er 088 2014 2501

U Europskoj uniji nastavlja se pad nezapo-slenosti, ali je taj pad preblag, a stvara-

nje novih radnih mjesta presporo da bi se prekinuo sve veći rizik od osiromašivanja radno sposobne populacije. To je najvažniji zaključak ovogodišnjeg dokumenta “Pre-gled zapošljavanja i društvenog razvoja u Europi” koji analizira tržište rada i socijalnu situaciju u Europi.

U 2013. svjedočili smo znacima ekonomskog oporavka od recesije s dvostrukim dnom pa je tako BDP rastao u drugom i trećem kvartalu, nezaposlenost se prestala povećavati, a zapo-slenost prestala padati. Ali, “dugoročna ne-zaposlenost još uvijek je u porastu u većini zemalja članica, a uz nju ruku pod ruku i prekarijat”.

Prema toj opširnoj studiji, za koju je od-govoran Laszlo Andor, povjerenik za zapo-šljavanje, socijalna pitanja i inkluzivnost, prosječno jedan od tri Europljanina živi u riziku od siromaštva. Samo jedan od tri us-pijeva u roku godine dana poboljšati svoju situaciju, tj. izaći iz neposrednog rizika si-romaštva.

Nezaposlenih u EU-u je prosječno 11 po-sto, a u zoni eura 12 posto, konkretno, u eurozoni nezaposlenih je 19 milijuna. Po-novo, zabrinjava vrlo visoka nezaposlenost

mladih, koja je 23 posto. Najveća je nezapo-slenost, od skoro 28 posto, u Grčkoj i Špa-njolskoj, a najmanja u Austriji i Njemačkoj. (Premda se i ove godine upozorava da Nje-mačka da ima relativno visok broj ugovora na određeno vrijeme, što nije znak kvalitet-ne zaposlenosti.)

Najlogičniji način da za radno sposobnu osobu prestane rizik od siromaštva jest da nađe posao. Ali, prema studiji tima povjere-

nika Andora, to nije samo po sebi dovoljno. Samo za polovicu onih koji nađu posao, ri-zik od siromaštva zaista nestaje. Od zema-lja koje imaju zajamčenu minimalnu plaću, najbolje je u Luksemburgu, gdje ona iznosi blizu 1900 eura, a najgore u Bugarskoj, 160 eura. Jedanaest članica ima minimalnu pla-ću manju od 500 eura.

Samo kvalitetno zaposlenje omogućuje pre-kid sa siromaštvom, a kvalitetno se zaposle-nje procjenjuje prema tipu posla, plaći, broju radnih sati. Izlazak is stanja siromaštva ovisi i o sastavu domaćinstva i tome da li bračni drug radi. “Na žalost, ne možemo reći da samo činjenica da je osoba zaposlena donosi i pri-stojan životni standard”, stoji u ovoj studiji

od 200 stranica formata A4.Predstavljajući studiju u Europskoj ko-

misiji Laszlo Andor je rekao da je opisana situacija ono što možemo očekivati od sa-dašnjeg skromnog ekonomskog oporavka. “Ako je cilj suzbijanje siromaštva, pogotovo je velik problem, i bit će sve veći ako se tako nastavi, polarizacija visokih i niskih plaća, te toga da je sve veći broj radno sposobnih prisiljen raditi nepuno radno vrijeme.”

Prošle godine, naglasci iz studije i posljedič-na upozorenja bila su vrlo slična. Kao i prošle godine, Laszlo Andor poziva ne samo da se stvore nova radna mjesta, nego kvalitetnija , te pristojni uvjeti rada. I prošle godine povje-renik Andor konstatirao je da je oporavak skroman i još uvijek krhak. “Još uvijek se ni-smo ni počeli oporavljati od golemog gubit-ka radnih mjesta u prethodnih pet godina.”

