epale | electronic platform for adult learning in europe...obrazovanja odraslih, prevashodno na...

102
1

Upload: others

Post on 13-Feb-2021

1 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • 1

  • 2

  • Naziv:Istraživanje potreba za stručnim usavršavanjem nastavnika koji rade u srednjim stručnim i mješovitim školama i kod licenciranih organizatora obrazovanja odraslih

    Autori:Ivan Marković, dipl. menadžer u turizmu i hotelijerstvu, JU Centar za stručno obrazovanjeGordana Bošković, dipl. andragog, JU Centar za stručno obrazovanje

    Izdavač:JU CENTAR ZA STRUČNO OBRAZOVANJERimski trg b. b.Podgorica, Crna Goraveb-adresa: www.cso.gov.me imejl: [email protected]

    Za izdavača:Duško Rajković

    Lektura i korektura:Nađa Durković

    Dizajn:Radoje Vešović

    Štampa:Studio MOUSE d. o. o.

    Projekat je finansijski podržala Evropska komisija. Ovo istraživanje odražava isključivo stavove autora i Komisija se ne može smatrati odgovornom za bilo kakvu upotrebu informacija sadržanih u ovom dokumentu.

    Podgorica, mart 2018. godine

  • 3

    Predgovor

    Istraživanje potreba za stručnim usavršavanjem nastavnika koji rade u srednjim stručnim i mješovitim školama i kod licenciranih organizatora obrazovanja odraslih dio je EPALE1 projekta koji se realizuje u Crnoj Gori od početka 2017. do kraja 2018. godine.

    Ovo istraživanje usmjereno je na nastavni kadar u VET sistemu. Opšti cilj istraživanja jeste utvrđivanje potreba za stručnim usavršavanjem nastavnika i unapređenje programa stručnog usavršavanja nastavnika2, iniciranje obuke čiji će sadržaj odgovoriti prepoznatim obrazovnim potrebama i unapređenju stručne i didaktičko-metodičke kompetencije nastavnika.

    Istraživanje je sprovedeno na uzorku izabranih nastavnika u formalnom i neformalnom sistemu obrazovanja u sve tri crnogorske regije. Rezultati dobijeni u ovom istraživanju mogu se porediti s rezultatima sličnih istraživanja koje su sprovele zemlje regiona u proteklim godinama. Rezultati istraživanja namijenjeni su prevashodno uskostručnoj javnosti, koja kreira politiku profesionalnog razvoja nastavnika i strateški plan njene ostvarivosti.

    Istraživački rad dostupan je na crnogorskom i engleskom jeziku na zvaničnom sajtu Centra za stručno obrazovanje www.cso.gov, nacionalnom portalu za obrazovanje odraslih www.obrazovanjeodraslih.me i EPALE platformi https://ec.europa.eu/epale/.Istraživanje predstavlja svojevrstan doprinos EPALE Nacionalnog servisa razvoju istraživačke prakse u Crnoj Gori i podsticanju kontinuiranog profesionalnog razvoja nastavnika, aktivno promovišući koncept cjeloživotnog učenja.

    Autori Ivan Marković i Gordana Bošković

    U Podgorici, marta 2018. godine

    1 Evropskaelektronskaplatformazaučenjeodraslih(ElectronicPlatformforAdultLearninginEurope),https://ec.europa.eu/epale/

    2 Član112stav2Opštegzakonaoobrazovanjuivaspitanju(„SlužbenilistRCG“,br.64/02,31/05i49/07i„SlužbenilistCrneGore“,br.45/10,45/11,36/13,39/13i44/13)iPravilnikoorganizacijistručnogusavršavanjanastavnikainačinuizboraautoraprogramastručnogusavršavanja(„SlužbenilistCrneGore“,br.063/16od6.10.2016)

  • SadržajPredgovor....................................................................................................................................................3

    Metodološka objašnjenja ........................................................................................................................6 • Uvod ....................................................................................................................................................6• Predmet istraživanja ...........................................................................................................................6• Cilj istraživanja ...................................................................................................................................7• Uzorak ................................................................................................................................................7

    O projektu „EPALE Nacionalni servis podrške za Crnu Goru (2017–2018)“ ...........................8

    Rezime .........................................................................................................................................................9

    Na čemu se zasniva istraživanje ..........................................................................................................11• Kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika ...................................................................................11• Strategija obrazovanja nastavnika 2017–2024. ................................................................................11• Profesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori – zakonski osnov ......................................................11• Profesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori – trenutno stanje ..................................................... 12• Programi obuke nastavnika ............................................................................................................. 13• Osposobljavanje nastavnika kod poslodavaca ................................................................................. 13• Sistem viših zvanja ............................................................................................................................ 14• Mentorstvo za nastavnika početnika ................................................................................................ 14• Osposobljavanje nastavnog kadra koji radi u obrazovanju odraslih .............................................. 14

    Obrada, prikaz i interpretacija rezultata istraživanja .................................................................. 16

    • Godine radnog iskustva .................................................................................................................... 17• Uloga u školi / licenciranoj ustanovi za obrazovanje odraslih ........................................................ 18• Status zaposlenog lica u školi / licenciranoj ustanovi za obrazovanje odraslih i norma časova ..... 19• Licenca za rad u nastavi .................................................................................................................... 21• Nivo obrazovanja nastavnika i sektor u kojem izvode nastavu .......................................................24• Didaktičko-metodička znanja i vještine ...........................................................................................27• Strukovna udruženja nastavnika ......................................................................................................30• Katalog programa stručnog usavršavanja nastavnika ..................................................................... 31• Učešće nastavnika u obukama ..........................................................................................................35• Podrška škole / ustanove za obrazovanje odraslih profesionalnom razvoju nastavnika ................38• Trajanje i oblici stručnog usavršavanja nastavnika ........................................................................ 40• Potreba za stručnim usavršavanjem nastavnika ..............................................................................42• Barijere aktivnog učešća nastavnika u stručnom usavršavanju ......................................................46

    Zaključak ...................................................................................................................................................48

    Preporuke – nacionalni i sistemski nivo ..........................................................................................49

    Aneks 1 – Anketni upitnici.................................................................................................................... 51

    Aneks 2 – KROSTABULACIJE .............................................................................................................69• KROSTABULACIJE za srednje stručne i mješovite škole ................................................................ 71• KROSTABULACIJE za licencirane organizatore obrazovanja ........................................................85

  • 6

    Metodološka objašnjenja

    Uvod

    Istraživanje potreba za stručnim usavršavanjem nastavnika/nastavnica3 koji rade u srednjim stručnim i mješovitim školama i kod licenciranih organizatora obrazovanja odraslih jedan je od bitnih preduslova za ciljano i sistemsko stručno usavršavanje nastavnika. Neophodno je stvarati ambijent koji će u perspektivi odnjegovati nastavni kadar koji kritički promišlja o ostvarenim rezultatima u vaspitno-obrazovnom procesu, aktivno učestvuje u prepoznavanju realnih potreba za stručnim usavršavanjem, uz spremnost za inovirane pristupe procesu nastave. Savremena nastava bazirana je na aktivnim nastavnim metodama, koje mobilišu brojne potencijale ličnosti polaznika i dozvoljavaju im da ispolje svoju kreativnost, razvijaju svoje sposobnosti, uspostavljajući stabilan sistem vrijednosti. Odraslima je potreban novi pristup koji će ih na funkcionalan i pragmatičan način uvesti u suštinu sadržaja koje izučavaju. Najveći dio nastavnog kadra iz srednjih stručnih i mješovitih škola (posebno kada je riječ o radu s vanrednim učenicima) i institucija za obrazovanje odraslih ne posjeduje potreban nivo znanja i vještina (posebno andragoških) koje im omogućavaju adekvatan didaktičko-metodički pristup odraslim polaznicima.

    Nedostatak istraživačke prakse usmjerene prevashodno na potrebe za stručnim usavršavanjem nastavnika zaposlenim u srednjim stručnim i mješovitim školama, kao i kod licenciranih organizatora obrazovanja odraslih, može dugoročno produkovati diskrepanciju između znanja, vještina i stavova koje nastavnici posjeduju i onoga što zahtijeva savremena nastava i učenici/polaznici. Stoga, ovo istraživanje treba da rezultira jasnom slikom prepoznatih i iskazanih potreba za stručnim usavršavanjem nastavnika, s ciljem sistemskog planiranja i aktivnog preduzimanja adekvatnih mjera za njihovo rješavanje, uključujući kreiranje sveobuhvatnog kataloga stručnog usavršavanja nastavnika.

    Istraživanje je bazirano na idejnom projektu, koji je osnov svakog istraživačkog rada i na upitniku koji je sproveden među dvije grupe ispitanika (nastavnici iz srednjih stručnih i mješovitih škola i nastavnici iz licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih).

    Predmet istraživanja

    Predmet ovog istraživanja jeste ispitivanje potreba za stručnim usavršavanjem nastavnika koji predaju stručno-teorijske predmete i praktičnu nastavu u stručnim i mješovitim školama i onih koji rade kod licenciranih organizatora obrazovanja odraslih u cilju jačanja njihovih profesionalnih kompetencija.Ovim istraživanjem, sprovedenim anketiranjem nastavnika stručno-teorijskih predmeta i praktične nastave u srednjim stručnim i mješovitim školama i kod organizatora obrazovanja odraslih, nastojalo se utvrditi:

    • koji je stepen zadovoljstva nastavnika postojećim znanjima i vještinama koje primjenjuju u nastavi;• postojanje potreba za stručnim usavršavanjem nastavnika (stepen njihovog prepoznavanja);• vrsta/tip potrebe za stručnim usavršavanjem (tematski sadržaji);• organizacioni oblik usavršavanja za zadovoljavanje potreba za stručnim usavršavanjem; • zainteresovanost nastavnika za učešćem na obukama.

    3 Zbogtečnosti,jednostavnosti,razumljivostiijasnoće,većidiotekstanapisanjeujednomrodu.(Napomenaseneodnosinaanketneupitnike.)

  • 7

    Cilj istraživanja

    Cilj istraživanja jeste dobijanje podataka o potrebama za obukama nastavnika koji predaju stručno-teorijske predmete i praktičnu nastavu u srednjim stručnim i mješovitim školama i kod licenciranih organizatora obrazovanja odraslih.

    Uzorak

    Za ovo istraživanje korišćen je dvoetapni stratifikovani kvotni uzorak. Dizajniranje ovog uzorka podrazumijeva prethodnu stratifikaciju osnovnog skupa, te etapnost u izboru primarnih i sekundarnih jedinica ispitivanja. Projektovani uzorak bio je 700 ispitanika: 500 nastavnika koji predaju stručno-teorijske predmete i praktičnu nastavu u srednjim stručnim i mješovitim školama i 200 nastavnika koji rade kod licenciranih organizatora obrazovanja odraslih.

    Realizovani uzorak je 555 nastavnika, od čega u srednjim stručnim i mješovitim školama 485 nastavnika, a kod licenciranih organizatora obrazovanja odraslih 70 nastavnika.

    Razlika između projektovanog i realizovanog uzorka nastala je na taj način što je kod 500 anketiranih nastavnika u srednjim stručnim školama, 15 upitnika bilo nepravilno ili nepotpuno popunjeno, a kod provajdera obrazovanja odraslih, i pored svih napora, nije se moglo obezbijediti anketiranje 200 ispitanika zbog neprihvatanja saradnje ili nedovoljnog broja dostupnih nastavnika u ovom sistemu obrazovanja i osposobljavanja.

