engleski_001.pdf

Upload: adisa

Post on 14-Jan-2016

216 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • Do you speak English?

    Oblast 1 Uvod u engleski jezik- engleski Alfabet

    Online kurs

    www.portal.kurs.rs.ba/ - [email protected]

    Udruenje mladih Projekat Sarajevo

  • Engleski jezik

    Engleski jezik je zapadnogermanski jezik i potie iz Engleske.

    Engleski jezik je drugi najrasprostranjeniji maternji jezik na svijetu i zvanini je jezik u vie od

    70 zemalja.

    Engleski jezik je nesumljivo univerzalni jezik.

    Oko 750 miliona ljudi ga govori kao strani jezik, oko 1,5 milijarda ljudi ga govori kao prvi,

    drugi ili strani jezik - svaki etvrti stanovnik na planeti.

    Ovaj jezik se koristi kao prvi u Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Amerikim Dravama, Kanadi,

    Australiji, Novom Zelandu i Irskoj.

    U mnogim zemljama se koristi, jer ne postoji neki drugi zajedniki jezik, bez obzira na injenicu

    to nije prvi jezik.

    Neki od zemala su : Singapur, Nigerija, Filipini i Malezija.

    Veina rijei u engleskom jeziku je francuskog, germanskog i latinskog porijekla.

    Sa njemakim jezikom ima ak 60% leksike slinosti.

  • Engleska abeceda

    Engleska abeceda ( Alphabet) sadri 26 slova, a to su:

    A, a / ei /

    B, b / bi: /

    C, c / si: /

    D, d / di: /

    E, e / i: /

    F, f / ef /

    G, g / di: /

    H, h / eit /

    I, i / ai /

    J, j / dei /

    K, k / kei /

    L, l / el /

    M, m / em /

    N, n / en /

    O, o / u /

    P, p / pi: /

    Q, q / kju: /

    R, r / a: /

    S, s / es /

    T, t / ti: /

    U, u / ju: /

    V, v / vi: /

    W, w / dblju: /

    X, x / eks /

    Y, y / wai /

    Z, z / zed /

    U engleskom jeziku rijei se uglavnom ne itaju onako kako su napisane, pa zbog toga je

    vano nauiti fonetske znakove koji se upotrebljavaju da napriblinije prikau izgovor

    rijei.

    U engleskom jeziku postoji 44 fonetska znaka, koji se dijele na:

    - samoglasnici ili vokali ( vowels),a ima ih ukupno 12

    - dvoglasnici ili diftonzi ( diphthongs), a ima ih ukupno 8

    - suglasnici ili konsonanti ( consonants), a ima ih ukupno 24

  • Samoglasnici ( Vowels)

    Ukoliko se samoglasnik izgovara dugo iza njega stoje dvije take ( : )

    Fonetski znak Nain izgovaranja Engleske rijei u

    kojima se javlja

    i: kao dugo i please / pli:z /

    i najsliniji glas je

    nenaglaeno kratko [i] koje

    je zatvorenije.

    Izmeu i i

    his / hiz /

    e kao zatvorenije

    e

    any / 'eni /

    a: kao dugo a park / pa:k /

    neto izmeu a i e jako

    otvorenih usta

    cat / ct /

    u neto izmeu u i book / buk /

    u: kao dugo u moon /

    kao dugo o fog /f g /

    : kao otvoreno o horse / h:s /

    slian naglaenom a cup / cp /

    slian glasu b i d river / ' riv /

    : srednji dio jezika se

    podigne, vrh dotie donje

    zube

    bird / b:d /

  • Dvoglasnici ( diphthongs)

    Dvoglasnici( diftonzi) imaju dva elementa, prvi koji je dui i naglaeniji i drugi

    koji je krai i manje naglaen.

    Pri izgovoru ne smiju se izgovarati kao dva glasa, ve kao jedan samoglasnik sa

    pokretom.

    Fonetski znak Nain izgovaranja Engleske rijei u

    kojima se javlja

    ei vrlo slian kombinaciji ej u

    naem jeziku (uzvici ej,hej)

    day / dei /

    u kao dugo o. go / gu /

    ai vrlo je slian kombinaciji aj

    (majka,bajka)

    fly / flai /

    au slino kao u rijeima

    (nautika, kaucija)

    town / taun/

    kratak dvoglasnik. Prvi je

    dio otvoren. Usne su vrlo

    malo zaokruene (kao -oy)

    boy / bi /

    i prvi je element otvoreni glas

    [i], a drugi []. Usne su

    razvuene pri izgovoru kao

    ear ili - ere

    here / hi /

    Prvi dio dvoglasnika

    otvoreniji je od naeg e,

    treba jae otvoriti usne i

    razvui

    bear / b /

    u Prvi element ovog

    dvoglasnika u, usne su

    zaokruene, u poetku malo

    ispupene ( kao ur ili ure)

    poor / pu /

  • Suglasnici ( Consonants)

    Fonetski znak Nain izgovaranja Engleske rijei

    u kojima se

    javlja

    javlja se ispred k i g i

    nastavaka ing, izgovara se

    tako da se vrhom jezika

    pritisnu donji zubi, a usta

    irom otvorena ( tenk,

    bitanga)

    bring / bri /

    kao d, ali meke Jim / im /

    izgovara se tako da se vrh

    jezika stavi izmeu zuba, i

    onda se izgovori neto kao s.

    thin / in /

    izgovara se tako da se vrh

    jezika stavi izmeu zuba, i

    onda se izgovori neto kao z.

    this / is /

    w izgovor poinjemo glasom u,

    pritom zadnji dio jezika

    podignemo prema mekom

    nepcu, odmah nakon toga

    izgovaramo samoglasnik koji

    slijedi

    winter / wint /

    kao ship / ip /

    kao pleasure / ple /

    Kao , ali meke chess / es /

    Suglasnici B, D, F, G, H, J, K, L, M, N, P, R, S, T, V, Z se uglavnom

    ne razlikuju u izgovoru suglasnika u naem jeziku.