er 097 2014 0410

U prvoj televizijskoj debati Martina Schulza i Jean-Claudea Junckera kandidati Europ-

skog parlamenta za stolicu šefa Europske ko-misije dali su vrlo slične odgovore na ključna pitanja o EU-u.

Obojica su odgovorila da kriza nije prošla sve dok se ne riješi pitanje nezaposlenosti, pogotovo mla-dih, i obojica su nezaposlenost navela kao središnji problem u narednom mandatu briselske Komisije.

“Vrhunac krize je iza nas, ali ostaje najteži dio, a to je nezaposlenost”, formulirao je Juncker. “Imamo 27 milijuna nezaposlenih, kriza će biti gotova kad se jasno pobijedi nezaposlenost mla-dih”, rekao je Schulz u 40 minutnoj debati na francuskom, iz Bruxellesa, za televiziju France24.

Na pitanje može li eurobond riješiti krizu eurozone, obojica su odgovorila da još nije vri-jeme za uvođenje euroobveznice jer prije toga treba napraviti niz neophodnih priprema. Ali, obojica su naglasila da je “solidarnost” temelj Unije. J.-C. Juncker je rekao da Njemačka nije jedina u EU-u koja se protivi momentalnom uvođenju eurobonda, što je tražila skupina ze-malja na čelu s Francuskom.

(Euroobveznica bi značila da najjače ekono-mije jamče za sve druge u eurozoni, a Njemač-ka je rekla da taj oblik federativnosti dolazi u

obzir tek nakon uspostave čvrste bankovne i fiskalne unije).

O tome da li je politika štednje, odnosno smanjivanja potrošnje, bila korisna, svaki je re-kao da je bila neophodna.

“Mnoge članice su i punih 15 godina prije početka krize produbljivale deficit i povećavale dug”, rekao je bivši luksemburški premijer i biv-ši šef Eurogrupe. Dodao je da “nema rasta dok se povećava deficit” te da su u krizi “najbolje prošle zemlje čiji su dug i proračunski deficit u

krizi bili najmanji”. “Politika rasta ne može se temeljiti na deficitu”, rekao je kandidat Europ-ske pučke stranke.

Na isto pitanje, Martin Schulz je rekao da će neke investicije potrebne za ekonomski oporavak nužno voditi i povećanju deficita: “Investicije znače isto-dobno i da dug raste, ali znače i povratak rasta”. Ipak, “smanjenje duga je ključno, no tako da se za svaku zemlju napravi poseban program”, re-kao je kandidat grupe Socijalista i Demokrata i time kritizirao i rad Trojke.

Nijedan se ne bi lišio eura. “Da nije bilo za-jedničke valute u ovoj krizi još bi bili izbili i monetarni ratovi u EU-u”, rekao je Juncker. “Da ukinemo euro, bi li se time otvorilo i jedno radno mjesto?” upitao se Martin Schulz.

Obojica su se zadržala na tome kako treba očistiti put i olakšati razvoj SME-a, jer su oni “kičma oporavka”.

Njihovo slaganje oko ovih velikih tema je i razu-mljivo jer su odgovori koje daju plod dugačkih i vrlo iscrpnih debata i analiza. Pedesetak dana prije svibanjskih europskih izbora to ujedno znači da u velikim strateškim pitanjima između dvije najveće političke obitelji u EU-u postoji kon-senzus.

Debata se završila oko uloge predsjednika Europske komisije. Juncker je kazao da bi se Komisija trebala baviti velikim, strateškim pi-tanjima, a ne bi se trebala previše petljati u ži-vot običnih ljudi, dok je Schulz kazao da Unija mora postati “efikasnija i bliža građaninu”, da treba “integrirati građanina u proces donošenja odluka”.

Kako sada stvari stoje, M. Schulz ima mno-go više šanse nego J.-C. Juncker da naslijedi Barrosa jer se predviđa da će Socijalisti i Demo-krati dobiti na izborima više glasova od EPP-a, a osim toga i njihova mogućnost koaliranja je veća. Prevladava osjećaj da bi, s izborom Schul-za, koji je sada predsjednik Europskog parla-menta, došao kraj austerityju ili odricanju koje se posljednjih godina nametalo Europi.

I za Schulza i za Junckera najveći problem Europske komisije je nezaposlenost mladih Europljana

Putin zatražio od zemalja EU-a da plate ukrajinski račun za plin

Telekom i internetski operatori krše temeljna prava klijenata

‘Neću trpjeti povrede ugovora’, napisao je Putin liderima 18 zemalja koje se opskrbljuju preko Ukrajine str.3

Sud pravde EU-a proglasio je nezakonitom pohranu podataka u svrhu borbe protiv kriminala i terorizma str. 4

10. travnja 2014. Broj 97 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

REPORTEURO UŽIVO IZ

BRUXELLESA

Oba kandidata smatraju da još nije sazrijelo vrijeme za izdavanje euroobveznice

Za politiku odricanja (eng. austerity) Schulz i Juncker rekli su da je bila neophodna

ŠTO JE POKAZALA PRVA TV DEBATA KANDIDATA ZA PREDSJEDNIKA EUROPSKE KOMISIJE

10. travnja 2014. Broj 97 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 2

EuroreportElektronički newsletterIzvješća iz institucija Europske Unije

Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-810000 Zagreb

Urednici:Ines Sabalić (Bruxelles)[email protected]@numericable.be+00 32 497 11 80 94 (mob)+00 32 2 33 00 184 (tel)

Ratko Bošković (Zagreb)[email protected][email protected]+385 91 345 99 56 (mob)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančić[email protected]

Održavanje web stranice:Gorila IT Zagreb

Produkcija i marketing:Info iz Bruxellesa d.o.o.Ilica 169, 10000 Zagreb+385 1 3773 722 (tel/fax)

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH.

Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.

impressum

Predsjednik Barroso ispred slike Leva Kopeljeva, sovjetskog disidenta ruskog podrijetla, koji se bavio njemačko-ruskim odnosima. Već na odlasku s dvostrukog mandata, i kad se već znaju kandidati za njegova nasljednika, J.M. Barroso

primio je upozorenje i prijetnju Vladimira Putina da bi Rusija mogla zatvoriti plin za Ukrajinu i neke europske zemlje

fotografijatjedna

EUROREPORT

© E

U


Europska unija bit će prisiljena platiti dio ukrajinskog duga jer je Vladimir Putin u

pismu liderima 18 europskih zemalja koje se opskrbljuju ruskim plinom kroz Ukraji-nu naglasio kako se „hitnom akcijom mora riješiti ukrajinski dug“. Pismo je poslano i

na Zagreb, a također i u Austriju, Bugar-sku, Češku, Francusku, Grčku, Italiju, Nje-mačku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju. Neke od tih zemalja jako ovise o ruskom plinu, a u nekima je ta opskrba simbolična. Pismo je poslao i BiH-u, Srbiji, Makedoniji i Turskoj.

Podsjetio je kako u ugovoru Gazproma i Ukrajine stoji da je Ukrajina obvezna dio

dostave plina plaćati unaprijed i dodao kako neće trpjeti povrede ugovora.

Prijetnja Moskve Kijevu tempirana je u vrije-me dok Putin pojačava vojni pritisak na istok Ukrajine i prijeti eskalacijom sukoba. Pred-stavlja i izraz dubokog nezadovoljstva Rusi-je naglim bujanjem veza između Bruxellesa i Kijeva, manifestiranog potpisivanjem političkog dijela ugovora o pridruživanju s vladom koju Moskva smatra neligitimnom.

NATO je objavio analizu u kojoj stoji da je 40 tisuća vojnika na rusko-ukrajinskoj granici u stanju visoke bojevne spremno-sti. Gotovo istodobno, NATO je također najavio da nastavlja s obukom ukrajinskih trupa.

Smatra se da Putin i Gazprom ipak ne bi htjeli ići tako daleko da zaista prekinu dovod plina i ugroze i svoje prihode, ali i da još više uvjere i Europu i svijet kako su nepouzdani trgovinski partneri. Opskrbu su zaustavili 2009., također zbog Ukrajine, ali to se jako loše odrazilo na njihovu vje-rodostojnost, a pogotovo naštetilo ugledu Gazproma. Rusi su svjesni da EU od tog

Povjerenik za proširenje Štefan Fuele vodit će “Skupinu za podršku Ukrajini”, čiji je cilj da pokaže dugoročnu privrženost EU-a Ukrajini, a težinu toj najavi daje činjenica da je

EU već odredila najmanje11 milijardi eura pomoći u naredne dvije godine.Skupina će se sastojati od 30 dužnosnika koji će stalno raditi na “dosjeu Ukrajine”, ope-

rativno će je voditi Peter Balas, zamjenik generalnog direktora za trgovinu. Povjerenik će pak za rad te skupine odgovarati Barrosu i C. Ashton.

Ta radna grupa će do kraja 2014. godine identificirati i s ukrajinskom vladom koordinirati teh-ničku pomoć potrebnu za stabilizaciju ekonomije, planirati reforme koje trebaju voditi rastu te napredovati prema liberalizaciji viznog režima, poručuje EK.

Barroso se pozvao na to da je s Ukrajinom potpisan politički dio Ugovora o pridruživa-nju. Prema šefu Komisije, Skupina za podršku trebala bi pomoći Ukrajincima u primjeni tog, potpisanog dijela Ugovora.

Inače, potpisivanje samo političkog dijela Ugovora o pridruživanju s Ukrajinom komen-tiralo se u Bruxellesu kao politički potez, a konkretno bez puno smisla. Nejasno je što bi trebala raditi Skupina za podršku od čak 30 diplomata, kad poslove oko Ugovora o pri-druživanju već godina obavlja Uprava za proširenje. EK je najavila da bi se rad ove skupine mogao proširiti i na Gruziju i Moldaviju.

Dvadeset i sedam milijuna nezaposlenih u Europskoj uniji kao da je još jedna, velika,

29. članica briselske zajednice sastavljena od građana koji nemaju posla. I Martin Schulz i Jean Claude Juncker označili su to kao najveći problem stvarnog oporavka Europe. Javnost u zemljama članicama ipak još ne zna zbog čega su nadola-zeći europski izbori, te izbori za Barrosovog na-sljednika na mjestu šefa Komisije, drugačiji nego prijašnjih godina.

Premda je ovo prvi put da skupština (Europ-ski parlament) bira kandidate, ipak se među europskim građanima ne zna da ove godine postoje veliki izgledi - makar ne i jamstvo - da će ti, demokratski predloženi kandidati biti na kraju i izabrani. Ako debata Schulza i Junckera nije odjeknula u javnosti zemalja članica, jest u Europskom parlamentu. Zeleni su konstatirali da je sličnost njihovih stavova pokazala da je “sve-jedno za koga se glasa između velikih stranaka, na kraju se uvijek dobije ista loša politika”.