  • 8

    o projektuEPALE NACIONALNI SERVIS PODRŠKE ZA CRNU GORU

    EPALE Nacionalni servis podrške (NSS) za Crnu Goru projekat je Evropske unije, koji se posredstvom Erasmus+ programa realizuje u Crnoj Gori od 2015. godine. Projekat je usmjeren na jačanje sistema obrazovanja odraslih, prevashodno na profesionalni razvoj stručnjaka za obrazovanje odraslih i promociju različitih puteva učenja.Erasmus+ je program Evropske unije, predviđen za period 2014–2020, koji objedinjuje program cjeloživotnog učenja kroz programe Erasmus, Leonardo da Vinči, Comenius i Grundtvig. Erasmus+ obezbjeđuje grantove za širok okvir aktivnosti u oblasti obrazovanja, obuke, mladih i sporta. Program daje podršku organizacijama da rade na transnacionalnim partnerstvima i razmjenjuju inovativne prakse u oblasti obrazovanja i obuke.

    EPALE projekat u Crnoj Gori ima za cilj podizanje svijesti interesnih strana o značaju umrežavanja i korišćenja različitih resursa za učenje, promociju značaja obrazovanja odraslih na nacionalnom i međunarodnom nivou, kao i motivisanje opšte i stručne javnosti za korišćenje elektronske platforme. U okviru projekta postoji ukupno šest radnih paketa kojima je predviđeno sprovođenje brojnih aktivnosti u oblasti obrazovanja odraslih.

    U opštem cilju jačanja promocije obrazovanja odraslih, kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou, u okviru EPALE projekta, pripremljena je i ova analiza, koja predstavlja rezultate prvog opsežnijeg istraživanja potreba za stručnim usavršavanjem nastavnika. Istraživanje je prvi korak u nizu planiranih aktivnosti usmjerenih na kreiranje ciljanih obuka, koje su odraz stvarnih potreba nastavnika za novim znanjima i vještinama.

  • 9

    rezime

    Istraživanje potreba za stručnim usavršavanjem nastavnika u srednjim stručnim i mješovitim školama i kod licenciranoih organizatora obrazovanja odraslih, sproveo je Centar za stručno obrazovanje, kao EPALE Nacionalni servis podrške za Crnu Goru, uz stručnu podršku Agencije za ispitivanje javnog mnjenja „Damar“. Istraživanje je jedan od prvih radova u oblasti istraživačke prakse u Crnoj Gori koja se odnosi na ispitivanje obrazovnih potreba nastavnika u VET-u. Dominantan uzorak u istraživačkom radu čine nastavnici iz centralne regije i to 51,8% od ukupnog broja anketiranih nastavnika iz srednjih stručnih i mješovitih škola, odnosno 92,9% nastavnika iz ustanova za obrazovanje odraslih. Većina ispitanika je ženskog pola (58,6% u srednjim stručnim i mješovitim školama i 67,1% u ustanovama za obrazovanje odraslih). Najveći broj godina radnog iskustva nastavnici iz obje uzorkovane grupe stekli su upravo radom u školi (nastavnici iz srednjih stručnih i mješovitih škola 14,5 godina, nastavnici iz ustanova za obrazovanje odraslih sedam godina). Među anketiranim nastavnicima iz srednjih stručnih i mješovitih škola dominantan je broj nastavnika praktične nastave (82,1%), dok je među nastavnicima iz licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih najviše nastavnika stranih jezika (40%) i nastavnika stručno-teorijskih predmeta za programe koji vode sticanju stručnih kvalifikacija (31,4%). Istraživanje je pokazalo da najveći broj nastavnika iz srednjih stručnih i mješovitih škola ima status stalno zaposlenog lica (81%), dok je procenat stalno zaposlenih nastavnika u licenciranim ustanovama za obrazovanje odraslih gotovo upola manji (48,6%). U srednjim stručnim i mješovitim školama 90,5% nastavnika posjeduje licencu za rad u nastavi, dok je kod nastavnika iz licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih taj procenat niži i iznosi 81,4%. Većina ispitanika iz licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih, čak 68,4%, obavlja posao u ustanovama za obrazovanje odraslih s nastavničkom licencom izdatom za rad u formalnom sistemu obrazovanja.Podaci govore da najviše ispitanika iz srednjih stručnih i mješovitih škola realizuje nastavu u sektorima Ekonomije i prava (21,4%), Inženjerstva i proizvodnih tehnologija (21%) i sektoru Turizma, ugostiteljstva i trgovine (19,8%). Najveći broj ispitanika iz licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih izjasnio se da realizuje nastavu u sektoru za Društvene nauke u stručnom obrazovanju (32,9%), zatim u sektoru Usluga (20%) i sektoru Turizma, ugostiteljstva i trgovine (15,7%). Kada su u pitanju odgovori ispitanika u vezi s realizacijom programa obrazovanja za sticanje ključnih kompetencija, najveći broj njih izvodi nastavu u okviru ključne kompetencije Sposobnost komuniciranja na stranom jeziku (63,8%), zatim Sposobnost kulturnog ophođenja (19,1%), dok je u realizaciji programa za sticanje ostalih ključnih kompetencija procenat angažovanih nastavnika znatno manji.Istraživanje pokazuje da najveći procenat (62,7%) nastavnika iz srednjih stručnih i mješovitih škola nije primarno osposobljavan za obavljanje nastavničke profesije, za razliku od nastavnika iz licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih, čiji su odgovori u visokom procentu (72,9%) potvrdili da su se na osnovnim studijama pripremali da budu nastavnici. Stoga je kod nastavnika iz srednjih stručnih i mješovitih škola evidentan nedostatak didaktičko-metodičkih sadržaja tokom njihovog inicijalnog obrazovanja, što potvrđuju i odgovori 67,8% ispitanika, za razliku od 68% ispitanika iz licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih koji navode da su tokom studija izučavali andragoške sadržaje (didaktika, metodika...) u okviru svih ili pojedinih predmeta.Istraživanje je pokazalo da čak oko 70% nastavnika nijesu članovi strukovnog udruženja nastavnika. S Katalogom stručnog usavršavanja nastavnika u srednjim stručnim i mješovitim školama nije upoznato oko 16% nastavnika, za razliku od čak trećine nastavnika iz licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih. Nastavnici su u najvećem procentu navodili da su o Katalogu saznali upravo u svojoj obrazovnoj ustanovi ili putem vebsajta Centra za stručno obrazovanje. Dobijeni rezultati pokazuju da čak četvrtina nastavnika

  • iz srednjih stručnih i mješovitih škola, kao i trećina nastavnika iz licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih smatra da ponuđeni programi u Katalogu ne mogu odgovoriti njihovim obrazovnim potrebama. Podaci pokazuju da su najčešći organizacioni oblici stručnog usavršavanja nastavnika dvodnevni seminari. Po mišljenju obje grupe ispitanika, studijske posjete drugim zemljama imaju najveći uticaj na njihovo stručno usavršavanje, pa, samim tim, imaju najveću ukupnu prosječnu ocjenu 4,38, zatim slijede seminari uključujući radionice 4,25, panel diskusije 3,35, okrugli stolovi 3,40 i sl. Najmanje efikasan oblik stručnog usavršavanja, na osnovu ocjena ispitanika, jeste učešće na zakazanim onlajn obukama 3,10 i konferencijama 3,23.

    Jedan od ključnih rezultata ovog istraživanja jeste da:• 60% anketiranih nastavnika iz srednjih stručnih i mješovitih škola ima srednji ili visok nivo potrebe

    za usavršavanjem iz oblasti i u okviru predmeta ili modula koji predaju; • 58% njih iz oblasti rada s učenicima s posebnim potrebama; • više od 50% ispitanika iz oblasti karijerno vođenje i orijentacija i nove tehnologije na radnom mjestu.

    Za nastavnike koji rade kod licenciranih organizatora obrazovanja odraslih rezultati istraživanja pokazuju da postoji srednji ili visok nivo potrebe za usavršavanjem u oblasti:

    • novih tehnologija na radnom mjestu ili mjestu za učenje (52%); • rada s polaznicima iz ranjivih kategorija (lica s invaliditetom, stari, pripadnici manjinskih naroda,

    lica u kazneno-popravnim ustanovama i sl. 52%);• za IKT (informaciono-komunikacione tehnologije) kompetencije (52%);• za andragoške kompetencije za izvođenje nastave – metodika, didaktika (42%).

    Oko 50% ispitanika iz obje ciljne grupe potpuno se ili djelimično slaže da se ne nude relevantni programi stručnog usavršavanja nastavnika, te taj problem vide kao glavnu barijeru sveobuhvatnom unapređenju sopstvenih profesionalnih kompetencija.

  • 11

    na čeMu Se zaSniva iStraživanje

    Kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika

    Obrazovanje i profesionalni razvoj nastavnika jedno je od ključnih pitanja svakog obrazovnog sistema, budući da je kvalitet nastavničkog kadra jedan od glavnih činilaca koji doprinosi nivou postignuća učenika/polaznika. Danas se pod obrazovanjem nastavnika, a u kontekstu cjeloživotnog učenja, ne misli samo na inicijalno obrazovanje, već i na njihovo veoma važno sistemsko stručno usavršavanje kao kontinuirani profesionalni razvoj. Od sredine osamdesetih godina prošlog vijeka obrazovni sistemi pokušavaju da nađu način kako da efikasnije odgovore na ubrzane i kompleksne društvene promjene u cjelini. Kako je nastavnička profesija prepoznata kao spona između društvenih ciljeva i mlade generacije, postala je meta mnogih zahtjeva za promjenama i unapređenjima, a stručno usavršavanje postalo je područje interesovanja kako pedagoško-andragoško-didaktičko-metodičkih istraživanja profesionalaca u obrazovanju, tako i institucija koje vode politiku obrazovanja. Sve je to uticalo da se, s jedne strane, od nastavnika očekuju nove kompetencije, što implicira njihovo kontinuirano profesionalno usavršavanje. S druge strane, institucije koje se bave obrazovnom politikom imaju obavezu da obezbijede uslove i usmjere razvoj obrazovanja kako bi nastavnici bili podržani u njihovim naporima i ostvarenju zajedničkog cilja – podizanja kvaliteta obrazovnog sistema4.

    Strategija obrazovanja nastavnika 2017–2024.

    Ministarstvo prosvjete uradilo je Strategiju obrazovanja nastavnika u Crnoj Gori (2017–2024), koju je Vlada usvojila kao strateški dokument razvoja nastavnog kadra u Crnoj Gori. Ovaj dokument treba, na osnovu istraživanja i analize postojećeg stanja i dostignutog nivoa razvoja obrazovnog sistema i obrazovanja nastavnika, tradicije obrazovnog sistema, primjera dobre prakse i upoređivanja s međunarodnim rješenjima, da predloži prioritetne oblasti i odgovarajuće mjere kako bi se njihovim sprovođenjem unaprijedilo inicijalno i kontinuirano obrazovanje nastavnika, u skladu s potrebom cjeloživotnog učenja. Sistemsko uređenje i unapređenje obrazovanja nastavnika važno je zbog njihove značajne uloge u procesu obrazovanja i vaspitanja djece i mladih, koje je temelj napretka svakog društva.

    Profesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori – zakonski osnovOpšti zakon o obrazovanju i vaspitanju5, kao temeljni zakon za oblast obrazovanja, bliže uređuje stručno usavršavanje nastavnog i administrativnog osoblja u obrazovanju6. U Poglavlju XIII (usavršavanje i napredovanje nastavnika) u članu 112 koji se odnosi na stručno usavršavanje, navodi se da „nastavnici imaju pravo i obavezu da se stručno usavršavaju iz različitih oblasti kroz programe stručnog usavršavanja“. Programe stručnog usavršavanja nastavnika donosi Nacionalni savjet, na prijedlog Zavoda za školstvo, odnosno Centra. Autor programa za stručno usavršavanje nastavnika može biti pravno ili fizičko lice koje obavlja obrazovno-vaspitnu ili naučno-istraživačku djelatnost, licencirane ustanove visokog obrazovanja i strukovna udruženja nastavnika. Autor programa za stručno usavršavanje nastavnika ne može biti lice koje je zaposleno u Ministarstvu, Zavodu za školstvo, Centru za stručno obrazovanje, Ispitnom centru, kao ni član Nacionalnog savjeta. Prioritetne oblasti stručnog usavršavanja nastavnika za period od pet

    4 StrategijaobrazovanjanastavnikauCrnojGori(2017-2024)

    5 Zakonjeobjavljenu„Sl.listuRCG“,br.64od28.novembra2002,31/05,49/07,„Sl.listuCrneGore“,br.4od17.januara2008,21/09,45/10,40/11,45/11,36/13,39/13,44/13.