U prošlogodišnjem izvještaju Andor je konstatirao da se reforme kojima je cilj oporavak trebaju kombinirati sa socijalnom zaštitom nezaposlenih. Ove godine navodi primjer da tražitelji posla koji primaju po-moć za nezaposlene, za koju je uvijet da ak-tivno traže posao, mnogo prije nalaze novi posao nego oni koji nisu u takvim progra-mima i ne primaju pomoć. “Dobro osmi-šljeni sustavi pomoći nezaposlenima, kao što je progresivno smanjenje pomoći, prisi-ljavaju ljude na aktivno traženje posla, čine ih otvorenijima prema savjetima i oni imaju više vremena da nađu kvalitetnije poslove koji će ih izvući iz rizika siromaštva.”

Posao spašava od siromaštva samo pola nezaposlenih

Dvaput skuplja struja nego u Americi koči oporavak Europe

Prevarenim potrošačima Komisija savjetuje kolektivne tužbe

Europska komisija objavila je alarmantne podatke o cijenama energije u Europskoj uniji str. 3

EU će nacionalnim udrugama za zaštitu potrošača pomoći da budu efikasnije i snažnije str. 5

25. siječnja 2014. Broj 88 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

REPORTEURO UŽIVO IZ

BRUXELLESA

GODIŠNJI PREGLED ZAPOŠLJAVANJA UPOZORAVA NA RIZIK OD SIROMAŠTVA OSOBA SPOSOBNIH ZA RAD

Zajamčena minimalna plaća najveća je u Luksemburgu, blizu 1900 eura, a najmanja je u Bugarskoj, 160 eura

25. siječnja 2014. Broj 88 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 2

EuroreportElektronički newsletterIzvješća iz institucija Europske Unije

Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-810000 Zagreb

Urednici:Ines Sabalić (Bruxelles)[email protected]@numericable.be+00 32 497 11 80 94 (mob)+00 32 2 33 00 184 (tel)

Ratko Bošković (Zagreb)[email protected][email protected]+385 91 345 99 56 (mob)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančić[email protected]

Održavanje web stranice:Gorila IT Zagreb

Produkcija i marketing:Info iz Bruxellesa d.o.o.Ilica 169, 10000 Zagreb+385 1 3773 722 (tel/fax)

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH.

Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.

impressum

Povjerenik Štefan Fuele koji je posljednji od europskih visokih dužnosnika bio u Kijevu, izjavio je da je šokiran i razočaran što je Ukrajina napustila “europski put” . Vođa proeuropske ukrajinske opozicije

V. Kličko poziva na europsko posredovanje između vlade i demonstranata, ali Janukovičeva vlada to odbija.

fotografijatjedna

EUROREPORT

© E

U


Visoke cijene energije razlog su zašto Europa zaostaje za drugim velikim ekonomijama,

zaključak je dokumenta o cijenama energije objavljenog isti dan, 22. siječnja, kad i paket dokumenata i studija o klimatskim promje-nama i energiji. I ovaj dokument promatra se u kontekstu ekonomskog oporavka Europe, a komentar je da su visoke cijene energije jedan od razloga zašto Unija ne može uhvatiti do-voljno dobar zamah.

Kako EU sad nastoji privući velike investito-re, industrije koje troše puno energije nemaju velikog interesa skrasiti se u Europi. Uprava ta-lijanskog diva ENI-ja oglasila se u europskim

medijima i, upitana za komentar o novoj anali-zi energetske situacije, kaže da je skupa energija “pravi, alarmantni problem za Europu” i da tjera veliku, energetski intenzivnu industriju na druga tržišta. Kad bi plaćao u Europi po američkim ci-jenama, njihovi troškovi pali za milijardu dolara godišnje, komentirao je i vlasnik čeličana Mital.

U usporedbi sa cijenama u Sjedinjenim Drža-vama i drugim ekonomijama, cijene energije u Europi su mnogo nepovoljnije, a taj trend sve je izraženiji. U odnosu na SAD, cijene struje za industriju dvostruko su veće, a od Kine su 20

posto veće. Cijene plina višestruko su više u Europi nego u Americi i Rusiji. Ne samo to, nego obnovljiva energija, na koju je EU poseb-no ponosna, povećava račune potrošača 7,2 posto za industriju i 5,4 za kućanstva.

