erp vs. soa ili cloud computing

Download ERP vs. SOA ili Cloud Computing

Post on 14-Jan-2017

227 views

Category:

Documents

7 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • ERP vs. SOA ili Cloud Computing

    Ivan Pogari, Vlatka Davidovi, Ida Panev

    Poslovni odjel, Studij informatike, Veleuilite u Rijeci, Trpimirova 2/V, 51000 Rijeka, Hrvatska

    { pogarcic , vdavid, ipanev}@veleri.hr

    Saetak: Brzina razvoja hardvera i softvera je, najveim dijelom, posljedica zahtjeva iz okruenja u kojem se koristi oprema ili implementira odreeno softversko rjeenje. Kako su zahtjevi postajali sofisticiraniji tako je i teorijski ali i praktini pristup njihovom rjeavanju bivao sofisticiraniji. S druge strane informatika kao znanost nije oblikovala svoje jezgro upravo zbog kratkog vremena i brzih promjena. Promjene su se oitovale u pragmatikim zaokretima ili pomacima koji su ostavljali neugodan dojam nesnalaenja u novo nastalim okolnostima svih koji su povezani na bilo koji nain. Dok je otvorenost oblikovanja i primjene na nivou hardvera bio (i ostao) veliki napreda k u podruju softvera i posebno organizacijskim oblicima njegove primjene svaka inovacija znai i temeljito preispitivanje cjelokupnih odnosa. Outsourcing IT odjela u poslovnim sustavima je jedna od znaajnijih promjena nastala kao posljedica svih navedenih promjena. ERP kao nain integracije, kontrole i upravljanja informacijama i openito resursima poslovnog sustava moe biti realiziran na razliite naine uz primjenu razliitih metodologija. Recentni oblici organizacije, SOA i Cloud Computing preferiraju arhitekturu informacijskog sustava kao glavni problem. Rad se bavi problematikom ERP sa stanovita SOA i Cloud Computinga. Summary: The velocity of developing hardware and software is, usually, a consequence of demands put by the environment which uses that equipment or implements a certain software solution. As the requirements have becoming more sophisticated so has theoretical and practical approach to their solutions. On the other hand, Information Science hasnt shaped its core precisely due to short time and fast modifications. Modifications have been reflected in pragmatic twists or shifts that have left awkward impression of not recognizing newly developed circumstances of all mutually involved subjects. While openness of forming and applying at the level of hardware has been (and still is) a huge improvement in the field of software and especially among organisation forms of its application, every innovation also implies a thorough re-questioning of all relationships. Outsourcing of IT department in business systems is one of the most important changes made as a consequence of all the mentioned modifications. ERP as way of integration, control and management of information and business resources in general, can be realised in different ways and through different methodologies. The recent forms of organisation, SOA and Cloud Computing, prefer architecture of information system as main problem. Paper researches the issues of ERP from stand point of SOA and Cloud Computing

    Uvod

    Kad treba dati odgovor na pitanje postoji li metoda izgradnje informacijskog sustava koju se moe smatrati standardnom teko je dati pouzdan i jednoznaan odgovor. Vie je razloga tome. Navedimo

    neke. Osnovni razlog je injenica da se esto ,namjerno ili nenamjerno, informacijski sustav poistovjeuje s aplikativnim rjeenjima koja podravaju funkcioniranje informacijskog sustava u cjelini. Drugi je razlog zanemarivanje stvarne povezanosti i nedjeljivosti poslovnog sustava od njegovog

    informacijskog sustava. Trei je pak neprimjerenost aplikativnih rjeenja potrebama informacijskog sustava i poslovnog sustava u konanici. Nuno je uzeti u obzir i tretman informacijskog sustava kroz sve faze njegovog ivotnog ciklusa a posebno kroz fazu operativne uporabe i potreba za

    modifikacijama i eventualnim migracijama ili integracijama u druge sustave. Ako se informacijski sustav vee za tehnika sredstva i odgovarajuu tehnologiju koja zahtjeva takvu podrku onda se nuno moraju uzeti u obzir svi utjecaji koje je tehnika (hardver) i tehnologija

    (primijenjeni softver na odabranom hardveru) imaju na proces razvoja i operativnog djelovanja konkretnog informacijskog sustava. Kako su se i hardver i softver razvijali vremenom, dodue s razliitim dinamikama tako su i utjecali na oblikovanje tehnika, metoda, tehnologija i metodologija

    razvoja informacijskog sustava. Meutim taj utjecaj nije bio jednosmjeran. Informacijski je sustav dinamika pojavnost s konstantnim promjenama koje su posljedica promjena u pripadnom poslovnom sustavu, preciznije posljedica

    djelovanja korisnika informacijskog sustava kroz poslovne procese i procese obrade potrebnih informacija. Upravo je korisnik sredinji element koji odreuje sve druge okolnosti i procese koji se odvijaju tijekom itavog ivotnog ciklusa. Pozicija korisnika, njegova involviranost i angairanost u

  • procesu razvoja i implementacije aplikativnih rjeenja, kao alata kojeg e kasnije koristiti, je zasigurno

    jedan od imbenika koji utjee na konaan uspjeh projekta. Ovim se radom nastojalo prikazati autorsko vienje spomenute problematike kroz usporednu analizu pristupa razvoju uz odgovarajuu ilustraciju i tretiranje najvanijih pojmova i injenica koje zahtijevaju

    primjereno tretiranje i u teoriji i u praksi. Neki problemi od temeljne vanosti ..