    6 OsnovnesmjernicestručnogusavršavanjadatesuZakonomoradu.

  • 12

    godina određuje Ministarstvo, na prijedlog ustanova, Zavoda za školstvo i Centra. Organizaciju stručnog usavršavanja nastavnika i način izbora autora programa takođe propisuje Ministarstvo.Iz ovog zakona je proistekla i podzakonska regulativa koja dodatno pojašnjava način realizacije procesa stručnog usavršavanja nastavnika.Pravilnikom o pripravničkom stažu nastavnika7 propisuje se sadržina, program, način praćenja i ocjenjivanja pripravničkog staža nastavnika, vaspitača, stručnih saradnika, saradnika u nastavi i drugih izvođača obrazovno-vaspitnog rada, u ustanovama iz oblasti obrazovanja (predškolska ustanova, škola, zavod, organizator obrazovanja odraslih i dom učenika).Pravilnikom o programu i organizaciji oblika stručnog usavršavanja nastavnika8 između ostalog navodi se i da je cilj stručnog usavršavanja nastavnika njihov profesionalni razvoj i napredak, kao i veći kvalitet i efikasnost cjelokupnog vaspitno-obrazovnog sistema. Profesionalni razvoj se ostvaruje i kroz različite oblike usavršavanja: individualne, formalne i informalne. Ovim se Pravilnikom definišu osnovne odredbe postupka stručnog usavršavanja, poput programa stručnog usavršavanja, načina organizacije stručnog usavršavanja nastavnika, izbora i vrednovanja ponuđenih programa usavršavanja, kataloga stručnog usavršavanja, izvođača i načina izvođenja programa usavršavanja i evidencije i zaštite ličnih podataka.Pravilnikom o vrstama zvanja, uslovima, načinu i postupku predlaganja i dodjeljivanja zvanja nastavnika9 propisuje se način dodjeljivanja viših zvanja nastavnika: nastavnika-mentora, nastavnika-savjetnika, nastavnika-višeg savjetnika i nastavnika-istraživača. Dodjeljivanje zvanja nastavnicima vrši se na osnovu: praćenja radne uspješnosti, odnosno vrednovanja postignutih rezultata nastavnika u radu s učenicima i drugim učesnicima u obrazovanju i osposobljavanju, profesionalnog razvoja i upotrebe stručnog znanja stečenog obrazovanjem i usavršavanjem i drugog rada, koji predstavlja posebnost struke, tj. radnog mjesta.Način i postupak izdavanja i obnavljanja dozvole za rad (licence) propisan je Pravilnikom o bližim uslovima, načinu i postupku izdavanja i obnavljanja dozvole za rad nastavniku, direktoru i pomoćniku direktora obrazovno-vaspitne ustanove.10 Licenca je javna isprava kojom se, saglasno zakonu, dokazuje potreban nivo opštih i stručnih kompetencija nastavnika, direktora i pomoćnika direktora. Shodno odredbama Pravilnika nastavniku se izdaje licenca nakon položenog stručnog ispita za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama. Obnavljanje licence nastavniku vrši se ukoliko je uspješno završio stručno usavršavanje po programima stručnog usavršavanja nastavnika iz prioritetnih oblasti i drugim programima stručnog usavršavanja nastavnika, koje donosi Nacionalni savjet za obrazovanje, u skladu sa zakonom. Pravilnikom je predviđeno da stručno usavršavanje nastavnika traje 16 sati iz prioritetnih oblasti i osam sati iz drugih programa stručnog usavršavanja nastavnika. Izuzetno, nastavnik, direktor i pomoćnik direktora koji tokom studija nije polagao ispite iz pedagoško-psihološke i didaktičko-metodičke grupe predmeta za obnavljanje licence potrebno je da se stručno usavršava 16 sati i iz tih oblasti. Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju propisano je da finansiranje permanentnog stručnog usavršavanja nastavnika treba da bude obezbijeđeno iz državnog budžeta. Država je takođe u obavezi da obezbijedi sredstva za potrebne sate obuke za sve nastavnike kako bi im bilo omogućeno da obnove licencu za rad na svakih pet godina.

    Profesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori – trenutno stanje

    U cilju kontinuirane podrške i osnaživanja nastavnika formiran je Sistem profesionalnog razvoja nastavnika. Sistem je zasnovan na Opštem zakonu o vaspitanju i obrazovanju i podržan odgovarajućim pravilnicima, kao i publikacijama u izdanju Zavoda za školstvo i treba ga dalje razvijati u skladu s potrebama učenika, nastavnika, škola i obrazovanja uopšte.

    7 Pravilnikjeobjavljenu„Sl.listuRCG“,br.68od24.decembra2003.

    8 Pravilnikjeobjavljenu„Sl.listuRCG“,br.20od26.marta2004.

    9 Pravilnikjeobjavljenu„Sl.listuCrneGore“,br.43od3.jula2009.

    10 Pravilnikjeobjavljenu„Sl.listuCrneGore“,br.23od30.maja2014.

  • 13

    Najznačajnije komponente tog sistema jesu obuka nastavnika, organizovan profesionalni razvoj na nivou vrtića/škole, sistem viših zvanja; proces mentorstva; publikacije koje školama i nastavnicima mogu biti od pomoći u ovom procesu i sl.

    Programi obuke nastavnika

    Kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika vrši se kroz programe stručnog usavršavanja. Oblici i vrste programa stručnog usavršavanja definisani su odgovarajućim pravilnikom o programu i organizaciji oblika stručnog usavršavanja nastavnika. U skladu s tim, Zavod za školstvo i Centar za stručno obrazovanje svake godine raspisuju javni konkurs za izbor programa stručnog usavršavanja nastavnika, na koji pravo učešća imaju sva pravna i fizička lica koja obavljaju vaspitno-obrazovnu ili naučno-istraživačku djelatnost, akreditovane ustanove visokog obrazovanja i stručna udruženja. Komisija za akreditaciju programa, nakon javnog konkursa, a na osnovu utvrđenih standarda, procjenjuje prijavljene programe. Programi koji zadovolje predviđene standarde, tj. posjeduju određeni kvalitet, predlažu se Ministarstvu prosvjete za akreditaciju, i objavljuju u katalozima Zavoda, odnosno Centra. Zavod za školstvo i Centar za stručno obrazovanje, kao institucije nadležne za obuku nastavnika, realizuju programe obuke organizovanjem seminara stručnog usavršavanja u skladu s nacionalnom obrazovnom politikom, nalazima eksterne i interne evaluacije škola, kao i istraživanjima obrazovne prakse.Stručno usavršavanje raspoređuje se srazmjerno na period od pet godina u skladu s odgovarajućim katalogom realizacije stručnog usavršavanja odobrenih programa.

    U oblasti stručnog obrazovanja sprovodi se program obuke nastavnika praktične nastave kod poslodavaca. Tokom 2016. i 2017. godine organizovano je niz obuka za nastavnike stručno-teorijskih predmeta i praktične nastave. Obuka nastavnika stručnih škola kod poslodavaca značajna je zbog toga što su nastavnici u mogućnosti da dopune, ažuriraju vještine i znanja iz svoje struke, da razumiju koje kompetencije poslodavci traže, da izgrađuju trajne odnose između škola i preduzeća, da u realnom okruženju rješavaju probleme što će im pomoći da bolje pripreme učenike za svijet rada. Stručno osposobljavanje nastavnika kod poslodavaca treba da postane sastavni dio profesionalnog razvoja nastavnika. Da bi bilo uspješno, potrebno je da postoji interesovanje poslodavaca za saradnju, dobra koordinacija onih koji organizuju osposobljavanje nastavnika kod poslodavaca, savjetovanje za sve učesnike, dobra i jasna komunikacija, definisane odgovornosti partnera, precizirano vrijeme kada su nastavnici kod poslodavca, podrška nastavnicima i način finansiranja osposobljavanja.Nedovoljna sredstva namijenjena kontinuiranom profesionalnom razvoju nastavnika ograničavaju izbor tema, kao i obuhvaćenost nastavnika programima obuke. Najslabija karika u sistemu, kao i u drugim zemljama, jeste praćenje nastavnika i podrška u primjeni naučenog prilikom realizacije nastave nakon završetka obuke. U tom kontekstu, škole i njihove uprave treba da preuzmu dio odgovornosti za uvođenje promjene u praksu, jer nerazumijevanje i neprihvatanje u samoj školi često doprinosi da pojedinci koji razumiju promjenu i žele da je primijene − odustanu.

    Osposobljavanje nastavnika kod poslodavaca

    U toku školske 2015/2016. i 2016/2017. godine realizovan je demonstracioni projekat „Kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika i mentora u stručnom obrazovanju u Crnoj Gori“, čiji je cilj bio da podrži kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika stručno-teorijskih predmeta u stručnom obrazovanju. Projekat podržava Evropska trening fondacija (ETF). Po pet nastavnika iz pet stručnih škola iz oblasti ugostiteljstva, elektrotehnike, građevine i mašinstva proveli su deset dana kod poslodavaca kako bi, u realnom radnom okruženju, stekli nova znanja o napretku tehnologija i unaprijedili svoje praktične vještine.

  • 14

    Analiza rezultata ovog projekta pokazuje pozitivne efekte obuke nastavnika u preduzećima. Nastavnici su istakli da su kroz obuku u preduzeću poboljšali tehničko znanje i praktične vještine. Bolje su osposobljeni da pripremaju nastavne materijale i osmišljavaju dodatne praktične aktivnosti učenika. Poslodavci su ocijenili da je obuka nastavnika u njihovim preduzećima poboljšala sliku o preduzeću u okruženju. Kroz obuku nastavnika imali su mogućnost da smisleno utiču na obrazovanje učenika. Nastavnici su realizovali nastavu u periodu obuke kod poslodavaca.

    Da bi sistem obuke nastavnika kod poslodavca bio efikasan, potrebno je da postoji koordinacija i dobra usklađenost rada svih partnera:

    • potrebno je jasno identifikovati potrebe svakog pojedinačnog nastavnika prije otpočinjanja usavrša-vanja;

    • treba izabrati preduzeće koje može da ponudi nastavniku mogućnost sticanja relevantnog iskustva i vještina;

    • potrebno je da postoje jasno definisane uloge i odgovornosti i nastavnika i poslodavaca tako da usa-vršavanje može nastavnicima ponuditi odgovarajući obim praktičnog iskustva i mogućnosti učenja.

    Sistem viših zvanja

    Sistem viših zvanja nastavnika uspostavljen je kao motivacioni faktor koji podržava nastavnike koji su spremni da se stručno usavršavaju i unapređuju svoja znanja i vještine, te naučeno primijene u praksi. Sistem nudi mogućnost napredovanja nastavnika u jedno od četiri zvanja: nastavnik-mentor, nastavnik-savjetnik, nastavnik-viši savjetnik i nastavnik-istraživač. Zvanje se dobija na osnovu dokaza (sertifikata, potvrda) o pohađanju akreditovanih programa obuke i angažovanju nastavnika u aktivnostima profesionalnog razvoja na nivou škole, na poslovima vezanim za struku i nastavu. Mogućnosti sticanja viših zvanja propisane su odgovarajućim pravilnikom o vrstama zvanja, uslovima, načinu i postupku predlaganja i dodjeljivanja zvanja nastavnicima. Do sada je više zvanje dobilo 129 nastavnika (67 nastavnika-mentora; 32 nastavnika-savjetnika; 23 nastavnika viših-savjetnika i sedam nastavnika-istraživača).

