Jerome David Salinger, Lovac u žitu

Pozorno pročitaj ulomak iz romana Lovac u žitu J. D. Salingera. Na temelju ponuđenog ulomka napiši interpretativni esej. Tvoj sastavak treba biti napisan u tri dijela (uvod, razrada, zaključak) i treba imati od 400 – 600 riječi.  Pri pisanju sastavka pripazi na pravopisnu, gramatičku, leksičku i stilsku točnost.Trebaš odgovoriti na sve smjernice ispod teksta, ali te redoslijed smjernica ne obvezuje u pisanju sastavka.

Ja predstave uopće ne volim, ako već želite znati istinu. Općenito nisu tako loše kao film, ali sigurno nisu ni nešto za čim treba ludovati. U prvom redu, mrzim glumce. Oni se nikad ne ponašaju kao ljudi. Oni samo misle da se tako ponašaju. Neki od onih ponekad doista dobrih, i to na veoma blijed način, u svakom slučaju na način koji nije nimalo zabavno promatrati. A ako je neki glumac doista dobar, onda se uvijek jasno vidi da on zna daj e dobar, pa to sve kvari. Uzmite, na primjer, sira Laurencea Oliviera. Gledao sam ga u Hamletu. D.B. je lani poveo Pheobe i mene da ga vidimo. Najprije nas je pozvao na ručak a onda nas je odveo da gledamo Hamleta. On ga je već prije toga gledao, prema načinu na koji je govorio o njemu za ručkom.  Bio sam nestrpljiv kao sam vrag da ga vidim. Nije mi se, međutim, baš bogzna kako svidio. Jednostavno ne vidim što je tako čudesno u sir Laurenceu Olivieru, to je sve. Ima fantastičan glas, a osim toga je vraški lijep muškarac, i veoma je lijepo promatrati ga kad hoda, ili se mačuje, ili tako nešto, ali nije uopće bio onakav kako je D. B. opisao Hamleta. Previše je podsjećao na nekog prokletog generala, a previše malo na nekog tužnog, sumornog, sumnjama izjedanog čovjeka. Najbolji trenutak u cijelom komadu bio je onaj kad Ofelijin brat – onaj koji na samom kraju vodi dvoboj s Hamletom – odlazi na put a njegov ga otac obasipa savjetima. I dok ga njegov otac obasipa savjetima, stara Ofelija se zeza sa svojim bratom, izvlači mu onaj bodež iz korica, zadirkuje ga, i sve, dok on pokušava da izgleda jako zainteresiran za očeve bezvezne prodike. To je bilo lijepo. Ta me stvar doista oduševila.   Ali takve stvari ne mogu se vidjeti tako često. Stvar koja se svidjela Pheobe bila je ona scena kad Hamlet miluje svog psa po glavi. To je, po njezinu mišljenju, bilo zabavno i lijepo, i doista jest. Što ću morati učiniti, morat ću pročitati tu dramu. Nevolja sa mnom je u tome što takve stvari uvijek moram sam pročitati. Ako ih igra neki glumac, jedva ih mogu slušati. Stalno me muči bojazan da će sljedeće minute učiniti nešto usiljeno i neprirodno.Jerome David Salinger, Lovac u žitu, preveo Nikola Kršić

SMJERNICEDokaži  na primjerima iz ulomka, ali i cjelovitog djela, da je Holden Caulfield, osjetljiv i inteligentan mladić koji unatoč svojoj mladosti nastoji svijetu pristupati kritički.

Što je tema ponuđena  ulomka? Zašto glavni lik ne voli glumce? Što mu se svidjelo u interpetaciji Hamleta slavnoga glumca sir Laurencea Oliviera, a što ne? Zašto je Holden u predstavi zamijetio jedan detalj, a Pheobe drugi? Protumači to iz konteksta čitavoga djela s obzirom na starost likova i njihove interese. Na primjeru ponuđena ulomka objasni odnose među licima – D.B.-om, Holdenom i Pheobe- objasni tko su oni, zašto su zajedno izašli na ručak, tko se kome divi i sl,  i potkrijepi još nekim primjerima iz djela u cjelini.

