energize 7

35
DOSIJE: Ekonomska bezbednost- Podrška biznisu i reputaciji kompanije 7 OKTOBAR NOVEMBAR DECEMBAR Industrija i biznis G-Drive 100 - Gorivo za moćnu transformaciju NOVA TEHNOLOGIJA U SRPSKOJ ENERGETICI Izgradnja termoelektrane u Pančevu PANONSKI BASEN OSTAJE PRIORITET Industrija i biznis

Upload: buidung

Post on 01-Feb-2017

287 views

Category:

Documents


8 download

TRANSCRIPT

Page 1: Energize 7

DOSIJE: Ekonomska bezbednost-

Podrška biznisu i reputaciji kompanije

7OKTOBAR

NOVEMBAR

DECEMBAR

Industrija i biznisG-Drive 100 - Gorivo za moćnu transformaciju

NOVA TEHNOLOGIJA

U SRPSKOJ ENERGETICI

Izgradnja termoelektrane

u Pančevu

PANONSKI BASEN OSTAJE

PRIORITET

Industrija i biznis

Page 2: Energize 7

Investiranje NIS-a u nova geološka istraživanja i reanimaciju naftnih i gasnih polja, uz primenu novih

tehnologija i razradu složenih ležišta, dovelo je do povećanja proizvodnje

na postojećim nalazištima i rasta resursne baze

Page 3: Energize 7

REFINING2

EnergizeInternacionalni magazin Kompanije NISBroj 7, januar 2016. Izdavač:NIS, Novi Sad, SrbijaFunkcija za odnose s javnošću i [email protected] +381 11 260 66 95

BROJ

7G: 2015

OKTOBAR

NOVEMBAR

DECEMBAR

INTERNACIONALNIMAGAZIN

Urednik: Nenad Stanojevski

Dizajn:Metaklinika

Ilustrator: Metaklinika, Sergej Tucakov (5, 8, 9, 21, 63)Aleksa Jovanović( (42)

Fotografi:HNS CREATIVE

Štampa:„Stojkov” Magazin Energize se objavljuje kvartalno. Copyright © 2015 NISwww.nis.eu

Ovaj magazin štampan je na papiruproizvedenom u skladus odgovornim upravljanjem šumamaThe mark of responsible forestry

SADRŽAJ

VESTI I TRENDOVI4-9

50Nova epoha ruske naftne privrede

58Upoznajte Arktik

36-39

Želimo da budemo lider u regionuINDUSTRIJA I BIZNIS

40-45

Široka zelena staza NIS-aEKOLOGIJA

46-49Podrška obrazovanju mladihDRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE

Gorivo za moćnu tranformaciju

32-35

INDUSTRIJA I BIZNIS

Podrška biznisu i reputaciji kompanije

24-27

DOSIJE

Panonski basen ostaje prioritet

28-31

INDUSTRIJA I BIZNIS

Nova epoha ruske naftne privrede 20 GODINA GASPROM NJEFTA

58-63Upoznajte ArktikFULL TANK

50-57

10Nova tehnologija u srpskoj energetici

10-17

32Želimo da budemo lider u regionu

36Široka zelena staza NIS-a

TEMA BROJANova tehnologija u srpskoj energetici

18-23

7

DOSIJE: Ekonomska bezbednost-Podrška biznisu i reputaciji kompanije

NOVA TEHNOLOGIJA

U SRPSKOJ ENERGETICI

Izgradnja termoelektrane

u Pančevu

Partneri svojih građana DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE

Page 4: Energize 7

VESTI I TRENDOVI4 VESTI I TRENDOVI 5

Ključni izazovi u oblasti prikupljanja i skladištenja CO2

NIS je na međunarodnom skupu pod nazivom „CO2 - mogućnosti prikuplja-nja, korišćenja i skladištenja (Carbon Capture, Utilization, and Storage - CCUS)“ u organizaciji Ministarstva rudarstva i energetike Vlade Republike Srbije i „Global CCS Instituta” predsta-vio projekte, aktivnosti i iskustva u ovoj oblasti. Igor Korać, zamenik direktora Bloka „Energetika”, istakao je da NIS koristi savremena znanja i tehnologije u radu sa ugljen-dioksidom (CO2) i da raspolaže sa profesionalno obuče-nim kadrovima.Tako je NIS učesnik u programu Evropske komisije čiji je cilj

razvoj novih bezbednosnih tehnologija u radu sa CO2. Ovaj projekat koji se realizuje sa konzorcijumom međuna-rodnih partnera, između ostalog, treba da doprinese pozicioniranju NIS-a u Evropskoj uniji kao kompanije koja učestvuje u razvoju novih rešenja u ovoj oblasti.

Pored NIS-a, na događaju su učestovali predstavnici resornih ministarstava,

Srpsko-ruski poslovni forum u Moskvi Kompanija NIS je učestvovala na Srpsko-ruskom poslovnom forumu koji je održan u Moskvi, u sklopu posete političko-privredne delegacije iz Srbije Rusiji. Na forumu je učestvo-valo 120 kompanija iz Srbije i 100 iz Rusije. Posebnu pažnju učesnika izazvalo je obraćanje generalnog direktora NIS-a

Kirila Kravčenka, koji je predstavio ne samo kompaniju, već i potencijale srpske privrede, u cilju daljeg unapređenja razvoja srpsko-ruske saradnje.

Tim povodom, Kravčenko je posetioce foruma upoznao sa razvojem NIS-a od dolaska većinskog akcionara Gasprom njef-ta 2009. godine, kao i sa daljim poslovnim planovima. On je istakao da je NIS danas najveća kompanija u Srbiji i među prvih 10 u jugoistočnoj Evropi, koja angažuje više od 11.000 saradni-ka, među kojima su stručnjaci iz 25 zemalja sveta. Takođe, NIS je drugi najveći izvoznik u Srbiji.

Govoreći o NIS-u kao dobrom primeru poverenja investitora i opravdanih očekivanja, Kravčenko je posebno istakao da je od dolaska novog većinskog akcionara, u razvoj kompanije ulože-no 2,5 milijarde evra i da su zalihe ugljovodonika povećane za 50 odsto. Takođe, prerada je osavremenjena i NIS danas pro-izvodi gorivo „Evro 5 kvaliteta. Osim toga, nakon privatizacije modernizovana je maloprodajna mreža, otpočet je regionalni razvoj Kompanije i njena transformacija iz naftno-gasne u energetski holding.

U narednom periodu, prema rečima Kravčenka, NIS planira investicije u iznosu od čak milijardu evra, od kojih su glavne: izgradnja kompleksa Duboke prerade u Pančevu, zatim proje-kat Vetropark Plandište i Termoelektrana-toplana Pančevo.

ambasada, stranih institucija, kao i domaćih kompanija i fakulteta.

Skup je organizovan sa ciljem da ukaže na ključne izazove u tehnologiji prikupljanja i skladištenja CO2, razvoj modernih tehnologija u ovoj oblasti, kao i načine na koje se ovim proce-durama mogu zadovoljiti ekonomski, energetski i bezbednosni prioriteti u Srbiji i regionu.

Energetska konferencija u SofijiU Sofiji je nedavno održana dvodnevna međunarodna energetska konferencija pod nazivom: „Energetska bezbednost i infra-struktura u jugoistočnoj Evropi“, na kojoj je učestvovala i kompanija NIS. Organizatori konferencije bili su: Institut za energetski menadžment i Diplomatski institut Bugarske, dok je NIS bio jedan od sponzora.

Predstavnici Vlade Bugarske, Evropske komisije, Energetske zajednice, kao i pred-stavnici Rusije, Irana, Turske i Albanije, raz-govarali su o budućnosti regiona jugoistočne Evrope. Skup je otvorio bugarski premijer Bojko Borisov.

EU program „Horizont 2020“U Briselu su nedavno održani info dani i susreti posvećeni konkursima EU programa „Horizont 2020“, za finansiranje istraživačkih i inovativnih projekata u oblasti energetike, u peri-odu od 2016. do 2017. godine.

Ispred NIS-a događaju u Briselu prisustvovali su predstavnici Funkcije za spoljne veze i odnose sa državnim organima. Njihovo prisustvo ovom događaju odvijalo se u sklopu aktiv-nosti koordinacije učešća Kompanije na konkursima različitih fondova i

NIS postao član Briselskog energetskog kluba

Briselski energetski klub (BREC – Brussels energy club) je neprofitna organizacija osnovana 2012. godine sa ciljem povezivanja ideja, misli i kapitala u energetskom sektoru.

Ovaj klub okuplja sve velike svetske i regio-nalne naftne kompanije koje imaju predstav-ništva pri Evropskoj uniji, kao i predstavnike nevladinog sektora i diplomatskog kora. BREC redovno organizuje debate i okrugle stolove na aktuelne energetske teme, ali ono što razlikuje diskusije Briselskog energetskog kluba od svih ostalih je to što se održavaju u zatvorenom krugu i „bez dlake na jeziku“. BREC jedini u Evropi objavljuje redovan mo-nitoring izveštaja o poslovanju Gasproma.

Panel diskusija oenergetskoj politici EUU organizaciji Nacionalnog naftnog komi-teta i uz podršku NIS-a, u Privrednoj komori Srbije je održana panel diskusija pod nazivom „Kako će nova energetska i klimatska politika EU uticati na naftnu privredu u jugoistočnoj Evropi“. Predstavnici Energetske zajednice, Međunarodne agencije za energetiku, Vlade Srbije i najvećih naftnih kompanija koje posluju u Srbiji i regionu, razgovarali su o značaju Energetske unije za zemlje jugoistočne Evrope, njenom uticaju na energetsku politiku Srbije, regulatornoj politici, kao i uticaju pada cena nafte na naftni biznis u Srbiji. Učesnicima skupa predstavljena su iskustva NIS-a. Nikola Radovanović iz Kancelarije za saradnju sa institucijama Evropske unije je istakao ulogu NIS-a u praćenju i primeni evropskog zakono-davstva u oblasti energetike, koje kompanija primenjuje u svom poslovanju.

Sa željom da aktuelizuje pitanja koja su tre-nutno od ključnog značaja u EU, a takođe

kao kompanija koja teži vodećoj poziciji u naftno-gasnom biznisu regiona, NIS je po-držao organizaciju ovog značajnog skupa. NIS je jedna od prvih kompanija iz Srbije koja je otvorila predstavništvo u Briselu i na taj način pokazala svoju rešenost da prati najnovije trendove i regulativu Evropske unije iz oblasti.

programa EU, uključujući program „Ho-rizont 2020“, kao i pružanja podrške realizaciji projekata Kompanije, čije je sufinansiranje odobreno iz bespovrat-nih sredstava EU i drugih međunarod-nih donatorskih organizacija.

Na dvodnevnom „Info danu“ pred-stavljeni su osnovni ciljevi i prioriteti energetske politike EU za naredni peri-od. Isto tako, istaknuta je ključna uloga programa „Horizont 2020“ u pogledu EU investicija u istraživanje i razvoj no-vih energetskih tehnologija i projekata, za koje je u okviru programa izdvojeno oko šest milijardi evra, za period od 2014. do 2020. godine.

Page 5: Energize 7

VESTI I TRENDOVI6 VESTI I TRENDOVI 7

NIS organizovao prvu HR konferenciju o regrutaciji i selekciji kadrova u Srbiji Konferencija na temu regrutacije i selekcije kadrova, prva takve vrste u Srbiji, pod nazivom „Recruitment

Početak maloprodaje komprimovanog prirodnog gasa u mreži NIS-a Na NIS Petrol benzinskoj stanici „Novi Sad 10“, nedavno je svečano obe-ležen početak maloprodaje kom-primovanog prirodnog gasa (KPG) u NIS-ovoj mreži benzinskih stanica. Kompanija NIS do sada je prodava-la komprimovani prirodni gas kroz sistem veleprodaje, a punionica na NIS Petrol stanici u Novom Sadu prva je maloprodajna jedinica ovog energenta.Događaju su prisustvovali generalni direktor NIS-a Kiril Kravčenko, grado-načelnik Novog Sada Miloš Vučević, kao i predstavnici kompanija „Fijat Krajsler automobili Srbija“ i „Ajveko“.

Komprimovani prirodni gas koristi se kao alternativno gorivo za sve vrste vo-zila, ali i kao važan energent u industriji. Smatra se gorivom budućnosti, kako

zbog svojih ekoloških osobina i odličnih performansi koje pruža vozilima, tako i zbog ekonomske isplativosti. Osim toga, komprimovani prirodni gas omo-gućava lakši start i bolje performanse motora. NIS namerava da širi ovu delatnost, pa je u planu da do 2020. godine ima maloprodaju KPG-a na 20 benzinskih stanica širom Srbije.

Kao lider u inovacijama na tržištu Srbije i regiona, NIS je prva velika mreža benzinskih stanica u zemlji koja je u svoju ponudu uvrstila i komprimovani prirodni gas.

Otvoreno Konsignaciono skladište isplačnog materijalaU Novom Sadu je krajem godine, u saradnji sa našom kompanijom, Austra-lijska firma AMC otvorila Konsignaciono skladište isplačnog materijala. Ovakav način poslovanja doneće povećanje efi-kasnosti nabavke i umnogome smanjiti nepotrebne i nekurentne zalihe. Glavne prednosti konsignacionog snabdevanja isplačnim materijalima su: izbegavanje

nepotrebnog opterećenja skladišnog prostora zalihama planiranim za rad od godinu dana, zarobljavanje obrtnih sred-stava Kompanije, kao i lošeg i nepre-ciznog planiranja nabavki. Pored toga, na ovaj način se izbegava mogućnost kupovine isplačnog materijala koji se neće utrošiti u slučaju redukcije Biznis plana. Konsignaciono snabdevanje pruža mogućnost bržeg snabdevanja bušaćih postrojenja neophodnim materijalima i brzog prelaska na nove tehnologi-je. Smanjuje se broj referenata koji učestvuju u nabavkama, kao i potrošnja isplačnog materijala do koje dolazi čestim menjanjem proizvođača, što se odražava i na kvalitet materijala.

World Finance: NIS najbolja naftno-gasna kompanija u istočnoj Evropi u oblasti održivog razvojaNIS je dobitnik priznanja World Finance Oil & Gas Awards, koje dodeljuje ugledni magazin World Finance, u kategoriji naft-no-gasne industrije, za najbolju kompaniju u istočnoj Evropi u oblasti održivog razvoja.

NIS je dobitnik brojnih nagrada u oblasti izveštavanja otkako je objavio svoj prvi verifikovani Izveštaj o održivom razvoju za 2010. godinu u Srbiji, u skladu sa GRI standardima. Izveštaj o održivom razvoju za 2014. godinu je peti po redu i pripremljen je u skladu sa svetskim standardom Global Reporting Initiative G4 za sektor nafte i gasa čime je NIS pokazao da ide u korak sa svetskim trendovima.

Conference 2015“, održana je nedav-no u Beogradu. Konferencija, koju je NIS organizovao uz podršku kompa-nija „Infostud“ i „PrajsvoterhausKu-pers“, pored predstavnika kompanije, okupila je više od 250 stručnjaka koji su imali jedan zajednički cilj – razvoj HR zajednice, kroz razmenu iskustava i primera dobre prakse, kao i povezi-vanje ljudi koji se profesionalno bave tim poslom.

U okviru ove konferencije, organizova-na je i panel diskusija na kojoj su raz-motrene teme: „Asesment u procesu selekcije – novi trendovi, regrutovanje putem socijalnih medija” i „Emplo-jer brending”. Nakon panel diskusije, koja je izazvala veliko interesovanje prisutnih, učesnici konferencije su razmenili primere dobre prakse iz svojih iskustava, a u skladu sa svetskim trendovima.

Priznanje „Moj izbor“ za društvenu odgovornostKompanija NIS je dobitnik nagrade „Moj izbor 2015“ u kategoriji društvene odgovornosti, za korporativni program „Zajednici zajedno“.

Program „Zajednici zajedno“, namenjen je podršci lokalnoj za-jednici u kojoj kompanija obavlja svoju poslovnu delatnost i odvi-ja se već sedmu godinu zaredom. Ulaganjem u projekte iz oblasti sporta, kulture, nauke, zaštite životne sredine i pomoći socijalno ugroženim grupama, NIS nastoji da poboljša uslove života u čak 11 opština i gradova u kojima posluje. Opširnije o ovom Programu pročitajte na strani 40.

NIS i ove godine uz Festival naukeKompanija je treću godinu zaredom bila generalni sponzor Festivala nauke koji je, pod sloganom „Čuda su svuda”, održan od 3. do 6. decembra na Beogradskom sajmu.

Cilj Festivala je da kroz edukativne radi-onice, predavanja, izložbe i interaktivne prezentacije promoviše nauku i naučna otkrića i približi svet nauke mladim generacijama. U saradnji sa Geološkom i hidrometeorološkom školom, kao i Ru-darsko-geološkim fakultetom, NIS se u okviru ovogodišnjeg, 9. festivala nauke, predstavio sa edukativnom i interaktiv-nom postavkom pod nazivom „Zemni ili prirodni gas".

U skladu sa korporativnim sloganom „Budućnost na delu", NIS podržava ak-tivnosti i inicijative usmerene na razvoj nauke i afirmaciju mladih i talentovanih učenika, studenata, naučnika i istraživa-ča. Na ovaj način NIS doprinosi i ostvari-vanju naučnih i tehnoloških dostignuća na koja se naša kompanija oslanja u svim oblastima svog poslovanja.

Page 6: Energize 7

VESTI I TRENDOVI8 VESTI I TRENDOVI 9

Nova tehnologijaKompanija Gasprom njeft počinje implementaciju tehnologije radijaci-onog modeliranja prilikom izvođenja seizmičko-istražnih radova.Tehnologija je isprobana na „Novoportovskom“ na-lazištu i prema rezultatima ispitivanja, doneta je odluka o njenoj implementa-ciji na svim nalazištima Gasprom njefta. „Radijaciono modeliranje“ je specijal-ni softver koji na osnovu podataka o geologiji regiona i iskustva prethodnih seizmičkih istraživanja proračunava opti-malnu šemu položaja izvora pobuđivanja elastičnih talasa i registracione opreme.

Milion barela komercijalne nafte u iračkom Kurdistanu„Gaspromnjeft – Midl ist“, ćerka firma Gasprom njefta, koja se bavi realiza-cijom geološko-istražnih projekata u iračkom Kurdistanu, u okviru zajednič-kog preduzeća s kanadskom kom-panijom „Vestern – zagros risorses“, operaterom na naftnom nalazištu „Sarkuala“, izbušila je prvi milion bare-la komercijalne nafte.

Prva nafta na nalazištu „Sarkuala“ (Blok „Garmjan“) dobijena je 2011. godine u okviru istražno-proizvodnih radova i ispitivanja bušotinskih slojeva. Komer-cijalna proizvodnja počela je u febru-aru 2015. godine. Dnevna proizvodnja nafte na „Sarkuala -1“ iznosi oko 5.000 barela.

Gasprom njeft u Iraku učestvuje u realizaciji četiri projekta, od kojih se tri izvode u Kurdistanu. „Gasprom-njeft – Midl ist“ ima udeo u blokovima „Halabja“, „Šakal“ i „Garmjan“. Udeo Gasprom njefta u blokovima „Halabja“

i „Šakal“ iznosi 80 odsto (preostali deo je u vlasništvu Vlade Kurdistana), dok udeo u Bloku „Garmjan“ iznosi 40 odsto.

Četvrti projekat Gasprom njefta u Ira-ku je razrada nalazišta „Badra“, koje je smešteno u provinciji Vasit, na istoku Iraka. Na osnovu preliminarnih proce-na, geološke rezerve „Badre“ iznose tri milijarde barela nafte. Gasprom njeft je operater i vlasnik 30 odsto od ovog projekta. Komercijalna proizvodnja na „Badri“ je počela u avgustu 2014. godine.

20 godina Gasprom njefta

Poslednjeg dana novembra, u Sankt Peterburgu, održan je peti Korpora-tivni forum Gasprom njefta, posvećen 20. godišnjici kompanije. Forum je uvodnim govorom otvorio predsednik Izvršnog odbora Gasprom njefta Alek-sandar Djukov koji je u svom obraća-

nju sumirao dvadesetogodišnji razvoj kompanije, analizirao situaciju na globalnom energetskom tržištu i pro-gnozirao razvoj industrije i Gasprom njefta u bliskoj budućnosti. U drugom delu Foruma, učesnici su, u formi slo-bodne diskusije, razmenili mišljenja i prognoze o mogućim promenama na tržištu nafte i gasa.

