporucipotvrda o dostavipotvrda o rezervaciji sjediπtapotvrda o rezervaciji sjedalapovezani toËkovipovezani kotaËipovezivanje bakarno-ËeliËnom æicompovezivanje bakreno-ËeliËnomæivompovezivanje kolosijeka u krivinipovezivanje kolosijeka u zavojupovezivanje πin(j)â ugaonim vezicamapovezivanje traËnicâ kutnimvezicamapovjerilacvjerovnikpovlaπÊena cijena za grupna putovanjapovlaπtena cijena za skupnaputovanja

Je li HÆ-u potrebnaæeljezniËka terminologija na hrvatskome jeziku?

Poznajemo li svoj jezik (110)

VeÊ punih jedanaest godina Hrvatska je samostalna isuverena dræava koja je prekinula sve veze s bivπim SFRJ-

om. U njoj je hrvatski standardni jezik sluæben, πto znaËi da ina Hrvatskim æeljeznicama mora biti sluæben. A da bi to mogaobiti u potpunosti, u prvome redu moraju ga poznavati oni kojivode HÆ, a potom svi drugi HÆ-ovi zaposlenici. Kada bi postojalaæeljezniËka terminologija na hrvatskome standardnom jeziku,ona bi puno pridonijela tomu.

Kao prinos tim nastojanjima, uovome i u sljedeÊim napisima abe-cednim redom donosit Êemo struËneizraze iz svih podruËja koja suzastupljena na æeljeznici (promet,graevinstvo, strojarstvo, elektroteh-nika, ekonomija, pravo, administra-cija, opÊi izrazi), i to tako πto Êesvijetlim (obiËnim) slovima biti otis-nuti termini nastali u doba bivπegaÆTP-a Zagreb i ZJÆ-a, a koji se poinerciji, a joπ viπe zbog velikoga nez-nanja, joπ uvijek rabe na Hrvatskimæeljeznicama, a ispod njih masnimslovima ti isti termini u duhuhrvatskoga standardnog jezikakoji bi morali zamijeniti te termine.

povraÊaj vozne cijenevraÊanje prijevozne cijenepovratna naprava obrtnog postoljapovratna naprava okretnogpostoljapovratna voænja sa promjenom pravcapovratna voænja s promjenomsmjerapovratno zabravljenjepovratno zakljuËavanjepovreda na raduozljeda na radupovreda plombeoπteÊenje plombepovrπina dodiradodirna povrπinapovrπrina kontakta odbojnikakontaktna povrπina odbojnikapovrπina kotrljanja toËkakotrljajna povrπina kotaËapovrπina podapodna povrπinapovrπinska manapovrπinski nedostatakpoziciono svjetlopozicijsko svjetlopraÊen prtljagpraÊena prtljagaprag na spoju πin(j)âprag na traËniËkom spojuprag skretniceskretniËki pragpraskalicapraskavica, æabicapratilac kuπet-kolâpratitelj vagona s leæajimapratilac spavaÊih kolapratitelj vagona za spavanjepravac kretanjasmjer kretanja (u hrv. pravac znaËi“beskonaËna ravna crta koja spajadvije toËke u ravnini”)pravac voænjevozni smjer (drugo je voænja upravac)

pravdati neËiji postupakopravdavati Ëiji postupakpravdati se pred nekimopravdavati se pred kime (u hrvat-skome pravdati se znaËi “voditi snekim parnicu na sudu” ili “tje-rati pravdu na sudu”)Pravilnik o gradnji i eksploatacijiæeljeznice (UIC)Pravilnik o izgradnji i iskoriπtavanjuæeljeznice (UIC)Pravilnik o meunarodnom prijevozukontejnerâ æeljeznicom (RICo)Pravilnik o meunarodnomæeljezniËkom prijevozu kontejerâ(RICo)Pravilnik o meunarodnom prijevozuopasnih materija æeljeznicom (RID)Pravilnik o meunarodnom æeljez-niËkom prijevozu opasnih tvari(RID)Pravilnik o meunarodnom prijevozuprivatnih kola æeljeznicom (RIP)Pravilnik o meunarodnom æeljez-niËkom prijevozu privatnih vagona(RIP)pravo kontrole sadræaja poπiljkepravo na kontrolu sadræaja poπiljkepravo koriπtenja nekretninepravo na iskoriπtavanje nekretninepravosudna vlastsudbena vlastpravosudni organisudbena tijelapravosuesudstvoprazna kola u povratkuprazan vagon u povratkuprazna kola upuÊena na utovarprazan vagon otpremljen na utovarprazno trËanje kolâvoænja praznog vagonaprebavicanje grupe kolâ sa staniËnih nagaraæne kolosijekeprebacivanje vagonske skupine skolodvorskih kolosijeka na garaæneprebacivanje saobraÊaja na drugikolosijekprebacivanje prometa na drugikolosijek

(nastavit Êe se)

Ivan MarkoviÊ, prof.