    Mentorstvo za nastavnika početnika

    Pripravnički staž nastavnika-početnika traje godinu dana i realizuje se kroz proces mentorstva. Proces mentorstva zahtijeva obučenog nastavnika mentora koji će uz mentorske vještine i znanja na pravi način uvoditi nastavnika-početnika u posao. U tom cilju je vršena obuka nastavnika za sprovođenje ovog procesa u školi, objavljena publikacija Mentorstvo – priručnik za nastavnike i sačinjen je Program rada mentora sa nastavnikom pripravnikom11.

    Osposobljavanje nastavnog kadra koji radi u obrazovanju odraslih

    Doskoro je vladao stav da je pripremanje nastavnog kadra za rad s odraslima identičan pripremanju kadrova za rad s djecom i mladima i da će nastavnici koji su osposobljeni za pojedine predmete i stručnjaci različitih profila uz dodatno obrazovanje ili bez njega moći uspješno da rade s odraslima. Ovakav pristup izvođačima nastave u području obrazovanja odraslih odlazi u prošlost, pa se nametnula potreba andragoškog osposobljavanja kadra koji će poštovati principe i zakonitosti obrazovnog rada s odraslima. Rad s odraslim licima zahtijeva posebnu andragoško-didaktičko-metodičku osposobljenost.

    11 Profesionalnirazvojnanivouškole,priručnikzaškole,Zavodzaškolstvo,Podgorica2013.godine

  • 15

    Obrazovanje odraslih, u skladu sa Zakonom o obrazovanju odraslih, izvode nastavnici, saradnici u nastavi, nastavnici odnosno instruktori praktičnog obrazovanja, predavači, voditelji i drugi stručni radnici, u skladu sa zakonom kojim se reguliše odgovarajuća oblast obrazovanja i obrazovnim programom odnosno programom obrazovanja.

    Crna Gora je u pogledu sistemskog rješavanja pitanja obrazovanja, osposobljavanja i stručnog usvršavanja nastavnog kadra koji radi u obrazovanju odraslih napravila niz ključnih koraka. Zakonski je definisana obaveza andragoškog osposobljavanja nastavnog kadra koji radi kod licenciranih organizatora obrazovanja odraslih, kao i rok od 12 mjeseci za usklađivanje rada nastavnika s ovom zakonskom odredbom. Trenutno je u toku izrada Pravilnika o načinu i postupku sprovođenja andragoškog osposobljavanja i obliku i sadržaju potvrde.

    Program andragoškog osposobljavanja nastavnog kadra koji radi u obrazovanju odraslih pripremio je Centar za stručno obrazovanje, a usvojio ga je Savjet za obrazovanje odraslih još 2006. godine. Do sada je program andragoškog osposobljavanja završilo blizu 300 nastavnika i stručnih saradnika, zaposlenih u ustanovama/organizacijama za obrazovanje odraslih. Međutim, još uvijek veliki broj nastavnika koji radi kod organizatora obrazovanja odraslih nije andragoški osposobljen za rad s odraslim polaznicima.

    Pravilnikom o bližim uslovima, načinu i postupku izdavanja i obnavljanja dozvole za rad nastavniku, direktoru i pomoćniku direktora obrazovno-vaspitne ustanove propisano je da je obavezan uslov za dobijanje licence položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnoj ustanovi. Problem predstavlja činjenica da većina nastavnog kadra koji radi kod organizatora obrazovanja odraslih nema položen stručni ispit. Najveći broj predavača na visokoobrazovnim institucijama koje su licencirane za realizaciju programa obrazovanja odraslih nema položen stručni ispit jer to nije predviđeno Zakonom i zakonskim aktima kojima se reguliše ova oblast. Poseban problem predstavlja i pitanje trenera i definisanje procedura za sticanje ovog zvanja u različitim oblastima.12

    12 Strategijaobrazovanjanastavnika2017–2024.

  • 16

    obrada, prikaz i interpretacija rezultata iStraživanja U okviru istraživačkog rada pripremljena su dva anketna upitnika, za nastavnike u formalnom sistemu obrazovanja i za nastavnike u sistemu neformalnog obrazovanja. Najveći je broj pitanja u oba upitnika identičan, međutim, izdvojen je takođe i niz pitanja kojim se željelo ukazati na specifičnost rada u ustanovama za obrazovanje odraslih u odnosu na rad u obrazovnim ustanovama formalnog sistema. Anketni upitnici sadrže 31 odnosno 30 pitanja. Među nastavnicima srednjih stručnih i mješovitih škola, najveći broj anketiranih ispitanika, nešto više od polovine je iz centralne regije, nešto manje od 30% ispitanika je iz sjeverne regije, dok je nepunih 10% iz južne regije. Skoro 60% ispitanika starosne je dobi između 40 i 60 godina, među kojima preovladavaju žene (58,6%).

    Grafikon br 1 Nastavnici iz srednjih stručnih i mješovitih škola

    41,4

    58,6

    7,6

    24,7

    25,2

    33,4

    9,1

    19,6

    51,8

    28,7

    0 10 20 30 40 50 60 70

    Mu ki

    enski

    Do 29 godina

    Od 30 do 39 godina

    Od 40 do 49 godina

    Od 50 do 59 godina

    60 i vi e godina

    Sjeverni

    Centralni

    Ju ni

    POL

    STAR

    OST

    RE

    GIO

    N

    Najveći broj nastavnika iz licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih, koji su učestvovali u istraživanju iz centralne je regije, čak 92,9%, preostali procenat odnosi se na učešće ustanova iz sjeverne regije, dok u istraživanju nijesu učestvovale ustanove za obrazovanje odraslih iz južne regije. Ovaj rezultat je dobrim dijelom odraz teritorijalnog rasporeda privatnih licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih. Od ukupno 94 licencirane ustanove za obrazovanje odraslih, u Podgorici i Danilovgradu ih je ukupno 46, što čini skoro polovinu svih licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih u Crnoj Gori. Od ukupnog broja licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih anketa je sprovedena u njih 16 i to 14 u centralnoj i dva u sjevernoj regiji. Broj licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih koji su prihvatili učešće u anketi skoro je dva puta manji od projektovanog broja. Naime, idejnim projektom zamišljeno je anketiranje 14 ustanova kod kojih se realizuju isključivo programi obrazovanja za sticanje ključnih kompetencija (strani

  • 17

    jezici, IT, preduzetništvo...) i 16 ustanova u kojima se realizuju programi obrazovanja za sticanje stručnih kvalifikacija. U istraživanje je planirano da se uključi 30 privatnih organizatora obrazovanja odraslih, što zapravo čini trećinu od ukupnog broja licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih, odnosno 60% svih privatnih organizatora obrazovanja odraslih. Dakle, u anketni upitnik za organizatore obrazovanja odraslih uključene su isključivo privatne ustanove za obrazovanje odraslih, s obzirom na to da su brojne srednje stručne i mješovite škole u kojima je sproveden anketni upitnik ujedno i licencirani organizatori obrazovanja odraslih. Ukupan broj licenciranih privatnih ustanova za obrazovanje odraslih je 56, a preostalih 38 su osnovne škole, srednje stručne, mješovite škole, gimnazije, radnički univerziteti i fakulteti. Broj anketiranih ispitanika skoro je za ⅔ manji od broja projektovanih istraživanjem, te je u istraživanju učestvovalo 70 od planiranih 200 nastavnika koji rade kod licenciranih organizatora obrazovanja odraslih. Među ispitanicima 40% je profesora stranih jezika, dok trećinu čine nastavnici teorijske nastave za izvođenje programa koji vode stručnim kvalifikacijama, nepunih 20% anketiranih su nastavnici praktične nastave. Za razliku od skoro 60% nastavnika u srednjim stručnim i mješovitim školama koji imaju od 40 do 60 godina života, u ustanovama za obrazovanje odraslih uglavnom preovladava mlađi nastavni kadar, do 40 godina (58,6%). Nastavnog kadra starosti od 40 do 60 godina u ustanovama za obrazovanje odraslih ima 38,6%. Skoro dvije trećine ispitanika su žene, dok je razlika u odnosu broja zaposlenih prema polu nešto manja u srednjim stručnim i mješovitim školama.

    Grafikon br. 2 Nastavnici iz licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih

    32,9

    67,1

    18,6

    40

    20

    18,6

    2,9

    20

    30

    24,3

    14,3

    11,4

    40

    4,3

    31,4

    18,6

    5,7

    7,1

    92,9

    0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

    Mu ki

    enski

    Do 29 godina

    Od 30 do 39 godina

    Od 40 do 49 godina

    Od 50 do 59 godina

    60 i vi e godina

    Do 5 godina

    Od 5 do 10 godina

    Od 10 do 20 godina

    Od 20 do 30 godina

    Od 30 do 40 godina

    Profesor stranih jezika

    Profesor informatike

    Nastavnik teorijske nastave za programe koji vode sticanju stru ne kvali kacije

    Instruktor prakti ne nastave za programe koji vode sticanju stru ne kvali kacije

    Ostalo

    Sjeverna

    Centralna

    POL

    STAR

    OST

    RA

    DN

    I STA

    U

    LOG

    A U

    UST

    ANO

    VI

    REG

    IJA

    Godine radnog iskustva

    Analizom je obuhvaćeno i pitanje o godinama radnog iskustva nastavnika, pri čemu je utvrđeno da više od polovine anketiranih nastavnika iz srednjih stručnih i mješovitih škola ima između 11 i 20 godina radnog iskustva. Najveći broj ispitanika najviše radnog iskustva stekao je radom u školi kao nastavnik (14,5 godina rada), dok je značajno manji broj godina radnog iskustva ostvaren i radom u privredi (5,8) odnosno u privredi na poslovima povezanim sa stručnim modulima koje nastavnik predaje u srednjoj stručnoj odnosno mješovitoj školi (5,3).

  • 18

    Grafikon br 3. Nastavnici iz srednjih stručnih i mješovitih škola (godine radnog iskustva)

    14,5

    5,8

    5,3

    0 2 4 6 8 10 12 14 16

    Radi u koli kao nastavnik

    Radno iskustvo u privredi

    Godine radnog iskustva u privredi naposlovima povezanim sa stručnim

    predmetima ili modulima koje predaje

    Presjek godina radnog iskustva

    Među ispitanicima koji rade u licenciranim ustanovama za obrazovanje odraslih, dobijen je prosjek od sedam godina rada u školi kao nastavnik. Prosjek godina rada u privredi je 5,1 dok je prosjek godina radnog iskustva u privredi na poslovima povezanim sa stručnim predmetima ili modulima koje predaju u navedenim licenciranim ustanovama 4,9 godina. Podaci pokazuju da je prosjek godina rada u privredi grupe ispitanika iz sjeverne regije skoro duplo veći od prosjeka godina radnog iskustva u privredi ispitanika iz centralne regije. Takođe, u sjevernoj regiji prosjek godina rada u privredi anketiranih nastavnika veći je od prosjeka godina rada koje su stekli u licenciranoj ustanovi za obrazovanje odraslih, dok je situacija u centralnoj regiji obrnuta. Prema rezultatima istraživanja, bez radnog staža u privredi samo su profesori informatike, što predstavlja iznenađujući podatak, s obzirom na digitalizaciju svih segmenata društvenog života i rada.U odnosu na pol, najveći broj muških ispitanika (39,1%) ima između 11 i 20 godina radnog staža, dok kod žena najveći broj ispitanica (36,2%) ima od 6 do 10 godina radnog staža.