Opširnije o velikom putu koji je Gasprom njeft prošao tokom proteklih dvadeset godina, možete pročitati na 50. strani.

Nagrada za najbolje odnose sa investitorimaKompanija NIS je dobila nagradu za najbolje odnose sa investitorima za 2015. godinu koju dodeljuje Beo-gradska berza. Među 11 kompanija iz Srbije i regiona, koje su učestvovale u izboru, NIS je dobio najvišu ukupnu ocenu prema kriterijumima kao što su: otvorenost kompanije prema inve-

Otvorena nova GAZPROM benzinska stanica u BeograduU prisustvu rukovodstva Gasprom njefta i NIS-a, kao i državnih i gradskih zvaničnika, 15. decembra je na Novom Beogradu svečano otvorena GAZPROM benzinska stanica. Svečanosti su prisustvovali Vadim Jakovljev, predsednik Odbora direktora NIS-a, Kiril Kravčenko, generalni direktor NIS-a, Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije, Siniša Mali, gradonačelnik Beograda, kao i članovi Odbora direktora NIS-a.

Vadim Jakovljev je izrazio zadovoljstvo rezultatima koje je postigao NIS. - Sma-tram da otvaranje još jedne benzinske stanice premijum brenda GAZPROM simbolizuje dinamičan razvoj NIS-a, bez obzira na nepovoljne spoljne fakto-re. Brend GAZPROM, kao i benzinske stanice koje posluju pod brendovima GAZPROM i NIS Petrol, pokazali su se kao simbol kvaliteta proizvoda i usluga. Za Gasprom njeft razvoj maloprodajne mreže NIS-a ne otvara samo vrata našem prisustvu u Evropi, već i mogućnost da

sticionoj javnosti, nastup na investi-torskim konferencijama u prethodnoj godini, objavljivanje aktuelnih finan-sijskih izveštaja, prisutnost kompa-nije na društvenim mrežama. U ime Kompanije, nagradu je primila Jelena Miljuš, rukovodilac Službe za odnose sa investitorima. Članovi komisije koji su ocenjivali kompanije iz regiona su renomirani finansijski analitičari i predstavnici medija. NIS-u je uručeno priznanje na 14. međunarodnoj kon-ferenciji Beogradske berze, koja je 21. novembra održana u Beogradu.

našim potrošačima ponudimo najsa-vremenije proizvode. Jedan od njih je G-Drive 100 koji se proizvodi u Rafineriji nafte Pančevo. NIS-u želim dalji rast i razvoj u pravcu dostizanja liderske pozi-cije u regionu – rekao je Jakovljev.

Povodom otvaranja nove GAZPROM benzinske stanice u Beogradu, ministar rudarstva i energetike u Vladi Srbije Aleksandar Antić je rekao da NIS, kao zajedničko preduzeće Republike Srbije

i Gasprom njefta, predstavlja okosnicu razvoja Srbije. - Sa zadovoljstvom mogu da konstatujem da u ovom vremenu krize u kojem se nalaze naftne kom-panije širom sveta, NIS čvrsto stoji obema nogama na zemlji, da se nalazi u investicionom ciklusu i da će ove godine ostvariti pozitivne finansijske rezultate, na zadovoljstvo Srbije i svih naših gra-đana. Možemo da kažemo da će NIS bez ikakve sumnje ostati lider u ovom delu Evrope – rekao je Antić.

Page 7: Energize 7

Izgradnja termoelektrane u Pančevu

NOVA TEHNOLOGIJA U SRPSKOJ ENERGETICI

U neposrednoj blizini Rafinerije nafte Pančevo, predviđena je izgradnja savremene kombinovane

gasno-parne termoelektrane sa istovremenom proizvodnjom električne i toplotne energije, što je energetski najefikasnije, ekološki najprihvatljivije i najekonomičnije tehničko rešenje za korišćenje

prirodnog gasa kao goriva.

Ugovaranje i početak izgradnje planira se za leto 2016, a završetak izgradnje i puštanje u eksploataciju za

drugu polovinu 2018. godine.

10 TEMA BROJA

U okviru Peterburškog međunarodnog ekonomskog foru-ma, 20. juna prošle godine, potpisan je Sporazum između OAD „Centrenergoholdinga“ (pripada Grupi „Gasprom energoholding“) i NIS a.d. Novi Sad (Grupa „Gasprom njeft“) o formiranju kompanije „Serbskaya Generaciya LLC Novi Sad“, koja će realizovati energetske projekte u Srbiji uklju-čujući i projekat izgradnje termoelektrane u Pančevu, ka-paciteta 140 MWe sa mogućnošću proširenja do 190 MWe.

Sporazum su potpisali generalni direktor „Gasprom ener-goholdinga“ i OAD „Centrenergoholdinga“ Denis Fjodorov i generalni direktor NIS-a Kiril Kravčenko, u prisustvu predsednika Izvršnog odbora OAD „Gasprom“ Alekseja Mi-lera. Ovom događaju je prethodio Memorandum o izgrad-nji termoelektrane u Pančevu, koji su ove dve kompanije potpisale u septembru 2013. godine.

Nenad Stanojevski

Page 8: Energize 7

TEMA BROJA12 TEMA BROJA 13

Prema dokumentu, OAD „Centrenergoholding“ imaće 51 odsto akcija „Serbskaya Generaciya LLC Novi Sad“, dok će ostalih 49 odsto biti u vlasništvu NIS-a.

U septembru 2015. godine osnovana je projektna kompa-nija TE-TO Pančevo d.o.o. Pančevo, kao zavisno društvo u vlasništvu kompanije „Serbskaya Generaciya LLC Novi Sad“, koja će realizovati projekat izgradnje predmetne elektrane i vršiti njenu eksploataciju. Termoelektrana će zadovoljiti potrebe za toplotnom i električnom energijom naše rafinerije u Pančevu, uz plasman viška električne energije na tržište Srbije.

Predviđena je izgradnja termoelektrane sa gasno-par-nim ciklusom, sa istovremenom proizvodnjom toplotne i električne energije (kogeneracija) što je energetski najefi-kasnije, ekološki najprihvatljivije i ekonomski najpogodnije tehničko rešenje kod korišćenja prirodnog gasa kao goriva. Ova tehnologija i ovakav način proizvodnje obezbeđuju visok koeficijent iskorišćenja energije goriva, odnosno nisku potrošnju goriva po jedinici korisne energije, te nisku ukupnu potrošnju goriva. Elektrana će kao gorivo koristiti isključivo prirodni gas.

LOKACIJA NOVE ELEKTRANE U KRUGU RAFINERIJE PANČEVO

Skupština grada Pančeva je sredinom jula ove godine usvojila izmenu plana generalne regulacije južne indu-strijske zone Grada Pančevo, koja obuhvata i lokaciju Rafinerije. Ovom odlukom je stvoren planski osnov za izgradnju elektrane na lokaciji Rafinerije nafte Pančevo. Prvobitnim planom je bilo predviđeno da se ovaj ener-getski objekat gradi na prostoru susedne HIP „Petrohemi-je“, kako bi se obezbedilo snabdevanje i ove kompanije tehnološkom parom. Od toga se odustalo iz više razloga, pre svega zbog statusa HIP „Petrohemije“, preduzeća u restrukturiranju, kada je donošenje konačnih odluka složeno i vremenski neizvesno. Kako bi se izbegli svi potencijalni rizici, utvrđena je nova lokacija koja se nalazi na parcelama koje su u vlasništvu NIS-a, neposredno uz

sti i spremnosti da, zajedno s finansijskim institucijama, obezbede projektno finansiranje pod povoljnim (prihvatlji-vim) uslovima, finansijske sposobnosti i ljudskih resursa kompanije, kao i mogućnosti da isporuče kvalitetnu opre-mu i izgrade elektranu u očekivanom roku od najduže 30 meseci, te drugih uslova.

Izabranim kompanijama će se zatim uputiti poziv za dosta-vu tehničkih i komercijalnih ponuda za izgradnju elektrane i održavanje gasno-turbinskih postrojenja uz obezbeđenje projektnog finansiranja, za šta je pripremljena detaljna tehnička specifikacija. Ugovaranje s najpovoljnijim ponu-đačem očekuje se u junu 2016. godine.

FAZNA IZGRADNJAPočetak izgradnje planira se za leto 2016, a završetak je predviđen za 2018. godinu. Elektrana će se graditi fazno. U prvoj fazi, koja je i predmet tendera, gradiće se elektrana snage 140 Mwe, koja podrazumeva dve identične gasne turbine, od kojih je svaka jedinične snage oko 50 MWe, dva parna kotla utilizatora i jednu zajedničku parnu turbinu snage 40 MWe. Do druge faze izgradnje doći će ukoliko se stvore potrebni preduslovi, odnosno, ako se dogovori ispo-ruka toplote HIP „Petrohemiji“, HIP „Azotari“ i/ili sistemu daljinskog grejanja Grada Pančevo (JKP „Grejanje“). U tom slučaju bi se izgradila još jedna identična gasna turbina s

Nova elektrana će imati stepen korisnosti proizvodnje električne

energije u kogeneraciji od čak 67 %

ogradu Rafinerije nafte Pančevo. Nova lokacija obuhvata površinu od oko 16.000 kvadratnih metara, pravougaonog je oblika, dimenzija 185x90 metara.

Termoelektranu će činiti glavni pogonski objekat i pomoćni objekat. U zgradi glavnog pogonskog objekta biće smeštene gasne turbine, parni kotlovi utilizatori i parno-turbinsko postrojenje s pripadajućom pomoćnom opremom. Pomoćni objekti obuhvataju rashladne kule s rashladnim krugom kondenzatora, kompresorsku stanicu za komprimovanje prirodnog gasa do potrebnog pritiska, blok transformatore s visoko naponskom opremom, instalacije srednjeg i niskog napona, hemijsku laboratoriju za brze analize, administra-tivni objekat, interne saobraćajnice i druge objekte.

PRIPREMA TENDERA

Prema rečima Nenada V. Pavlovića, direktora Direkcije za podršku investicionim projektima u Bloku „Energeti-ka“, koncept nabavke usluga, opreme i radova utvrđen je u dogovoru s „Gasprom energoholdingom“, uvažavajući prednosti i nedostatke mogućih pojedinačnih koncepata, rizike koje nose i ukupne okolnosti za realizaciju projekta. Odustalo se od pojedinačnih nabavki i odlučeno je da se nabavka uradi po modelu „ključ u ruke“.

Poziv za pretkvalifikaciju potencijalnih izvođača po modelu „ključ u ruke“ objavljen je 16. 12. 2015. godine na veb sajtu NIS-a. Poziv je dostavljen ekonomskim odeljenjima am-basada država iz kojih se mogu očekivati ponuđači, kao i najvećim proizvođačima glavne opreme i velikim ugovara-čima po modelu „ključ u ruke“, koji su već iskazali zainte-resovanost za ovaj projekat. Rok za dostavu prijava je 25. januar 2016. godine.

Zatim će se odabrati tri do pet kompanija koje ispunjava-ju uslove konkursne dokumentacije u pogledu iskustva u izgradnji kombinovanih gasno-parnih elektrana s kogene-racijom, gasno-turbinskih i parno-turbinskih postrojenja, te parnih kotlova utilizatora, sličnih ili većih kapaciteta. Kompanije će biti odabrane na osnovu iskustva u realizaciji projekata po modelu „ključ u ruke“, iskustva u održavanju gasno-turbinskih postrojenja po osnovu ugovora o dugo-ročnom održavanju (do prve velike inspekcije), sposobno-

Page 9: Energize 7

TEMA BROJA14 TEMA BROJA 15

parnim kotlom utilizatorom iz koga bi se proizvedena para direktno isporu-čivala potrošačima. Tada na lokaciji možemo imati elektranu ukupne elek-trične snage oko 190 MW. Aktivnosti u ovom pravcu se već sprovode.

GASNO-PARNA ELEKTRANASavremene, gasne turbine, snage oko 50 MWe, u otvorenom ciklusu imaju stepen korisnosti od 37 do 40 odsto, pri čemu gasne turbine aeroderivat-nog tipa (konstrukcije izvedene od

i kompenzuje niža efikasnost same gasne turbine. Za nivo snage gasne turbine od 50 MWe može se očekiva-ti stepen korisnosti kombinovanog ciklusa od 52 do 54 odsto.

Stoga tip gasne turbine u postupku nabavke nije unapred određen, odno-sno mogu se ponuditi gasne turbine i industrijskog i aeroderivatnog tipa.

Planirana je ugradnja savremenih gasnih turbina visoke pouzdanosti (98+%), visoke vremenske raspoloživo-sti (92+%), produženog radnog ciklusa između glavnih inspekcija i moderne konstrukcije, koja je pogodna za oba-vljanje i većih inspekcija gasno-tur-binskog postrojenja na samoj lokaciji (osobine obuhvaćene jedinstvenim terminom RAM – Reliability, Availabi-lity, Maintainability).

Gasne turbine će biti opremljene takozvanim gorionicima sa suvim postupkom za smanjenje emisije azot-

“ Predviđena je izgradnja termoelektrane na bazi tehnologije parno-gasnog ciklusa, koja je

najekonomičnije i ekološki najefikasnije rešenje. Ova tehnologija obezbeđuje visok koeficijent

iskorišćenja i nisku potrošnju goriva. ”

Aleksandar Varnavski,zamenik direktora Bloka

„Energetika“ za realizaciju investicionih projekata

Kapacitet termoelektrane će iznositi

140 MW,što je, poređenja radi,

dovoljno za snabdevanje strujom oko

160.000prosečnih domaćinstava

nih oksida (Dry-LowNOx) uz emisije azotnih oksida ispod 30 mg/Nm3(pri 15% O2) u opsegu snage od 70 do 100 odsto.

Izduvni gasovi se vode iz gasne turbine u parni kotao utilizator koji proizvodi pregrejanu paru. Konstruk-cija kotlova utilizatora nije zadata, odnosno mogu se ponuditi kotlovi vertikalne i horizontalne konstrukcije. Nisu planirani „baj-pas” dimnjaci jer nije planiran samostalan rad gasnih turbina, odnosno rad u otvorenom ciklusu. Kotlovi utilizatori će biti dvo-pritisni, najverovatnije s prirod-nom cirkulacijom vode. Kotlovi će proizvoditi visoko-pritisnu paru (47 bara/5250C) i nisko-pritisnu paru (7 bara/2700C). Visoko-pritisna para se delom direktno iz kotlova isporučuje potrošačima, a delom vodi u parnu turbinu. Nisko-pritisna para se preda-je potrošačima. Svaki kotao pojedi-načno proizvodi oko 75 tona pare i to 63 tone visokog pritiska i 12 tona pare niskog pritiska.

„Gasprom energoholding“ d.o.o. je vertikalno integrisana holding kompanija, u potpunosti ćerka-firma „Gasproma“, koja upravlja proizvod-nim kompanijama Grupe „Gasprom“ (kontrolni paketi akcija OAD „Mose-nergo“, OAD „TGK-1“, OAD „OGK-2“ i OAD „MOEK“)u oblasti elektroener-getike po jedinstvenim korporativnim standardima. Proizvodne kompanije Grupe posedu-ju i upravljaju s preko 80 elektrocen-trala ukupnog predviđenog električnog kapaciteta od oko 38 GWt (toplotnog – preko 70 hiljada Gcal/h). Između ostalog objekti Grupe obezbeđuju snabdevanje elektro i toplotnom energijom Moskve, Sankt Peterburga, kao i niza drugih ekonom-ski razvijenih regiona Rusije. Primera radi, sve zemlje bivše Jugo-slavije imaju kapacitet u proizvodnji električne energije od oko 21,7 GW.

Parna turbina je oduzimno-konden-zaciona, što znači da ima dva oduzi-manja pare za tehnološku potrošnju, jedno je na 18 bara i 4.000 C (para srednjeg pritiska), dok je drugo oduzi-manje na sedam bara i 2.700 C (para niskog pritiska). Izrađena para se sa izlaza parne turbine vodi u vodom hlađeni kondenzator. Rashladni krug kondenzatora je zatvoren, s rashlad-nim kulama s prinudnom cirkulacijom.

Elektrana treba da zadovolji potrebe Rafinerije za procesnom, odnosno tehnološkom parom i s toga su i para-metri, pritisci i temperature pare koja se proizvodi u elektrani, oni koji su potrebni Rafineriji.

KORIST OD KOGENERACIJERadi se o elektrani koja istovremeno proizvodi toplotnu i električnu energi-ju, odnosno kogeneracionoj elektrani.

avionskih motora) imaju, po pravilu, viši stepen korisnosti od turbina indu-strijskog tipa (konstrukcije zasnovane na principima parnih turbina).

Viša efikasnost u otvorenom ciklusu ne znači „a priori“ i višu efikasnost u kombinovanom ciklusu jer, po pravilu, takve turbine imaju nižu temperaturu izduvnih gasova, pa je i efikasnost parnog ciklusa niža, a snaga manja. Gasne turbine industrijskog tipa mogu imati značajno više temperature izduvnih gasova nego aeroderivatne turbine, posebno ako su projektovane za primenu u kombinovanom ciklusu (550-6000¬C) čime se ostvaruje viša efikasnost (i snaga) parnog ciklusa

Page 10: Energize 7

TEMA BROJA16 TEMA BROJA 17

Kogeneracija omogućava da se iste količine toplotne i električne energije proizvedu uz manju potrošnju goriva nego kod odvojene proizvodnje elek-trične energije u termoelektranama (na isto gorivo) i toplotne energije u parnim kotlovima (na isto gorivo). Ova ušteda goriva se iskazuje stepe-nom korisnosti kogeneracije i određu-je tako što se zbir isporučene korisne toplote, koja se preda Rafineriji i proizvedene električne energije,koja se preda Rafineriji i tržištu, podeli sa unetom energijom goriva. U ovom slu-čaju prosečni godišnji stepen kogene-racije će biti na nivou od 76 odsto. Šta to zapravo znači? Imamo dva proi-zvoda: električnu energiju i toplotu ( u ovom slučaju u obliku tehnološke pare). Možemo da „podešavamo“ eko-nomiju elektrane u zavisnosti od cena pojedinačnih proizvoda, odnosno cena toplotne i električne energije. Naime, ako nam je data jedna cena, na koju slabo možemo da utičemo, onda

određujemo minimalnu drugu cenu s kojom imamo rentabilnu proizvod-nju – takozvani trougao cena. Koristi od kogeneracije, odnosno uštede u potrošnji goriva u odnosu na odvojenu proizvodnju možemo da preraspode-ljujemo, tačnije da pripišemo samo jednom, samo drugom ili raspodelimo na oba proizvoda. Kod proizvodnje pare u kotlu, na primer, jasno je da cena pare ne može biti niža od proizvodne cene. Kod kogeneracije to se može desiti ako nam zarada na drugom proizvodu to kompenzuje.

Stepen korisnosti kogeneracije daje dobru, ali nedovoljnu ocenu kvalite-ta procesa, jer se energije različitog kvaliteta, odnosno toplotna i električ-na energija, stavljaju u istu ravan. Na primer, ako je stepen korisnosti ko-generacije 76 odsto, to znači da ćemo korisno iskoristiti 76 odsto energije goriva i da ćemo imati 24 odsto gu-bitaka, ali ovaj parametar ne opisuje dovoljno dobro korist kogeneracije za proizvodnju električne energije.

Zbog toga se uvodi parametar: stepen korisnosti proizvodnje električne ener-gije u kogeneraciji. Tada se sve uštede u potrošnji goriva kod kogeneracije pripisuju proizvodnji električne ener-gije. Potrošnju goriva umanjujemo za potrošnju goriva u kotlovima za proi-zvodnju iste količine pare, te proizve-denu električnu energiju delimo s tako umanjenom potrošnjom goriva.