Kandidat Juncker pokušava popraviti dojam da je baš pod njegovim predsjedanjem Eurogru-pe Grčkoj, Portugalu i Španjolskoj bila propisana gorka pilula odricanja i štednje.

Kandidati za šefa Europske komisije, koje su izabrale njihove političke grupacije u EP-u, ipak će voditi pravu izbornu kampanju. M. Schulz je već putovao u tu svrhu po Njemačkoj. Iako djeluje samo iz Bruxellesa, popularnost mu u Njemačkoj raste. Juncker pak ovih dana putuje po Belgiji, a kasnije će i po Njemačkoj, u pravom autobusu, sa svojim timom, i to tamo gdje ga pozovu.

Kampanja izvan nacionalnih okvira je pre-sedan. Ako zemlje članice ne uvaže volju EP-a, rekao je Juncker, to bi u Europi izazvalo veliku političku krizu.

Skupina za potporu treba pokazati dugoročnu privrženost EU-a Ukrajini

Schulz i Juncker u pravoj izbornoj kampanji

V. Putin podsjeća kako u ugovoru Gazproma i Ukrajine stoji da je Ukrajina obvezna dio plina plaćati unaprijed Budući da je 2013. prestala plaćati rate, Ukrajina je dužna Rusiji 2,2 milijarde eura

J.-C. Juncker putuje po Belgiji, a kasnije će i po Njemačkoj,

autobusom, tamo gdje ga pozovu

Putin: ‘Neću trpjeti povrede ugovora’

OSNOVANA JE ‘SKUPINA ZA PODRŠKU UKRAJINI’ U KOJOJ JE ČAK 30 DIPLOMATA, A NA ČELU JOJ JE ŠTEFAN FUELE

RUSKI PREDSJEDNIK U PISMU LIDERIMA EU-a ZATRAŽIO HITNO PODMIRIVANJE UKRAJINSKOG DUGA ZA PLIN

UVODNIK

© E

U

nastavak na 5. stranici


Sud pravde Europske unije donio je u utorak 8. travnja vrlo zanimljivu i važ-

nu presudu kojom je stavio izvan snage Direktivu 2006/24/EC iz ožujka 2006. o obvezi telekomunikacijskih kompani-ja i pružatelja internetskih usluga da po-hranjuju podatke o aktivnostima svojih klijenata na rok ne kraći od šest mjeseci, i ne dulji od dvije godine. Sud je ocijenio da Direktiva po kojoj telekom operatori i internetski provajderi moraju čuvati in-formacije o svojim korisnicima „na osobi-to težak način krši temeljna prava građana na privatni život i zaštitu njihovih osob-nih podataka“.

Svrha spomenute Direktive bila je da harmonizira propise zemalja članica o za-državanju i pohrani podataka. Od pruža-telja telekom usluga ona zahtijeva da po-hranjuju informacije o korištenju i mjestu upotrebe fiksnih i mobilnih telefona, in-

ternetskog pristupa, internetske pošte i te-lefonije, te da ih stave na raspolaganje, na njihov zahtjev, ovlaštenim državnim služ-bama za istraživanje, dokazivanje i kažnja-vanje teških kaznenih djela i terorizma. Ta Direktiva od telekoma ne zahtijeva niti im dopušta pohranu sadržaja komunikacije, pa se taj postupak stoga bitno razlikuje od zakonitog presretanja, praćenja i prisluški-vanja razgovora i internetskih aktivnosti korisnika.

Podaci se pohranjuju u većini zemalja čla-nica EU-a. To se općenito pokazalo vrlo kori-snim, a u nekim slučajevima i presudnim, za sprečavanje i kažnjavanje kriminala, zaštitu žrtava i oslobađanja nevinih od optužbi.

Broj zahtjeva za uvid u pohranjene infor-macije u stalnom je porastu. U 17 zemalja članica 2008. godine bilo je 1,56 milijuna takvih zahtjeva, a 2012. u 12 zemalja čla-nica bilo ih je 2,66 milijuna. Najveći broj zahtjeva odnosio se na korisnike mobil-nih telefona.

Telekom operatori žalili su se da ih pohrana podataka o korisnicima i ispunjavanje zah-teva Direktive puno košta. Analiza provede-na prije ugrađivanja Direktive u nacionalne zakone pokazala je da izgradnja sustava za pohranu podataka pružatelja internetskih usluga stoji prve godine oko 375.000 eura, a operativni troškovi sljedećih godina procije-njeni su na 10.000 eura.

Od početka nije bilo sumnje da pohrana podataka predstavlja restrikcije prava gra-đana na privatnost pa je Direktiva izričito od zemalja članica zahtijevala poštivanje Europske konvencije o ljudskim pravi-

ma. To znači da nije smio biti dopušten arbitrarni pristup podacima bez valjanog razloga, bez poštivanja načela nužnosti i proporcionalnosti. Istražitelji smiju tražiti podatke samo za pojedince i, u većini ze-malja članica, tek s odobrenjem suda.

U 2011. godini Komisija je objavila iz-vješće s procjenama učinaka Direktive, u skladu s njezinim Člankom 14, zaključivši da se čuvanje podataka pokazalo korisnim u kriminalnim istragama i u sprečavanju kriminala i terorizma. Sud pravde ipak je procijenio da pohranjivanje informacija i njihovo stavljanje na raspolaganje istraži-teljima osobito teško krši fundamentalna prava pojedinaca na privatni život i zaštitu

njihovih osobnih podataka. Sud je tako odlučio na zahtjev Visokog suda Irske i Ustavnog suda Austrije, te u sporu irske lobističke skupine Digital Rights i irskih vlasti oko legalnosti pohrane podataka o elektronskim komunikacijama.