    Uloga u školi / licenciranoj ustanovi za obrazovanje odraslih

    Na pitanje o ulozi u školi, najveći broj ispitanika iz srednjih stručnih i mješovitih škola obavlja poslove nastavnika stručno-teorijskih predmeta. Procenat nastavnika koji obavljaju ovu ulogu (82,1%) značajno je veći od broja ispitanika koji u školi imaju ulogu nastavnika praktične nastave (15,7), organizatora praktičnog obrazovanja (1,6%) ili neke druge uloge u školi (0,6%). Poredeći ove rezultate s rezultatima koje su dali nastavnici koji rade u licenciranim ustanovama za obrazovanje odraslih, uočava se sličan odnos koji podrazumijeva značajno veći broj nastavnika stručno-teorijskih predmeta u odnosu na broj nastavnika praktične nastave.

  • 19

    Grafikon br. 4 Nastavnici iz srednjih stručnih i mješovitih škola (uloga u školi)

    82,1

    15,7

    1,6 0.6 0,0

    10,0 20,0 30,0 40,0 50,0 60,0 70,0 80,0 90,0

    Nastavnik stru no- teorijskih predmeta

    Nastavnik prakti ne nastave

    Organizator prakti nog

    obrazovanja

    Drugo

    Među ispitanicima iz licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih najveći je broj nastavnika stranih jezika (40%), zatim nastavnika teorijske nastave za programe koji vode stručnim kvalifikacijama (31,4%), instruktora praktične nastave za programe koji vode stručnim kvalifikacijama (18,6%), profesora informatike je svega 4,3%, dok je u kategoriji „ostalo“ 5,7% ispitanika. U gradovima sjeverne regije nijesu dobijeni podaci iz ustanova za obrazovanje odraslih koji realizuju programe obrazovanja koji vode ključnim kompetencijama. Stoga, prilikom upotrebe podataka za ovo pitanje, treba imati u vidu i mogućnost nedovoljne pouzdanosti dobijenog rezultata zbog ograničenosti uzorka na jedan tip ustanova za obrazovanje odraslih. Podaci pokazuju da je najveći broj mladih lica (18–29 godina) angažovanih u ustanovama u kojima se realizuju programi obrazovanja za učenje stranih jezika, dok je najveći procenat nastavnika starosti iznad 50 godina angažovan na poslovima nastavnika teorijske nastave za programe koji vode sticanju stručnih kvalifikacija. Najveći broj ispitanika starosti od 18 do 29 godina angažovan je u licenciranim ustanovama za obrazovanje odraslih kao profesor stranih jezika, čak 84,6%, što je u korelaciji s procentom od 78,6% nastavnika koji imaju do pet godina radnog staža. Dakle, podaci govore da se najveći broj mladih ljudi koji se zapošljavaju kod licenciranih organizatora obrazovanja odraslih angažuju za obavljanje poslova profesora stranih jezika. U ovoj starosnoj grupi nije bilo ispitanika koji su angažovani za obavljanje posla profesora informatike.

    Status zaposlenog lica u školi / licenciranoj ustanovi za obrazovanje odraslih i norma časova

    Prema statusu zaposlenog lica najveći broj ispitanika u srednjim stručnim i mješovitim školama pripada kategoriji stalno zaposlenih, čak 81%, za razliku od skoro upola manjeg broja stalno zaposlenih ispitanika u ustanovama za obrazovanje odraslih, 48,6%. Imajući u vidu činjenicu da, s jedne strane, određeni broj licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih nije prihvatio saradnju, dok je, s druge strane, u anketiranim ustanovama manji broj nastavnika popunjavao anketu, i ovaj podatak treba posmatrati s oprezom. U praksi je evidentno da se u ustanovama za obrazovanje odraslih u većoj mjeri (od dobijenih 44,3%) nastavnici angažuju honorarno. Podaci pokazuju logičan trend povećanja procenta stalno zaposlenih nastavnika i u formalnom i u neformalnom sistemu obrazovanja u odnosu na povećanje starosne dobi, odnosno godina radnog staža. Prema rezultatima istraživanja, uloga nastavnika u školi (nastavnik stručno-teorijskih predmeta, nastavnik praktične nastave, organizator praktičnog obrazovanja) nije se pokazala kao faktor koji uslovljava razlike u vremenskom zasnivanju radnog odnosa.

  • 20

    Grafikon br. 5 Nastavnici iz srednjih stručnih i mješovitih škola (status zaposlenog u školi)

    81,0

    16,3

    2,7

    Na određeno vrijeme

    Rade kao zamjena

    44 ,3

    48 ,6

    7,1

    Radni status u ustanovi za obrazovanje odraslih

    Stalno zaposlen

    Honorarni angažman

    Ugovor o radu na određeno

    Na neodređeno vrijeme

    Grafikon br. 6 Nastavnici iz licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih

    81,0

    16,3

    2,7

    Na određeno vrijeme

    Rade kao zamjena

    44 ,3

    48 ,6

    7,1

    Radni status u ustanovi za obrazovanje odraslih

    Stalno zaposlen

    Honorarni angažman

    Ugovor o radu na određeno

    Na neodređeno vrijeme

    Imajući u vidu odgovore ispitanika na pitanje o statusu zaposlenog lica, sasvim su očekivani rezultati o statusu ispitanika u školi prema normi časova. Očekivano je visok procenat ispitanika s punom normom časova u srednjim stručnim i mješovitim školama, s obzirom na visok procenat stalno zaposlenih, koji primarno ostvaruju prihod u datoj vaspitno-obrazovnoj ustanovi. Godine starosti i uloga u školi nijesu se pokazali kao faktor kojim je determinisan status ispitanika u pogledu norme časova. Međutim, godine radnog staža, a posebno status zaposlenog u školi (zaposlen na neodređeno vrijeme, na određeno vrijeme, angažovan kao zamjena) pokazali su se kao faktori koji se povezuju s normom časova. Najviše ispitanika s punom normom časova je među zaposlenima na neodređeno i s većim brojem godina radnog staža.

  • 21

    Grafikon br. 7 Nastavnici u srednjim stručnim i mješovitim školama (status zaposlenog lica prema normi časova)

    88,5

    9,1

    2,5

    0,0 20,0 40,0 60,0 80,0 100,0

    1

    Manje od 50% pune norme

    Izme u 50% i 90% predvi ene norme

    Puna norma asova

    Licenca za rad u nastavi

    Licenca za rad u nastavi izdaje se u skladu s Pravilnikom o bližim uslovima, načinu i postupku izdavanja i obnavljanja dozvole za rad nastavniku, direktoru i pomoćniku direktora obrazovno-vaspitne ustanove13. Na pitanje Da li imate licencu za rad u nastavi, visok procenat ispitanika u srednjim stručnim i mješovitim školama (90,5%) navodi da posjeduje licencu, dok 9,5% ispitanika radi bez licence. Međutim, uzimajući u obzir procenat nastavnika s radnim iskustvom do pet godina i procenat od 29,7% nastavnika u kategoriji do 29 godina koji ne posjeduju licencu, podatak o broju nastavnika bez licence može se povezati s brojem nastavnika-pripravnika, koji tek nakon pripravničkog staža i položenog stručnog ispita za rad u vaspitno-obrazovnim ustanovama stiču uslov za dobijanje nastavničke licence. Podaci iz tabele o distribuciji odgovora (Aneks 2) pokazuju da najveći procenat nastavnika koji obavlja posao bez licence jesu nastavnici koji rade kao zamjena (53,8%) ili su angažovani na određeno vrijeme (43%). Uzimajući u obzir ulogu u školi, najveći je procenat nastavnika bez licence među nastavnicima praktične nastave (od ukupnog broja nastavnika praktične nastave, njih 15,8% ne posjeduje licencu). Najveći procenat nastavnika bez licence je iz južne regije.

    13 „Sl.listCrneGore“,br.23od30.maja2014.

  • 22

    Grafikon br. 8 Nastavnici iz srednjih stručnih i mješovitih škola (posjedovanje licence za rad u nastavi)

    90,5

    9,5

    Da Ne

    U licenciranim ustanovama za obrazovanje odraslih, od ukupnog broja ispitanika nešto je veći procenat nastavnika bez licence, skoro petinu (18,6%). Ovaj procenat je visok, uzimajući u obzir činjenicu da se licenciranje nastavnika vrši od 2014. godine. Međutim, u skladu sa čl. 35 Zakona o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju14, nastavnik koji izvodi nastavu kod licenciranog organizatora obrazovanja odraslih po programima obrazovanja poslije kojih se može steći stručna kvalifikacija, koja se može priznati u postupku sticanja nivoa obrazovanja, može da zasnuje radni odnos bez položenog stručnog ispita, koji je i osnov za dobijanje nastavničke licence. Najviše ispitanika bez licence je među profesorima informatike (33,3%). Podaci pokazuju da je veći procenat žena u nastavi koje rade bez licence (23,4%) u odnosu na procenat muškaraca (8,7%).

    Grafikon br. 9 Nastavnici iz licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih (posjedovanje licence za rad u nastavi)

    18,6

    81,4

    Da

    Ne

    Licenciranje nastavnika koji rade u ustanovama za obrazovanje odraslih sprovodi se po istom principu i kriterijumima kao i licenciranje nastavnika u formalnom sistemu obrazovanja. Poseban problem nastaje u slučaju instruktora praktičnog obrazovanja koji se mahom angažuju iz privrede i koji nemaju radno iskustvo u vaspitno-obrazovnim ustanovama, te stoga nemaju ni uslov za polaganje stručnog ispita i izdavanje nastavničke licence.

    14 http://www.mps.gov.me/biblioteka/zakoni?pagerIndex=1

  • 23

    ***Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju licenca za izvođače obrazovno-vaspitnog rada kod organizatora obrazovanja odraslih, koja se izdaje nakon položenog stručnog ispita, važi za rad samo kod organizatora obrazovanja odraslih15. Stoga, sasvim su očekivani rezultati dobijeni na osnovu odgovora ispitanika na pitanje za rad u kojim ustanovama je izdata licenca za rad nastavnika. Ovo je pitanje bilo sadržano samo u upitniku za nastavnike koji rade u licenciranim ustanovama za obrazovanje odraslih. Većina ispitanika, čak 68,4%, obavlja posao u ustanovama za obrazovanje odraslih s nastavničkom licencom izdatom za rad u formalnom sistemu obrazovanja. Svega 26,3% ispitanika navodi da posjeduje licencu izdatu za rad u sistemu obrazovanja odraslih. Jedan broj ispitanika (5,3%) nije dao odgovor na postavljeno pitanje. Upoređujući dobijene podatke s podacima o radnom statusu nastavnika u ustanovi za obrazovanje odraslih, prema kojim se navodi da je 44,3% ispitanika u stalnom radnom odnosu u ustanovi za obrazovanje odraslih, dok je 48,6% honorarno angažovano, zaključuje se da veoma mali procenat nastavnika u ustanovama za obrazovanje odraslih radi s licencom za obrazovanje odraslih. Među profesorima informatike koji posjeduju nastavničku licencu nije bilo ispitanika kojima je ta licenca izdata za rad u sistemu neformalnog obrazovanja. Nastavnici s najviše izdatih licenci za rad u obrazovanju odraslih (72,7%) jesu instruktori praktične nastave za programe koji vode sticanju stručne kvalifikacije. Među anketiranim ispitanicima iz sjeverne regije nije bilo odgovora o posjedovanju licence za rad u neformalnom sistemu obrazovanja. Relativno mali broj izdatih licenci za rad u obrazovanju odraslih može se dovesti u vezu s navedenom zakonskom odredbom, prema kojoj se ograničava rad nastavnika s licencom u obrazovanju odraslih isključivo na taj obrazovni sistem, dok licenca izdata za rad u formalnom sistemu obrazovanja važi i za rad u sistemu neformalnog obrazovanja. Imajući u vidu propisanu jedinstvenost obrazovnog sistema, ova odredba bitno stavlja obrazovanje odraslih u sjenku formalnog sistema, umanjujući njegovu vrijednost i značaj.