Nova elektrana će imati stepen kori-snosti proizvodnje električne energije u kogeneraciji od čak 67 odsto. Ovo je kao da u elektrani proizvodimo samo električnu energiju sa stepenom kori-snosti od 67 odsto, što je jako visoko. Poređenja radi, stepen korisnosti

kombinovanog gasno-parnog ciklusa najveće snage (500-600 MW) za proi-zvodnju električne energije iznosi 60 odsto (za ISO uslove), savremene par-no-turbinske elektrane s nadkritičnim parametrima pare na kameni ugalj 47 odsto, a na lignit 44 odsto, savremene parno-turbinske elektrane na ugalj s podkritičnim parametrima oko 38 od-sto, dok se električni stepen korisnosti termoelektrana na ugalj u Srbiji, koje su puštene u rad između 1970-1985. godine, kreće od 32 do 36 odsto.

UMESTOZAKLJUČKAOsnovana je namenska, odnosno pro-jektna kompanija za izgradnju elektra-ne. Stvoren je planski osnov i ispunjeni su zakonski uslovi za izgradnju elektra-ne. Objavom poziva za predkvalifikaci-ju ponuđača za izgradnju elektrane po modelu „ključ u ruke“ započet je postu-pak izbora izvođača koji će biti završen potpisivanjem ugovora u junu 2016. godine. Završetak radova i puštanje u komercijalnu eksploataciju planira se za drugu polovinu 2018. godine.

Elektrana će omogućiti stabilno, pou-zdano i energetski efikasno snabdevanje toplotnom i električnom energijom Rafi-nerije nafte Pančevo i obezbediti dodat-ne količine električne energije na tržištu Srbije. Perspektivno proširenje elektrane stvoriće prostor za snabdevanje toplot-nom energijom i drugih potrošača u Gra-du Pančevo. Pored toga, očekuje se da izgradnja elektrane doprinese povećanju uposlenosti domaće elektromašinograd-nje i stvori dodatna radna mesta nakon puštanja u eksploataciju.

Korist od izgradnje elektrane je očigledna i merljiva

Mini intervju: Nenad V. Pavlović, direktor Direkcije za podršku investicionim projektima u Bloku „Energetika“

Koji su najvažniji efekti izgradnje TE-TO, kako za našu kompaniju, tako i za Pančevo i privredu u tom gradu?

- NIS, odnosno Rafinerija, dobiće pouzdano snabdevanje toplotnom i električnom energijom, smanjiće se zagađenje na samoj lokaciji, što je od velike koristi, kako za Rafineriju, tako i za lokalnu zajednicu. Takođe će se smanjiti troškovi proizvodnje tehnološke pare i električne energije za Rafineriju. Ova elektrana će ispunjavati sve propise EU i, naravno, zakonske propise Srbi-je. Ono što je potpuno izvesno to je činjenica da nećemo plaćati penale zbog emisija štetnih gasova većih od dozvoljenih.

Po čemu će se nova TE-TO razlikovati od postojećih u Srbiji i koja će biti njena prednost u odnosu na ostale?

Gas je kvalitetno gorivo i treba ga koristiti u tehnologijama koje imaju i daju najbolju ekonomiju. Mi ćemo imati tehno-logiju gasno-parnog ciklusa, gde ćemo moći da ostvarimo zavidan stepen koristi proizvodnje električne energije. Zbog isporuke toplote imaćemo dodatne efekte i samim tim ćemo biti u prilici da ponudimo električnu energiju po povoljnoj ceni na tržištu. Ovo će biti prva kombinovana gasno-parna elektrana u Srbiji. Kada govorimo o našem regionu, postoji jedna u Hrvatskoj i jedna u Makedoniji.

Koliki će biti kapaciteti TE-TO, kolika je planirana proizvodnja električne i toplotne energije?

- Elektrana će godišnje isporučiti 910 GW/h električne energije, od toga će 630 GW/h biti predato javnoj mreži, od-nosno elektroenergetskom sistemu Srbije, a ostatak će biti potrošen u Rafineriji nafte Pančevo. Elektrana će proizvoditi

840 GW/h toplotne energije. Za ovo će potrošiti 247 miliona metara kubnih gasa i kada saberemo proizvodnju i isporuku električne energije i podelimo s toplotnom snagom goriva, dobijemo stepen koristi kogeneracije 76 odsto. Proizvodnja električne energije u novoj kogeneracionoj elektrani ekviva-lentna je proizvodnji samo električne energije u termoelek-trani koja bi imala stepen korisnosti od 67 odsto.

Kako će se ovo odraziti na ekološku sliku u Pančevu i koji su ekološki efekti izgradnje nove TE-TO?

- U sadašnjoj „Energani“ možemo da koristimo gas i ma-zut. Kako mazut ima u sebi i sumpor, korišćenjem ovog energenta u kotlovima dolazi do većeg zagađenja, odnosno imamo emisiju sumpor-dioksida i emisiju čvrstih čestica. Korišćenjem gasa u kotlovima slika se popravlja, jer nema sumpora i čvrstih čestica, a izgradnjom nove elektrane štetna emisija azotnih oksida se svodi na minimalnu meru, jer će gasne turbine biti opremljene sistemom uklanjanja azotnih oksida suvim postupkom. Ekološka korist za lokal-nu zajednicu je očigledna.

Hoće li realizacija projekta pozitivno uticati i na zapo-šljavanje u Srbiji, koliko ljudi se očekuje da će raditi na izgradnji TE-TO Pančevo?

- Realizacija ovako velikog projekta, koji vredi 140 miliona evra, od velikog je značaja za Srbiju. Očekuje se i povećanje uposlenosti domaće elektromašinogradnje kroz, pre svega, podizvođačke ugovore sa izvođačem po modelu „ključ u ruke“, koji će biti izabran. Naravno, elektrana će obezbediti i nova radna mesta nakon puštanja u eksploataciju.

Osnovno težište je na tome da se zadovolje

potrebe Rafinerije nafte Pančevo za tehnološkom

parom i električnom energijom, uz plasman

značajnog viška električne energije na tržište

Page 11: Energize 7

DOSIJE 19

PODRŠKA BIZNISU I REPUTACIJI KOMPANIJE

Ekonomska bezbednost

Nenad Stanojevski

Osnovni zadatak ekonomske bezbednosti je umanjenje rizika u

procesima nabavki roba, materijala i usluga i prodaje proizvoda Kompanije.

Poslovi korporativne zaštite na us-postavljanju efikasnih mehanizama zaštite ekonomskih interesa i imovine kompanije spadaju u red značajnijih činilaca podrške biznisu u dostizanju poslovnih ciljeva. Efikasna zaštita poslovanja je moguća jedino uz pro-fesionalan odnos svih zaposlenih na poslovima korporativne zaštite, čvrstu i kvalitetnu koordinaciju i saradnju sa drugim organizacijskim delovima Kompanije i državnim organima.Kompanija NIS je pre sedam godina, analizirajući poslovni ambijent, naroči-to potencijalne rizike u poslovanju karakteristične za region jugoistočne Evrope, donela stratešku odluku da pored jačanja industrijske bezbednosti, kao jednog od najbitnijih elemenata zaštite poslovanja u savremenom sve-tu, preduzme i mere na ekonomskoj zaštiti rada Kompanije.

To je podrazumevalo uspostavlja-nje nove organizacijske strukture u Kompaniji, po obliku rada, strukturi zaposlenih, zadacima i ciljevima, do tada nepoznate u poslovanju kom-panija u Srbiji. Na osnovu te poslov-ne inicijative, početkom maja 2009. godine, Odlukom generalnog direktora NIS-a Kirila Kravčenka, formirana je Funkcija za korporativnu zaštitu (FKZ), kao organizacijski sastav namenjen isključivo za upravljanje procesom zaštite poslovanja na svim nivoima organizovanja u skladu sa međunarod-nim standardima.

Takvo poslovno opredeljenje većinskog vlasnika NIS-a, ruske kompanije Ga-

sprom njeft, uslovilo je i primenu nove koncepcije upravljanja ekonomskom i informacionom bezbednošću, kao i fizičko-tehničkom zaštitom objekata i imovine kompanije. Prema rečima direktora Funkcije za korporativnu zaštitu Igora Tarasova, značaj novih konceptualnih reše-nja korporativne zaštite proističe iz značaja i uloge Kompanije na tržištu Srbije i regiona, iz brojnosti raspoloži-vih resursa u njenom radu i složenosti poslovnih procesa i performansi.

- Korporativna zaštita je usmerena na praćenje izazova u poslovanju, pretnji i mogućih ugrožavanja u konkretnom poslovnom ambijentu, bilo da je reč o eksternim faktorima rizika, internim kompanijskim rizicima ili rizicima koji se generišu po ulasku Kompanije u poslovne odnose sa partnerskim su-bjektima. Svako poslovno partnerstvo, premda je pre svega usmereno na is-punjenje zajedničkih poslovnih ciljeva, nosi i odgovarajući bezbednosni rizik, koji se ogleda u nepouzdanosti partne-ra, njegovim “skrivenim” namerama, ili neočekivanim poslovnim problemima - navodi Tarasov i dodaje da upravo ekonomska bezbednost poslovanja Kompanije treba da minimalizuje uticaje poslovnih rizika, preventivno delujući i sprečavajući da se oni razvi-ju u problem koji bi ugrozio ili uticao da poslovni rezultati budu lošiji.

- Zbog toga je upravljanje ekonomskim i drugim bezbednosnim rizicima repre-zentativna oblast angažovanja korpora-tivne bezbednosti – naglašava Tarasov.

EKONOMSKA BEZBEDNOST SMANJUJE RIZIKEPOSLOVANJAU opštem smislu, ekonomska bezbed-nost je struktura koja obezbeđuje rana upozorenja na probleme po poslovne rezultate i reputaciju Kompanije. U radu podrazumeva prikupljanje, prove-ravanje, analiziranje i procenu podata-ka o mogućim rizicima u poslovanju.

Dejan Pavlović, zamenik direktora Funkcije za korporativnu zaštitu i direktor Direkcije za korporativnu za-štitu NIS-a kaže da je osnovni zadatak ekonomske bezbednosti umanjenje rizika u procesima nabavki roba, materijala i usluga i prodaje naših proizvoda.

- U dosadašnjoj poslovnoj praksi, FKZ je učestvovala u postupku usaglaša-vanja više desetina hiljada ugovornih i drugih dokumenata, pri čemu u oko tri odsto slučajeva nije data saglasnost na predviđenu ugovornu dokumentaciju. U prošloj godini verifikovano je više od 10 hiljada saugovarača. Za oko njih 300, analizirajući poslovne rezultate, dosadašnju istoriju rada sa njima i ra-spoložive kapacitete u radu, sa stano-višta ekonomske bezbednosti dali smo negativan stav – naglašava Pavlović.

DOSIJE18

Page 12: Energize 7

DOSIJE20 DOSIJE 21

To je doprinelo da Kompanija ne ulazi u rizične poslovne odnose sa nesolventnim privrednim društvima, odnosno onima čije se poslovanje može tretirati rizičnim, čije poreklo kapitala je sumnjivo i sl. Takođe, sem preventivne uloge, vidljive kroz proces verifikacije saugovarača, stalno anga-žovanje ekonomske bezbednosti je i na praćenju realizacije preuzetih ugovornih obaveza i poslovnih aktivnosti izabra-nih izvođača i dobavljača. Te aktivnosti, i na preventivnom planu i kasnije u realizaciji ugovora, doprinele su sprečava-njima višemilionskih šteta po Kompaniju.

TRANSPARENTNOST PODIŽE KONKURENTNOSTTako na primer, navodi dalje Pavlović, u cilju obezbeđenja uslova za sprovođenje nabavki u kojima su kratki rokovi isporuke, što je neminovno potrebno sa aspekta biznisa, svo-jevremeno su postojali tzv. zatvoreni konkurentni postupci nabavke u kojima su pristizale ponude samo od onih ponu-đača koji su predlagani od strane biznisa, odnosno nalazili su se na spisku potencijalnih dobavljača.

-Međutim, radi povećanja transparentnosti nabavke, na naš predlog je uveden niz novina, među kojima i to da se i ti tzv. zatvoreni postupci nabavke sprovode „pod okom javnosti”,

odnosno javno se publikuju na našem zvaničnom korpora-tivnom internet sajtu. To povećanje transparentnosti se po automatizmu odrazilo i na povećanje konkurentnosti, a time i na to da Kompanija dobije povoljnije i tržišno utemeljenije ponude – navodi Pavlović.

Navedene aktivnosti FKZ nikad ne bi mogla sprovesti potpu-no samostalno, ali je bila pokretač saradnje sa organizacij-skim delovima Kompanije. Model koji se primenjuje, nalaže potencijalnim dobavljačima odvojeno dostavljanje tehničkih i komercijalnih elemenata ponude, čime je obezbeđeno da podaci o komercijalnim uslovima ponude budu dostupni mi-nimalno potrebnom broju lica unutar Kompanije. Na takav način se značajno umanjuje i sama mogućnost zloupotreba vezanih za izbor unapred „određenog“ dobavljača. Takođe, razrađene su i implementirane mere kojima se u najvećoj meri onemogućava da „neovlašćena“ lica u postupku na-bavke, ostvare uvid u ponude potencijalnih dobavljača čak i nakon zaključenja roka za prijem ponuda.

VAŽAN METODOLOŠKI PRISTUPNegativna iskustva uočena u svakodnevnom radu su analizirana i mere za njihovo prevazilaženje su ugrađivane

u principe i metodologiju rada korpo-rativne zaštite. Tako su preduzimane mere na kontroli svrsishodnosti samih tehničkih zadataka, često nedovolj-no preciznih i jasno definisanih uz odsustvo usklađenosti sa stvarnim potrebama. Na nepreciznost i nejasnost tehničkih zadataka, u pojedinačnim slučajevima, ukazivale su i same vred-nosti dostavljenih ponuda potencijal-nih dobavljača, koje su se u ukupnom iznosu razlikovale i po nekoliko puta.

Sem kontrolnih postupaka nabavne delatnosti, FKZ je težište angažovanja usmerila i na proveru ekonomsko-fi-nansijskih kapaciteta potencijalnih dobavljača. Gotovo neizostavno, vrši se provera svakog potencijalnog poslov-nog partnera Kompanije, koji podra-zumeva izučavanje, analizu i procenu javno dostupnih i zvanično iskazanih finansijskih i drugih rezultata poslova-nja privrednog subjekta zainteresova-nog za poslovnu saradnju sa nama.

Pored uvida u iskazane podatke o vlasničkoj i upravljačkoj strukturi,

“ Ekonomska bezbednost poslovanja

Kompanije treba da minimalizuje uticaje

poslovnih rizika, preventivno delujući i sprečavajući da se oni razviju u problem koji bi ugrozio ili uticao da poslovni rezultati budu

lošiji. ”Igor Tarasov,

direktor Funkcije za korporativnu zaštitu NIS-a

dostupne u evidencijama Agencije za privredne registre, vrše se i uvid u izveštaje domaćih i stranih bonitetnih kuća. Za privredni subjekat za kog se analizom i procenom zaključi da svo-jim ukupnim poslovnim kapacitetima ne može da obezbedi uspešno izvršenje predviđenog posla za potrebe Kompa-nije, FKZ daje stav o neusaglašenosti i preporuku za biznis da se sa predmet-nim partnerskim preduzećem ne stupa u poslovni odnos.

Sam proces nabavki, pored već iska-zanih karakteristika angažovanja FKZ, usmeren je i na preduzimanje mera kako bi se konkretan posao za Kom-paniju obezbedio po najpovoljnijim finansijskim uslovima. U tom smislu, FKZ izučava tržište i u slučajevima kada ustanovi da na istom postoje dostupni podaci o cenama materijala i usluga koji su povoljniji od onih koje su formalni ponuđači dostavili, predlaže održavanje komercijalnih pregovora radi obezbeđenja povoljnije cene od ponudom dostavljene i svođenje iste u ekonomski opravdane okvire. Samo na

ovom segmentu angažovanja, ostva-rene su uštede u protekloj godini od preko pet miliona evra.

Jednom potpisani ugovor o izvršenju konkretnog posla za potrebe Kompa-nije je predmet redovnih i vanrednih kontrola FKZ u cilju sagledavanja uspešnosti i blagovremenosti izvršava-nja ugovorenih radnji. U slučajevima kada se takvim kontrolama zaključi da izvođač ne izvršava ugovor bilo po obimu, kvalitetu ili roku, FKZ nala-že potpuno poštovanje i izvršavanje ugovorenih obaveza. Međutim, kada ni to ne daje rezultat, predlažu se mere na naplati „penala“ ili drugih vidova sankcionisanja saugovarača. Na kraju, ako je potrebno, zahteva se i raskid ugovora i zabrana ugovaranja novih poslova sa predmetnim preduzećem u određenom vremenskom periodu.

0

2,000

0.00

1.00

2.00

3.00

4.00

5.00

6.00

7.00

4,000

6,000

8,000

10,000

1,000

2011 2012 2013 2014

3,000

5,000

7,000

9,000

Milioni €

0.98

8.344

697 696

445385

8.183 6.708 5.934

3.01

6.80

5.01

Neusaglašeno ugovora Usaglašeno ugovora Sprečena šteta prema rezultatima ugovaranja

Page 13: Energize 7

DOSIJE22 DOSIJE 23

FKZ, kao element zaštite poslovanja, kompanijskim pro-izvodnim blokovima pruža podršku i u naplati spornih i problematičnih potraživanja. Tako se u kontinuitetu predu-zimaju organizacione, analitičke i akcione mere na pružanju podrške profilnim organizacionim delovima kompanije prilikom naplate navedenih potraživanja. Rezultati takvog angažovanja je da je u 2014. godini u sinhronizovanom po-stupku naplaćeno oko 3,2 miliona evra rizičnih potraživanja.

KONTROLA PROCESA NAFTEU cilju povećanja stepena ekonomske zaštite Kompanije u najbitnijem delu naftne delatnosti – manipulaciji sa naftom i naftnim derivatima - FKZ je polovinom 2012. godine formi-rala Grupu za kvantitativnu i kvalitativnu kontrolu procesa prijema, skladištenja, transporta i otpreme nafte i naftnih derivata u cilju povećanja efikasnosti procesa i sprečavanja potencijalne ekonomske štete po Kompaniju.

Priznanje za stručnostNa 6. Međunarodnoj konferenciji o korporativnoj bezbednosti, održanoj u Ljubljani 18. i 19. marta, u organizaciji Instituta za korporativne bezbednosne studije – ICS iz Ljubljane, tradicionalno su dodeljene nagrade za dostignuća u oblasti korporativne bezbednosti. Za najbolju knjigu u 2014. godini proglašeno je izdanje „Ekonomska bezbednost pos-lovanja“ čiji su autori Milan Stojanović i Dejan Pavlović iz Funkcije za korporativnu zaštitu. U obrazloženju komisije istaknut je izuzetno visok stručni nivo pomenutog izdanja, kao veoma dragocenog materija-la za sve subjekte korporativne bezbed-nosti u jugoistočnoj Evropi.

Uz zahvalnost organizatorima na prestižnom priznanju, naše kolege su predstavile svoju knjigu kao plod bo-gatog iskustva Funkcije za korporativnu zaštitu NIS-a u ostvarivanju ekonomske bezbednosti poslovanja. Ova knjiga, kroz dostupnost širokoj stručnoj javnosti, snažno podstiče etičko poslovanje na tržištu. Istovremeno, ona afirmiše prin-cipe, standarde i poslovnu politiku NIS-a i promoviše korporativnu bezbednost kao jedan od stubova efikasnosti, profi-tabilnosti i poslovnog uspeha kompanije. Pored ostalog, knjiga sadrži detaljan opis ekonomskih rizika, izvora poslovnih in-formacija i načina ostvarivanja ekonoms-ke bezbednosti u praksi.

Takođe, Srpska asocijacija menadžera korporativne bezbednosti je na Međuna-rodnoj stručnoj konferenciji “Korporati-vna bezbednost u Republici Srbiji 2015”, ovu knjigu proglasila za najbolju knjigu iz oblasti korporativne bezbednosti u 2014. godini.

nim organima, a pre svega sa MUP-om i Tužilaštvom, imajući u vidu da je među učesnicima organizovanih kri-minalnih aktivnosti usmerenih protiv imovine Kompanije bio značajan broj lica izvan NIS-a – navodi Todorović.

RAZMENA ZNANJA I ISKUSTVAZaposleni FKZ pozitivno stečenu praksu i iskustva na zaštiti poslovanja Kompanije kroz informativno-analitič-ke materijale uobličavaju i prezentuju kako zaposlenima tako i na naučnim skupovima i konferencijama. Naši predstavnici su u proteklih godinu i po dana održali više predavanja stručnoj javnosti na teme iz oblasti ekonomske bezbednosti.