Čak niti cijene struje nisu toliko zabrinjavajuće, koliko izvanredno velika ovisnost Europe o uvozu energije, jer se preko polovice nafte i plina uvozi, a cijena plina, a to je energent broj jedan u Europi, u vrlo velikom broju slučajeva vezuje se za cijene nafte. Uvoz nafte glavni je razlog visokih cijena energije, makar, stoji u studiji Europske komi-sije, baš to ponukalo je EU da pronalazi načine za veću energetsku efikasnost što bi trebalo do-vesti do poboljšanja, odnosno smanjenja rasta cijena energije.

Analiza koju je Komisija ponudila u ovom paketu studija i dokumenata pokazala da eu-ropska industrija, zapravo nije toliko energet-ski skupa i da je, može se reći sustavno, primije-nila mnoge mjere štednje i poboljšanja. Iako je tome tako, studija EK-a upozorava da su cijene energije u europskoj industriji vrlo velik pro-blem, jer se cijene proizvodnje energije u SAD-u smanjuju. Američke cijene postaju niže jer se povećava proizvodnja plina iz šejla. Polemika se vodi da li bi EU mogla stići SAD da se i mi bacimo na proizvodnju iz šejla, koja ne bi bila nikada tako jeftina kao u Americi, ali bi sni-zila cijene. Naredni izazov koji bi održao cije-ne normalnima, stoji u komentarima nakon objave ovog dokumenta, bio bi kombiniranje “frackinga” i obnovljive energije.

S rbija je počela pregovore godinu dana nakon što joj je dodijeljen status kandidata, u nadi da će, kako je srpska vlada najavila, biti gotova s pripremama 2018. godine. Za povjerenika za prošire-

nje Fuelea ulazak Srbije u europsku proceduru izvanredno je velik uspjeh, gotovo ravan primanju Hrvatske u EU prije sedam mjeseci.

U Bruxellesu i dalje imaju vrlo visoko mišljenje o kapacitetima srpske javne uprave, ali misle da će poli-tički dio, a to su pregovori o normalizaciji i, na kraju, priznanje državnosti Kosova, ipak podrazumijevati dulji rok. U pluseve mandata, Š. Fuele ubraja i jako dobar i postojan napredak Crne Gore u prego-vorima, koja prva ide po “novom pristupu”, i koji stavlja kompeks pravne države i funkcioniranja pravosuđa u prvi plan procesa proširenja.

Veliko razočaranje je Makedonija jer je Grčka, na početku svog predsjedništva, gotovo otvoreno dala na znanje da neće dići blokadu za otvaranje pregovora. Island se sam isključio iz procesa, a oko napredovanja Turske ne odlučuje uopće EK, nego zemlje članice, a one nisu spremne na to da Turska napravi velike korake. Što se tiče budućeg povjerenika za proširenje, znamo da će članice to smatrati neatraktivnim portfeljem jer se u narednih pet godina ne očekuje spektakularan napre-dak kandidata, nego uporan, tihi rad. Povjerenstvo će zapasti manju zemlju koja neće moći dobiti veliki resor, a jedino što se zna jest da to neće biti Hrvatska.

Najveća vanjskopolitička briga u Bruxellesu je Ukrajina, u kojoj nije isključeno da veliki

neredi prerastu u šire građanske sukobe, u kojoj bi jedna strana visoko dizala zastavu Europske unije, smatrajući je svojom. To je vrlo neobičan razvoj događaja, na koji Bruxelles nije do kraja spreman i, čini se, nije siguran kako bi trebao reagirati i što da radi s tom, proeuropskom, stranom u sukobu. U Kijevu se smjenjuju visoki europski dužnosnici, posljednji od njih otputo-vao je povjerenik Štefan Fuele, a sljedeći tjedan ponovo se spremaju Catherine Ashton i izaslan-stvo Europskog parlamenta. J. M. Barroso je telefonski razgovarao s predsjednikom Januko-vičem i osudio eskalaciju nasilja.