    Grafikon br. 10 Nastavnici u srednjim stručnim i mješovitim školama (ustanove za koje je izdata licenca za rad)

    68,4

    26,3

    5,3

    0,0 10,0 20,0 30,0 40,0 50,0 60,0 70,0 80,0

    U formalnom sistemu obrazovanja

    U ustanovi za obrazovanje odraslih

    Bez odgovora

    15 čl.44Zakona o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju

  • 24

    Nivo obrazovanja nastavnika i sektor u kojem izvode nastavu

    Na pitanje o stečenom nivou obrazovanja, dobijeni su više nego očekivani odgovori. Najveći procenat ispitanika iz srednjih stručnih i mješovitih škola (75,5%) posjeduje diplomu o stečenom visokom obrazovanju nivoa VII1, 12,2% ispitanika iz srednjih stručnih i mješovitih škola posjeduje diplomu magistarskih studija, nivo VII2, dok je značajno niži procenat (ispod 10%) ispitanika s diplomom douniverzitetskog obrazovanja.

    Grafikon br. 11 Nastavnici iz srednjih stručnih i mješovitih škola (stečeni nivo obrazovanja nastavnika)

    1,2

    6,6

    3,7

    75,5

    12,2

    0,8

    0,0 10,0 20,0 30,0 40,0 50,0 60,0 70,0 80,0

    Majstorski ispit (nivo IV2)

    Vi e stru no obrazovanje (nivo V)

    Diploma be elora (nivo VI)

    Diploma etvorogodi njih studija (nivo VII1)

    Diploma magistarskih studija (nivo VII2)

    Diploma doktorskih studija (nivo VIII)

    Podaci dobijeni od ispitanika iz licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih pokazuju gotovo identičnu opštu sliku, izuzimajući činjenicu da u formalnom sistemu obrazovanja, što je u skladu sa Zakonom, nema angažovanih lica u nastavi koji imaju manje od IV2 nivoa obrazovanja. Najveći je broj nastavnika sa stečenim VII1 nivoom obrazovanja (57,1%), sa stečenim VII2 nivoom obrazovanja je 17,1% nastavnika, kvalifikaciju nivoa obrazovanja V posjeduje 12,9% angažovanih nastavnika, dok je ispod 10% među angažovanim nastavnicima u licenciranim ustanovama za obrazovanje odraslih onih koji posjeduju VI, IV1, IV2, odnosno III nivo obrazovanja.

    Grafikon br. 12 Nastavnici iz licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih (stečeni nivo obrazovanja nastavnika)

    7,1

    12,9

    4,3

    57,1

    17,1

    1,4

    0,0 20,0 40,0 60,0

    Majstorski ispit (nivo IV2)

    Vi e stru no obrazovanje (nivo V)

    Diploma be elora (nivo VI)

    Diploma etvorogodi njih studija (nivo VII1)

    Diploma magistarskih studija (nivo VII2)

    SSS

  • 25

    ***Na osnovu odgovora ispitanika na pitanje u kojem od sektora drže nastavu, dobijeni su očekivani rezultati koji odgovaraju proporcionalnom broju učenika koji pohađaju obrazovne programe u okviru navedenih sektora. Podaci prikazani na grafikonu br. 13 govore da najviše ispitanika iz srednjih stručnih i mješovitih škola realizuje nastavu u sektorima Ekonomije i prava 21,4%, Inženjerstva i proizvodnih tehnologija 21,0% i sektoru Turizma, ugostiteljstva i trgovine 19,8%. Ovo su na osnovu odgovora ispitanika najbrojniji sektori, a poslije njih slijede Zdravstvo i socijalna zaštita 10,5%, Saobraćaj i komunikacije 8,9% i Humanistika i umjetnost 8,2%. Ostali sektori zastupljeni su u manjim procentima. Zbir procenata u prikazanoj tabeli je veći od 100% jer su se neki ispitanici izjasnili da izvode nastavu u dva ili više sektora.

    Grafikon br. 13 Nastavnici iz srednjih stručnih i mješovitih škola (sektor u kojem nastavnici izvode nastavu)

    21,0% 4,9%

    21,4% 3,7%

    10,5% 19,8%

    8,9% 1,4%

    0,2% 1,6%

    5,2% 8,2%

    4,3% 2,1%

    0,0% 5,0% 10,0% 15,0% 20,0% 25,0%

    In enjerstvo i proizvodne tehnologije Gra evinarstvo i ure enje prostora

    Ekonomija i pravo Poljoprivreda, prehrana, veterina i umarstvo

    Zdravstvo i socijalna za tita Turizam, trgovina i ugostiteljstvo

    Saobra aj i komunikacije Usluge

    Interdisciplinarna podru ja Rudarstvo, metalurgija i hemijska industrija

    Informaciona tehnologija Humanistika i umjetnost

    Prirodne nauke u stru nom obrazovanju DruDruDru tvene nauke u stru nom obrazovanju

    Anketnim upitnikom bilo je predviđeno da nastavnici koji realizuju programe obrazovanja za sticanje stručnih kvalifikacija, u licenciranim ustanovama za obrazovanje odraslih, odaberu sektor u kojem predaju, dok su nastavnici koji realizuju programe obrazovanja odraslih za sticanje ključnih kompetencija navodili u okviru koje od ključnih kompetencija sprovode nastavu. Najveći broj ispitanika izjasnio se da realizuje nastavu u sektoru za Društvene nauke u stručnom obrazovanju i to 32,9%, zatim u sektoru Usluga 20% i sektoru Turizma, ugostiteljstva i trgovine 15,7%. Od ukupnog broja popunjenih upitnika 14,3% ispitanika izjasnilo se za opciju „drugo” (Tabela br. 1). Visok procenat ispitanika koji je u tabeli birao opciju „drugo“, ukazuje da upitnike nijesu popunjavali isključivo nastavnici, što je bila osnovna istraživačka zamisao, već i nenastavni kadar (vlasnici, direktori...).

    Ako se na osnovu popunjenih upitnika napravi paralela između nastavnika koji predaju u srednjim stručnim i mješovitim školama i kod licenciranih organizatora obrazovanja odraslih može se zaključiti da najveći sektori po broju nastavnika u školama nijesu najzastupljeniji kod organizatora obrazovanja odraslih, osim sektora Turizma koji je procentualno približno zastupljen kod obje grupe ispitanika.

  • 26

    Tabela br. 1 Nastavnici iz licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih (sektori u kojima nastavnici izvode nastavu)

    %Inženjerstvoiproizvodnetehnologije(mašinstvoiobradametala,

    elektrotehnika,mehatronikaidr.)0,0%

    Građevinarstvoiuređenjeprostora 0,0%Ekonomijaipravo 4,3%

    Poljoprivreda,prehrana,veterinaišumarstvo 2,9%Zdravstvoisocijalnazaštita 0,0%

    Turizam,trgovinaiugostiteljstvo 15,7%Saobraćajikomunikacije 2,9%

    Usluge 20,0%Interdisciplinarnapodručja 1,4%

    Rudarstvo,metalurgijaihemijskaindustrija 1,4%Informacionatehnologija 0,0%Humanistikaiumjetnost 8,6%

    Prirodnenaukeustručnomobrazovanju 1,4%Društvenenaukeustručnomobrazovanju 32,9%

    Drugo 14,3%Bezodgovora 5,7%

    Kada su u pitanju odgovori ispitanika koji realizuju programe obrazovanja za sticanje ključnih kompetencija16, onda se na osnovu prikaza u narednoj tabeli zaključuje da najveći broj njih izvodi nastavu u okviru ključne kompetencije Sposobnost komuniciranja na stranom jeziku sa 63,8%, zatim Sposobnost kulturnog ophođenja sa 19,1%, dok je u realizaciji programa za sticanje ostalih ključnih kompetencija procenat znatno manji (Tabela br. 2). Ovaj podatak koji govori da je među organizatorima obrazovanja odraslih najveći broj onih koji su licencirani za realizaciju programa obrazovanja za strane jezike potpuno je u korelaciji sa situacijom u praksi.

    Tabela br. 2 Nastavnici iz licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih (ključne kompetencije za koje nastavnici izvode nastavu)

    %Sposobnostkomuniciranjanamaterinjemjeziku 12,8%Sposobnostkomuniciranjanastranomjeziku 63,8%

    Razumijevanjeikorišćenjeznanjaizmatematike,naukeitehnologije 2,1%Sposobnostkorišćenjadigitalnetehnologije 8,5%

    Sposobnostučenja(učitikakoučiti) 12,8%Socijalneigrađanskevještineumultikulturalnomokruženju 4,3%

    Preduzetništvo 12,8%Sposobnostkulturnogophođenja 19,1%

    16 KljučnekompetencijedefinisaojeEvropskiparlamentiEvropskisavjet.Objavljenesuudokumentu„OfficialJournaloftheEuropeanUnion“brojL394/10

  • 27

    Didaktičko-metodička znanja i vještine

    Poznato je da nastavnici koji u srednjim stručnim i mješovitim školama predaju stručno-teorijske predmete i praktičnu nastavu, kao i nastavni kadar koji kod licenciranih organizatora obrazovanja odraslih realizuje programe obrazovanja za sticanje stručnih kvalifikacija, u velikom broju nijesu završili nastavničke fakultete, odnosno nijesu su se kroz određene programe na osnovnim studijama pripremali da budu nastavnici. To su uglavnom pravnici, inženjeri elektrotehnike, mašinstva, građevine, kao i menadžeri ekonomije, turizma i ugostiteljstva, doktori medicine i sl.Shodno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, lice koje je prihvatilo zaposlenje u školi prvi put smatra se „nastavnikom-pripravnikom“ koji je kvalifikovan za obuku na poslu čiji je cilj nezavisno obavljanje posla unutar opsega njegovih kvalifikacija. Nastavnik–pripravnik sa VI ili VII nivoom obrazovanja nacionalnog okvira kvalifikacije na probnom radu je u trajanju od devet mjeseci ili jedne godine. „Pripravnički staž izvodi se po utvrđenom programu obrazovno-vaspitnog rada u ustanovi, pod neposrednim nadzorom ovlašćenog nastavnika (mentora), koji ima najmanje isti stepen školske spreme koju posjeduje nastavnik-pripravnik“. Mentora određuje direktor škole, na prijedlog stručnog, odnosno nastavničkog vijeća ustanove. Nastavnik-pripravnik polaže stručni ispit po isteku pripravničkog staža, koji se sastoji od tri dijela i obuhvata:

    • didaktiku predmeta koji se predaje; • pedagogiju i psihologiju;• školsko zakonodavstvo za nastavnike.

    Stručni ispit polaže se pred nadležnom komisijom. Nakon položenog stručnog ispita, nastavnik dobija licencu koja dokazuje potreban nivo opštih i stručnih kompetencija za obavljanje posla nastavnika, direktora i pomoćnika direktora za period od pet godina. Centar za stručno obrazovanje odgovoran je za pripremu sveobuhvatnog sistema stručne obuke nastavnika stručno-teorijskih predmeta i praktične nastave u stručnim školama i kod organizatora obrazovanja odraslih, dok je Zavod za školstvo odgovoran za obuku iz opšteobrazovnih nastavnih predmeta u srednjim stručnim školama.

    U cilju stvaranja opšte slike o didaktičko-metodičkim znanjima i vještinama nastavnika, stečenim kroz inicijalno obrazovanje, u upitnicima je kreirano pitanje da li su se ispitanici na osnovnim studijama pripremali kroz neke programe ili predmete da budu nastavnici. Odgovori nastavnika iz srednjih stručnih i mješovitih škola potvrdili su polaznu hipotezu da je većina nastavnika (62,7%) završila studijske programe tokom kojih se nijesu pripremali za nastavničku profesiju, dok je 37,3% ispitanika odgovorilo da su se tokom studija djelimično pripremali za ovaj poziv (Grafikon br. 14).