Srpska asocijacija menadžera korpora-tivne bezbednosti (SAMKB), u saradnji sa partnerima iz regiona, organizovala je 3. Međunarodnu stručnu konferenciju “Korporativna bezbednost u Republici Srbiji 2015”, koja je održana 28. oktobra 2015. godine u Nacionalnoj vozačkoj akademiji – NAVAK u Subotištu, na kojoj su učešće uzeli i zaposleni iz NIS-a.

Učesnici konferencije bili su mena-džeri korporativne bezbednosti iz javnog i privatnog sektora Srbije, ali i zemalja regiona. Ovo je bila prilika da se razmene iskustva i primeri dobre prakse i ukaže na značaj uspostavlja-nja sistema korporativne bezbednosti u procesima upravljanja u javnim i privatnim kompanijama i drugim institucijama. Cilj konferencije bio

je prihvatanje korporativne bezbed-nosti na nivou upravljanja u javnim preduzećima, privatnim kompanijama i objektima kritične infrastrukture, a učesnici su dali doprinos analizi stanja i razrešenju problema u ovoj oblasti, sa posebnim akcentom na ekonomsko poslovanje kompanija.

Specijalni gost ovogodišnje konferencije bio je Maksim Bočkov, zamenik direk-tora za akademska i naučna pitanja privatne obrazovne institucije „Centar poslovnih rizika“ iz Sankt Petersbur-ga. Njegovo obraćanje je bila prilika da se čuje na koji se način sprovodi ekonomska bezbednost poslovanja kao integralni deo korporativne bezbednosti u Rusiji. Bočkov je podelio  iskustva koja se mogu primeniti i u zemljama regiona jugoistočne Evrope. Kako je rekao, „eko-nomska bezbednost je zlatno znanje koje omogućava biznismenima da bez problema mogu da posluju, iako se suo-čavaju sa mnogobrojnim opasnostima“.

Ekonomska bezbednost poslovanja bilo koje kompanije nameće obavezu stvaranja takvih organizacijskih de-lova koji će biti sastavni deo svih pro-cesa rada, posebno onih u kojima za njih nastaju direktni ekonomski ras-hodi i prihodi. Rezultati rada moraju biti merljivi i takvi da nedvosmisleno obezbeđuju povrat uloženih sredstava u lica i sredstva za njihov rad.

U tom smislu, ekonomska bezbednost je investicija koja se vraća direktno sprečavanjem nastanka štete, povra-tom izgubljenih sredstava, pojačanom naplatom potraživanja i dr. Indirektno, ekonomska bezbednost omogućava jačanje zaštite poslovanja – preventivno delovanje koje onemogućuje gubitke u poslovanju.

Grupu čine iskusni inspektori kontrole kvaliteta sa više-godišnjom međunarodnom praksom u radu u nezavisnim kontrolnim kućama. Dosadašnjim radom Grupe povećana je efikasnost procesa, uspostavljene su dodatne procedure u merenju, skladištenju i kontroli primljenih količina i stanja zaliha. Rezultati rada iskazani su u višemilionskim uštedama za Kompaniju kroz otkrivanje i evidentiranje kako manjkova tako i ne evidentiranih viškova prilikom istovara plovnih obje-kata i transporta naftovodima do rafinerijskih postrojenja.

Saša Todorović, direktor Direkcije za korporativnu zaštitu blokova, navodi da je, shodno strateškim opredeljenjima Kompanije i dokumentima koji definišu politiku borbe protiv korupcije, Funkcija za korporativnu zaštitu od osnivanja organizovala i sprovela više desetina istraga prema nosioci-ma organizovane kriminalne delatnosti. Među njima je bilo i lica zaposlenih unutar Kompanije, predstavnika poslovnih partnera-izvođača radova, dobavljača usluga, kupaca naših proizvoda i drugih.

- To je oblast rada u ekonomskoj bezbednosti poslovanja koju je nemoguće sprovesti bez podrške i saradnje sa držav-

Dejan Pavlović, zamenik direktora Funkcije za korporativnu zaštitu (desno) na konferenciji Belgrade security forum

Page 14: Energize 7

INDUSTRIJA I BIZNIS24

Panonski basen ostaje prioritet

Realizacija 3D seizmičkih istraživanja

Investiranje NIS-a u nova geološka istraživanja i reanimaciju naftnih i gasnih polja, uz primenu novih

tehnologija i razradu složenih ležišta, dovelo je do povećanja proizvodnje na

postojećim nalazištima i rasta resursne baze.

Nenad Stanojevski

INDUSTRIJA I BIZNIS 25

NIS je jedina kompanija u Srbiji koja se bavi istraživanjem i proizvodnjom nafte i gasa, kao i proizvodnjom geotermalne energije. Većina NIS-ovih naftnih nalazišta nalazi se na te-ritoriji Srbije, ali je kompanija iskoračila i u region, izvodeći istražne radove u Bosni i Hercegovini, Mađarskoj i Rumuniji.

Do dolaska ruskog strateškog partnera Gasprom njefta, 2009. godine, verovalo se da su ugljovodnični resursi na teritoriji Srbije iscrpljeni i da proizvodnja nafte nema perspektivu. Iako povećanje rezervi niko nije očekivao, investiranje NIS-a u nova geološka istraživanja i reanimaciju naftnih i gasnih po-lja i ležišta, uz primenu novih tehnologija i razradu složenih ležišta, dovelo je do povećanja resursne baze kompanije.

U oblasti istraživanja i proizvodnje, prioritetno područje za dalji razvoj ostaje jugoistočni deo Panonskog basena u Srbiji, uključujući i delove basena u okviru licencnih blo-kova u Republici Srpskoj (Bosni i Hercegovini), Mađarskoj i Rumuniji.

Početkom 2014. godine, u okviru Bloka „Istraživanje i proizvodnja“, pokrenuta je izrada „Studije regionalnog geološkog modela i ocena perspektivnosti na naftu i gas Panonskog basena“. Osnovni zadatak Studije je da se na bazi analize i interpretacije prikupljenih geoloških podataka sa prostora Srbije, Mađarske, Rumunije i BiH uradi geološko modelovanje Panonskog basena i izaberu najperspektivniji regioni za buduća naftno-geološka istraživanja Kompanije. Projekat spada u kategoriju strateških projekata prvog reda i trebalo bi da rezultate naftno-geoloških istraživanja učini znatno uspešnijim i da efikasno obezbedi povećanje resur-sne baze Kompanije.

SRBIJA 3DStrateškim planom istraživanja nafte i gasa na području Srbije, kao i projektima geoloških istraživanja, određeni su potencijalni lokaliteti na kojima se izvode 3D seizmička ispitivanja i istražno bušenje.

Programom geoloških istražnih radova (GIR) za 2015. go-dinu, u Direkciji za geološka istraživanja i razradu ležišta, Bloka „Istraživanje i proizvodnja“, pored ostalih aktivnosti, bila je predviđena i realizacija 3D seizmičkih ispitivanja na istražnom prostoru „Turija" (I i II) ukupnom obimu od 1176 km2, koji obuhvata širi istražni prostor na kome se nalaze komercijalna ležišta nafte i gasa „Turija” i „Srbobran”. Cilj ovih istraživanja bio je obezbeđenje validnih seizmičkih podataka na osnovu kojih će se u procesu seizmogeološke interpretacije uraditi novi geološki model istražnog prostora i izdvojiti i rangirati po perspektivnosti novi lokaliteti za bušenje istražnih i razradnih bušotina.

Očekuje se da će nakon planiranih geoloških istražnih radova, koji će proisteći iz kompleksne seizmogeološke interpretacije, uslediti bušenje novih bušotina i razvoja lokaliteta, na osnovu čega je procenjeno da će se resursna baza Kompanije uvećati za oko 10 odsto.

Izvođenjem ovih radova obezbeđeni su i uslovi za ispunje-nje licencnih obaveza na istražnom prostoru južne Bačke u Vojvodini, što nesumnjivo ima veliki značaj za smanjenje licencnih rizika i održanje odobrenja za istraživanje.

Page 15: Energize 7

INDUSTRIJA I BIZNIS26 INDUSTRIJA I BIZNIS 27

Projekat je realizovan u skladu sa Zakonom o rudarstvu i geološkim istraživanjima uvažavajući sve zahteve Uslova zavoda za zaštitu prirode i zaštitu spomenika kulture i osta-le zakonom propisane zahteve i standarde.

Prema rečima Gorice Mandić, direktora Sektora za planira-nje, kontrolu i analizu GIR, 3D seizmička ispitivanja na pro-jektu „Turija I" su izvođena na poligonu površine od 646 km² i obuhvatala su teritorije ili delove teritorija koje pripadaju opštinama Srbobran, Temerin, Vrbas, Žabalj, Bečej, Mali Iđoš i Kula. - Ovo posebno ističem zbog toga što je saradnja sa organima lokalne vlasti u svim navedenim opštinama bila na izuzetnom nivou. Takođe, naglašavam da je u uspe-šnom rešavanju operativnih problema u ovom segmentu, značajnu ulogu imao i savetnik generalnog direktora za opšte poslove Branko Radaković – navodi Gorica Mandić.

Projekat je realizovan u Sektoru za planiranje, kontrolu i ana-lizu GIR, a rukovodilac projekta je bio Aleksandar Rodionov, zamenik glavnog geologa za GIR, razvoj resursne baze i licen-ciranje u Direkciji za geološka istraživanja i razradu ležišta.

Radove su izvodili „Seizmički servisi“, Pogon „Naftagas-Naftnih servisa“, ćerke firme NIS-a, koristeći deo sopstvene opreme koja se pre svega odnosila na vibratore i seizmičku aparaturu, dok je deo bežične seizmičke opreme i jedinični geofon renti-ran od kompanije „Mičam” (Mitcham). Obezbeđenje predu-slova za izvođenje radova koji se odnose na dobijanje dozvola i saglasnosti za ulazak u posed radila je kompanija „Geooil” u svojstvu podizvođača radova „Seizmičkih servisa“, dok su procenu i isplatu štete nastale u toku izvođenja radova radile stručne službe „Seizmičkih servisa“.

Zbog ranije završenih seizmičkih radova na „Projektu 3D Turija“ ostvarena je značajna ušteda, pre svega vezana

za plaćanje rentirane opreme koja na mesečnom nivou iznosi oko 400.000

dolara, kao ušteda u operativnim troškovima seizmičke ekipe

„ Čestitke multidisciplinarnom timu stručnjaka koji su svojim radom uspeli da na prezentovan način završe ovaj za našu kompaniju veoma važan projekat.

Takođe, kao veoma važno, ističem da tokom realizacije projekta nije zabeležen nijedan HSE događaj, da je projekat rea-lizovan uz pomoć savremene tehnologije i da zbog toga ima status „zelene seizmi-ke“, ne samo u okvirima naše kompanije već i na nivou kompanije Gaspromnjeft. “

Aleksandar Rodionov, zamenik glavnog geologa za GIR, razvoj resursne baze i licenciranje

„ Naftagas Naftni servisi - Pogon „Se-izmički servisi“, kao izvođači radova na projektu „3D Turija", ostvarili su veoma dobre rezultate i uspeli da realizuju akviziciju seizmičkih podataka znatno pre roka. Ovi rezulatati su postignuti u veoma dobroj saradnji sa ostalim učesnicima u projektu kao i velikim angažovanjem zaposlenih u našem pogonu. Za nas je veoma bitno da smo uspeli da poboljša-mo operativnu efikasnost , maksimalno iskoristimo resurse i time stvorili moguć-nost dalje saradnje sa Blokom „Istraživan-je i proizvodnja“.“

Vladica Živanović, direktor Pogona „Seizmički servisi“

oko 400.000 dolara. Pored toga, zbog dobro obavljenog posla vezanog za per-miting i dobrog gazdovanja sredstvima prilikom procene štete, ostvarene su uštede od 30 odsto u odnosu na plani-rani budžet. Isplata štete vlasnicima poseda je rađena u roku od tri do četiri dana od dana sačinjavanja zapisnika, što je uticalo na stvaranje poverenja prema našoj kompaniji i između osta-log obezbedilo nesmetano izvođenje radova. Za procenu štete korišćen je referentni cenovnik NIS-a koji je bazi-ran na berzanskim cenama.

Zbog svega navedenog, stvorili su se uslovi za raniji početak „Projekta 3D seizmičkih ispitivanja Turija II“. U vreme realizacije „Projekta Turija I“ završena je potrebna projektno-tehnič-ka dokumentacija za Projekat Turija II, i obezbeđen izvor finansiranja tako da se sa realizacijom ovog projekta počelo odmah po završetku terenskih radova na prvom projektu. Geofizička istraži-vanja su izvođena na području opština: Zrenjanin, Novi Bečej, Bečej, Temerin i Žabalj, a završetak radova je planiran do kraja marta 2016. godine. Međutim, uprkos zimskim uslovima, u kojima je izvođenje radova značajno otežano, seizmička ekipa je dobrom organizo-

Projekat je realizovan uz korišćenje savremene tehnologije, zbog čega ima status „zelene seizmike“,

ne samo u okvirima naše kompanije već i na nivou Gasprom njefta

vanošću i kontinuiranim monitorin-gom, uspela da ovaj projekat završi u rekordnom roku, već 18. januara, bez bilo kakvih zastoja i neproduktivnog vremena.

Dobrom organizacijom i profesional-nim odnosom, smanjeni su i troškovi predviđeni za ovu namenu, tako da je i na ovom polju ostvarena ušteda finan-sijskih sredstava. Za realizaciju ovog projekta bilo je predviđeno 845 miliona dinara, dok će u konačnom obračunu troškovi iznositi oko 590 miliona di-nara i odnose se na izvođenje radova, stručni i ekspertski nadzor.

Uprkos aktuelnoj situaciji u vezi sa kretanjima cena nafte na svetskom tržištu, 3D seizmički radovi se nasta-vljaju i u 2016. godini. Predviđeno je da „Seizmički servisi“, nakon mobili-zacije opreme, počnu sa realizacijom, za kompaniju takođe izuzetno važnog razvojnog projekta 3D seizmičkih ispi-tivanja na licencnim blokovima EX-7 i 8 u Rumuniji. Analizom i obradom snimljenih podataka uslediće njihova interpretacija i izdvaja-nje potencijalnih struktura za istražno i razradno bušenje u narednom periodu.

Kontinuirani stručni nadzor u toku realizacije projekta radili su stručnjaci iz Sektora za geofiziku dok su ekspertski nadzor ra-dili stručnjaci za geofizička ispitivanja iz Gasprom njeft NTC-a.

S obzirom da su u toku seizmičkih radova na teritorija-ma svih opština bili angažovani i mediji za obaveštavanje građana o permitingu, proceni i isplati štete nastale na po-sedima, u realizaciji projekta su, u skladu sa kompanijskim procedurama, učestvovali i predstavnici Funkcije za odnose s javnošću i komunikacije NIS-a. Na realizaciji projekta je, dakle, učestvovao multidisciplinarni tim stručnjaka koji je, zahvaljujući dobroj pripremi projekta za realizaciju i izuzetnoj saradnji i sinergiji, ostvario do sada nezabeležene rezultate u akviziciji seizmičkih podataka u našoj kompaniji.

Projekat 3D seizmičkih ispitivanja „Turija I“ je završen 34 dana pre predviđenog roka. Analizom seizmičkih snimaka, koji su upravo u fazi pripreme za predaju naručiocu - Bloku „Istraživanje i proizvodnja“, ocenjeno je da su izuzetno do-brog kvaliteta. Početkom novembra započela je obrada ovih podataka u procesing centru Sektora za geofiziku NTC-a, nakon čega sledi njihova interpretacija i izdvajanje potenci-jalnih struktura za istražno i razradno bušenje.

Zbog ranije završenih seizmičkih radova na „Projektu 3D Turija“ ostvarena je značajna ušteda, pre svega vezana za plaćanje rentirane opreme koja na mesečnom nivou iznosi

Page 16: Energize 7

INDUSTRIJA I BIZNIS28 INDUSTRIJA I BIZNIS 29

Nedavno je na GAZPROM benzinskim stanicama u Srbiji počela prodaja novog goriva unapređenog kvaliteta G-Drive 100. Reč je o visokooktan-skom aditiviranom benzinu koji je obogaćen kompleksom aditiva za poboljšanje performansi motora i njegovu profesionalnu zaštitu. Ovaj premijum benzin dostupan je na svim GAZPROM benzinskim stanica-ma u Srbiji, a u narednom periodu planiran je početak njegove prodaje i u zemljama regiona.

Prema rečima Alekseja Černjikova, direktora Bloka „Promet“ NIS-a, bren-dirana goriva koja se uvode odraz su kontinuiranog razvoja i rada na una-pređenju ponude, u težnji za ispunja-vanjem i premašivanjem očekivanja potrošača.

- Inovativni proizvodi unapređenog kvaliteta, kao što su G-Drive 100 i ULTRA D, osiguravaju nam visoko mesto u tržišnoj utakmici, pozicio-nirajući NIS kao visokokonkurentnu

Milena Šćepanović

Novi premijum benzin G-Drive 100

GORIVO ZA MOCNU TRANSFORMACIJU

G-Drive 100

sadrži aktivne komponente koje omogućavaju efikasniji rad motora, poboljšavaju njegove performanse i pozitivno utiču na ispravnost i dugovečnost. Proizvedeno

prema najvišim tehnološkim standardima, G-Drive 100 je gorivo nove snage koje će motoru pružiti profesionalnu zaštitu, a vozačima sigurniju i uzbudljiviju vožnju.

kompaniju, a ujedno donoseći dodat-nu maržu kroz zadovoljenje specifič-nih očekivanja i potreba potrošača. U ovom trenutku, mogu da kažem da smo veoma ponosni što smo ponu-du na našim benzinskim stanicama unapredili za još jedan premijum derivat – G-Drive 100. Ovo je jedan od najznačajnijih projekata koje tre-nutno imamo i vrlo nam je važno da tržištu, odnosno našim potrošačima, ponudimo vrhunski proizvod koji je u rangu vodećih brendiranih gori-va u Evropi. G-Drive 100 je derivat vrhunskih performansi, napravljen tako da zadovolji potrebe i najza-htevnijih vozača benzinskih vozila. Najsavremenije tehnologije razvoja, istraživanja kao i potvrda efikasnosti ovog goriva, kroz rezultate testiranja u nezavisnom istraživačkom centru Milbruk, izdvajaju G-Drive 100 u sam vrh ponude brendiranih goriva na evropskom tržištu. Ovo je eksklu-zivna ponuda koja će biti dostupna samo na GAZPROM benzinskim stanicama, a prvo smo ga ponudili

potrošačima domaćeg, srpskog tržišta – izjavio je Aleksej Černjikov. G-Drive 100 je nastao aditiviranjem Evro BMB benzina od 100 oktana proizvedenog u našoj modernizovanoj Rafineriji nafte Pančevo, kompleksom aditiva vrhunskog kvaliteta. Novo gorivo pruža motorima automobila poboljšane per-formanse kroz povećanje snage motora, poboljšanje dinamike ubrzanja i obrtnog momenta. U isto vreme, kompleks aditi-va efikasno štiti motor čineći da on radi pouzdano, stabilno i dugotrajno.

Kako saznajemo od Alekseja Černji-kova, iako se novi premijum benzin G-Drive 100 nedavno pojavio na doma-ćem tržištu, potrošači su već prepo-znali njegov kvalitet.

- Od brendiranih goriva očekujemo velike rezultate. G-Drive 100 je naišao na odličan odziv i reakcije potrošača. U prvih mesec dana prodaje, na trži-štu Srbije, ovaj proizvod je ostvario izuzetne rezultate, a očekujemo da se takav trend nastavi i kroz rezultate

Page 17: Energize 7

INDUSTRIJA I BIZNIS30 INDUSTRIJA I BIZNIS 31

1

2

3

7

8

45

6

G-Drive 100 za čist motorRedovnom upotrebom goriva G-Drive 100, naslage nečistoća na usisnim ventilima se smanjuju do 6 puta

Prvoklasna zaštita od korozijeKompleks aditiva u gorivu G-Drive 100 sadrži speci-jalnu komponentu koja sprečava stvaranje korozije u svim delovima sistema za gorivo i obezbeđuje vozilu najvišu klasu zaštite.