Veliki događaji na koji se spremaju u Bru-xellesu su ekonomski forum u Davosu (str.4) i Rusko-europski summit. Vladimir Čizov, dugo-godišnji ruski veleposlanik u Bruxellesu, osobni Putinov prijatelj i čovjek povjerenja, poručio je da se nada kako će EU pristati na “trialog” Moskva-Kijev-Bruxelles o budućnosti Ukrajine, ali da “summit neće biti o Ukrajini”. Iako je to Čizov rekao, summit će se odvijati u hladnoj atmosferi ,nakon ruskog političkog nasrtaja na Ukrajinu kojeg je posljedica bila njeno povlače-nje od sklapanja Ugovora o suradnji s EU-om i posljedicama koje to izazvalo. Rusima je ipak važno, pred Olimpijske igre u Sočiju da ne uda-lje posve EU.

EU je izdala važne dokumente: o klimi i energiji (str.3) , o socijalnoj slici Europe i eko-nomskom oporavku (str.1), a EP je raspravljao o roamingu i internetu (str.6). Donosimo i kratke vijesti, ali ovaj put, zbog tehničkih razloga, pre-skačemo agendu.

Naredni povjerenik za proširenje iz male članice

Ukrajina sve veća briga

U odnosu na SAD, cijena struje za industriju u Europi je dvostruko veća, i 20 posto veća nego u Kini

Vladimir Čizov, ruski veleposlanik u Bruxellesu

Skupa energija koči oporavakNA TEMELJU DOKUMENTA EK-a DISKUSIJA O ‘FRACKINGU’

SRBIJA POČELA PREGOVORE, CRNA GORA I DALJE DOBRO NAPREDUJE

UVODNIK


M eđunarodna karitativna organizacija Oxam priredila je za ovogodišnji Svjetski ekonomski forum u Davosu radno izvje-

šće o imovinskoj nejednakosti među ljudima u svijetu i objavila ga u ponedjeljak 20. siječnja. Forum je, naime, još u studenome proš-le godine objavio svoju publikaciju Pregled globalnih problema u 2014. (Outlook on the Global Agenda 2014) u kojoj je rastuće imovinske disparitete proglasio drugim najvećim svjetskim rizi-kom u sljedećih 12 do 18 mjeseci, budući da „nejednakost utječe na društvenu stabilnost unutar zemalja i prijetnja je sigurnosti u globalnim razmjerima“.

Neki od Oxfamovih nalaza doista su šokantni. Primjerice, 85 najbo-gatijih ljudi na svijetu posjeduje imovinu jednako vrijednu kao uku-pna imovina siromašnije polovice svjetskog pučanstva, koja obuhvaća 3,5 milijardi ljudi. Dakle, ljudi koji su bogati jednako kao siromaš-nija polovica globalnog stanovništva stali bi u jedan autobus! Pritom imovina jedan posto najbogatijih ljudi vrijedi oko 110 bi-lijuna dolara, što je 65 puta vrednije od ukupne imovine siromaš-

Samo 85 osoba posjeduje bogatstvo veće nego siromašnija polovica čovječanstva ili 3,5 milijardi ljudi

KARITATIVNA ORGANIZACIJA OXFAM PRIREDILA JE IZVJEŠĆE O IMOVINSKOJ NEJEDNAKOSTI U SVIJETU

UDIO NACIONALNOG DOHOTKA KOJI STJEČE JEDAN POSTO NAJBOGATIJIH STANOVNIKA

0 10 20

SAD

Irska

Japan

Italija

Australija

Singapur

Španjolska

Francuska

Norveška

Novi Zeland

Mauricius

Švedska

Danska

nije polovice svjetske populacije. Pritom oko polovicu ukupnog svjetskog bogatstva posjeduje samo oko jedan posto stanovništva.

Taj jaz između šačice najbogatijih i ostatka stanovništva ne prestaje se produbljivati pa je tako jedan posto najbogatijih od 1980. do 2012. godine povećalo svoj udjel u dohotku u 24 od 26 zemalja svijeta za koje je Oxfam prikupio podatke. U Sjedinjenim Državama najbogatijih jedan posto steklo je 95 posto ukupnog porasta bogatstva nakon financijske krize 2009., dok je donjih 90 posto postalo siromaš-nije.