Kakvim rječnikom iznosi svoj osvrt na predstavu Holden? Izdvoji rječnik karakterističan za tzv. "prozu u trapericama" i navedi ostale osobine tog tipa proze i objasni kad je i kako nastala.

Što ti više voliš – film, kazalište ili književnost? Regiraš li slično na uprizorene klasike dramske književnosti kao Holden, bez obzira jesu li prenijeti na filmsko platno ili kazališne daske? Što ti je bitno pri uprizorenju – da djelo bude vjerno prikazano ili da ga redatelj i glumci aktualiziraju i prilagode vremenu i publici?

RANKO MARINKOVIĆ, RUKE

Ishod: lingvistički i stillistički raščlaniti i interpretirati ulomak iz novele Ruke, napisati lingvostilistički esej

 Pažljivo pročitaj tekst. Na temelju jezične raščlambe i stilističke analize dokaži da je tekst Ranka Marinkovića pisan visokim, književnoumjetničkim stilom. RANKO MARINKOVIĆ, RukeOn je sjedio pred nama  zbog  nekih riječi. Ne  zbog  čina svojih ruku, već zbog riječi.  Tebe nije zanimalo kako su mu te riječi sletjele s jezika, nego si naprosto zapisala činjenicu. Rekao i priznao, to je tebi bilo dosta. A bio je nasmrt   blijed i usne su mu drhtale kao da se smrzava. Brojio je svoje posljednje sekunde… Gledao je u tebe sa stravom, pratio je svaki trzaj tvojih prstiju, kao da bi ga već samo to tvoje micanje moglo ubiti.Tebe su tada nazivali Gvozdenom i Krvavom. Iridij na vrhu tvoga zlatnog pera bio se već izlizao od ubijanja. Ta sitna točkica plemenitog metala šetala je blazirano po papiru, kao da se dosađuje na nekoj neinteresantnoj i zamornoj sjednici, pa prikraćuje sebi vrijeme ispisujući tobožnje kineske riječi pu-kao, cing-tao, pan-mukai  i crtajući idiličnu kućicu s vrtićem i plotom, čak i s dimom što izlazi iz dimnjaka na krovu. Tvoja je točkica iridija, međutim – sve tako šećući pu-kao, cing-tao – ubijala idiličnu kućicu s vrtićem i plotom – plotunom, i od sve te idile ostajao je samo dim iz puščanih cijevi…LINGVOSTILISTIČKA ANALIZAZašto se u ponavlja prijedlog zbog u prve dvije rečenice? Je li on zamjenjiv prijedlogom radi? Obrazloži svoje odgovore.Kojim oblicima bismo mogli zamijeniti oblik ruku u prvoj i drugoj rečenici? Zašto se, prema tvome mišljenju, autor teksta odlučio baš za taj oblik? Koje još riječi mogu imati isti nastavak u genitivu množine? Istraži uz pomoć gramatike.Koje oblike može imati još riječ prstiju u istome padežnom obliku? Procijeni zašto je autor izabrao baš taj oblik!U kojoj je funkciji upotrijebljen prijedlog s u sljedećem primjeru:  riječi su sletjele s jezika.Da li je veznik nego zamjenjiv ostalim nezavisno složenim veznicima  u sljedećoj rečenici:Tebe nije zanimalo kako su mu te riječi sletjele s jezika, nego si naprosto zapisala činjenicu.Riješi uz pomoć gramatike.Zašto je riječ nasmrt napisana sastavljeno? Koje je značenje prijedložno-padežnog izraza na smrt? Oblikuj jednu rečenicu s tim primjerom.Je li navezak obavezan u primjeru sa stravom? Što su po vrsti riječi već  i samo? Jesu li to samostalne riječi ili fraza?Zašto je u imeničkom predikatu upotrijebljen oblik instrumentala? Obrazloži svoj odgovor.Objasni uporabu naveska u istaknutom primjeru: tvoga zlatnog pera. Zašto je izabran određeni oblik pridjeva? Odgovori uz pomoć gramatike. Logikom prethodnoga primjera odgovori je li pridjev u sintagmi Ta sitna točkica određen ili neodređen?Kako zovemo stilsku figuru koju uviđaš u primjeru sitna točkica?  Je li uporaba te figure opravdana u izabranome tekstu?  Kako se normativna gramatika funkcionalnih stilova odnosi prema uporabi te stilske figure?Izdvoji u sljedećem primjeru alomorfe: s vrtićem i plotom. Obrazloži kad se koristi koji od oblika!Obrazloži igru riječi u tobožnjim kineskim riječima: pu-kao, cing-tao.  Koja je funkcija novotvorenica i rastavljanja riječi na slogove?

