Pedagoški Fakultet u Bihaću

Bosanski jezik i književnost

Tema: J.W. Goethe- JADI MLADOG WERTHERA

Esej

Mentor : dr.sc. Zilhad Ključanin

Predmet : Savremena svjetska književnost Studentica: Elvira Hošić

Bihać, decembar 2012.godine

0

BIOGRAFIJA

Najveći njemački pjesnik, književnik, dramatičar, romanopisac i znanstvenik jeste

Johan Wolfgang Goethe( 1747. – 1832.) Potekao je iz ugledne i imućne građanske obitelji.

Goethe stiče prvo obrazovanje u roditeljskom domu, dok godine studija, mladosti i prvog

obrazovanja provodi u Leipzigu.

BIBLIOGRAFIJA I ZNAČENJE ROMANA

Goetheovo stvaralaštvo je obimno i svestrano. Pjesništvom se bavi od najranije

mladosti povodeći se za emocionalnim porivima sopstvene duše. Dva najznačajnija djela su

mu: „ Gotz von Berlichigen“ ( 1773.) i roman „ Patnje mladog Werthera“ ( 1774.) Roman

„ Patnje mladog Werthera“ učinio ga je najpoznatljivijim i najslavnijim njemačkim

autorom. Njegova najveća djela su klasične drame : Ifigenija, Egmont, Tasso, remek djelo

Faust, te romani pored Werthera „ Naukovanje Wihelma Maistera“ i Srodne duše.

Pisao je romane koji teže da svijet prikažu „ onakvim kakav jeste“. Ovo djelo spada u

posljednju veliku kulturnu epohu u Europi, zvanu romantizam. Romantizam se javlja na kraju

18. stoljeća u Njemačkoj. Osnovna obilježja romantizma i njegovog shvatanja svijeta je

krajnja subjektivnost, ličnost, njen unutrašnji svijet i njena mašta. Svoj unutrašnji svijet

romantičar stavlja iznad spoljašnjeg. Roman „ Patnje mladog Werthera“ je pisan u

epistolarnoj formi( forma pisanja koja pogoduje izražavanju misli i osjećanja). Značenje je

romana: dokumentarno- socijalno- sklonosti su i težnje mladog Werthera djelomično

sklonosti i težnje Goetheova vremena i psihološko- opisana su Wherterova unutrašnja

promišljanja i težnja za slobodnim razvojem ljudske ličnosti.

1 „ Werther, mlad, senzibilan intelektualac građanskoga podrijetla, pokušava prijatelju

Wilhelmu u pismima datiranim od 4.5.1771. do 23.12.1772. posredovati iskustvo svojega

iznimnog doživljaja koji se podjednako očituje u panteističkom odnosu prema prirodi i u

dubokoj strastvenoj ljubavi prema ženi“.

1 Leksikon svjetske književnosti DJELA , Školska knjiga, Zagreb, 2004. ( str.451.)

1

Kod ovih pisama značajna je dvodijelnost. Podjela na prvu i drugu knjigu temeljena je na

međusobnom prožimanju aspekata forme u sadržaja romana, a fabula je dosta kratka i

jednostavna. Sva su pisma upućena prijatelju Wilhelmu osim jednog koje je na kraju upućeno

Charlotti u koju je Werther zaljubljen, iako je ona već zaručena.

2 „ Werther piše prije svega o sebi, nastoji naći put do svoje nutrine; istodobno uporno

nastoji probiti svoju osamljenost i uspostaviti kontakt sa ljudima oko sebe. Drugi ga cijene

zbog njegova razuma i znanja, no on to odbija jer želi da ga vole zbog jedinstvenosti, zbog

posebnosti njegova srca“.

3 „ Oh, prijatelju! Kad mi se pred očima javi sumrak pa svijet i nebo otpočinu u mojoj duši

kao dragi lik ljubljene žene, tada me zahvati čežnja, pa pomislim: jesi li kadar Werthere,

riječima izraziti to stanje, možeš li udahnuti na papir to što u tebi, takvoj punini i toplini

živi, pa da to bude zrcalo tvoje duše...“

Zanimljiva je ta činjenica da Werther u prvome dijelu oduševljeno čita i promišlja Homerovu

„ Odiseju“ što je znak njegovog ushita i sreće , a time i znak godišnjih doba- proljeća i ljeta.

Sve to zapravo oslikava njegovo trenutno stanje, njegovu dušu i srce.

4 „ Kad Uliks u Homerovoj „ Odiseji“ govori o neizmjernom moru i beskrajnoj zemlji, to je

tako istinito, tako intimno, ljudski, skučeno, ali tajanstveno...“

Kod Werthera uvijek postoji neka nejasna žudnja za uzbuđenjem, neka praznina koja traži da

bude ispunjena.5 „ ... ništa ti nema, prijatelju, prevrtljivije i nestalnije od moga srca ...“

Ono što će zaokupiti misli glavnog junaka jeste osoba po imenu Lottta koju upoznaje na balu.

Ljubav koja se rađa u Wertherovom srcu i duši će zapečetiti njegovu sudbinu , što je čest

motiv koji se javlja u svjetskoj književnosti, npr. u Romeu i Juliji. Lotta u njemu pobuđuje

neizmjeran osjećaj sreće. Taj trenutak kad je ugleda predstavlja najdražesniji prizor u

njegovom životu.