Stanovita ekonomska nejednakost bitna je za rast i napredak, stoji u sažetku Oxfamova izvješća za Davos, budući da nagrađuje osobe s talentom, teško stečenim vještinama i ambicijom za ino-

vacije i ulaženje u poduzetničke rizike. Međutim, ekstremna kon-centracija bogatstva koja se danas događa prijeti da će milijune ljudi spriječiti u ostvarivanju boljitka od njihova talenta i truda.

Ekstremna ekonomska nejednakost štetna je i zabrinjavajuća iz mnogih razloga: moralno je upitna; negativno utječe na ekonom-ski rast i smanjivanje siromaštva; umnožava društvene probleme. Ona pogoršava druge nejednakosti, poput onih između muškara-ca i žena. U mnogim državama ekstremna ekonomska nejedna-kost zabrinjavajuća je zbog pogubnog utjecaja koji koncentracija bogatstva može imati na jednakopravnu političku reprezentaciju.

Kada bogatstvo zarobi kreiranje državne politike, ono iskrivljuje pravila u korist bogatih, nerijetko na štetu svih ostalih. Posljedice uključuju eroziju demokratske vladavine, raspadanje socijalne kohe-zije i iščezavanje jednakih prilika za sve. Ako se ne uvedu hrabra po-litička rješenja za ograničavanje utjecaja bogatih na politiku, tada vlade rade u interesu imućnih, a politička nejednakost nastavlja se povećavati, stoji u Oxfamovu izvješću.

Karitativna organizacija koja djeluje kao konfederacija isto-vrsnih institucija u 17 zemalja svijeta upozorava da se pogubni trend mora i može preokrenuti, a sudionici foruma u Davosu ima-ju moć da to učine. Oxfam ih stoga poziva da se obvežu kako neće izbjegavati plaćanje poreza u zemljama u kojima žive ili rade, te da neće koristiti svoje bogatstvo za stjecanje političku naklonje-nost koja bi potkopavala demokratsku volju njihovih sugrađana. Poziva ih da učine javnim svoje vlasništvo u investicijama, kom-panijama i zakladama koje oni konačno posjeduju te da podupru progresivno oporezivanje bogatstva i dohotka. Naposljetku, da od svojih vlada zatraže da porezne prihode iskoriste za pružanje univerzalne zdravstvene zaštite, obrazovanje i socijalnu zaštitu svojih građana.

Jaz između šačice najbogatijih i ostatka globalne populacije ne prestaje se produbljivati

Polovicu svjetskog bogatstva posjeduje samo jedan posto stanovnika

2008-2012

1980


Europska komisija ubuduće će, a svakako do kraja mandata Nevena Mimice, pomagati

nacionalnim udrugama za zaštitu potrošača da sepoboljšaju, tj. budu efikasnije i snažnije, kažu u povjerenstvu za zaštitu potrošača. Po-moć neće biti novčana, nego „posrednička“, povezat će ih s udrugama potrošača koje su u svojim zemljama uspješne i koje imaju različi-te, a razvijene, uspješne modele financiranja. Tako je Irska jedna od zemalja gdje su udruge za zaštitu potrošača vrlo efikasne pa bi se spa-rivanjem njihovih i hrvatskih udruga, kojih je 26, mogla prenijeti najbolja iskustva i pri-mijeniti ih u Hrvatskoj.

Na europskoj razini djeluju dvije velike i vrlo utjecajne udruge, to su BEUC i ANEC. One će jedine dobiti novčana sredstva Mi-mičinog povjerenstva.