    Grafikon br. 14 Nastavnici iz srednjih stručnih i mješovitih škola (Da li ste se na osnovnim studijama kroz neke programe ili predmete pripremali da budete nastavnik/nastavnica?)

    37,3

    62,7

    Da Ne

  • 28

    U licenciranim ustanovama za obrazovanje odraslih odgovori ispitanika bili su suprotni odgovorima nastavnika u formalnom sistemu, pa je tako 72,9% ispitanika odgovorilo da su se na osnovnim studijama pripremali da budu nastavnici, dok je 27,1% odgovorilo da nijesu (Grafikon br. 15). Ovaj je podatak u potpunosti u korelaciji s rezultatima istraživanja, koji su pokazali da je najveći broj ispitanika iz licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih profesori stranih jezika, koji su angažovani u realizaciji programa obrazovanja za sticanje ključne kompetencije Sposobnost komuniciranja na stranom jeziku.

    Grafikon br. 15 Nastavnici iz licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih (Da li ste se na osnovnim studijama kroz neke programe ili predmete pripremali da budete nastavnik/nastavnica?)

    72,9

    27,1

    Da Ne

    Odgovori anketiranih nastavnika iz srednjih stručnih i mješovitih škola na pitanje da li su neki od navedena tri elementa: sadržaji stručno-teorijskih predmeta, pedagogija i vježbe u učionici bili dio njihovih osnovnih studija, pokazuju jasnu povezanost s odgovorima na prethodno pitanje. Evidentan je nedostatak didaktičko-metodičkih sadržaja tokom njihovog inicijalnog obrazovanja, što potvrđuju i odgovori 67,8% nastavnika koji su izjavili da se nijesu upoznali s ovom oblašću na osnovnim studijama, te stoga ovaj procenat odgovara procentu ispitanika koji su se izjasnili da se na osnovnim studijama nijesu pripremali da budu nastavnici. Dominantnost stručno-teorijskih sadržaja vezanih za predmete koje predaju potvrđuje 65,2% ispitanika, 23,7% se izjasnilo da su samo sadržaji za neke predmete bili zastupljeni, dok je 11,1% izjavilo da na osnovnim studijama nijesu bili uključeni sadržaji iz predmeta koje predaju.

    Tabela br. 3 Nastavnici iz srednjih stručnih i mješovitih škola (zastupljenost sadržaja u okviru studijskih programa)

    Da,zasvepredmete

    Da,zanekepredmete

    Ne

    Sadržajistručno-teorijskihpredmetakojepredajete 65,2 23,7 11,1Pedagogija(didaktika,metodika) 14,2 17,9 67,8

    Vježbeuučionici 23,5 32,6 43,9

    Kada su u pitanju odgovori nastavnika iz licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih, izuzetno je visok zbirni procenat (čak 93% ispitanika) koji su se izjasnili da su tokom osnovnih studija sadržaji stručno-teorijskih predmeta bili uključeni za sve ili za određene predmete, dok je andragoške sadržaje u okviru svih ili pojedinih predmeta zbirno izučavalo 68% ispitanika, što je procenat koji odgovara procentu ispitanika koji su odgovorili da su se na osnovnim studijama pripremali da budu nastavnici.

  • 29

    Tabela br. 4 Nastavnici iz licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih (zastupljenost sadržaja u okviru studijskih programa)

    Da,zasvepredmete

    Da,zanekepredmete

    Ne

    Sadržajistručno-teorijskihpredmetakojepredajete 51,4 41,4 7,1Andragogija(didaktika,metodika) 38,1 30,2 31,7

    Vježbeuučionici 36,5 49,2 14,3

    ***Na pitanje da li su na početku zaposlenja prošli neku obuku upoznavanja s nastavničkom profesijom, 52,4% ispitanika u srednjim stručnim i mješovitim školama navodi da su prošli program rada za nastavnika-pripravnika. Ovaj oblik usavršavanja nastavnika-pripravnika uređuje se Pravilnikom o pripravničkom stažu nastavnika17. Njime se propisuje sadržina, program, način praćenja i ocjenjivanja pripravničkog staža nastavnika, vaspitača, stručnih saradnika, saradnika u nastavi i drugih izvođača obrazovno-vaspitnog rada, u ustanovama iz oblasti obrazovanja (predškolska ustanova, škola, zavod, organizator obrazovanja odraslih i dom učenika). Takođe, 59,6% ispitanika se izjasnilo da je učestvovalo u neformalnim i informalnim oblicima učenja i upoznavanja s nastavničkom profesijom, dok je 41.9% učestvovalo u generalnom i administrativnom upoznavanju škole (Tabela br. 5).

    Ako se uzme u obzir da je ova oblast uređena zakonskom i podzakonskom regulativom, onda procenat od 52,4% ispitanika koji su prošli program rada za nastavnika pripravnika i bili praćeni od strane mentora zabrinjavajući je, jer veliki broj nastavnika pripravnika ulazi u nastavni proces direktno s osnovnih studija ili iz privrede, a da se prije toga nijesu školovali za nastavničku profesiju ili se upoznali s njom. Ovako visok procenat se može opravdati deficitom nastavnog kadra za određene predmete-module, za kojima se javila potreba, kao i to da nije bilo kadra sa položenim stručnim ispitom. U praksi nije rijedak slučaj da se na raspisani javni konkurs za nastavnika jave samo lica koja nemaju položen stručni ispit za rad u školi, pa su škole primorane primiti u radni odnos i kandidate bez stručnog ispita.

    Tabela br. 5 Nastavnici iz srednjih stručnih i mješovitih škola (Da li ste na početku zaposlenja prošli neku obuku upoznavanja s nastavničkom profesijom?)

    Da NeProšao/Prošlasamprogramaradazanastavnika-pripravnika 52,4 47,6

    Učestvovaosamuneformalnimiinformalnimoblicimaučenjaiupoznavan-jasnastavničkomprofesijom 59,6 40,4

    Učestvovaosamugeneralnomiadministrativnomupoznavanjuškole 41,9 58,1

    U licenciranim ustanovama za obrazovanje odraslih očekivano je visok procenat od 80,7% ispitanika, koji su izjavili da su prošli program rada za nastavnika-pripravnika. Više od polovine anketiranih nastavnika (59%) navelo je da su završili Program andragoškog osposobljavanja nastavnog kadra (Tabela br. 6). Zakon o obrazovanju odraslih18, članom 21a, propisuje andragoško osposobljavanje. Ono se stiče za-vršavanjem programa andragoškog osposobljavanja, koji donosi nadležni savjet.

    17 Pravilnikjeobjavljenu„Sl.listuRCG“,br.68od24.decembra2003.

    18 Zakonobjavljenu„SlužbenomlistuCrneGore“,br.020/11od15.4.2011,047/17od19.7.2017.

  • 30

    Tabela br. 6 Nastavnici iz licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih (Da li ste na početku zaposlenja prošli neku obuku upoznavanja s nastavničkom profesijom?)

    Da NeProšao/Pošlasamprogramradazanastavnika-pripravnika 80,7 19,3

    ZavršiosamProgramandragoškogosposobljavanjanastavnogkadrakojiradikodorganizatoraobrazovanjaodraslih 59,0 41,0

    Procenat ispitanika koji je dobijen kada je u pitanju Program andragoškog osposobljavanja dosta je nizak, posebno ako se ima u vidu da je ovo Zakonom o obrazovanju odraslih obavezan oblik usavršavanja svih nastavnika koji realizuju programe obrazovanja kod organizatora obrazovanja odraslih. Takođe, uslov za licenciranje ustanove za izvođenje programa obrazovanja odraslih jeste i dokaz o andragoškoj osposobljenosti nastavnog kadra. Centar za stručno obrazovanje na zahtjev kandidata organizuje andragoško osposobljavanje.

    Strukovna udruženja nastavnika

    Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju članom 99b uređuje osnivanje strukovnih udruženja nastavnika. Ovim članom Zakona definiše se da strukovna udruženja nastavnika mogu da daju mišljenja i prijedloge: za unapređivanje obrazovno-vaspitnog rada, na obrazovne programe, na strateška dokumenta i propise iz oblasti obrazovanja, ali i da obavljaju i druge poslove u skladu sa statutom19.

    Na pitanje da li su članovi nekog strukovnog udruženja nastavnika, 30,7% ispitanika izjasnilo se da jesu, dok 69,3% ispitanika nijesu članovi strukovnih udruženja (Grafikon br. 16). Nizak procenat nastavnika uključenih u strukovna udruženja jasan je signal vodećim institucijama obrazovnog sistema o neophodnosti kreiranja ambijenta za osnivanje i rad što više strukovnih udruženja nastavnika20, a sve u cilju njihovog kontinuiranog stručnog usavršavanja i praćenja savremenih tokova u struci.

    Grafikon br. 16 Nastavnici iz srednjih stručnih i mješovitih škola (Da li ste član nekog od udruženja nastavnika/nastavnica?)

    30,7

    69,3

    Da Ne

    19 Opštizakonoobrazovanjuivaspitanju(„SlužbenilistRepublikeCrneGore“,br.047/17od19.7.2017)

    20 Uokviruprojekta„EPALENacionalniservispodrškezaCrnuGoru(2017–2018)“,predviđenojeosnivanjetristrukovnaudruženjanastavnika.

  • 31

    Katalog programa stručnog usavršavanja nastavnika

    Katalog programa stručnog usavršavanja nastavnika objavljuje Centar za stručno obrazovanje. Programi sadržani u katalogu imaju za cilj profesionalizaciju nastavnika, nudeći sadržaje koji omogućavaju nastavnicima da prate sve promjene koje podrazumijeva reforma obrazovnog sistema, promjene u struci, novine u nastavi i sl. Učešće nastavnika u programima iz Katalogu omogućava nastavnicima sticanje potrebnih sati za obnavljanje licence za rad u nastavi. Način izbora programa stručnog usavršavanja nastavnika, kao i vrijeme objave izabranih programa u Katalog i njegov sadržaj propisuje se Pravilnikom o organizaciji stručnog usavršavanja nastavnika i načinu izbora autora programa stručnog usavršavanja21. Od ukupnog broja ispitanika u srednjim stručnim i mješovitim školama, 84,3% nastavnika izjasnilo se da je upoznato s Katalogom, dok 15,7% navodi da nije upoznato (Grafikon br. 17).

    Grafikon br. 17 Nastavnici iz srednjih stručnih i mješovitih škola (Da li ste upoznati s Katalogom programa stručnog usavršavanja nastavnika/nastavnica?)

    84 , 3

    15, 7

    Da Ne

    Skoro trećina nastavnika iz licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih tvrdi da ne zna za Katalog stručnog usavršavanja nastavnika, što je visok procenat u odnosu na dobijeni podatak da 81,4% anketiranih nastavnika, koji rade u ovim ustanovama, posjeduje licencu za rad u nastavi. U 2019. godini radiće se prvo relicenciranje nastavnika u skladu sa zakonskim propisima, stoga dodatno iznenađuje podatak o relativno visokom procentu nastavnika koji nijesu upoznati sa sadržajem Kataloga obuka, jer su te obuke osnov za relicenciranje.

    Grafikon br. 18 Nastavnici iz licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih (Da li ste upoznati s Katalogom programa stručnog usavršavanja nastavnika?)