DemulzifikacijaSpecijalna komponenta goriva G-Drive 100 sprečava stvaranje emulzije od vode i ulja koja se može pojaviti u sistemu za gorivo usled promena temperature u zimskom periodu i dovesti do pogoršanja performansi motora.

GAZPROM BENZINSKE STANICEU SRBIJIG-Drive se prodaje na GAZPROM benzinskim stanicama u Srbiji

G-Drive – testirano u Milbruku, Velika BritanijaMilbrook Proving Ground je jedan od najvećih centara za testiranje vozila i nalazi se u mestu Milbruk u Engle-skoj. Osnovan1960-tih Centar obuhvata kapacitete za testiranje i razvoj vozila, uključujući one za ocenjivanje vozila i sistema, razvoj pogona i testove bezbednosti.

Novi Sad

Beograd

Kragujevac

Čačak

Užice

Zlatibor

Niš

Vrnjačka Banja

1

3

5

2

4

6

8

7

skih performansi, što je potvrđeno testiranjima, kao i odličnim reakcijama tržišta, dovoljni su pokazatelji da i ovim proizvodom opravdavamo naše obeća-nje potrošačima GAZPROM benzinskih stanica - „Najbolje je pred vama“. Ovom prilikom bih istakao da sam ponosan na uspeh koji smo postigli u prvim danima prodaje, ali pre svega u praksi, gde je pokazan značaj timskog rada i odlične međudirekcijske koordinacije naših i Gasprom njeftovih timova, bez čega uspešan početak prodaje ne bi ni bio moguć – rekao je Černjikov.

PROFESIONALNA ZAŠTITA MOTORARedovnom upotrebom bilo kojeg goriva, u motoru se stvaraju naslage nečistoće. Usled tog procesa dolazi do „zagušenja“ motora, koji nije više u stanju da radi optimalnom snagom. Te naslage su škodljive i na duge staze mogu da izazovu kvarove. Redovnom upotrebom goriva G-Drive 100, naslage nečistoća na usisnim ventilima se smanjuju do šest puta (rezultati su potvrđeni testiranjem na „Mercede-sovom“ motoru M111 u „Milbruku” (nezavisnom istraživačkom centru).

Molekuli vode koji se mogu naći u si-stemu za gorivo svakog vozila, reaguju sa njegovim metalnim delovima, i vremenom mogu dovesti do njihovog oštećenja. Kompleks aditiva u gorivu G-Drive 100 sadrži specijalnu kompo-nentu koja sprečava stvaranje korozije u svim delovima sistema za gorivo i obezbeđuje vozilu najvišu klasu zaštite. Pored toga, specijalna komponenta goriva G-Drive 100 sprečava stvaranje emulzije od vode i ulja koja se može pojaviti u sistemu za gorivo usled pro-mena temperature u zimskom periodu i dovesti do pogoršanja performansi motora. Demulzifikacija osigurava da vozilo i motor funkcionišu bez pote-škoća i na optimalan način tokom cele godine.

Sinergija aktivnih aditiva i oktanskih komponenti G-Drive 100 goriva trans-formisaće automobil u snažnu mašinu, čineći svaku vožnju uzbudljivijom i ekonomičnijom. Zahvaljujući njegovoj specijalnoj formuli produžava se radni vek motora, eliminišu kvarovi i uve-ćava njegova startnost, za veći ugođaj tokom vožnje.

NIS-ovo brendirano gorivo proslavilo prvi rođendan U avgustu 2014. godine, NIS je, po prvi put u svojoj istoriji, tržištu ponudio svoje brendirano gori-vo - premijum evrodizel ULTRA D koji unapređuje rad motora vozila, a dostupan je samo na mreži NIS Petrol benzinskih stanica. Svojim ak-tivnim komponentama, ULTRA D čisti postojeće i sprečava taloženje novih nečistoća u sistemu za ubrizgavanje goriva, sprečava koroziju i pobolj-šava podmazanost pokretnih delova motora. Samim tim se povećava snaga motora, vek automobila se produžava, rizik od kvarova je manji, a moguće je i smanjenje potrošnje goriva. Korišćenje ovakvog goriva doprinosi i zaštiti životne sredine, jer čist motor ima bolje sagorevanje, što dovodi do smanjene količine štetnih materija u izduvnim gasovi-ma. Vrhunski kvalitet ULTRA D dizela potvrđen je uporednim testiranjem goriva, u vodećoj međunarodnoj laboratoriji u Nemačkoj. ULTRA D čisti i do 92 odsto naslaga nečistoća nataloženih u motoru i sistemu za gorivo i pruža najvišu A klasu od 100 odsto antikorozivne zaštite. ULTRA D je nastao u sjajnom timskom radu svih direkcija Bloka „Promet“ i uz podršku kolega iz ostalih organizaci-onih delova Kompanije.

prodaje u inoaktivama. Dalje širenje je već u toku, a cilj nam je da ovo gorivo do kraja godine bude dostupno na 50 GAZPROM benzinskih stanica u Srbiji i regionu. G-Drive 100 je snažan brend iza koga stoji višegodišnje iskustvo naše matične kompanije Gasprom njeft. Takođe, činjenica da je gorivo vrhun-

G-Drive 100 je visokooktansko gorivo osmišljeno u saradnji sa vodećim eksper-

tima u oblasti naprednih goriva. Proizvedeno prema najvišim tehnološkim standardima,

G-Drive 100 je gorivo nove snage koje će mo-toru pružiti poboljšanje performansi i profe-

sionalnu zaštitu

povećanje snage motoraSinergijom 100 oktana i aktivnih aditiva za čišćenje i podmazivanje, motor dobija dodatnu snagu.

poboljšana dinamika ubrzanjaSmanjenje trenja u motoru, do kojeg dovodi modifikator trenja sadržan u kompleksu aditiva, rezultira poboljša-njem dinamičnih karakteristika vozila. To omogućava snažnije ubrzanje pri visokim temperaturama, što je od presudne va-žnosti pri preticanju na autoputu.

povećanje obrtnog momentaVisoka oktanska vrednost i smanjenje koeficijenta trenja utiče na povećanje obrtnog momenta u širokom spektru broja obrtaja u minuti. Ovo dodatno po-boljšanje pomaže pri vožnji po terenima sa visokim nagibom.

Poboljšane perfomanse motora

do

do

do

Page 18: Energize 7

INDUSTRIJA I BIZNIS32 INDUSTRIJA I BIZNIS 33

Biznis maziva

Nenad Stanojevski

NIS je tokom poslednjih

nekoliko godina radio na unapređenju biznisa maziva. Samim tim je

od malog proizvođača sa skromnim asortimanom,

prerastao u jednog od najvećih u regionu.

ŽELIMO DA BUDEMO LIDERU REGIONU

Na tržištu Srbije prodaju se motorna ulja brojnih proizvođača, od najpo-znatijih svetskih do malih domaćih brendova. U tako jakoj konkurenciji, poslednjih su godina sve zastupljenija ulja NISOTEC, koja proizvodi NIS.

Prema rečima Dmitrija Vukolova, direktora Direkcije za maziva u NIS-u, asortiman NISOTEC maziva pokri-va i najsavremenije modele i starije automobile. U pitanju je veoma široka paleta sa više od 170 vrsta proizvoda i 500 različitih artikala, među kojima se uz ulja za motorna vozila i ulja za po-ljoprivrednu i građevinsku mehanizaci-ju, nalaze i ulja za industriju, različite mazive masti i tehničke tečnosti.

Na osnovu razvoja tržišta i najsavre-menijih tehničkih specifikacija, NIS razvija maziva u sopstvenoj Službi za razvoj. Kvalitet proizvoda se testira ne samo u laboratoriji, već i kroz brojna ispitivanja u eksploataciji. Dokaz kva-liteta je i činjenica da upotrebu NISO-TEC ulja odobravaju: „Mercedes benc“, „Folksvagen“, „Volvo“, MAN, „Scania“, „Kumins“, „Vojt“, „Mek“, „Reno“, ZF...

Sva NISOTEC ulja se proizvode u Pogonu u Rafineriji nafte Novi Sad, po najnovijoj tehnologiji i od sirovina po-znatih i proverenih proizvođača baznih ulja i aditiva, kao što su: „Lubrizol“, „Infineum“, „Afton“, „Arteko“, BASF, „Klarijant“…

Poslovanje biznisa maziva u NIS-u odvija se u skladu sa integrisanim si-stemom menadžmenta kvalitetom ISO 9001:2008, ISO 14001:2004, 18001:2007. Time se potvrđuje da Direkcija za maziva kontinuirano radi na pobolj-šanjima efektivnosti sistema kvaliteta koristeći politiku i ciljeve, uz redovno preispitivanje sistema od strane ruko-vodstva.

NISOTEC proizvodi se, osim u Srbiji, plasiraju u osam zemalja, a to su: Slo-venija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Rumunija, Bu-garska i Albanija. U region se proizvodi plasiraju preko 20 distributera, a u Ru-muniji, Bugarskoj i Bosni i Hercegovini preko NIS-ovih „ćerki firmi“ sa mrežom benzinskih stanica. U odnosu na mno-ge konkurente, NISOTEC ulja imaju najbolji odnos između cene i kvaliteta, obezbeđuju duži interval zamene, bolju zaštitu, pouzdan rad i duži vek motora, uštedu goriva i motora, a s ob-zirom da se u proizvodnji koriste bazna ulja i aditivi renomiranih proizvođača od kojih se snabdevaju i proizvođači svetski poznatih marki, nema razlike u kvalitetu njihovih i NISOTEC ulja.

„NINAS“ – NOVI POSLOVNI PARTNERU julu mesecu 2015. godine, potpisan je Ugovor o poslovno-tehničkoj sarad-nji između NIS-a i švedske kompanije „Ninas“ kojim je povećana mogućnost proširenja proizvodnog programa NISOTEC, kao i kompletan potencijal biznisa maziva u kompaniji.

„Ninas“ je najveća svetska kompanija sa sedištem u Švedskoj koja se bavi proizvodnjom naftenskih baznih ulja i proizvoda od baznih ulja naftenskog

tipa (gumarska ulja, transformatorska ulja). Imajući u vidu snagu i potencijal Naftne industrije Srbije, dobru lokaciju Rafinerije Novi Sad, dobru logistiku – rečni, železnički i drumski saobraćaj, veliki kapacitet rezervoarskog prostora kao i stručni kadar i iskustvo u radu sa naftenskim baznim uljima, kompanija „Ninas” je inicirala predlog saradnje u oblasti ulja za gumarsku industriju kao i naftenskih baznih ulja.

NISOTEC KONFERENCIJANedavno su, na tradicionalnom skupu distributera NISOTEC ulja i maziva u hotelu „Hajat“ u Beogradu, koji kompa-nija NIS uspešno organizuje već četiri godine, razmotrena pitanja regional-nog poslovanja NIS-ovog biznisa mazi-va. Tom prilikom, ukazano je na glav-ne izazove sa kojima se susreće tržište maziva u regionu, a predstavljeni su i modeli inovativnog marketinga u ovom segmentu poslovanja. U uvodnom iz-laganju, prisutnima se obratio Aleksej Černjikov, direktor Bloka „Promet“. Na konferenciji, koja je prvenstveno bila posvećena značaju dugoročnog part-nerstva s distributerima, prisustvovalo je više od 60 učesnika iz regiona.

Page 19: Energize 7

INDUSTRIJA I BIZNIS34 INDUSTRIJA I BIZNIS 35

NISOTEC proizvodi ispunjavaju 3 ISO standarda

NISOTEC je prisutan u 9 zemalja regiona: 1 Srbija; 2 Hrvatska; 3 Bosna i Hercegovina; 4 Rumunija; 5 Bugarska; 6 Grčka; 7 Slovenija; 8 Makedonija; 9 Albanija;

NISOTEC maziva imaju preko

oblasti primene

1

4

5

8

9

6

3

2

7

Više od

proizvoda u

različitihpakovanja

• motorna ulja• ulja za transmisiju• industrijska ulja• ulja za

obradu metala• procesna ulja za

gumarsku industriju• ostala ulja za

motorna vozila• tehničke tečnosti• mazive masti• ulja za

poljoprivrednu i građevinsku mehanizaciju

lider na tržištu Srbije sa tržišnim učešćem od

Prepoznatljivost brenda NISOTEC u Srbiji povećana sa 1% u 2010. na

u 2014. godini

maloprodajnih objekata

Naša ulja i maziva prodaju se u više od

toppremium

ekonomik

3 nivoa kvalitetatona godišnje proizvodnje

2009.

2014.

Za poslednjih 5 godinaprodaja NISOTEC-a je 10 puta povećana

sastojaka (najmanje) sadrže

NISOTEC ulja

godinazaštite pruža

NISOTECantifriz

različitihanaliza (najmanje)prođe jedan gotovNISOTEC proizvod

NISOTEC je ušao u top

uljnih brendova u regionu

odobrenja najpoznatijih proizvođača motora i vozila, kojim se odobrava upotreba NISOTEC ulja u njihovoj opremi

ISO 9001 ISO 14001 ISO 18001

NISOTEC

ostali

145 5

Dmitrij Vukolov, direktor Direkcije maziva u NIS-u, istakao je da razvoj NISOTEC asortimana uključuje motor-na ulja vrhunskog kvaliteta viskozne gradacije SAE 5W-30, koja štede gorivo i smanjuju količinu štetnih materija u izduvnim gasovima, ali i biorazgradi-va ulja u skladu sa zahtevima zaštite životne sredine.

- Zahvaljujući takvom pristupu, postali smo lider u Srbiji i jedan od deset najja-čih brendova ulja na Balkanu. Cilj nam je da budemo među prvih pet uljnih kompanija u regionu – ističe Vukolov.

Široka paleta proizvoda visokog kvaliteta

U NIS-u je Biznis maziva formiran krajem 2009. godine i podrazume-va razvoj, proizvodnju i prodaju ulja  i tehničkih tečnosti za potrošački, komercijalni i industrijski segment. Napravljena je  veoma široka pale-ta proizvoda, tako da NISOTEC koji je izgradio svoju poziciju u okviru segmenta standardnih brendova mo-tornih ulja, na svakoj profitnoj tački, odnosno svakom prodajnom mestu, ima odgovor na konkurenciju koja pripada istoj kategoriji. Što znači da su u NIS-ovom proizvodnom asorti-manu zastupljena gotovo sva motorna ulja od sintetičkih, koja su u rangu najkvalitetnijih u okviru pomenute kategorije, do najjeftinijih mineralnih ulja namenjenih starijim tipovima motora.

Page 20: Energize 7

EKOLOGIJA36 EKOLOGIJA 37

Široka zelenastaza NIS-a

Investicije u ekološke projekte

Posle nekoliko decenija sa umanje-nim tehničko–tehnološkim razvojem, Naftna industrija Srbije je u proteklih pet godina načinila džinovski iskorak u modernizaciji svih delova kompanije. Sa ukupnim ulaganjima u moderniza-ciju od 2009. godine, od blizu dve mili-jarde evra, od čega direktne investicije u rafinerijsku preradu iznose blizu 600 miliona evra, slika NIS Gasprom njefta, suštinski je promenjena. Od početka 2010. godine, kada je preki-nuta proizvodnja olovnog benzina, NIS je preuzeo ulogu, najpouzdani-jeg proizvođača i prodavca, u ovom delu Evrope, kompletnog asortimana najkvalitetnijih naftnih derivata, koji u potpunosti zadovoljavaju najstrože standarde „Evro 5“ kvaliteta, uključuju-ći i ekološke benefite.  Naravno, sastavni deo ove efikasne modernizacije su ekološki benefiti, a kada se problemi u oblasti zaštite životne sredine rešavaju na pra-vi način, što NIS i čini, onda se to i ne može razdvajati. Jer savremena rafinerijska prerada, sa unapređenim tehničko-tehnološkim rešenjima u svim segmentima ovog kompleksnog proizvodnog procesa, stiče pridev - modernizovana, samo ako zadovoljava najstrože standarde u oblasti zdrave radne i životne sredine. Vladimir Gagić, direktor Bloka „Prera-da“ NIS-a, kaže da je presudan iskorak načinjen izgradnjom proizvodnog kompleksa MHC&DHT i postrojenja za blagi hidrokreking i hidroobradu, na kome se proizvode najkvalitetniji derivati „Evro 5“ standarda.  - Ključni pozitivan ekološki uticaj ogleda se u smanjenju emisije štetnih

Direktne investicije u ekološke projekte, koja

za poslednjih pet godina premašuju sumu od 70

miliona evra, uticala su na konstantni trend

smanjenja emisija zagađujućih materija,

što je rezultiralo znatno čistijim nebom nad

Pančevom i okolinom.

Vojo Krkobabić

Šimon Bančov, pokrajinski inspektor za zaštitu životne sredine:

POZITIVNA OCENA „Pokrajinska inspekcija za zaštitu životne sredine izvršila je u blokovima „Prerada“ i „Energetika“, Rafinerija nafte, Organizacioni deo Pančevo, sve redovne i po potrebi i vanredne kontrole na poziv dežurnog Centra za obaveštavanje. U poslednje dve godine nisu uočene nepravilnosti. Urađene su brojne studije o proceni uticaja postojećih i novih projekata na životnu sredinu, u kojima su predviđene mere za zaštitu koje su prošle javnu raspravu i dobile pozitivnu ocenu Pokrajinskog sekere-tarijata za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine. Negativni meteorološki uslovi, naročito kada nema vetra, i dalje su pretnja za kvalitet vazduha u Pančevu, sa kojom se, zahvaljujući ranim najavama i pre-ventivnim merama, za sada uspešno borimo. “

materija u atmosferu u čitavoj Srbiji, jer su oksidi sumpora iz motora sa unutrašnjim sagorevanjem umanjeni zbog smanjenog sadržaja sumpora u gorivima, koji je sveden na ispod 10 ppm,što je evropski standard. Naravno, i sva ostala investiciona ulaganja su imala ekološki predznak. Ovo se odnosi na rekonstrukciju skladišnog prosto-ra (fiksni krov, ugradnja plivajuće membrana i dupla obloga rezervoara

Page 21: Energize 7

EKOLOGIJA38

za lako isparljive naftne derivate), i izgradnju jedinica za utečnjavanje i povraćaj gasne faze (VRU jedinice) na Punilištu za auto i železničke cisterne i Dunavskom pristaništu u RNP, što je direktno uticalo na smanjenje emisije lako isparljivih ugljovodonika u atmo-sferu, prilikom manipulacije derivati-ma. Rekonstrukcija postrojenja fluidnog katalitičkog krekinga (FCC) značajno je smanjila emisiju praškastih materija. Korišćenje energenata – prirodnog gasa i lož ulja s manjim sadržajem sumpora, kao i značajan udeo u sirovinama nisko sumporne nafte u celokupnoj preradi (na nivou od 40 odsto), rezultiralo je sma-njenjem emisije sumpornih jedinjenja iz rafinerijskih postrojenja i smanjenjenjem udela sumpora u svim proizvodima.