Uglavnom, udruge za zaštitu potrošača mno-go su jače u sjevernim i zapadnim zemljama, u Britaniji, Finskoj, Njemačkoj, Belgiji, a dosta su slabe u južnim i novim članicama. Za primjer izuzetno učinkovite i vrlo utjecajne udruge za zaštitu potrošača spomenut je britanski Which?. Jedna od snažnih europskih, vrlo kvalitetnih udruga je utjecajna belgijska Test-Achat. Financira se članarinom i pret-platom na newsletter, i to uspješno jer daje potrošačima visokokvalitetne i pouzdane informacije o proizvodima. Naprotiv, ima članica, poput Cipra, u kojima udruge po-trošača niti ne postoje.

EK zato u pet odabranih “lošijih”, tj. biv-ših tranzicijskih zemalja, šalje «potrošačke misije» koje bi trebale pomoći da se tamo

osnuju i funkcioniraju efikasne i utjecaj-ne udruge. Putem potrošačkih misija EK će dati informaciju, omogućiti i bdjeti nad koordinacijom, ujednačavanjem akcija, po-kazat će put koji realno može zainteresirane dovesti do rezultata i u vrlo velikoj mjeri po-većati snagu udruga.

Mimičino povjerenstvo fokusirano je na pra-va potrošača, sigurnost proizvoda (osim hrane) i snagu potrošača. Specifičnost je u tome da je 85 posto zakona na europskoj razini, ali je nji-hova provedba sto posto nacionalna. Cilj je da se proširi najbolja praksa europske zaštite

potrošača na više zemalja, ali se potrošači ili njihove organizacije ne mogu obratiti izrav-no nekom od europskih tijela, nego samo nacionalnima.

Ako se spor rješava sudski, EK preporuču-je potrošačima kolektivne sudske sporove. Svaka zemlja treba razviti alternativni na-

čin rješavanja sporova, na pr. osnovati agen-ciju kojoj će se potrošači i udruge obraćati u slučaju kršenja prava ili ugroze zdravlja i sigurnosti. Ako se prava krše u više zemalja istodobno, građani se obraćaju posebnim agencijama, u Hrvatskoj Europskom potro-šačkom centru pri Ministarstvu gospodar-stva.

Specifično za Hrvatsku jest da su, u uspo-redbi s drugim članicama, najglasnije pri-mjedbe na sastav pojedinih proizvoda, npr. deterdženata, koji se razlikuju od tržišta do tržišta. Taj problem, kaže sugovornik Eu-roreporta, nije lako riješiti jer proizvođači tvrde da se prilagođavaju zahtjevima raznih tržišta, a “teško je očekivati da bi Europska komisija mogla propisivati kako treba izgle-dati neki brend ili njegov sadržaj, odnosno propisivati njegove sastojke”.

Na europskoj razini, međutim, zanimljiva je situacija s označavanjem zemlje podrijetla proizvoda. Tabori “za” i “protiv” među zemlja-ma članicama duboko su podijeljeni, i jedni i drugi imaju blokirajuću manjinu. Prema pro-pisu, označavanje zemlje podrijetla provo-di se prema posljednjoj bitnoj promjeni na proizvodu. Italija i Francuska, od velikih zemalja koje štite neke svoje industrije, zala-žu se za to, ali Velika Britanija i Njemačka, s velikim brojem delokalizirane industrije svojih poznatih brendova, protive se. Ali, u narednih godinu dana očekuje se pozitivan završetak oko prava na otvaranje tekućeg ra-čuna svakog građanina EU-a, bez obzira na njegovo imovno stanje i prebivalište.

Komisija prevarenim potrošačima preporučuje kolektivne tužbe

VELIKA JE RAZLIKA U SNAZI UDRUGA POTROŠAČA NA SJEVERU I JUGU EUROPE

Čak 85 posto zakona je na europskoj razini, ali je njihova provedba sto posto nacionalna U Hrvatskoj su najglasniji prigovori na sastav pojedinih proizvoda poput deterdženata koji se razlikuju od tržišta do tržišta