    Osnovni problem informacijskih znanosti je relativna mladost, posebno ako ih se vee uz raunala kao pojavnost. Upravo takvo povezivanje naglaava pragmatiku komponentu kod ustanovljavanja

    metoda, tehnika i openito metodologija. Premda informatika ima svoj osnovni predmet istraivanja informaciju metode koje se koriste u istraivanju i oblikovanju metodologija najee su posuene iz drugih znanosti. Zato je povezanost informacijske znanosti sa semiotikom od posebne vanosti o

    emu e biti govora malo kasnije. Od tud proizlaze i problemi u pojmovnom i terminolokom smislu. U razliitim podrujima i razliitim jezicima izraz informacijska/e znanost/i se koriste s razliitim namjenama i znaenjima. Tako na francuskom podruju informatika (information+automatique)

    (Tuman prema Dreyfus, 1972) jest sinonim za automatsku obradu podataka, a u njemakoj za znanost o raunalima. Ruska predodba informacijskih znanosti je najira i predstavlja integralnu znanost o informacijama(Tuman prema Temnikov,1973) izraz informatika oznaava integralnu

    znanost o informacijama. ak to vie (Tuman prema Mihajlov&Giljarevski, 1967) definiraju informacijsku znanost kao disciplinu koja prouava strukturu i svojstva znanstvenih informacija kao zakonitosti u informacijsko-dokumentacijskoj djelatnosti. Pri tome sadraj informacija nema vanost.

    Informacijska znanost u najirem smislu je kao znanost definirana na engleskom govornom podruju (eng. information science, usvojen 1961). ira je od ruskog poimanja jer ne tretira samo znanstvene informacije nego informacije iz svih podruja ljudskih djelatnosti. Uz termine informatika i informacijska

    znanost javlja se i termin informatologija koji oznaava teoriju i praksu emisije, transmisije, akumulacije, selekcije i apsorpcije informacija, tzv. e-t-ak-s-a kompleks (B. Teak, 1969). Dakle, osnovni je problem artikulacija znanstvene jezgre unutar informacijske znanosti

    1. Pojam

    informacije je apstraktan sam po sebi ukoliko nije naznaen pragmatiki aspekt. Iz toga proizlazi injenica da informacijski sustav egzistira tek u trenutku kad je odreena njegova svrha odnosno realni djelatni sustav ije funkcioniranje podrava. Naravno da je i takav sustav realan tek onda kad se u

    njemu nae aktivni korisnik.(Kroenke, 2008)(O'Brien, 2003). Posljedino su time odreene i metode koje e se primjenjivati u razvoju informacijskog sustava i aplikativnih rjeenja koja e ga podravati. Stoga je nuno u svakom informacijskom sustavu uvaavati i tehniku i korisniku komponentu, time

    da se prednost u tretmanu pojedine komponente prilagoava konkretnim situacijama. U situacijama kad doe do poistovjeivanja informacijskog sustava i aplikativnog rjeenja dolazi do svojevrsnog saimanja u metodologiji razvoja informacijskog sustava. Nitko u dananjim uvjetima

    globalnog poslovanja i globalne umreenosti ne dovodi u pitanje uporabu raunala i raunalnih programa, ali potrebna brzina izrade novih i prilagoavanja postojeih rjeenja uvjetuje izbor primjerene metodologije. U trenutku kad se korisnik odluuje o nainu izgradnje i implementacije

    aplikativnog rjeenja nije nuno da poznaje metodologiju. Meutim, razvoj nije mogu bez korisnika koji poznaje poslovni sustav i stvarne potrebe za informacijama. Ako se odlui za konfekcijsku varijantu, glavninu poslova preputa dobavljau koji bira metodologiju koju je koristio pri razvoju

    proizvoda (ili njoj slinu) kojeg prodaje. Time pojam standard gubi na svom znaenju jer je daljnji razvoj uvjetovan prihvaanjem te i takve metodologije. Nerijetko su proizvoai i dobavljai razvijali svoje vlastite metodologije koje se na bilo koji nain, manje ili vie, umotavaju u one koje bi trebale biti

    ope prihvaene pa time i standardne. Sretna je okolnost standardizacija u pojedinim dijelovima i podrujima kojima je naloeno i prihvaeno jednoobrazno ponaanje. Otvorene plat forme su znaile veliki preokret ili bolje napredak s kojim je i vei dio metodolokih principa i postavki odreen prilino

    jednoznano pa time i neformalno standardiziran. injenica je da je time odreeni monopol velikih proizvoaa djelomino maknut u stranu, dodue prividno, jer su zapravo manji proizvoai jednostavno bili progutani od strane veih. Stoga se danas popis znaajnih proizvoaa softvera moe

    staviti na prste jedne ruke. Time je monopol samo promijenio ruho. Pria o kvaliteti i uspjehu

    1 Neozbiljnost je oita i na web-u gdje npr. postoji slijedei nonsens: Informacijske znanosti je polje

    primjenjene znanosti koja se bavi izuavanjem informacija ili znanja i

Recommended

View more >