Boris Nazansky

RAREBUS

Mira Marciuš

ODGONETKE IZ PROŠLOG BROJA:

KRIŽALJKA - Vodoravno: zastupništvo, a, oktaedar, r,P(etar) S(ellers), kompot, O(ton) K(učera), rkt, Real, oba,Elia, TI, Tkon, šampon, srna, I(sadora) D(uncan), svitanja,s, ć, kuckanje, ŠK, avra, manjina, glad, SB, etik,iks, stup,Ota, Na, stereo, av, k, Leipardi, a, obavjštajac.

POSJETNICA: patronažna sestra.

E N I G M A T I K A KRIÆALJKAPriprema: VAZAK, sekcija KUD HÆ Varaædin

VODORAVNO:

11. Uživanje u ljepotama gorskih predjela, uspinjanjena planine

12. Ozljeda13. Virusna zarazna bolest, influenca15. Skup domaćih životinja, marva, blago16. Na način, poput17. Inicijali šahista Udovčića18. Kirilova imenjakinja19. Nekad vrsni slovenski skijaš, Boris20. Papin godišnji prihod21. Inicijali pjevačice Blagdan23. Središte vrtnje (množ.)24. Sjajna boja, pokost25. Hram božice Atene na atenskoj akropoli26. Inicijali šahista Cvitana27. Zvijer iz porodice mačaka, leopard31. Careva kći32. Inicijali nogometaša Prosinečkog33. Opojno sredstvo, droga34. Tonski rod u glazbi, opreka duru35. Kratica za “Actual Test Number”37. Početak iluzije38. Pokrivalo kaleža u katoličkoj liturgiji39. Bivši francuski automobilist, as formule 1, Alain40. Grad na Dravi, kulturno i gospodarsko središte

Slavonije41. Prvi i treći samoglasnik42. figura, obličje43. Odličnici, uglednici, cvijet društva44. Opera Vatroslava Lisinskog; naša prestižna

glazbena nagrada45. Kiseo začin, kvasina46. Prijevoznici, otpremnici, špediteri

OKOMITO:

1. Naša glumica, Matija2. Znalac latinskoga jezika; �ak koji uči latinski3. Eskimska bluza s kapuljačom (enorek)4. Ukrasni predmeti5. Auto-oznaka za Novu Gradišku6. Kratica američke savezne države7. Potonula riječna ušća8. Reklamni umetak u tv-programu9. Znak za tantal

10. Željeznička raskrsnica za smjerove Zagreb -Rijeka - Split

odgonetka: .........................................................................................................

13. Ime glumca Pacina14. Mišićno tkivo izme�u kostiju i kože16. Zalozi, zavjeti, preporuke (turc.)17. Opera Borisa Papandopula19. Stlačeni mekani materijal u stroju, sredstvo za

brtvljenje, šuperilo21. Naš kazališni redatelj, Georgij22. Oklopljeno borbeno vozilo25. Hokejska pločica27. Koje je najtamnije boje28. Izra�ivač i monter roleta29. Grafički oblikovan veliki oglas istaknut na javnome

mjestu30. Nešto loše što potiče snažnu želju, iskušenje31. Grad u Italiji32. Pletene pamučne potkošulje34. Onaj koji upravlja letjelicom, avijatičar36. Najveći živući kopneni sisavac37. Štap obavijen bršljanom, žezlo boga Dioniza38. Znak za selen40. Statua, skulptura42. Auto-oznaka za Panamu43. Znak za nobelij

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

11

12 13 14

“15 16 17

18 19

20 21 22 23

24 25

26 27 28 29

30 31 32

33 34

35 36 37 38

39 40

41 42 43

44 45

46

Æeljezni»ar list hrvatskih Željeznica …radnikâ koje zastupa, tada jedini put kojim moæe...

Documents