Najviši sud Europske unije ocijenio je da čuvanje informacija i njihovo iznoše-nje nadležnim vlastima u načelu pred-stavlja opći interes društva, osobito u borbi protiv teškog kriminala te očuvanja javne sigurnosti. No, Sud je procijenio da je legislativa EU-a, usvajajući Direk-tivu o pohrani, prekoračilo ograničenja postavljena načelom proporcionalnosti. Direktiva ne osigurava da ometanje prava na privatnost bude ograničeno na ono što je doista nužno. Naime, čuvaju se podaci svih korisnika telekom usluga i svih kon-takata bez ikakvog razlikovanja, ograni-čenja ili iznimki koje bi značile da se po-daci doista čuvaju samo radi borbe protiv kriminala.

Za Sud je neprihvatljivo i to da ne postoje objektivni kriteriji na temelju kojih bi istra-žitelji imali pravo uvida u podatke, a ni raz-doblje čuvanja podataka nije propisano na temelju bilo kakvih razlika među vrstama informacija, osoba na koje se informacije od-nose ili njihove moguće upotrebljivosti radi postizavanja željenih ciljeva. Sud je također zaključio da Direktiva ne sadrži dovoljna jamstva za učinkovitu zaštitu podataka od mogućih zloupotreba ili nezakonitog pristupa...

Telekom operatori krše temeljna ljudska prava kad za istražitelje čuvaju podatke o komunikaciji svojih klijenata

SUD PRAVDE EUROPSKE UNIJE OCIJENIO JE NEZAKONITOM DIREKTIVU O POHRANI PODATAKA O TELEFONIRANJU I E-POŠTI

Čuvanje podataka često se pokazalo presudnim za sprečavanje i kažnjavanje kriminala, zaštitu žrtava i oslobađanja nevinih 2012. u 12 zemalja članica bilo je 2,66 milijuna zahtjeva za uvid u pohranjene informacije Izgradnja sustava za pohranu podataka pružatelja internetskih usluga stoji prve godine oko 375.000 eura


Z emlja iz koje se proširila unutareuropska kriza, Grčka, konačno je na putu oporavka, što se vidi po tome da je prvi put od početka

krize izašla na tržište obveznica i da joj je tržište, što je donedavno bilo nezamislivo, poklonilo povjerenje. Atena je uspjela plasirati obveznicu od tri milijarde eura s petogodišnjim dospijećem, uz pri-nos malo manji od 5%, a u predbilježbama bilo je voljnih kupiti i 20 milijardi. Uoči otvaranja burzi Atena se nadala da će uspjeti plasirati obveznica za 2 milijarde.

Taj uspjeh tim je veći što je prošle godine u ovo vrijeme izgledalo da je jedini pravac koji čeka zemlju onaj izlaska iz eurozone, a cijele ove go-dine, pa i sada, tu zemlju potresaju socijalni i politički nemiri. Grčka je zadnji put bila na svjetskom tržištu državnih dugova 2010. godine. U šest godina teške krize, otpisano joj je 70% dugovanja, ekono-mija je pala za 25%, mjere štednje i nametnute reforme rezultirale su najgorom mogućom varijantom, slamanjem privatnog sektora i

čuvanjem radnih mjesta u javnom, umjesto da bude obratno.Nezaposlenost je bila dosegnula gotovo 30% posto, odnosno pra-

ve brojke bile su i više, a nezaposlenost mladih preko 50%. Grčka je bila beznadan slučaj. I danas je grčki dug vrlo visok, više od 170% BDP-a, ali sad je postalo jasno da bolji i uspješniji partneri, sjeverne zemlje, ne misle izbaciti Grčku, odnosno da je eurozona izdržala. Europski dužnosnici i političari također su podržali povratak Grč-ke, kao je rekao Martin Schulz, u normalnost, a plasman obveznica je prvi korak. Smatra se da je povratak povjerenja tržišta u Grčku ujedno i pokazatelj da je politika nametanja austerityja bila isprav-na i sad donosi rezultate.

Ali, Grci još dugo te rezultate neće osjetiti na svojoj koži, a kancelar-ku Angelu Merkel za skorog posjeta Grčkoj očekuju veliki, organizirani sindikalni protesti. Godine stvarne patnje i velikog pada životnog standarda, osiromašenja nacije, Grci povezuju s diktatom Njemač-ke. EU je pod vodstvom Njemačke tražila velika rezanja u zamjenu za 200 milijardi eura pomoći. Prema Unicefu, svako treće grčko dijete pod prijetnjom je siromaštva.

Rast u Grčkoj očekuje se krajem godine, ali predviđa se da će biti malen te da će Grcima biti teško servisirati već postojeći dug i visoke kamate zadnje posudbe. Koliko će se Grke stvarno dojmiti optimi-zam Bruxellesa i ekonomista vidjet će se na svibanjskim lokalnim i europskim izborima. Ankete pokazuju da bi fašistička Zlatna zora mogla dati dva zastupnika u Europski parlament.

Atena prodaje obveznice, ali narod još jako patiNAJGORE RAZDOBLJE ZA GRČKU JE ZAVRŠENO

Atena je uspjela plasirati obveznicu od tri milijarde eura s petogodišnjim dospijećem, uz prinos malo manji od 5% I danas je grčki dug vrlo visok, viši od 170 posto BDP-a

incidenta traži alternativne izvore energi-je, a ova prijetnja povećat će odlučnost EU-a da što manje ovisi o Rusiji.