Europsko-ruski 32. summit održat će se 28. siječnja. EU će pred-stavljati najviši čelnici José Manuel Barroso i Herman Van Rom-

puy, a uz njih i Catherine Ashton. S ruske strane dolaze Vladimir Putin i ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Uoči sastanka, Barroso je rekao da i Rusija i EU mogu profitirati jačanjem suradnje kao strateški partneri, ali da bi se to ostvarilo, po-trebno je međusobno razumijevanje i strateško povjerenje. “Upravo to nastojat ćemo konsolidirati na narednom samitu kroz otvorene

diskusije.” Barroso je rekao da očekuje otvoren razgovor o „nespo-razumima i načinu kako da se ona prevladaju“, misleći na Ukrajinu. “Ovo je prilika da razmislimo i porazgovaramo o prirodi naših od-nosa, o tome što želimo od naše suradnje.” Odgovarajući na pitanje o Ukrajini, Barroso je odgovorio da “očekuje da će se razgovarati o bliskom susjedstvu”. To međutim, nije najavio ruski veleposlanik Či-zov, koji je rekao da Rusija nema namjeru da se ovaj summit pretvori u razgovor o Ukrajini.

Barroso na europsko-ruskom samitu želi razgovarati i o UkrajiniDUBOKA NESLAGANJA PRED SUMMIT EU-RUSIJA


Odbor Europskog parlamenta za unutarnje tržište i prava potrošača (IMCO) glasao je u četvrtak za prijedlog za “jedinstveno telekom

tržište” koje će, kad se uspostavi, eliminirati prekogranične zapreke za internet i mobilne komunikacije, te ostvariti “neutralnost mreže”.

Neutralnost mreže podrazumijeva da internet provajderi moraju sav promet podatkovni tretirati jednako, bez obzira na vrstu podataka, sadr-žaj, korisnika, softver, brzinu spajanja ili kvalitetu usluge. Neke udruge, kao savetheinternet.eu, koje su lobirale oko ovog prijedloga, smatraju da on ima dosta propusta koji sprečavaju pravu mrežnu neutralnost.

Dva dana prije, isti odbor glasao je za takvo preoblikovanje telekom paketa kojim bi se dodatno zaštitili potrošači, osobito na području ugovaranja usluga s provajderima i cijena roaminga. Zastupnici EP-a traže da se do srpnja 2016. stane na kraj dodatnim troškovima koje telekomunikacijske kompanije zaračunavaju za pozive, SMS poruke, prijenos podataka i, naravno, roaming između zemalja članica Unije.

Tako se, zapravo, ignorira postojeći prijedlog Europske komisije, koji je operaterima omogućavao da korisnicima ponude izbor između be-splatnog roaminga i mogućnosti da za vrijeme boravka u inozemstvu privremeno suspendiraju svoj račun.

Takvim rješenjem nisu bile zadovoljne niti kompanije niti potroša-či, ali je sve više operatera počelo nuditi opciju besplatnog roaminga.

Naime, povjerenica Kroes, koja vodi “digitalnu agendu”, uključila je u svoj prijedlog pravednije cijene na telefonske usluge, uključujući i troško-ve roaminga unutar EU-a. Ipak, mnogi kritičari misle da je potrebno poticati telekome da prošire i nadograde europsku mrežnu infra-strukturu. Naravno, to bi moglo značiti više cijene za potrošače. Suočena s tom kritikom, Neelie Kroes je u srpnju 2013. odgovorila da, ako doista nastane slobodno tržište, ne mora doći do povećanja cijena.

Zastupnici u EP-u su predložili i smanjenje cijena “naveliko” u među-narodnim komunikacijama, čime bi se “virtualnim operaterima” (koji ne posjeduju vlastitu mrežnu infrastrukturu) omogućilo da nude pogodni-je cijene roaminga. Taj korak pogoduje novim i manjim operateri-ma, ali i onima koji ne potječu iz Europe.

Zastupnici traže da korisnički ugovori budu transparentniji i omo-gućavju lakšu promjenu davatelja usluge. Transparentnost se odnosi posebno na cijene internetskog prometa koji se nudi potrošačima. Ti iznosi trebaju biti jasno i razumljivo definirani, te prikazani samo tehničkim terminima. U konačan tekst nisu ušli prijedlozi da se ukinu naknade koje korisnik plaća u slučaju ranijeg prekida ugovo-ra, kao ni mogućnost da korisnik prebaci neiskorišteni dio kredita u slijedeći mjesec.