Direktna investiciona ulaganja u eko-loške projekte, koja za poslednjih pet godina premašuju sumu od 70 miliona evra, uticala su na konstantni trend smanjenja emisija zagađujućih mate-rija, što je rezultiralo znatno čistijim nebom nad Pančevom i okolinom - ističe Gagić.  Poslednje tri investicije od počet-ka 2015. godine u Bloku „Prerada“ u Pančevu, koje predstavljaju novi iskorak u ukupnoj modernizaciji rafi-nerijske prerade NIS-a, takođe imaju prvenstveno ekološki značaj. Reč je o punjenju cisterni na Auto-punilištu sistemom nalivanja derivata sa donje strane (bottomloading), o zatvorenom sistemu dreniranja kod procesnih

EKOLOGIJA 39

Saša Pavlov,gradonačelnik Pančeva:

ČISTO NEBO NAD PANČEVOM „Nema nikakve sumnje da su velika investiciona ulaganja i dosadašnja modernizacija NIS-ove rafinerije u Pančevu, od presudnog značaja za veliki iskorak u oblasti zaštite životne sredine. Grad Pančevo, za koji se nekada govorilo da je „crna ekološka tačka“, sada to sigurno nije. Naprotiv, ekologija, koja je nekada bila glavna tema u ovog gradu, kada se često upirao prst u gradsku južnu industri-jsku zonu gde su smeštene: „Azotara“, „Petrohemija“ i Rafinerija i kada se razmatrala opravdanost uzbunjivanja građana i vazdušnim sirenama zbog povećanih koncentracija zagađujućih materija, sada je naša prošlost. Nebo nad Pančevom je čisto, povećane koncentracije zagađujućih materija su svedene na nivo retkog incidenta, što se može videti i na osnovu podataka Zavoda za zaštitu javnog zdravlja, ali i na osnovu dnevnog praćenja rezultata Gradskog monitoring sistema. Uporedo s rezultatima o sve čistijem ambijental-nom vazduhu, sve se više vodi računa o zaštiti tla i vodotokova Dunava i Tamiša, što upotpunjuje sliku o sve zdravijoj životnoj sredini u Pančevu. Sasvim je sigurno da nastavak inve-stiranja i dalje modernizacije terh-nologija u čitavom kompleksu grad-ske južne industrijske zone, vodi ka ekonomskom i ukupnom razvoju ove sredine, uključujući i ekološki aspekt. Petogodišnji rad NIS Gasprom njefta i modernizacija rafinerijske prerade u Pančevu najbolji su primeri za to. “ 

postrojenja i zatvorenom sistemu uzi-manja uzoraka. Ukupna vrednost ovih ulaganja premašuje sumu od devet miliona evra i ovo je nova karika u du-gačkom ekološkom lancu NIS-a koji, kao društveno odgovorna kompanija, vodi svakodnevnu brigu o zdravoj životnoj sredini. Krajnji efekat ove osmišljene investi-cione aktivnosti i modernizacije rafi-nerijske prerade NIS-a je i opadajući trend koncentracija benzena, toluena i ksilena u ambijentalnom vazduhu Pančeva, čiji se kvalitet svakodnevno prati na mernim stanicama Zavoda za javno zdravlje i Gradske uprave Pančeva. Naravno, sve ostale investi-cije u poslednjih pet godina imale su

direktan pozitivan uticaj na životnu i radnu sredinu. Prosečne godišnje koncentracije benzena, u komunalnoj sredini Pančeva, na mernim stanica-ma za monitoring kvaliteta ambi-jentalnog vazduha Zavoda za javno zdravlje Pančevo, u okviru su, ili ispod granične vrednosti na godišnjem nivou od pet mikrograma po metru kubnom. Isto tako, prilagođavanje i planiranje manipulativnih aktivnosti meteorološkim uslovima i prilikama koje utiču na rasprostiranje zagađuju-ćih materija u atmosferu, što već go-dinama radimo u Rafineriji, ostvaruje-mo direktan pozitivan uticaj na radnu i životnu sredinu Pančeva i ovakav način rada doprinosi minimiziranju emisije lako isparljivih ugljovodonika u ambijentalni vazduh.  Prema podacima iz Registra privred-nih subjekata koji imaju uticaj na stanje životne sredine u Republici Srbiji, nivo zagađujućih materija u RNP kao što su: praškaste materije (PM), sumpor-dioksid(SO2) i azot-di-oksida (NO2), višestruko su smanjeni posle završetka prve faze moderniza-cije rafinerijskih pogona u Pančevu.

U odnosu na 2009. godinu, emisije sumpor-dioksida su smanjene za četiri puta. Slično je i kod azot-diok-sida gde su godišnje emisije tokom 2014. godine bile 3,6 puta manje nego pre pet godina. Najbolji rezultati postignuti su u smanjenju praškastih materija i one su 12 puta manje nego 2009. godine. Projekti u RNP od kojih se očekuje dalje smanjenje emisije sumpor i azot dioksida su investicije na pećima procesnih postrojenja i na kotlovima, a značajni efekti će se zabeležiti po okončanju ovih radova. Rezultat će biti smanjenje azotnih oksida u dim-nim gasovima iz Energane, a realizaci-jom projekta pranja ejektorskog gasa na postrojenju Vakuum destilacija (S-2200), doći će do još značajnijeg smanjenja emisije sumpor-dioksida. Predstojeće kapitalne investicije i realizacija Projekta duboke prerade sa tehnologijom odloženog koksovanja, usmerene su na dalju modernizaciju i optimizaciju procesa prerade, tako da će se nastaviti sa smanjenjem negativnog uticaja na životnu sredinu. Usvojena tehnologija za Duboku pre-radu spada u najmodernija dostupna tehnička rešenja (Best Available Tech-niques), tako da emisije zagađujućih materija neće prelaziti propisane granične vrednosti. U Bloku „Prerada“, kao i u čitavom NIS-u poštuje se zakonska regulativa države Srbije u oblasti zaštite životne sredine i u skladu s tim se razvijaju jasne procedure i standardi. Razvoj-nim planovima, koji, pre svega, znače modernizaciju i primenu novih čistijih tehnologija, NIS potvrđuje status dru-štveno odgovorne kompanije. 

POZITIVAN EKOLOŠKI TRENDNa osnovu Nacionalnog registra iz-vora zagađivanja, koji je prošle godine sačinjen za prethodnu 2014. godinu u okviru Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Vlade Repub-like Srbije, uočava se pozitivan ekološki trend u Rafineriji NIS-a posle moderni-zacije procesnih postrojenja.

Posle velikih investicija i osavremenja-vanja rafinerijske prerade u Pančevu, gde se sada proizvode naftni derivati vrhunskog evropskog kvaliteta, od 2009. do 2014. godine, značajno su smanjene i emisije zagađujućih materija u atmos-feru. Nivo emisija praškastih materija, sumpor dioksida i azotnih oksida, sada je nekoliko puta manji i u granicama je evropskih normi.

Page 22: Energize 7

DRUŠTVENA ODGOVORNOST 40 DRUŠTVENA ODGOVORNOST 41

„Zajednici zajedno“

PARTNERI SVOJIH SUGRAĐANA Uroš Popović

Motivisana željom za

unapređenjem života u lokalnim zajednicama,

kompanija NIS je nastavila sa realizacijom

programa „Zajednici zajedno“ kroz podršku projektima iz oblasti

sporta, kulture, nauke, životne sredine i socijalne

pomoći.

U okviru javnog konkursa „Zajednici zajedno“ NIS je u 2015. podržao 152 projekta iz oblasti sporta, kulture, zaštite životne sredine, nauke i socijalne zaštite, sa ciljem da se unaprede uslovi života u mestima u kojima kompanija po-sluje. Projekti se realizuju u gradovima: Beograd, Novi Sad, Pančevo, Zrenjanin, Niš, Čačak, i opštinama: Novi Bečej, Kanjiža, Žitište, Kikinda i Srbobran.Vrednost ovogodišnjeg konkursa veća je od 110 miliona dinara.

RAZVOJ KREATIVNIH IDEJASamo za projekte u Novom Sadu, iz oblasti sporta, kulture, nauke, životne sredine i pomoći socijalno ugroženima, u 2015 izdvojeno je 15 miliona dinara. Prethodne godine, u Novom Sadu je realizovano čak 16 projekata iz programa „Zajednici zajedno”, uključujući Audio biblioteku za decu sa invaliditetom. Značaj saradnje lokalnih zajednica i privrednih subjekata u razgovoru za „Energize“ naglasio je i gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević, koji ističe da nema razvitka i napretka bez partnerskih odnosa i saradnje.

- Želim da odam priznanje kompaniji NIS koja dugi niz godina ostvaruje blisku saradnju sa opštinama i gradovima naše zemlje, utičući time suštinski na kvalitet života velikog broja građana. Takođe, veoma mi je drago da je veliki broj

Novosađana učestvovao na javnom konkursu „Zajednici zajedno“, kao i da su predložili dobre projekte i na taj način pokazali da misle i žele da doprinesu boljitku svog grada. Nadam se da će se ovaj program i veoma uspešan projekat Naftne industrije Srbije nastaviti i u budućnosti, i da će poslužiti kao primer saradnje lokalnih zajednica i privrednih subjekata širom naše zemlje - naglasio je Vučević.

Kao jedanaesti partner u okviru ovog projekta, prethodne godine se priključio i Grad Beograd. U ime srpske prestoni-ce, sa Kirilom Kravčenkom, generalnim direktorom NIS-a, sporazum je potpisao gradonačelnik Siniša Mali. Naftna industrija Srbije je 2015. godine izdvojila 20 miliona dinara za realizaciju projekata beogradskih udruženja.

Značaj pomoći za realizaciju planiranih aktivnosti i soci-jalne inkluzije kroz program „Zajednici zajedno“, a u ime Centra za integraciju mladih, ističe i izvršni direktor Milica Đorđević. Centar za integraciju mladih od 2007. godine ulaže napore da se realizuje ideja sigurnog mesta za svako dete. Ta je ideja kreirana u saradnji sa decom koja su živela i radila na ulici. Ujedno, to je jedina usluga socijalne podrške u lokalnoj zajednici u Beogradu koja je 24 sata, sedam dana u nedelji, na raspolaganju deci koja se usled siromaštva, za-nemarivanja i eksploatacije nalaze u situaciji da rade ili žive na ulici. U neposrednom radu sa decom, kako kaže Đorđe-vić, angažovani su stručnjaci pedagoško-psihološkog profila, medicinska sestra, pravnik i volonteri.

Page 23: Energize 7

DRUŠTVENA ODGOVORNOST 42 DRUŠTVENA ODGOVORNOST 43

- Od osnivanja CIM-a svi angažovani u radu sa decom su smatrali da je za unapređenje položaja onih sa kojima smo izabrali da radimo izuzetno važno da se svi članovi društva aktiviraju i daju svoj doprinos. Upravo zbog toga što postoje kompanije poput NIS-a, ali i sugrađani koji se nesebično i sva-kodnevno uključuju u rad sa decom, mi nismo odustali od toga da je ideja za bezbednim mestom, za svako dete koje je na ulici, moguća. Konkretno, zahvaljujući podršci programa „Zajed-nici zajedno“ dobili smo mogućnost da nastavimo sa intenzivnim idividualnim radom sa korisnicima – ističe Milica Đorđević.

Kao posledica toga više od 70 odsto korisnika je u potpunosti savladalo čitanje i pisanje u skladu sa uzrastom. - Intervencije koje su realizovane zahvaljujući programu doprinele su tome da više od 70 odsto dece zna-čajno smanji boravak ili rad na ulici, a od toga njih skoro 60 odsto, tokom perioda trajanja projekta, nije uopšte radilo na ulici. Takođe, tokom projekta „Zajednici zajedno“ realizovano je 215 izlazaka na teren na teritoriji pet beo-gradskih opština - kaže Đorđević.

UJEDINJENE VREDNOSTI I CILJEVINaftna industrija Srbije već sedmu godinu realizuje projekat „Zajednici zajedno” na teritoriji Grada Pančevo, izdvajajući svake godine u proseku 15 miliona dinara za odabrane projekte.

Zahvaljući značajnim sredstvima finansirani su projekti čije pozitivne efekte građani mogu da osete u sva-kodnevnom životu. Prethodnih godina su, uz podršku NIS-a, realizovani programi poput: Pančevačkog „Džez festival”, nabavke ultrazvučnih apara-ta za Dom zdravlja, nabavke opreme za Dom omladine, rekonstrukcije Železničkog parka, Bijenala umet-nosti, Ekološko-obrazovnog projekta „Petnica”, opremanja Gradske bibliote-ke, opremanja Sigurne kuće i mnogih drugih.

U okviru oblasti „Kultura bez granica“, kao primer unapređenja sadržaja u lo-

kalnoj zajednici možemo navesti upra-vo primer Pančeva, značajnog uporišta za savremenu umetničku praksu.

Naime, Studentska unija Pančeva je u partnerskoj saradnji sa Kulturnim centrom Pančeva aplicirala na konkur-su „Zajednici zajedno“, radi realiza-cije projekta 16. bijenale umetnosti - dokumenti linije vremena-montažni Paviljon. Bijenale umetnosti je interna-cionalna manifestacija koja se održava u kontinuitetu od 1981. godine, kada je prvi put održana kao izložba jugo-slovenske skulpture velikog formata za slobodni i galerijski prostor. 16. bijenale umetnosti dokumenti – linije vremena, bavilo se skulpturom i novom skulpturom, kao antispomeni-kom, skulpturom u proširenom polju, instalacijama, in situ, antiskulpturom i postskulpturom.

- Projekat je za cilj imao projektovanje i montažu pokretnog Paviljona od 55 kvadratnih metara, koji je služio kao izlagački prostor u okviru manifesta-cije Bijenala umetnosti - objašnjava Nemanja Bogdanov,predsednik Stu-dentske unije Pančeva.

Zahvaljujući obostranoj interakciji i komunikaciji, kompanija NIS usklađuje

sistem potreba sa prioritetima lokalne zajednice, stvarajući

uzajamni krug poverenja

Sam Paviljon smatra se skulpturom u prostoru, Paviljon je skulpturalno delo- skulptura koja se koristi. Projekat je namenjen umetnicima, institucijama kulture i očuvanju baštine, zavodima za zaštitu spomenika, arhivima, umet-nicima, medijima, a posebno mladima.

- Istakao bih da je nakon završenog Bijenala sam Paviljon premešten u Narodnu baštu, te da se koristi za po-trebe Grada Pančeva, Kulturnog centra Pančevo i JKP „Zelenilo“. Ovaj paviljon je izgrađen od potpuno ekoloških ma-terijala, drvene konstrukcije, drvenih obloga, sa velikim staklenim površina-ma, obložen crnim aluminijumom, a konstruisan je tako da se može rasklo-piti i preseliti. U vezi sa tim, konkretna podrška Naftne industrije Srbije je u velikoj meri doprinela realizaciji ovog projekta. Bez učešća i pomoći kompa-

nije NIS, manifestacija ne bi bila tako kvalitetna, ali ni obimna. U narednom periodu udruženje Studentska unija Pančeva nastaviće saradnju sa NIS-om putem konkursa „Zajednici zajedno“, kako bismo i ubuduće realizovali za-jedničke ciljeve – kaže Bogdanov.

ODRASTAJMO ZAJEDNONa značaj regionalizacije i ravnomer-nog razvoja lokanih zajednica upućuje i primer iz centralne Srbije. Osim ideja koje promovišu socijalnu pomoć deci i mladima, na konkursu se velika pažnja posvećuje i kreativnim predlozima iz domena sporta, projektima koji afirmišu zdrav način života i formiranje pravilnih navika kroz razvoj psihofizičkih sposobnosti.

Projekti realizovani u 2015. godini

Beograd16 projekata

Novi Sad15 projekata

Pančevo17 projekata

Srbobran10 projekta

Zrenjanin23 projekta

Novi Bečej10 projekata

Kikinda20 projekata

Kanjiža11 projekata

Žitište10 projekata

Čačak9 projekata

Ukupno152 projekta

Page 24: Energize 7

DRUŠTVENA ODGOVORNOST 44 DRUŠTVENA ODGOVORNOST 45

Udruženje Vaspitača Moravičkog okruga – UVAMO iz Čačka, orijentisano je na podsticanje i koordinaciju aktivnosti va-spitača sa teritorije Moravičkog okruga i na unapređivanje vaspitno-obrazovne prakse.

- U odnosu na misiju i ciljeve UVAMO, projekat „Odrastajmo zdravo” u sklopu programa „Zajednici zajedno“ za 2014. omogućio nam je da utičemo na poboljšanje uslova za rast i razvoj dece uzrasta od 2 do 12 godina. Opremanjem dvorišta PU „Radost” omogućili smo održivost projekta i stalan uticaj na više generacija dece. Sam rad na projektu pričinjavao je veliku obavezu i odgovornost, ali i veliko zadovoljstvo zbog ukazanog poverenja da u našoj lokalnoj sredini svakod-

nevicu dece učinimo lepšom i sadržajnijom - kaže Sanja Mirković, predsednik udruženja.

Konkretno, projektom su odobrena sredstva za uređenje dvorišta vrtića multifunkcionalnim mobilijarima i golovima za fudbal. U vezi sa tim, vaspitači su u uređenim dvorištima motivisaniji da kontinuirano prate i realizuju fizičke ak-tivnosti, kao i da prate efekat njihove primene.

NEGOVANJE EKOLOŠKIH STANDARDA

Edukacija o zaštiti prirodne sredine, uz aktivizam sa ciljem rešavanja konkretnih problema na lokalnoj sceni, prioriteti su agende društveno odgovornog poslovanja kompanije NIS. Kao jedan od najefektnijih primera izdvaja se korisnik prošlogodišnjih sredstava sa teritorije Novog Bečeja. Ak-cenat je na ulaganju u razvoj alternativnih izvora energije. Silvija Šimončik, stručni saradnik-biolog u SRP „Slano Kopovo” ističe da je razvoj tehnologije i porast životnog standarda u proteklim decenijama doveo i do ogromnog porasta potrošnje energije u svetu, što za sobom nemi-novno povlači i problem sigurnog snabdevanja energijom. S obzirom da su velike zalihe fosilnih goriva ograničene, moderno vreme, kako kaže, diktira i orjentaciju ka alternativnim, odnosno, obnovljivim izvorima energije. Sunce predstavlja neiscrpan izvor energije, omogućava uštedu fosilnih goriva i značajno doprinosi smanjenju zagađenosti životne sredine i zaštiti klimatskih uslova. Postavljanjem fotonaponskih uređaja za proizvodnju električne energije i solarnim zagrevanjem protočne vode na vizitorskom centru, završen je projekat „Solarna ener-gija u specijalnom rezervatu prirode „Slano kopovo”, koji je realizovalo „Lovačko udruženje Novi Bečej”, uz podršku kompanije NIS. U okviru projekta odžana je i radionica za školsku decu iz Novog Bečeja na temu globalnih kli-matskih promena. Takođe, prikazan je model globalnog zagrevanja i predstavljeno je praktično rešenje ovog prob-

1.225prijavljenih projekata

152finansirana

projekta

110,5 miliona

dinara na raspolaganju

Rok za realizaciju

31. decembar

Zajednici zajedno 2015:

lema koje se može primeniti na svako domaćinstvo, kroz upotrebu solarne energije.

- Projekat je imao za cilj unapređenje uslova u rezervatu, iz oblasti zaštite životne sredine, turizma i edukacije, a na ovaj način rezervat je ujedno postao i pristupačniji studentima, učenicima i svim ljubiteljima prirode uz pružanje boljih uslova za održavanje kampova, seminara i radionica. Reali-zacijom ovog projekta podstakla se racionalnija upotreba prirodnih resursa i unapredila održivost rezervata, a lokalna zajednica se motivisala da koristi obnovljive izvore energije. Ovakav vid podrške NIS-a udruženjima građana od velike je važnosti, jer predstavlja mehanizam kroz koji se ostvaruje rad udruženja i dostizanje ciljeva, u našem slučaju ciljeva iz oblasti zaštite životne sredine, prirode i edukacije - kaže Silvija Šimončik.

Rešenost da društveno poslovanje učini integralnim delom delovanja kompanije, Naftna industrija Srbije je potvrdila i u praksi. Od velikog je značaja saradnja sa predstavnicima loka-lne zajednice, ali i građanima koji su na raspolaganje stavili ono što je i najvrednije – svoje ideje. Zahvaljujući obostranoj interakciji i komunikaciji, kompanija NIS usklađuje sistem potreba sa prioritetima lokalne zajednice, stvarajući uzajamni krug poverenja. Cilj je ambiciozan, ali dostižan - sveobuh-vatno unapređenje ambijenta u civilnom društvu.

Page 25: Energize 7

DRUŠTVENA ODGOVORNOST 47

Znanje je oblast u koju najviše vredi investirati, ali u Srbiji oni koji se odluče da krenu putem nauke nailaze na mno-gobrojne prepreke. Jedan od preduslova za uspešan rad i usavršavanje mladih naučnika jesu savremene laborato-rije, a ukupno deset školskih kabineta za fiziku i hemiju u osnovnim i srednjim školama širom Srbije, oštećenih usled majskih poplava 2014. godine, obnovljeno je tokom 2015. Ove kabinete su renovirali i opremili Gasprom njeft i NIS, u saradnji sa Novak Đoković Fondacijom.