U pismu europskim liderima ruski pred-sjednik iznio je rusku analizu događaja u Ukrajini, u kojoj svu težinu za momentalnu

krizu u toj zemlji, pa i za njen ekonomski kolaps, prebacuje na EU. V. Putin kaže da je Rusija nižim cijenama plina ukupno pomo-gla susjednu zemlju u vrijednosti od 35 mi-lijardi eura. „Nasuprot praznim obećanjima EU-a, Rusija je Ukrajini konkretno poma-

gala.“ Budući da je 2013. prestala plaćati rate, Ukrajina je dužna Rusiji 2,2 milijarde eura. Cilj prijetnje je i da poveća snagu ru-skih argumenata na predstojećem sastanku Rusija-Ukrajina-EU. A. Merkel je tražila da se prema V. Putinu EU postavi oštrije.

Direktivu o pohrani informacija o ak-tivnostima korisnika telekom usluga EU je donio nakon terorističkih napada na New York, Madrid i London, kada je za-brinutost za sigurnost građana potisnula strah od narušavanja njihove privatnosti, a

antiterorističke službe tvrdile su da su im ti podaci neophodni za sprečavanje novih napada. Ali, nakon što je američki ana-litičar Edward Snowden iznio u javnost detalje o sveobuhvatnom i neselektivnom praćenju europskih građana, pitanje pri-

vatnosti građana ponovo je na dnevnom redu europskih zakonodavaca i sudova.

„Europska komisija će pomno proučiti presudu i njezine učinke“, rekla je 8. ožuj-ka u Bruxellesu Cecilia Malmström, po-vjerenica za unutarnju politiku.

nastavak s 3. stranice Putin: ‘Neću trpjeti povrede ugovora’


događanjaGRČKO PREDSJEDNIŠTVO EUizdvajamo:

Inženjersko obrazovanje i izazovi krize u Europi7. travnja, Bruxelles

Europsko društvo za inženjersko obrazovanje (SEFI) organizira inauguralnu debatu o izazovima koje u uvjetima krize stoje pred tom obrazovnom granom. Ova rasprava okuplja glavne sudionike na području općeg i inženjerskog obrazovanja, kako bi raspravljali o važnim pitanjima školovanja u Europi. Ovaj događaj organizira grčko predsjedništvo Vijeća, a održat će se u prostorijama stalnog predstavništva Grčke pri EU

Sastanak Odbora za politiku i sigurnost (PSC)8. travnja, Bruxelles

COREPER II9. travnja, Bruxelles

EUROPSKA KOMISIJAizdvajamo:

Dodjela nagrada za najbolje mlade prevoditelje8. travnja, Bruxelles

Pobjednici ovogodišnjeg natječaja za najbolje mlade prevodioce iz srednjih škola u EU, koje organizira Europska komisija, bit će obznanjeni na svečanosti 8. travnja

Svakom od 28 pobjednika (po jedan iz svake zemlje članice), Europska povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mladež, Androulla Vassiliou uručit će trofej i diplomu

Više od 3000 srednjoškoloca iz 750 škola, sudjelovali su na ovom natječaju koji se održao u studenom prošle godine, a rezultate su ocjenjivali službeni prevoditelji Europske komisije

László Andor, povjerenik za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju, domaćin je jednodnevne konferencije na visokoj razini o Garanciji za mladež. Ovaj događaj okuplja

glavne provoditelje Preporuke Vijeća o uspostavljanju Garancije za mladež, usvojenoj u travnju prošle godine

Na konferenciji će se raspravljati o napretku koji su ostvarile zemlje članice kako bi se pokrenuli programi iz Garancije i iskoristilo 6 milijardi € iz Inicijative za zapošljavanje mladih, te podrška Europskom socijalnom fondu dostupnom u razdoblju 2014. - 2020.

Konferenciju će otvoriti predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso, a sudionicima će se obratiti Guy Ryder, generalni direktor Međunarodne organizacije rada, Yves Leterme, zamjenik generaalnog tajnika OECD-a, te Pervenche Berès, zastupnica u EP i predsjednica parlamentarnog Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja

Europska komisija će 9. travnja usvojiti nove Smjernice za određivanje kriterija o načinu procjene javne podrške energetskim i ekološkim projektima. Primjeri mjera obuhvaćenih ovim Smjernicama uključuju: javnu podršku obnovljivoj proizvodnji energije, izuzimanje intenzivnih korisnika energije od financiranja obnovljivih, te ulaganje u energetsku infrastrukturu ili u mehanizme kapaciteta kako bi se osigurala pouzdana opskrba

Novim pravilima se nastoji pomoći zemljama članicama da projektiraju mjere državne potpore kojima će ostvariti zacrtane klimatske ciljeve do 2020. godine, te osigurati njihovu rentabilnost i održivost u okviru konkurentnosti i kompaknosti Jedinstvenog tržišta

Konferenciju za tisak će održati potpredsjednik EK i povjerenik za konkurentnost Joaquín Almunia

Europska komisija će 9. travnja predložiti stvaranje Europske platforme o prevenciji neprijavljenog rada, s ciljem da se poboljša koordinacija među zemljama članicama. Platforma okuplja razna izvršna tijela zemalja članica, poput inspekcije rada, socijalne službe, poreznih i migracijskih vlasti, kako bi se razmijenila najbolja praksa u provedbi preventivnih mjera

Prijedlog ove platforme predstavit će

László Andor, Europski povjerenik za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju

Europska komisija će 9. travnja objaviti Zeleni papir o mobilnom zdravstvu (mHealth). Rasprava o ovom dokumentu trajat će do 2. srpnja 2014.

mHealth pokriva medicinsku praksu i javno zdravstvo uz podršku mobilnih uređaja - pametnih telefona, tableta i drugih bežičnih uređaja - uključujući aplikacije za pozitivne životne stilove i dobrobit povezane s medicinskim uređajima i senzorima. Sve to predstavlja dio eZdravstva u nastajanju, gdje se informacijske i komunikacijske tehnologije koriste kako bi unaprijedile zdravstvene proizvode, usluge i postupke

Europski povjerenik za unutarnje tržište i usluge Michel Barnier, objavit će 9. travnja odluku Europske komisije o usvajanju Paketa zakona o kompanijama i upravljanju korporacijama. Paketom se obuhvaća:• prijedlog o reviziji Direktive o pravima

dioničara, kako bi se uklonili nedostaci s kojima se susreću europske izlistane kompanije, a odnose se na nedovoljnu uključenost dioničara i manjak transparentnosti

• prijedlog o Direktivi o jednočlanim kompanijama, kako bi se širom EU pojednostavilo osnivanje firmi sa samo jednim dioničarome

• Preporuku Komisije za bolje izvještavanja o korporativnom upravljanju izlistanih kompanija

Cilj ovog paketa mjera je poboljšati upravljanje kompanijama izlistanima na burzi, što u konačnici treba omogućiti povećanu konkurentnost i dugotrajnu održivost tih kompanija, te omogućiti rentabilna zakonska rješenja za mala i srednja poduzeća koja posluju preko granica

EUROPSKI PARLAMENTizdvajamo:

Zastupnici, članovi parlamentarnog Odbora za transport, glasat će u četvrtak o neformalnom dogovoru s


događanjavladama zemalja članica, kako bi se omogućilo da nacionalne i regionalne vlasti (a ne Europska komisija, kako je bilo predloženo) imaju konačnu riječ prilikom donošenja odluke o primjeni operativnih ograničenja za letove, kako bi se ograničila razina buke na europskim zračnim lukama. Te restriktivne mjemjere morat će se poduzimati u skladu s jedinstvenom procedurom važećom u cijeloj EU

Novim pravilima koje je EP dogovorio s Vijećem, bit će značajno pojednostavljen i jeftiniji povrat umjetnina i objekata od kulturnog značaja, koji su protuzakonito uklonjeni s teritorija neke od zemalja članica nakon 1993. O tom zakonu će se glasati u četvrtak, a procjenjuje se da se u EU svake godine protuzakonito ukloni oko 40 000 kulturnih objekata

Odbor za poljoprivredu će u ponedjeljak glasati o mjerama za poticanje prodaje poljoprivrednih proizvoda u EU i izvan nje, u skladu s privremenim dogovorom koji je postignut s Vijećem. Farmerske udruge će dobijati veća sredstva za poticanje prodaje, dok će EU biti olakšano djelovanje kako bi se povratilo povjerenje potrošača, u slučaju neopravdane zabrinutosti za sigurnost proizvoda

Članovi parlamentarnog Odbora za ekonomske poslove održat će u ponedjeljak raspravu s potpredsjednikom Europske središnje banke Vítorom Constânciom, te diskutirati o aktivnostima Banke u 2013. godini

Zabrana financiranja istraživanja i drugih djelatnosti koje podrazumijevaju uništenje ljudskih embrija, bit će središnje pitanje na raspravi koja se u četvrtak organizira na tragu Europske građanske inicijative (ECI). ECI građanima daje pravo podnošenja peticije Uniji za novu legislativu, ukoliko peticiju potpiše najmanje milijun građana iz bar sedam zemalja članica EU

Parlamentarne političke grupe pripremaju se za plenarnu sjednicu EP, koja će se održati u Strasbourgu od 14.

- 17. travnja, posljednju prije europskih izbora u svibnju. Očekuje se glasanje o velikom broju zakonskih pitanja, između ostaloga: o bankovnoj uniji, bankovnim računima, pomoći iz Europskog fonda za solidarnost, sigurnosti proizvoda, radnicima na privremenom radu izvan domicilne zemlje, dopunskim mirovinskim pravima, smanjenju plastičnog otpada i zbrinjavanju otpada

Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz sastat će se u utorak s belgijskim državnim tajnikom Johnom Crombezom. U četvrtak će se u Pragu sastati s predsjednikom Češke Republike Milošem Zemanom, a u petak s predsjednikom šeške vlade Bohuslavom Sobotkom, predsjednikom Predstavničkog doma Janom Hamáčekom, te predsjednikom Senata Milanom Štěchom

KONFERENCIJE I PREDAVANJAizdvajamo:

Generacija koja nedostaje u politici EU - kako uključiti mlade Europljane?7. travnja, Bruxelles

Debata u organizaciji FutureLab Europe i EPC-a o budućnosti Europe i poticanju uključivanja mladih u procese donošenja odluka o ključnim pitanjima koja se tiču budućnosti Europske unije

Govornici: László Andor, Europski povjerenik za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju, Europska komisija; Marietje Schaake, zastupnica u EP (ALDE); Sandra Petrović Jakovina, zastupnica u EP (S & D); Konstantinos Kyranakis, predsjednik mladeži EPP; Anna Karolin, FutureLab Europe

Centar za europsku politiku (EPC)