2 Leksikon svjetske književnosti DJELA, Školska knjiga, Zagreb, 2004. ( str.451.)

3 Patnje mladog Werthera, Goethe, Zagreb, 1996. ( str.7)

4 Patnje mladog Werthera, Goethe, Zagreb, 1996.( str. 41.)

5 Isto ( str.7)

2

6 „ Ona je pravi anđeo! Glupo rečeno, to kaže svaki o svojoj, zar ne? Ali, ne umijem ti reći

kako je savršena, zašto je savršena. Mogu samo reći( a to je i dosta) da mi je sav um

zarobila.“

Werther na samom početku izgleda kao sretan čovjek. Njegova ljubav kao da je pozlaćena, a

veliku ulogu u njegovu životu igra priroda. Goetheova poetika romana se dopunjuje sa

poetikom književnog pokreta Sturm and Drang, koji je rušio strane norme i pravila. To su bili

predstavnici koji su prezirali pravila, smatrajući da priroda zapravo oblikuje velikog

umjetnika, pa je takav estetski stav Goethe udahnuo i Wertheru, dakle javlja se želja za

sjedinjenjem čovjeka sa prirodom.

7 „ To me potkrijepilo u čvrstoj nakani da se ubuduće držim samo prirode. Samo je ona

neizmjerno bogata ... Oko mene su bila golema brda, rušili su se ponori preda mnom,

bujice su jurile dolje, pljuštale su rijeke ispod mene, odjekivale šume i planine.“

Lik koji je čista suprotnost Wertheru je Lottin zaručnik, Albert. Albert je stabilan i realan lik.

Voli Lottu, poštuje njenu obitelj, pruža joj sretan i miran budući život. Werther je sanjar i

romantičar( lijep, obrazovan, prilično bogat) mladić. Nositelj je „ svjetske boli“ u kojem

čitatelji vide ili žele naći sebe. Gaji ljubav prema Lotti koja je od samog početka osuđena na

propast. Ponaša se kao da ona nema zaručnika i zamišlja život s njom i tako se udaljava od

stvarnosti. Svjestan te činjenice da mu Lotta neće nikad pripadati, on se lišava života. Lotta je

nježna i iskrena djevojka koja dokazuje da je sposobna pridržavati se moralnog kodeksa.

Cijelim djelom provlači se motiv samoubojstva. 8 „ Ne vidim tom jadu drugog izlaza

do groba.“

9„Bog znade! Često liježem u postelju sa željom da katkad i s nadom da se više neću

probuditi, ujutro pak otvorim oči, ponovo vidim sunce i bijedan sam i jadan.“

Drugi dio romana protiče u drugačijem tonu kada Werther odlazi i prihvata zaposlenje.

Upoznaje nove ljude, ali se ne uklapa, ne pronalazi ponovo sebe, postaje nezadovoljan, te piše 6 Patnje mladog Werthera, Goethe, Zagreb, 1996.( str.16.)

7 Isto ( str.41)

8 Isto.

9 Isto.

3

Lotti pismo u kojem govori da njegov život nema smisla bez nje i da zapravo ne zna ni zašto

se jutrima budi. Priroda je i u drugom dijelu romana ogledalo Wertherove duše. Ona oslikava

pustoš i strah koji su zagospodarili njime. 10 „ Kako se priroda priklanja jeseni, javlja se

jesen u meni i oko mene.“ Lotta je zapravo lik stvarne osobe, jer je i sam Goethe upoznao

jednu Charlottu Buff koja je već bila zaručena za Kestnera ( kao Lotta za Alberta). Motiv

samoubojstva iz Jeruzalema je Goethe stopio sa prvom temom u jednu priču. Kada Werther

odluči da se ubije, upućuje posljednje pismo Lotti : 11 „ Odluka je pala, Lotta. Ja hoću

umrijeti, a to ti pišem bez romantične napetosti, smireno na početku onoga dana kada ću te

posljednji put vidjeti. Dok ti ovo čitaš, predraga, već pokriva hladna grobna ploča skrutnute

ostatke nemirnoga nesretnika, koji u posljednjim časovima svojeg života nije znao za veću

slast nego što je razgovor s tobom. Proveo sam stašnu noć, ali- i blagodatu noć. Jer ona je

učvrstila moju odluku, učinila je pogrešnom: hoću umrijeti!( Pismo Lotti 21. prosinca

nađeno nakon njegove smrti.)“

Od Alberta uzima pištolj i presuđuje sebi. Navodi da mu trebaju jer se sprema otputovati, pa

će mu dobro doći na putu.

12 „ Romanom Patnje mladog Werthera pjesnik je osvojio cijelu Europu, to je prvi svjetski

uspjeh njemačkog romana u novijoj književnosti. Osjećajan je i sjetan lirski svijet romana u

kojemu junak u pismima ispovijeda najtananija duševna rasploženja i ljubavne jade.“

Djelo „ Patnje mladog Werthera“ izaziva veliko interesovanje. U vrijeme kada je

izdana knjiga, pojedini muškarci koji su je pročitali, počeli su se poistovjećivati sa likom

Werthera i neki čak vrše i samoubojstvo a la Werther. Werther zapravo predstavlja jednu

10 Patnje mladog Werthera, Goethe, Zagreb; 1996.

11 Isto.

12 Strani pisci književni leksikon, Školska knjiga , Zagreb , 1961.( str.144.)

4

sentimentalnu ljubavnu priču koja završava tragično. Nositelj je“ svjetske boli“ u kojem

čitatelji vide ili žele pronaći sebe. Svi likovi su mu pomalo skloni, a ipak ga niko od njih

dubinski ne razumije.Upravo ta bol i neshvaćenost jedne pjesniče duše od strane drugih ljudi

je najviše doprinijelo slavi tog romana sve do naših dana. Werther je romantičarski junak

kojim upravlja strast, a ne razum, sklon je maštanju i uživa u prirodi. Ljubav je za njega

patnja, bolest koja mu onemogućuje racionalno prosuđivanje.

Goethe: „ Ja imam tako mnogo ali osjećaji za nju gutaju sve, jer imam tako mnogo, ali bez

nje sve mi to postaje ništavno.“

5