Neutralnost mreže ponovo na raspraviROAMING: DO SRPNJA 2016. NOVI TELEKOM PAKETI

ENERGIJA, EU, ŠEJL, MJEREDobrovoljna pravila o plinu iz šejla bit će primjenjiva u drugoj polovici naredne go-dine, odlučile su zemlje članice. U sklopu toga, definirat će se zajednički principi, uključujući i procjene utjecaja na okolinu. To su novinarima prenijeli u Europskoj komisiji i napomenuli, da iako će principi biti zajednički, ipak će se krajnja odluka donositi nacionalno. Dakle, svaka zemlja sama odlučuje hoće li eksploatirati plin iz šejla, a ako to radi, trebalo bi poštivati europske upute, dobrovoljna pravila. To je odmah izazvalo reakcije. Industrija pozdravlja da će pravila biti tek načela, udruge za zaštitu okoliša to smatraju vrlo lošim ishodom.Prema predloženim mjerama, članice bi trebale, prije eksploatacije plina iz šejla, postaviti strukturu koja bi nadzirala da ne dođe do vodnog zagađenja i do pojača-nih emisija stakleničkih plinova. Svrdla bi trebala biti najvišeg standarda, a javnost stalno obavještavana. EK će nadzirati da li se ovo provodi i publicirati izvještaje i ocjenjivati svaku zemlju ( ali, neće biti

sankcija za loše đake, osim stupa srama.)Zemlje koje već vade plin iz šejla, kao Britanija, Poljska, Danska i Rumunjska različito tumače već postojeće europske propise o zaštiti okoline prilikom ovih operacija. Vađenje plina iz šejla,pak, posve je zabranjeno u Francuskoj ili Bugarskoj. Povjerenik za energiju Oettinger rekao da je u Europi neće doći do “revolucije” kao u SAD-u, ali da je to nužan dio diversifikacije opcija za opskrbu plinom koji Europa treba ozbiljno razraditi.

EU POMAŽE IRAKUEU se obavela na oko 75 milijuna eura ra-zvojne pomoći Iraku do 2020. godine. Ta se pomoć treba utrošiti na teme vladavine prava, izgradnje kapaciteta u osnovnom i srednjem školstvu i slično.OD 2008., EU je dala oko 157 milijuna eura za Irak.

EUROPA, PATENTIEU je i dalje atraktivna za one koji žele zaštiti-ti svoje inovacije, zaključuje se iz brifinga uoči objavljivanja izvještaja Europskog zavoda za patente EPO. Prošle godine, u odnosu na

pretprošlu, porast je bio 2,8 posto prijavljenih patenata. Ukupno, prošle godine, EPO je dobio 265 tisuća molbi za registraciju patenta. Prilično veliki pad u prijavama bio je 2008. i 2009. godine, zbog krize. tako da je ovaj porast također pokazatelj oporavka. Glavne tendencije posljednjih godina potvr-đuju se: Što se tiče geografskog porijekla, 35,3 posto, tj. 93,600 patenata prijavljeno je iz 38 zemalja koje su članice EPO. Slijede Sjedinje-ne Države u kojima je prijavljeno 24, 5 posto patenata, zatim Japan 19, 7 posto,, Kina 8,4 posto, Južna Koreja 6,4 posto. Porast prijave patenata je 2 posto u SAD -u, 1,2 posto u Ja-panu, 18 posto u Kini i 16,6 u Južnoj Koreji. u EU-u, geografski najviše patenata dolazi iz Njemačkem 12, 2 posto (ali, pad je od 6,3 posto prijava u odnosu na 2012. godinu) , zaitm Francuske 4,6 posto, Nizozemske 2,9 posto, Britanije 2,5 posto i Švedske. EPO je odobrio i objavio 66,700 patenata, a to je 1,7 posto više nego pretprošle godine. Izvještaj se očekuje u ožujku.

ukratko

er 088 2014 2501

Documents