Odnosi između Europe i istočnog susjedstva na prekretnici8. travnja, Bruxelles

Debata o odnosima Europske unije s njenim susjedima, zemljama članicama Istočnog partnerstva, s posebnim naglaskom na zemlje jugoistočne Europe. Iako su posljednjih godina ulogu Europske unije u promicanju

demokracije, vladavine prava i uspješne tržišne ekonomije donekle zasjenila domaća pitanja povezana s gospodarskom krizom, EU ostaje jedan od glavnih čimbenika, kako na regionalnom i međunarodnom planu, te se od Unije traži veća odlučnost u svjetlu posljednjih geopolitičkih previranja

Govornici: Tomasz Orlowski, direktor odjela za vanjsku politiku EU, Stalno predstavništvo Poljske pri EU; Arnoldas Pranckevičius, savjetnik za vanjske odnose, Ured predsjednika EP Martina Schulza; Vardakis Konstantinos, zamjenik šefa odsjeka, Istočno partnerstvo, regionalna suradnja i OSCE, Europska služba vanjskih poslova (EEAS)

PubAffairs

Opterećenje za Europu? Njemački viškovi i posljedice (potencijalne) prilagodbe8. travnja, Bruxelles

Govornici: dr Heribert Dieter, viši predavač na katedri za globalna pitanja, Njemački institut za međunarodne i sigurnosne poslove (SWP); Daniel Gros, direktor, CEPS

Centar za europske političke studije (CEPS)

Prema zajedničkom europskom sustavu azila8. - 9. travnja, Bruxelles

Ovaj europski kongres organizira se sa ciljem da sudionicima pruži mogućnost dvostruke analize: ‘vertikalnu’ analizu novog instrumentarija kroz opće izvješće, s ciljem razumijevanja novih mjera za procjenu napretka kroz usklađivanje na nivo EU, te ‘horizontalnu’ analizu kroz preispitivanje instrumenata kako bi se procijenila njihova koherentnost. Krajnji cilj kongresa je ocijeniti do koje mjere smo napredovali prema Zajedničkom europskom sustavu azila (CEAS)

Govornici: Prof Kay Heilbronner, Sveučilište Konstanz, Njemačka; Prof Cristina Gortazar, Universidad Pontificia Comillas de Madrid; Andrea Vonkemann, glavna analitičarka, Ured za Europu, UNHCR; Jean Lambert, član Libe odbora, Europski parlament; Prof Elspeth Guild, Sveučilište


događanjaNijmegen, Nizozemska; Prof Ulrike Brandl, Sveučilište u Salzburgu

Akademska mreža Odysseus, Slobodno sveučilište Bruxelles (ULB)

Što će europski izbori značiti za razvoj?9. travnja, Bruxelles

Sudionici ovog panela steći će sažeti uvid u posljednje predviđanje PollWatch2014 i što predviđeni sastav novog Europskog parlamenta može značiti za pitanja razvoja. Nakon predavanja uslijedit će široka interaktivna razmjena mišljenja o načinima na koji građani Unije mogu držati Parlament odgovornim za obećanja dana najsiromašnijima

Govornici: Doru Frantescu, politički dirrektor i suosnivač VoteWatch Europe; Arthur Neslen, novinar, EurActiv; Eloise Todd, direktoraica za međunarodno posredovanje, One; Michiel van Hulten, izvršni direktor, VoteWatch Europe

The Centre, One, VoteWatch Europe

EU - GCC Invest, konferencija na visokoj razini9. travnja, Bruxelles

Ova konferencija okuplja visoko pozicionirane političare i poslovne ljude iz obje regije, kako bi analizirali trgovinske i ulagačke mogućnosti, kao i načine za buduću suradnju između dva bloka. Ovaj događaj predstavlja dio EU-GCC ulagačkog projekta u organizaciji Eurochambres-a, koji sufinanciraju Europska komisija, Njemačko-saudijski ured za ekonomske odnose (AHK Saudi Arabia), Njemačko-emiratsko vijeće za industriju i trgovinu (AHK UAE) i Federacija GCC komora

Govornici: Dr Richard Weber, predsjednik Eurochambres; Mario David, zastupnik u EP (EPP); Angelika Niebler, zastupnica u EP i predsjednica

parlamentarne delegacije za odnose s Arapskim poluotokom; Peter Balas, glavni pregovarač EU-GCC i zamjenik generalnog direktora za trgovinu, Europska komisija; Dr Hamad Al-Bazai, generalni koordinator GCC za pregovore i doministar financija Kraljevine Saudijske Arabije; Andreas Hergenröther, zastupnik njemačkog konzorcija industrije i trgovine u Saudijskoj Arabiji, Bahreinu i Jemenu

Eurochambres

Prava manjina u Ukrajini9. travnja, Bruxelles

Ova konferencija će pokušati procijeniti stanje prava etničkih manjina u Ukrajini prije i poslije izbijanja tekuće političke krize, s posebnim naglaskom na slučaj krimskih Tatara. Dodatno će se istražiti uloga međunarodne zajednice, posebice Europske unije u doprinosu mirnom rješavanju krize i jačanju zaštite manjina

Govornici: Nadya Tsok, zamjenica šefa Misije Ukrajine pri EU; Paul Rübig, zastupnik u Europskom parlamentu; László Brenzovics, predsjednik mađarske kulturne udruge u Transkarpatiji; Serguey Saienko, savjetnik u Misiji Ukrajine pri EU; Olena Prystayko, izvršna direktorica ureda združenih ukrajinskih think-tankova u Bruxellesu