Projekat obnove kabineta predstavlja značajan doprinos obra-zovanju mladih, što je jedan od glavnih prioriteta društveno odgovornog poslovanja NIS-a i Gasprom njefta. U akciju prikupljanja sredstava za pomoć stanovništvu u poplavlje-nim područjima uključili su se i zaposleni dveju kompanija. Zajedničkim snagama prikupljeno je 30 miliona dinara, kao znak solidarnosti i podrške stanovništvu iz područja pogođe-nih poplavama. Sakupljena novčana sredstva usmerena su na rekonstrukciju i opremanje školskih laboratorija.

Prema rečima Sanje Lubardić, direktorke Funkcije za odnose sa javnošću i komunikacije, Gasprom njeft i NIS realizuju programe poboljšanja kvaliteta života u mesti-ma u kojima posluju, između ostalog realizujući projekte usmerene na podršku mladih i razvoj obrazovnih, kulturnih i sportskih ustanova.

Obnova školskih laboratorija oštećenih u poplavama

PODRŠKA OBRAZOVANJU MLADIHMilena Šćepanović

Zajedničkom akcijom Gasprom njefta, NIS-a i fondacije najboljeg tenisera sveta,

nove kabinete za fiziku i hemiju dobile su škole u opštinama Obrenovac, Svilajnac, Lazarevac, Krupanj, Ub, Petrovac na Mlavi, Smederevska Palanka

i u gradovima Valjevo, Šabac i Paraćin.

U akciju prikupljanja sredstava za pomoć stanovništvu u poplavljenim područjima uključili su se i zaposleni dveju kompanija. Zajedničkim snagama prikupljeno

je 30 miliona dinara, kao znak solidarnosti i podrške stanovništvu iz područja pogođenih poplavama.

- Stanovnici manjih gradova imaju pravo na jednak kvalitet života, baš kao i stanovnici velikih centara, a kompleksna društvena odgovornost jedan je od najvažnijih principa po-slovanja Gasprom njefta i NIS-a - navodi Lubardić.

DRUŠTVENA ODGOVORNOST 46

Page 26: Energize 7

DRUŠTVENA ODGOVORNOST 48 DRUŠTVENA ODGOVORNOST 49

Miroslav Đunisijević, direktor gimnazi-je “Branislav Petronijević” iz Uba, jedne od škola koja je dobila novu labora-toriju, kaže da će kvalitetna nastava kakvu škola obezbeđuje zahvaljujući ovoj laboratoriji, u značajnoj meri osposobiti učenike za dalje učenje i pripremanje za studiranje.

- Nova laboratorija za hemiju je od ogromnog značaja za unapređivanje kvaliteta nastave, jer pored stručnih

nastavnika koje imamo, potrebna nam je i oprema bez koje se nauke ne mogu izučavati kvalitetno. Opremanje laboratorije omogućilo je da se u školi izvode ogledi na časovima hemije i da se učenici uključe u istraživački proces. Sledeći onu kinesku poslovicu “Šta čuješ – zaboraviš; šta vidiš – zapamtiš; šta uradiš – znaš!”, verujemo da smo obezbedili uslov za kvalitetno sticanje znanja iz hemije – rekao je Miroslav Đunisijević.

“ Naša misija je da mladima u Srbiji omogućimo optimalne uslove za obrazovanje, jer je znanje

intelektualni kapital, neophodan za investiranje u budućnost. Veoma se radujemo što smo, zajedno sa partnerima iz Gasprom njefta i NIS-a, obnovili

laboratorije u osnovnim i srednjim školama, jer je to minimum preduslova da deca nastave da nesmetano uče. ”

Jelena Đoković Novak Đoković Fondacija

Gasprom njeft, većinski akcionar naše kompanije, realizuje program socijalnih investicija „Rodni grado-vi“, čiji je cilj da se ljudima omogući što širi pristup kvalitetnoj gradskoj sredini, obrazovanju, sportu i kulturi. U zajedničkim humanitarnim pro-gramima kompanija je bila inicijator rekonstrukcije ruskog nekropolja u Beogradu, a ima i tesnu saradnju u oblasti kulturnih projekata u Srbiji, poput podrške festivalu klasične mu-zike „Boljšoj“.

Projekat obnove kabineta predstavlja značajan doprinos obrazovanju mla-dih, što je jedan od glavnih prioriteta društveno odgovornog poslovanja NIS-a i Gasprom njefta.

Dragan Dojić, direktor Srednje škola iz Krupnja, smatra da uvođenje moderne opreme stimulativno deluje kako na učenike, tako i na nastavno osoblje, da daju svoj maksimum u radu.

- Uspešnost škole meri se uspehom njenih učenika i nastavnika, a naša škola, iako mala, ostvarivala je značajne rezultate na svim nivoima takmičenja. Nastavnici ističu uspehe učenika Marka Nešića iz hemije kao jedan od razloga za dobijanje opreme i na taj način dodatno podstiču učenike na veće zalaganje i postizanje boljih rezultata u radu. Nova oprema prvo vizuelno podstiče učenike na rad, a zatim podstiče njihovu znatiželju i motiviše ih da je koriste i istražuju mogućnosti upotrebe u redovnom radu, ali dodatnom i radu sekcije. Smatram da će uvođenje nove opreme doprineti tome da sadašnji, ali i budu-ći učenici svojim rezultatima pronesu ime Srednje škole u Krupnju širom zemlje – izjavio je Dragan Dojić.

- Ovaj program je došao u “pet do 12” - smatra Slobodan Bogdanović direktor OŠ “Laza Lazarević” iz Šapca - Kada je u pitanju laboratorijsko opre-manje, mogu reći da su protekle desetine godina od bilo kakvog ozbiljnijeg opremanja laboratorije i nabavke nastavnih sredstava. Pošto sada vidimo koje su prednosti i mogućnosti pružene učenicima naše škole za praćenje savremene nasta-ve kroz laboratoriju za fiziku, mislim da ćemo uložiti maksimalan napor da dobijemo više nego neophodnu laboratoriju za hemiju i nadam se da će u skoro vreme našim učenici-ma biti omogućeno da upoznaju još jednu nauku na drugi način.

Danilo Perović, učenik 8. razreda:- Pre nismo imali ovako do-bre rekvizite i sada konačno možemo da izvodimo vežbe i jednostavnije shvatimo gradivo. U ovom kabinetu imamo i hemiju i ti časovi su postali mnogo zanim-ljiviji. Dobili smo dosta nove opreme: menzura, čaša, supstanci i epruveta… Sada stalno izvodimo eksperi-mente.

Nikola Prodanović, učenik 8. razreda:- Prvog dana smo iz-vodili vežbe na polugi, koja dokazuje da je telo u ravnoteži. Mnogo je lakše raditi sa ovom opremom, jer možemo praktično da izvedemo primere, ne samo da gledamo slike.

Katarina Prodanović, učenica 8. razreda:- Mi smo 8. razred i dobili smo sve sprave koje su nam potrebne za rad: matematičko klatno, strmu ravan, Arhime-dov zakon i polugu. To nam je mnogo poboljšalo kvalitet nastave. Lakše je upamtiti gradivo ako sve vidimo uživo. Bolje ćemo se pripremiti i za dalje školovanje.

Nikola Kljajić, učenik 8. razreda:- Kabinet je sada mnogo bolje opremljen, imamo sva sredstva za praktične vežbe. Na primer, ne-davno smo učili klatno i mnogo nam je lakše kada to možemo i da vidimo uživo, lakše možemo da shvatimo. Ranije smo samo gledali slike iz udžbenika.

“ Stanovnici manjih gradova imaju pravo na jednak kvalitet života, baš kao i stanovnici velikih centara, a kompleksna društvena odgovornost jedan je od

najvažnijih principa poslovanja Gasprom njefta i NIS-a. ”

Sanja Lubardić, direktorka Funkcije za odnose sa javnošću i

komunikacije

Page 27: Energize 7

NIS & GPN 51

Milena Šćepanović

NOVA EPOHA RUSKE NAFTNE PRIVREDE

Gasprom njeft obeležio 20 godina postojanja

Započevši svoj razvojod svega četiri aktiva,koji su omogućili dase organizuje potpun

ciklus proizvodnje,kompanija je aktivno

rasla najpre u baznomZapadnosibirskomregionu, a zatim je

zakoračila daleko vannjegovih granica.

Danas, Gasprom njeftsebi postavlja ciljeve

koji postaju novi resorniorijentiri, rešava zadatke

kojih do sada niko nije biospreman da se prihvati.

Većinski vlasnik NIS-a, ruski naftni gigant Gasprom njeft, proslavio je dva-desetogodišnji jubilej. NIS je postao član Gasprom njeft grupacije u 2009. godini, nakon što je, na osnovu međudržavnog Kupoprodajnog sporazuma između Republike Srbije i Ruske Federacije o kupovini 51 odsto akcija, Gasprom njeft postao većinski vlasnik Naftne industrije Srbije. Ruska kompanija Gasprom njeft danas poseduje 56,15 odsto akcijskog kapitala NIS-a, dok je ostatak akcija kompanije u vlasništvu Republike Srbije, građana, zaposlenih, bivših zaposlenih i drugih manjinskih akcionara.

Šestog oktobra 1995. godine registrova-na je «Sibirska naftna kompanija» na osnovu koje je kasnije nastao Gasprom njeft kakvog ga mi danas poznajemo. Ministarstvo energetike Ruske Fede-

Prvi i na ArktikuGasprom njeft je prvi u istoriji počeo da proizvodi naftu u ruskom arktičkom priobalnom pojasu, u ekstremnim prirodno-klimatskim uslovima. Za realizaciju projekta bila je konstruisana i izgrađena jedinst-vena oprema: morska ledootporna fiksna platforma „Prirazlomnaja“, koja omogućava da se realizuju sve tehnološke operacije u okviru razra-de nalazišta – od bušenja do utovara proizvoda na tankere.  - Prva partija nafte nove sorte ARCO, koja je došla do evropskih potrošača postala je simbol toga, da je osvajanje najbogatijih arktičkih rezervi Rusije realnost, a ne pitanje daleke budućnosti. Gasprom njeft je sa svoje strane, nakon realiza-cije tako kompleksnog projekta na visokom trhnološkom nivou u praksi demonstrirao, da proizvodnja nafte u regionu može biti efikasna, i što je najvažnije, bezbedna – rekao je Vadim Jakovljev, prvi zamenik gene-ralnog direktora Gasprom njefta.

najveće ruske energetske kompanije. Danas smo mi lideri industrije u Rusiji po efikasnosti, ali imamo mogućnost da od Gasprom njefta stvorimo najvećeg igrača i na svetskom tržištu nafte. Da bismo to postigli, moramo neprekidno usavršavati kvalitet upravljanja, unapređivati tehno-loške kapacitete, stvarati diverzivikovani portfolio projekata i vešto upravljati nji-me. Imamo prostora za rast, zato sigurno gledamo u budućnost, oslanjajući se na iskustvo proteklih godina i istovremeno razvijajući inovacione ideje i tehnologije – rekao je Aleksandar Djukov, predsednik Izvršnog odbora Gasprom njefta.

racije nagradilo je kolektiv Kompanije poveljom za izuzetan doprinos razvoju energetskog kompleksa.  Tokom svog rada, Gasprom njeft je zau-zeo vodeće pozicije u industriji po osnov-nim pokazateljima efikasnosti i danas se sigurno razvija, izlazeći na nova tržišta, kako u Rusiji, tako i u inostranstvu. Pre-ma rezultatima 2014. godine, kompanija zauzima prvo mesto u industriji po veli-čini rasta proizvodnje ugljovodonika, kao i po prosečnoj dnevnoj prodaji naftnih derivata na benzinskim stanicama. Danas je Gasprom njeft jedina ruska kompanija koja ostvaruje proizvodnju na arktičkom šelfu. Na svetsko tržište je uspešno plasirana nafta novih sorti: «ARCO» sa nalazišta «Prirazlomnoje» i «Novy Port“ sa «Novoportovskog» nalazi-šta. Kompanija se aktivno bavi moderni-zacijom svojih aktiva u oblasti prerade, a takođe razvija prodaju naftnih derivata preko premijalnih kanala prodaje.  Kompanija realizuje krupne projekte usmerene na smanjenje uticaja na životnu sredinu, a podržava i socijal-no-ekonomski razvoj regiona u kojima je prisutna, u okviru programa socijalnih investicija „Rodni gradovi“. 

Planovi Gasprom njefta obuhvataju postizanje ciljnih pokazatelja predviđe-nih dugoročnom strategijom kompanije, kao i aktivno učešće u razvoju regiona u skladu sa principima društvene i ekološ-ke odgovornosti. - Za dvadeset godina smo uspeli da stvo-rimo kompaniju na koju možemo i treba da budemo ponosni. Zato što nismo stajali u mestu, stalno smo težili višem. Svake sledeće decenije Gasprom njeft se menjao, težeći maksimalnoj efikasnosti – u početku objedinivši nekoliko odvojenih preduzeća u jednu naftnu kompaniju, zatim formiravši naftni koncern u okviru

NIS & GPN50

Page 28: Energize 7

NIS & GPN52 NIS & GPN 53

Pre 20 godina, u oktobru 1995. godine, na ruskom naftnom tržištu koje se naglo menjalo, pojavio se novi igrač — „Sibirska naftna kom-panija“ (Sibnjeft). Prenosimo vam osnovne faze velikog puta koji je ova kompanija prešla.

1995.

Šestog oktobra registrovana je „Sibirska naftna kompanija“ („Sib-njeft“). U sastav kompanije ušli su „Nojabrsknjeftegaz“ (proizvodnja nafte i gasa), „Omska rafinerija“ nafte, „Nojabrsknjeftegazgeofizika“ (geofizička, geološka i tehnološka istraživanja) i „Omsknjefteprodukt“ (promet). Svi ovi aktivi, izdvojeni iz sastava druge ruske naftne kompanije „Rosnjeft“, bili su pers-pektivni i omogućavali formiranje potpunog proizvodnog ciklusa.

1996.

Promenjen je pravni status „Omske rafinerije“ — ona je postala ćerka-firma „Sibnjefta“. Iste godine počela je realizacija projekta rekonstrukcije preduzeća, usmerena na povećanje kvaliteta goriva, potpuni prestanak proizvodnje etiliziranog benzina, os-vajanje proizvodnje benzina AI-98.

1997.

Emitovane su trogodišnje obve-znice na sumu od 150 miliona dolara. Tako je „Sibnjeft“ postao prva ruska naftna kompanija, koja je uspela da izađe na evropsko tržište novca. Sredstva dobije-na od prodaje obveznica, kompanija je usmerila u realizaciju projekata povećanja proizvodnje nafte na nalazištima „Nojabrsknjeftega-za“, modernizaciju „Omske rafinerije” i razvoj maloprodaj-ne mreže „Omsk-njefteprodukta“.

2000.

Ostvarena je pobeda na tenderu za pravo razrade jugozapadne parcele „Krapivinskog“ nalazišta u Tarskom rejonu Omske oblasti. Maloprodajna mreža Kompanije proširila se zahvaljujući kupovini kontrolnog paketa akcija „Sver-dlovsknjefteprodukta“ (promet) i „Jekaterinburške kompanije za naftne derivate“, koji su zajedno kontrolisali oko polovine tržišta naftnih derivata Sverdlovske oblasti. Aranžman je omogućio „Sibnjeftu“ da zauzme dominantno mesto na tržištu Uralskog regiona.

2001.

Kupovina 35 odsto akcija „Moskovske rafinerije nafte” i 14,95 odsto akcija „Mosnjefteprodukta“ (promet) od „Lukoila“, obezbedila je „Sibnjeftu“ pristup tržištu naftnih derivata glav-nog grada Rusije, najperspektivnijem u zemlji. Pored toga, kupovina 78,4 odsto običnih akcija maloprodajnog preduzeća „Tjumennefteprodukt“ od „Tjumenske naftne kompanije“ (TNK) predstavljala je još jedan korak u jačanju uticaja na sibirskom tržištu naftnih derivata. Puštanje u rad nove linije za punjenje motornih ulja u „Omskoj rafineriji” postavilo je Kom-paniju na poziciju drugog po veličini proizvođača motornih ulja u Rusiji. „Nojabrsknjeftegaz“ je izradom prve horizontalne bušotine na „Romanov-skom“ i „Jarajnerskom“ nalazištu po-čeo realizaciju kompletnog programa horizontalnog bušenja.

1998–1999.

Prelazak na jedinstvenu akci-ju omogućio je „Sibnjeftu“ da pojača kontrolu nad aktivima i da obezbedi nivo integracije koji je neophodan za dalji aktivan razvoj. „Nojabrsknjeftegaz“ je pristupio razradi tri nova nalazišta — „Novo-godnjeg“, „Jarajnerskog“ i „Roma-novskog“.

2002.

Ugovor s ANK „Jugranjeftom“ (proizvodnja nafte) o formiranju zajedničkog preduzeća „Sibnjeft-Jugra“ otvorio je kompaniji pristup ka razradi izuzetno perspektivnog „Južno-Priobskog“ i „Istočno-Palja-novskog“ nalazišta, koja i do danas umnogome definišu situaciju u seg-mentu proizvodnje Gasprom njefta. Na kraju godine sklopljen je još je-dan veliki aranžman: „Investoil d.o-.o“, koji su na paritetnim uslovima osnovali „Sibnjeft“ i TNK, pobedio je na aukciji za prodaju 74,95 odsto akcija naftne kompanije „Slavnjeft“. Još 12,98 odsto akcija „Slavnjefta“ bilo je u vlasništvu „trast“ kom-panije, koju su takođe kontrolisali „Sibnjeft“ i TNK. Tako su kompanije stekle zajedničko vlasništvo nad oko 99 odsto akcija holdinga, koji je posedovao dragocene aktive u svim sferama proizvodnje i prometa nafte i naftnih derivata.

2003.

Kompanija je povećala svoj udeo u običnim akcijama „Moskovske rafin-erije“ na 39 odsto. Udeo u „Mosnjeft-eproduktu“ dostigao je 26,8 odsto. Iste te godine, „Sibnjeft“ je izašao na peterburško tržište naftnih derivata, osnovavši preduzeće „Sibnjeft-Sankt Peterburg“.

Page 29: Energize 7

NIS & GPN54 NIS & GPN 55

2008.

Izvršni odbor Gasprom njefta usvo-jio je strategiju razvoja kompanije do 2020. godine – nastala je formula 100-70-40, gde je prva cifra – cilj u proizvodnji (u milionima tona), dru-ga – u preradi, treća – u premijum prodaji. Završen je period korpo-rativnih „ratova“ za „Moskovsku rafineriju“. Partneri na projektu – „Gasprom njeft“ i kompanija MNGK – na paritetnim principima osnovali su kompaniju „Moskva NPZ Holding B.V.“ (Moscow NPZ Holdings B. V.) i dogovorili se o zajedničkom upra-vljanju preduzećem.

Na peterburškom aerodromu „Pul-kovo“ „Gaspromnjeft-Aero“ i „Luko-il-Aero“ pristupili su zajedničkom točenju goriva „u krilo“ aviona.

2006.

Trinaestog maja na vanrednoj Skupštini akcionara „Sibnjefta“ doneta je odluka o promeni na-ziva kompanije u Gasprom njeft. Gasprom njeft je dospeo na prvo mesto u Rusiji po tempu poveća-nja obima prerade nafte. Nakon kupovine ZAD „Munaj-Mirza“ u Kir-gistanu, koje je posedovalo najveću mrežu benzinskih stanica i skladi-šta nafte u zemlji, Gasprom njeft je počeo ekspaziju na srednjeazijsko tržište naftnih derivata.

2007.

U cilju jačanja na premijum malo-prodajnim tržištima formirane su posebne biznis-jedinice: „Gasprom-njeft-Aero“, „Gaspromnjeft-Marin Bunker“ i „Gaspromnjeft-Maziva“. Preduzeće „Gaspromnjeft-Angara“ koje je osnovano sa ciljem osvajanja istočnosibirskih nalazišta, pobedilo je na aukcijama za pravo korišćenja Vakunajske i Ignjalinske lokacije u Irkutskoj oblasti. Kupljeno je 50 odsto akcija OAD „Tomsknjeft VNK“ (proizvodnja nafte i gasa) od „Rosnjefta“. Nastavlja se razvoj u Srednjoj Aziji — osnovane su kom-panije „Gaspromnjeft-Kazahstan“ i „Gaspromnjeft-Tadžikistan“.

2009.