    70,0

    30,0

    Da

    Ne

    21 Pravilnikobjavljenu„SlužbenomlistuCrneGore“,br.063/16od6.10.2016.

  • 32

    ***Osim odgovora na pitanje da li su nastavnici upoznati s Katalogom programa stručnog usavršavanja nastavnika, anketnim upitnikom došlo se i do odgovora na koji su način saznali za Katalog programa stručnog usavršavanja nastavnika. U srednjim stručnim i mješovitim školama 59,2% nastavnika odgovorilo je da su informaciju dobili upravo u školi, dok je 25,7% za Katalog saznalo putem vebstrane Centra za stručno obrazovanje, a 15,2% ispitanika odgovorilo je na neki drugi način ili zaokržilo oba ponuđena odgovora.

    Grafikon br. 19 Nastavnici iz srednjih stručnih i mješovitih škola (Na koji način ste saznali za Katalog programa stručnog usavršavanja nastavnika/nastavnica?)

    59,2

    25,7

    15,2

    0,0 10,0 20,0 30,0 40,0 50,0 60,0 70,0

    U koli

    Na vebstrani Centra za stru no obrazovanje

    Preko sajta u koli

    Podjednak procenat nastavnika iz licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih navodi da je o Katalogu informisan u obrazovnoj ustanovi, dok je veći procenat (38,8%) u odnosu na procenat nastavnika iz srednjih stručnih i mješovitih škola (25,7%) za Katalog saznalo putem vebsajta Centra za stručno obrazovanje.

    Grafikon br. 20 Nastavnici iz licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih (Na koji način ste saznali za Katalog programa stručnog usavršavanja nastavnika/nastavnica?)

    59,2

    38,8

    2,0 0,0

    10,0

    20,0

    30,0

    40,0

    50,0

    60,0

    70,0

    U koli Na vebstrani Centra za stru no

    obrazovanje

    Na neki drugi na in, navedite koji

  • 33

    Programi stručnog usavršavanja nastavnika koji se nalaze u Katalogu, shodno Pravilniku o organizaciji stručnog usavršavanja nastavnika i načinu izbora autora programa stručnog usavršavanja i Pravilniku o bližim uslovima, načinu i postupku izdavanja i obnavljanja dozvole za rad nastavniku, direktoru i pomoćniku direktora obrazovno-vaspitne ustanove, raspoređuju se u tri područja, i to:

    • prioritetna područja stručnog usavršavanja za koje je propisano 16 sati obuke; • područje: pedagogija, andragogija, psihologija, didaktika, metodika za koje se nastavnicima koji ni-

    jesu završili nastavničke fakultete propisuje dodatnih 16 sati obuke; • drugi programi stručnog usavršavanja (koji pomažu nastavnicima da unaprijede kvalitet i organiza-

    ciju nastave) za koje se propisuje osam sati stručnog usavršavanja.

    ***Na pitanje da li programi koji se nalaze u Katalogu mogu da odgovore njihovim potrebama, 73,3% anketiranih nastavnika iz srednjih stručnih i mješovitih škola izjavili su da mogu da odgovore djelimično ili u potpunosti, dok 26,7% anketiranih nastavnika smatra da ne mogu da odgovore ili ne znaju / ne mogu da procijene. Slični su rezultati dobijeni i za područje Pedagogije, kao i Druge programe stručnog usavršavanja (Tabela br. 7).

    Dobijeni rezultati upućuju na zaključak da čak četvrtina ispitanika smatra da ponuđeni programi ne mogu odgovoriti njihovim potrebama, te je, samim tim, ovo veoma važan pokazatelj nužnosti holističkog sagledavanja sadržajne strukture Kataloga i njegovog unapređivanja, prevashodno u smislu adekvatnosti sadržaja.

    Tabela br. 7 Nastavnici iz srednjih stručnih i mješovitih škola (Da li programi koji se nalaze u Katalogu mogu da odgovore potrebama nastavnika/nastavnica?)

      nemogudaodgovore

    mogudaodgovoredjelimično

    upotpunostimogudaodgovore

    neznam/nemogudaprocijenim

    Prioritetnapodručjastručnogusavršavanja 14,7 45,7 27,6 12,0

    Pedagogija,andragogija,psihologija,didaktika,metodika 3,9 39,1 35,2 21,8

    Drugiprogramistručnogusavršavanja(kojipomažunastavnicimadaunaprijedekvalitetiorganizacijunastave)

    6,4 44,3 27,1 22,2

    Podaci dobijeni od ispitanika koji su zaposleni kod licenciranih organizatora obrazovanja odraslih pokazuju da još veći broj nastavnika (čak 33,3%) smatra da programi stručnog usavršavanja nastavnika koji se nalaze u Katalogu ne mogu da odgovore njihovim potrebama ili ne znaju / ne mogu da procijene, dok je 66,7% anketiranih nastavnika izjavilo da programi iz Kataloga mogu da odgovore u potpunosti ili djelimično njihovim potrebama stručnog usavršavanja.

    Znatno je niži procenat ispitanika koji smatraju da programi iz područja Pedagogija, andragogija, psihologija, didaktika, metodika ne mogu da odgovore ili ne znaju / ne mogu da procijene, kao i za područje Drugi programi stručnog usavršavanja (koji pomažu nastavnicima da unaprijede kvalitet i organizaciju nastave), dok preko 70% ispitanika za programe iz ove dvije oblasti smatra da mogu odgovoriti djelimično ili u potpunosti njihovim potrebama. Rezultati su prikazani u Tabeli br. 8.

  • 34

    Tabela br. 8 Nastavnici iz licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih (Da li programi koji se nalaze u Katalogu mogu da odgovore potrebama nastavnika/nastavnica?)

    nemoguda

    odgovore

    mogudaodgovoredjelimično

    mogudaodgovore

    u potpunos-timogudaodgovore

    neznam/nemogudaprocijenim

    Prioritetnapodručjastručnogusavršavanja(programinami-jenjenizausavršavanjenasta-vnikaizpredmeta/modulakoje

    predaju)

    33,3 37,8 17,8 11,1 -

    Pedagogija,andragogija,psihologija,didaktika,metodika 4,5 25,0 34,1 36,4 4,5

    Drugiprogramistručnogusavršavanja(kojipomažunastavnicimadaunaprijedekvalitetiorganizacijunastave

    2,3 25,0 45,5 27,3 2,3

    Dakle, na osnovu dobijenih rezultata zaključuje se da jedna trećina ispitanika koji rade kod licenciranih organizatora obrazovanja odraslih smatra da programi iz Prioritetnih područja ne mogu da odgovore njihovim potrebama.

    Nedovoljan broj kvalitetnih programa, koji je izražen posebno u dijelu Prioritetnih područja, ukazuje i na nedovoljnu zainteresovanost institucija i pojedinaca da akredituju kvalitetne programe koji bi bili osnova stručnog usavršavanja nastavnika. Preko 90 % nastavnog kadra angažovanog kod organizatora obrazovanja odraslih smatra da programi koji se nude u preostala dva područja, Pedagogija, Andragogija i Drugi pro-grami stručnog usavršavanja mogu da odgovore njihovim potrebama za stručno usavršavanje.

    ***

    Na osnovu odgovora ispitanika iz srednjih stručnih i mješovitih škola na pitanje koliko su sati stručnog usavršavanja imali od dobijanja licence za rad u nastavi po programima stručnog usavršavanja koji se nalaze u Katalogu, uočava se manji prosječan broj sati realizovane obuke iz prioritetnih područja stručnog usavršavanja od broja sati predviđenih Pravilnikom. Prioritetnim područjima pripadaju programi namijenjeni za usavršavanje nastavnika iz predmeta/modula koje predaju. Prosječan broj sati dobijen na osnovu odgovora ispitanika je 14,9, dok je Pravilnikom propisano 16 sati navedene obuke.

    Iz područja Pedagogija, andragogija, psihologija, didaktika, metodika prosječan broj sati ispitanika još je manji i iznosi 10,3, a propisano je 16, dok iz Drugih programa stručnog usavršavanja (koji pomažu nastavnicima da unaprijede kvalitet i organizaciju nastave) prosječan broj sati je 8,6, a propisano je osam sati (Tabela br. 9). Na osnovu obrađenih podataka zaključuje se da prosječan broj sati stručnog usavršavanja koje su ostvarili anketirani nastavnici još uvijek nije dovoljan za obnavljanje licence za rad.

  • 35

    Tabela br. 9 Nastavnici iz srednjih stručnih i mješovitih škola (Koliko ste sati stručnog usavršavanja imali od dobijanja licence za rad u nastavi po programima stručnog usavršavanja koji se nalaze u Katalogu?)

    brojsati(uključujućii

    0sati)Prioritetnapodručjastručnogusavršavanja(programinamijenjenizausavrša-

    vanjenastavnikaizpredmeta/modulakojepredaju) 14,9sati

    Pedagogija,andragogija,psihologija,didaktika,metodika 10,3satiDrugiprogramistručnogusavršavanja(kojipomažunastavnicimadaunapri-

    jedekvalitetiorganizacijunastave 8,6sati

    U korpusu ispitanika zaposlenih kod organizatora obrazovanja odraslih dobijeni su rezultati koji pokazuju da je nastavni kadar u prosjeku ostvario dovoljan broj bodova za obnavljanje licence iz Prioritetnih područja stručnog usavršavanja (prosječan broj sati je 16,07), dok je u okviru područja Drugi programi stručnog usavršavanja prosječan broj sati 11,21. U okviru područja Pedagogija, andragogija, psihologija, didaktika, metodika ostvareno je 8,44 sati, a propisano je 16 (Tabela br. 10). S obzirom na to da su prve licence izdate 2014. godine i da važe pet godina, pretpostavlja se da će nastavnici u narednom periodu uspjeti da ostvare dovoljan broj sati iz predviđenih područja.

    Tabela br. 10 Nastavnici iz licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih (Koliko ste sati stručnog usavršavanja imali od dobijanja licence za rad u nastavi po programima stručnog usavršavanja koji se nalaze u Katalogu?)

    brojsati(uključu-jućii0sati)

    Prioritetnapodručjastručnogusavršavanja(programinamijenjenizausavršavanjenastavnikaizpredmeta/modulakojepredaju) 16,07

    Pedagogija,andragogija,psihologija,didaktika,metodika 8,44Drugiprogramistručnogusavršavanja(kojipomažunastavnicimada

    unaprijedekvalitetiorganizacijunastave) 11,21

    Kada je u pitanju broj sati obuke stručnog usavršavanja izvan Kataloga programa stručnog usavršavanja nastavnika, anketirani nastavnici, zaposleni kod organizatora obrazovanja odraslih, prošli su u prosjeku 19,59 sati kroz obuke organizovane od strane organizatora obrazovanja odraslih, kao i 23,70 sati kroz obuke organizovane van ustanove za obrazovanje odraslih.

    Učešće nastavnika u obukama

    Nastavnici imaju zakonsko pravo i obavezu da se stručno usavršavaju. Profesionalni razvoj nastavnika, u osnovi, jeste proces unapređivanja vještina i kompetencija nastavnika, s ciljem unapređenja kvaliteta nastave, kao i učenja i postignuća učenika/polaznika. Osim seminara koji se nude eksterno, značajan dio profesionalnog razvoja pojedinca odvija se u obrazovnoj ustanovi. To znači da se profesionalni razvoj ne može svesti na povremene seminare i profesionalna okupljanja. Profesionalni razvoj jeste dugoročan integrativni proces tokom kojeg se, kroz učenje, praktičan rad i istraživačku djelatnost, razvijaju i unapređuju znanja, vještine i sposobnosti pojedinca. Prolazeći kroz ovaj proces, nastavnik postaje praktičar koji promišlja i, u skladu sa svojim potrebama i potrebama obrazovne ustanove, postavlja ciljeve vlastitog profesionalnog razvoja22.

    22 Profesionalni razvoj na nivou škole/vrtića - priručnik za škole/vrtiće,Zavodzaškolstvo,Podgorica2013.godine