UNPO

TTIP i poljoprivreda - previše komplicirano?10. travnja, Bruxelles

Politički dijalog o stanju pregovora o poljoprivrednoj komponenti Transatlantskog trgovinskog i ulagačkog partnerstva (TTIP). Koji izazovi stoje pred usklađivanjem europskih interesa i koje su posljedice koje iz neusklađenosti mogu proizaći

Govornici: Jean-Marc Trarieux, voditelj jedinice za međunarodne bilateralne odnose i Amerike, DG za poljoprivredu i ruralni razvoj (DG AGRI), Europska komisija; Peter Chase, potpredsjednik za Europu, Trgovačka komora SAD; Magda Stoczkiewicz, direktorica Friends of the Earth Europe; Arnaud Petit, direktor za bilateralne trgovinske sporazume, COPA COGECA; Adam Gizinski, direktor sektora za trgovinu, WTO i odnose s zemljama EFTA-e, odsjek za EU i međunarodnu suradnju, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoju Poljske

Centar za europsku politiku (EPC)

Europsko - turska carinska unija: vrijeme za resetiranje?10. travnja, Bruxelles

Tursko gospodarstvo se u posljednjih 15 godina transformiralo i danas stoji na samom rubu ekonomije visokih prihoda. Mnogi analitičari tvrde da je katalizator za tu transformaciju sporazum o Carinskoj uniji koji je Turska potpisala s EU 1995. godine. Koliko je uspješan bio taj sporazum i kroz koje kanale je utjecao na gospodarski procvat Turske? Ta i mnoga druga pitanja su obrađena u novom Izviješću o Carinskoj uniji, koje je, na zahtijev Europske komisije priredila Svjetska banka

Govornici: Štefan Füle, Europski povjerenik za proširenje i politiku susjedstva EU, Europska komisija; Ian John Douglas Gillson, glavni trgovinski ekonomist, Svjetska banka; Martin Raiser, direktor za Tursku, Svjetska banka

Centar za europske političke studije (CEPS)


MOŠE KANTOR ZABRINUT ZBOG JOBBIKAUoči europskih izbora predsjednik Eu-ropskog židovskog kongresa Moše Kantor upozorio je da je “dužnost europskih glasa-ča i lidera da pošalju snažnu poruku kojom podržavaju demokraciju u cijeloj Europi, kako bi pokazali da rasizam i ksenofobija nemaju mjesta na našem kontinentu”.Posebno ga zabrinjava mađarska stranka Jobbik koja je na prošlim izborima u Ma-đarskoj dobila 16,7 posto glasova i koja će, prema predviđanjima PollWatcha, na eu-ropskim izborima dobiti čak 4 eurozastu-pnika. “Porast popularnosti Jobbika, kao stranke koja se ne stidi svog neonacizma, mora biti poziv na uzbunu cijeloj Europi. Ponovo jednom u Europi vidimo kako demokraciju za sebe prisvajaju neprijatelji demokracije.”Jobbik se, uoči izbora u svibnju, nastoji rebrandirati, odbacili su crne unifrome i nacistički pozdrav. U međuvremenu, u Austriji, od jednog kandidata krajnje desne Partije slobode, koji je izjavio da je

Europa postala crnački kontinent i da to treba spriječiti, mnogi traže da se povuče s izborne liste.

STEINMEIER I SANKCIJE RUSIJIFrank-Walter Steinmeier je prekinuo tradiciju njemačkih socijaldemokratskih lidera koji izražavaju veliko razumijeva-nje za Moskvu i sve iznenadio rekavši na poslovnom forumu, gdje je pozvan kao govornik, da europske kompanije ne mogu nastaviti biznis s Rusijom kao da se ništa nije dogodilo. “East Forum Berlin - oppor-tunities for an economic area from Lisbon to Vladivostok” organiziran je upravo da demonstrira želju velikog biznisa da prema Moskvi ne bude nikakvih ekonomskih sankcija. Organizatori su bili veliki retailer Metro, banka UniCredit i drugi. Novinari pišu da je CEO Metroa optužio i Ukrajinu i EU za krizu, a CEO UniCredita citirao Lenjina. Ali, Steinmeier je rekao: “Upozo-ravam vas da uzmete u obzir da je nasilno prekrajne granica i prisvajanje tuđeg teritorija ilegalno, i da je njemačka vlada odlučna da provede sankcije ako dođe do

eskalacije u istočnoj Ukrajini.” Steinmeier je time prekinuo tradiciju još uvijek živog i aktivnog kancelara Helmuta Schmidta i Wolfganga Schroedera koji su vrlo mekani prema Moskvi.

MISIJA EU-a ZA UKRAJINUBritanija, Poljska i Švedska, koje imaju i jasnu potporu Njemačke, traže od EU-a da se oformi specijalna policijsko-pravna misija za Ukrajinu, kako bi se toj zemlji pomoglo da uspostavi moderni pravni i policijski poredak, posebno važan nakon vala nemira. Misija bi bila civilna, sastojala bi se od policajaca i pravnika, obučavala bi dijelove tamošnje policije i pravosuđa, kako bi se stvorili preduvjeti za političko-trgovinski ugovor između Ukrajine i EU-a. Misija ne bi djelovala samo u Kijevu, nego i u provinciji ove zemlje od 46 milijuna stanovnika. Ministri vanjskih poslova EU-a razgovat će o tom prijedlogu jer ga mora prihvatiti svih 28 članica, i koji će, pretpostavlja se, u Moskvi odjeknuti jako loše.

ukratko

er 097 2014 0410

Documents