Na osnovu međudržavnog Kupopro-dajnog sporazuma između Republike Srbije i Ruske Federacije o kupovini 51 odsto akcija, Gasprom njeft postaje većinski vlasnik Naftne industrije Srbije. Danas je NIS jedna od najvećih vertikalno integrisanih energetskih kompanija u jugoistočnoj Evropi. Gasprom njeft poseduje 56,15 odsto akcijskog kapitala NIS-a, dok se 29,87 odsto akcija Kompanije nalazi u vlasništvu Republike Srbije. Ostatak pripada građanima, zaposlenima, bivšim zaposlenima i drugim manjin-skim akcionarima.

Gasprom je postao faktički jedi-ni vlasnik Gasprom njefta, nakon realizacije opcije na kupovinu 20 odsto akcija kompanije od italijanske kompanije ENI, čime je povećao svoj udeo do 95,68 odsto. Gasprom njeft je postao vlasnik još jednog aktiva u Evropi — rafinerije za proizvodnju ulja i maziva u italijanskom Bariju, koja je ranije pripadala kompaniji „Ševron“. U isto vreme, u „Omskoj rafineriji“ proizvodnja ulja izdvojena je u posebno preduzeće — „Omska rafinerija maziva“. U sklopu konzorci-juma ostvarena je pobeda na tenderu za razradu nalazišta „Badra“ u Iraku. Benzinske stanice kompanije dobile su novi brend Gasprom njeft i novi dizajn.

2010.

Gasprom njeft je na tržište uveo novi premijum brend ulja G-Energy, a mreža benzinskih stanica je dobila program lojalnosti „S nama na putu“. Kompanija je stekla status lidera ruskog konzorcijuma u pro-jektu razrade nalazišta „Hunin-6“ u Venecueli. Zajedničko preduzeće Gasprom njefta i ruske gasne kom-panije „Novatek“ — „Jamal razvoja“, kupilo je od Gasproma 51 odsto kompanije „Sever energija“, i počelo formiranje urengojskog klastera proizvodnje. Kupovinom 100 odsto akcija kompanije „Sibir enerdži“, Gasprom njeft postaje osnovni akcionar „Moskovske rafinerije“. U „Omskoj rafineriji“ pušten je u rad najveći kompleks izomerizacije lakih frakcija benzina u Evropi i Rusiji –„Izomalk-2“. Puštanje u rad postrojenja za proizvodnju polimer-bitumenskih veziva (PBV) i bitu-menskih emulzija u „Omskoj rafin-eriji“, označilo je početak programa razvoja proizvodnje savremenih bitumenskih materijala.

2005.

28. septembra Gasprom i „Milhaus kapital“ (investiciona kompanija) potpisali su dokumenta za kupo-vinu 72,7 odsto akcija „Sibnjefta“. Prethodno je Gasprom kupio tri odsto akcija „Sibnjefta“ od „Ga-sprom banke“. Tokom godine, bila su formirana dva preduzeća, koja su do danas ostala centri kompa-nijske proizvodnje. „Sibnjeft-Istok“ osnovan je za upravljanje aktivima u Omskoj i Tomskoj oblasti, kao i u regionima Istočnog Sibira. „Sib-njeft Hantos“ je objedinio projekte razrade „Priobskog“, „Paljanovskog“ i „Zimnjeg“ nalazišta, kao i grupe Salimskih lokacija u Hanti-Mansij-skom autonomnom okrugu.

2004.

„Sibnjeft“ je postao stopostotni vla-snik preduzeća „Arčinsko“ i „Šin-ginsko“, koja su imala licence za istraživanje i proizvodnju ugljovo-doničkih sirovina na „Arčinskom“, „Urmanskom“ i „Šinginskom“ nalazištu u Parabeljskom rejonu Tomske oblasti.

Page 30: Energize 7

NIS & GPN56 NIS & GPN 57

ga“ i kupila kompanije koje poseduju licence za osvajanje „Caričanskog“ i „Kapitonovskog“ nalazišta, Kompa-nija je počela razvoj novog klastera proizvodnje u Volgo-uralskom regionu. „Moskovska rafinerija“ u potpuno-sti je integrisana u strukturu Grupe Gasprom njeft. U „Omskoj rafineriji” pušteno je u rad postrojenje za hidro-doradu benzina katalitičkog krekinga. U podmoskovskom Frjazinu kuplje-na je nova lokacija za proizvodnju pakovanih premijum ulja, a u Omsku je pokrenuta prva faza kompleksa pakovanih ulja. Iz nacionalne naftno-gasne kompanije NIS postaje međunarodna energetska kompanija. 

2014.

„Gaspromnjeft-Nojabrsknefte-gaz“ zaustavio je tendenciju pada proizvodnje, povećavši prvi put za devet godina obim eksploatacije ugljovodonika. Urengojski klaster kompanije proširen je nalazištima „Nortgaza“ — Gasprom njeft je postao poverenik za upravljanje nad 50 odsto akcija aktiva, koje kontro-liše Gasprom. Na tržište je uvedena nova vrsta nafte ruskog arktičkog priobalja, „ARKO“ (ARCO). Morskim putem s „Novoportovskog“ nalazišta počela je isporuka nafte „Novi Port“ (Novy Port). Komercijalne isporuke nafte počele su i na iračkom nalazi-štu „Badra“.

2011.

Gasprom njeft i naftna kompanija „TNK-BP“ (Tjumenska naftna kom-panija i Britiš Petroleum) formirali su zajedničko preduzeće za razradu Mesojahskih naftno-gasnih nalazišta na severu Jamala. „Gaspromnjeft-Aero“ dobio je status ekskluzivnog isporučioca avio-goriva i snabdevača Oružanih snaga Ruske Federacije. U liniji proizvodnih brendova kompanije pojavilo se gorivo G-Drive. 

„Gaspromnjeft-Aero“ i „Er total inter-nešnal“ potpisali su Sporazum o mreži za snabdevanje avio-gorivom, što je značajno proširilo mogućnosti za rad ruske kompanije u inostranstvu. Na-kon što je postala vlasnik kontrolnog paketa akcija „Gasprom njeft Orenbur-

2012.

Kompanija je počela proizvodnju nafte u okviru eksperimental-no-industrijske eksploatacije na „Istočnomesojahskom“ nalazištu i preuzela kontrolu nad „Novoportov-skim“ nalazištem, gde je prethodno obavljala funkcije operatora. Aktivi u Iraku prošireni su za nova nalazišta — „Garmian“ i „Šakal“ u Kurdskom autonomnom rejonu.  U Rafineriji nafte Pančevo pušten je u rad kompleks lakog hidrokrekinga i hidrodorade dizel goriva (MHC/DHT), što je NIS-u omogućilo prelazak na proizvodnju visokooktanskih benzina i dizel goriva u skladu sa „Evro 5“ standardima.  Gasprom njeft je pristupio razvoju maloprodajne mreže pod brendom GAZPROM u Evropi, a prva benzinska stanica ovog premijum brenda izvan ruskih granica otvorena je upravo u Srbiji, nadomak Beograda (benzinska stanica „Dunav“). U skorije vreme biće realizovan projekat velikih razmera za izvođenje na tržište goriva nove premijalne malopro-dajne mreže brenda GAZPROM, koji pored Srbije, obuhvata i druge zemlje u Balkanskom regionu – Bugarsku, Rumuniju i Bosnu i Hercegovinu.

2013.

Počela je proizvodnja nafte na nalazi-štu „Prirazlomnoje“ — prvom projektu u istoriji Rusije osvajanja resursa na morskom dnu u priobalju Arktika.  Rumunska kompanija „Marin bun-ker Balkan“, koja radi u crnomorskoj luci Konstanca, postala je prvi aktiv Gasprom njefta na inostranom tržištu bunkerisanja. Međunarodni razvoj ovog kanala prodaje nastavljen je kupovinom kompanije „AS Baltik marin bunker“ u Estoniji.  „Gaspromnjeft-Aero“ je počeo snab-devanje aviona gorivom na među-narodnom moskovskom aerodromu „Šeremetjevo“. Na tržište je uveden novi brend motornih ulja — „Gasprom njeft“. Počela je reorganizacija struk-ture regionalne prodaje, koja predviđa razdvajanje veleprodaje i malopro-daje na svim nivoima. Gasprom njeft i „Total“ su potpisali sporazum o formiranju zajedničkog preduzeća za proizvodnju modifikovanih bitumena i bitumenskih emulzija na teritoriji „Moskovske rafinerije“.

Krajem 2013. godine, Srpska asocijacija menadžera dodelila je NIS-u nagradu za regionalni projekat koji na najbolji mogući način predstavlja mreža benzin-skih stanica GAZPROM. Ovaj premijum brend nastavlja da zavređuje poverenje potrošača, što potvrđuje i činjenica da su GAZPROM benzinske stanice u Bosni i Hercegovini dobile uglednu međunarod-nu titulu „Superbrends“ za 2014. godinu.

2015.

Proizvedene su prve količine baže-novske nafte na „Južnopriobskom“ nalazištu u Hantij-mansijskom autonomnom okrugu. Obavljena je prva zimska isporuka nafte s „Novoportovskog“ nalazišta — uz pomoć flote atomskih ledoloma-

ca. Na „Istočnomesojahskom“ nalazištu počelo je potpuno

eksploataciono bušenje. Nastavlja se osvajanje Arktika — kompanija je pristupila obavlja-nju geološko-istražnih radova u priobalju Istočnosibirskog i Čukotskog mora. Kom-

panija „Gaspromnjeft-Aero“ natočila je „u krilo“

u inostranstvu milionitu tonu avio-goriva. Jubilarno

točenje obavljeno je u Vijetna-mu, na međunarodnom aerodromu „Hanoja“.

Page 31: Energize 7

Nenad Stanojevski

OtkrijteArktik!

Misterija Severnog pola

Pretpostavlja se da je preko 20 odsto svih svetskih neistraženih pridobivih rezervi ugljovodonika sakriveno ispod

sloja večnog leda i arktičkih mora.

Na beogradskoj tvrđavi Kalemegdan, uz podršku Gasprom njefta, 6. oktobra je otvorena izložba fotografija „Oktrijmo Arktik“, na kojoj su prikazane spektakularne fotografije ledenih bregova, prizora iz svakodnevnog života lokalnog stanovništva, kao i pripadnika životinjskih vrsta ovog regiona. Fotografije čudesnih prizora Severnog pola i života na najsu-rovijem delu planete, kao i najsavremenijih naučno-tehnolo-ških dostignuća koje kompanija Gasprom njeft razvija i pri-menjuje, kako bi zaštitila netaknutu lepotu ledenih predela, uradili su ruski fotografi: Sergej Anisimov, Maksim Avdejev i Aleksandar Tarankoja.

Narednih nedelja Beograđani su imali priliku da se upoznaju sa fotografijama Arktika, na kojima je prikazana i jedinstvena ledo-otporna platforma „Prirazlomnaja“, projektovana i izgrađena u Rusiji za rad u ekstremnim arktičkim uslovima, koja zadovoljava međunarodne ekološke i industrijske standarde bezbednosti.

- Pre dve godine počeli smo razradu priobalskog nalazišta, a tokom prošle godine eksploatisano je milion tona nafte. Sve-sni smo da proizvodnja nafte u ovom predelu predstavlja bu-dućnost svetske proizvodnje ugljovodonika, jer se ovde nalazi oko 20 odsto ukupnih rezervi – rekla je Jekaterina Stenjakina, direktorka Eksternih komunikacija Gasprom njefta.

FULL TANK58 FULL TANK 59

Page 32: Energize 7

FULL TANK60 FULL TANK 61

Jevgenij Kudinov, zamenik generalnog direktora NIS-a, direktor Funkcije za spoljne veze i odnose sa državnim organima, ukazao je na značaj koji kompanije NIS i Gasprom njeft pridaju društvenoj odgovornosti i učvršćivanju odnosa dva bratska naroda Srbije i Rusije.

- To su fotografije netaknute prirode Arktika, ali i fotografije savreme-nih dostignuća. Za nas je ovo veliki događaj, jer se trudimo da damo svoj doprinos društvenoj odgovornosti, kao i dobrim odnosima naših bratskih naroda Rusije i Srbije. Izložba Arktik jedan je u nizu projekata iz oblasti kulture, sporta, nauke i obrazovanja, koji podržavamo jer smo orijentisani kao društveno odgovorna Kompanija. Društvena odgovornost je naše strate-ško opredeljenje - izjavio je Kudinov.

ŽIVOT NA ARKTIKU

Deo Arktika koji gravitira ka Rusiji zauzima više od jedne trećine terito-rije iza polarnog kruga: veći deo kopna, pet od devet arktičkih mora i dobar deo centralnog bazena Severnog ledenog okeana. S obzirom na to da je teritorija iza polarnog kruga u Americi i severnoj Evropi odsečena okeanom, samo u Ru-siji se može uživati u pejzažima, tipič-nim za ovo arktičko podneblje, i sresti oko 80 odsto svih vrsta živih organiza-ma koji su njegovi stanovnici. Otuda je uloga Rusije u očuvanju biodiverziteta arktičkih ekosistema velika.

“ Svakodnevnim radom dokazujemo najvažnije: proizvodnja ugljovodonika na arktičkom

epikontinentalnom pojasu može biti bezbedna. Uz intenziviranje osvajanja nalazišta, naš projekat

će i ubuduće biti u skladu sa strogim ekološkim i industrijskim bezbednosnim standardima. ”

Genadij Ljubin,generalni direktor „Gaspromnjeft-Šelfa", o nalazištu „Prirazlomnoje"

Sama priroda Arktika je raznovrsna, ali u velikoj meri još uvek primitivna i arhaična, te veliki broj živih organiza-ma koji naseljavaju ovo područje ima nisku sposobnost adaptacije i otpornosti na ekstremne i anrotopogone uticaje. To se odnosi na kamenike i lišajeve - glavne predstavnike flore tundre, kao i na ribe iz porodice loso-sa, koje su osnov ribolova iza polarnog kruga. Upravo ta ranjivost stanovnika Arktika podstiče naučnike da govo-re o ovom području kao o regionu sa izrazito suptilnim ekosistemom. Organizacija ujedinjenih nacija (OUN) je definisala osnovne ekološke rizike, koje u sebi kriju industrij-ske aktivnosti koje se izvode iza polarnog kruga. Po mišljenju

Sama priroda Arktika je raznovrsna, ali u velikoj meri još uvek primitivna

i arhaična, te veliki broj živih organizama koji naseljavaju ovo područje ima nisku sposobnost adaptacije i otpornosti na ekstremne i anrotopogone uticaje

stručnjaka OUN, tehnogeni uticaj može dovesti do smanjenja populacije i promene areala arktičkih životinja, zagađenja severnih mora otpadom, naftom i drugim opasnim hemijskim supstancama. U cilju praćenja situacije u regionu, arktičke zemlje su 1991. godine donele Strategiju za zaštitu životne sre-dine na Arktiku (AEPS). Ministarstva spoljnih poslova zemalja ovog regiona su 1996. godine potpisala Otavsku deklaraciju i formirala Arktički savet. U toku 2011. godine članovi Saveta su potpisali Sporazum o saradnji i organizovanju zajedničkih ak-cija traženja i spasavanja iz vazduha i sa mora, a u maju 2013. godine i Sporazum o zaštiti arktičkih mora od izlivanja nafte.

Page 33: Energize 7

FULL TANK62 FULL TANK 63

zvoja naftne industrije mogao omogućiti ovaj nezamisliv korak- i to u najranijoj budućnosti. Pretpostavlja se da je preko 20 odsto svih svetskih neistraženih pridobivih rezer-vi ugljovodonika sakriveno ispod sloja večnog leda i ark-tičkih mora. Ove prognoze delimično potvrđuju rezultati osvajanja nalazišta na kontinentalnom delu Zapolarja.

Zanimljiva je činjenica da je od osam zemalja - vlasnika arktičke teritorije: Rusije, Kanade, SAD, Danske, Finske, Islanda, Švedske i Norveške, upravo Rusija, tačnije SSSR otkrila velika polarna nalazišta. U Jamalo- Neneckom au-tonomnom okrugu, nedaleko od obale Obskog zaliva, 1962. otkriveno je Tazovsko nalazište kondezata nafte i gasa. Posle nekoliko godina istražnog bušenja, 1968. godine, na obali Bofortovog mora otkriveno je najveće nalazište nafte i gasa u zapadnoj arktičkoj zoni - „Prudho bej” (Prudhoe bay) sa inicijalnim pridobivim rezervama nafte od oko 1,95 milijardi tona.

Bez obzira na značajne rezerve nafte i gasa koje su otkri-vene na Arktiku, do sada je aktivno eksploatisano svega nekoliko ležišta ugljovodonika. U Rusiji su to uglavnom

Morž koji je zaštitni znak Arktika uglavnom obitava u priobalnim

vodama Severnog ledenog okeana. Dužina tela kod nekih primeraka

može dostići pet metara, a masa i do tone i po. Odrasli morževi imaju kljove

dugačke od 60 do 80 cm, a svaka kljova teži najmanje tri kilograma

Od 2009. godine Gasprom njeft podržava rad stručno-konsultativ-nog tima za zaštitu i proučavanje morževa koji nastanjuju jugo-istok Barencovog mora. Za to vreme, u toku istraživanja teritorije koju naseljavaju atlantski morževi, dobijena je svestrana ocena stanja komponenti ekološkog sistema i populacije morskih sisara u oblasti Pečorskog mora, identifikovane su najugroženije vrste, kao i osnovni antropogeni faktori uticaja na njih. Prilikom postavljanja i organizacije rada naftne platforme „Prirazlom-naja“ uzeti su u obzir predlozi čiji je cilj minimiziranje antropogenog uticaja. Svake godine „Gasprom-njeft-Šelf“ podržava istraživanja naučnika koji prate populaciju mor-ževa i sprovode monitoring životne sredine u priobalju Pečorskog mora, na ostrvima: Dolgi, Golec, Vajgač i drugim tradicionalnim staništima velika nalazišta gasa na Jamalu i nekoliko nalazišta nafte u

Nenecko autonomnom okrugu. U SSSR-u geološka istraži-vanja kontinentalnih arktičkih teritorija trajala su sve do početka 90-tih godina. I dok je gas na Arktiku, na primer na Jamalu, počeo aktivno da se proizvodi početkom 80-tih, kada je nafta u pitanju nije se išlo dalje od istraživanja.

Kao prekretnica u istoriji eksploatacije sirovina na Ark-tiku uzima se 2000. godina, kada su naftne kompanije napredovale sve više na Sever. Gasprom njeft s pravom možemo nazvati jednim od pionira industrijskog osvaja-nja naftnih nalazišta van polarnog kruga.

Izazov i inspiracija za pronalaženje inovativnih načina osva-janja ledenih prostanstava ne jenjava. Međutim, industrijski proboj, buran ekonomski i infrastrukturni razvoj, rezerve ugljovodonika koje za eksperte iz naftno-gasnog sektora doslovno znače profesionalnu, a možda i životnu misiju, tek su deo priče o ledenom kraljevstvu na kraju sveta. Drugi deo priče nije skopčan sa budućim tehnološkim inovacijama. On oslikava dušu Arktika - njegovu prirodu, životinjske vrste, nestvarne predele…

morževa. Ovakva posmatranja se redovno sprovode i omogućavaju praćenje promena u regionu.

Rezultati nedavno sprovedenog eko-loškog monitoringa su pokazali da radovi nisu imali negativan uticaj na ekološki sistem ovog područja, između ostalog nije identifikovan uticaj faktora ometanja na atlant-skog morža.

BLAGO U VEČNOM LEDUBez obzira na vekove istraživanja i mnogobrojne pokušaje da se dođe do divovskih rezervi ruda koje se nalaze u severnim morima i kopnenoj zoni, o globalnom osvajanju Arktika rano je govoriti. Ipak, stručnjaci smatraju, da bi savremeni nivo tehnološkog ra-

Od 2009. godine Gasprom

njeft podržava rad stručno-konsultativnog

tima za zaštitu i proučavanje morževa koji

nastanjuju jugo-istok Barencovog mora

Page 34: Energize 7

EKOLOGIJA64 EKOLOGIJA 65

U toku 2015. godine nastavljeno je s modernizacijom

proizvodnih postrojenja. Potpisan je ugovor za Projekat duboke

prerade, koji za cilj ima povećanje konkurentnosti NIS-a na tržištu

u Srbiji i regionu

Page 35: Energize 7