Jesu li riječi plot i plotun u tvorbenoj vezi? Kako nazivamo dovođenje takve dvije riječi u međusobnu vezu?Možeš li se složiti s uvodnom tvrdnjom da je ovaj tekst pisan biranim/visokim, književnoumjetničkim stilom. Koji elementi  analize i tumačenja potvrđuju/odbacuju uvodnu tvrdnju? Zaključi svoje istraživanje pisanjem lingvostilističkoga eseja.

Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladog Werthera

Pred Vama je ulomak romana Patnje mladog Werthera Johanna Wolfganga Goethea.Pozorno ga pročitajte, a zatim i smjernice za pisanje školskoga eseja ispod teksta.

Redoslijed ponuđenih smjernica ne obvezuje Vas u Vašem oblikovanju eseja.Svoj esej oblikujte kao zaokruženu cjelinu (uvod, razradba, zaključak).

Najprije pišite na priloženome listu za koncept, a na kraju uredno prepišite na listza čistopis. Esej možete ispravljati na konceptu, ali ne i na čistopisu.

Pazite da Vaš esej bude pravopisno i gramatički točan.Vaš esej treba imati između 400 i 600 riječi.

10. svibnja

„Čudesna je vedrina obuzela cijelu moju dušu, nalik na slatko proljetno jutro, pa uživam od svega srca. Sam sam i radujem se životu, radujem se u tom kraju koji je, rekao bih, stvoren za duše kao što je moja. Tako sam sretan, dragi, da sam uronio, uronio u čuvstvo divnoga bivstvovanja da to ne prudi mojoj umjetnosti. Sada ne bih mogao crtati, ne bih mogao povući ni jedne crte, a nikada nisam bio veći slikar nego u ovim trenucima. Kada se dragušni dol ispod mene isparuje, a sunce koje se popelo visoko nad površinu neprozirne šume pa se tek neke zrake prikradaju i poniru u dubinu tog svetišta, a ja se ispružio u visokoj travi uz potok koji se spušta u dolinu – onda uočavam da sam bliže zemlji, uočavam nebrojene travičice koje su tako čudne... Osjećam kako među vlatima buja i ključa život, mali jedan svijet, mikrokozam crvića i mušica koji su sada bliži mome srcu. I tada osjetim prisutnost Svemogućega koji nas stvori na svoju sliku i priliku; ćutim kako se odasvud izvija i zrači Onaj koji je sušta ljubav i nas u vječnoj slasti i blaženstvu održava i nosi lebdeći...

To su trenuci kad se, prijatelju, spušta na mene kao neka sumaglica, a svijet oko mene i nebo nada mnom kojoj počivaju duši kao lik drage, tada me često zgrabi čežnja i pomišljam: Ah, kad bih to mogao ponoviti, izraziti, udahnuti papiru, nadahnuti ga onim što u tebi živi tako punim i toplim životom, pa da bude ogledalom tvoje duše, kao što je tvoja duša ogledalo neizmjernoga božanstva! Prijatelju... to će me upropastiti, smrvit će me sila i snaga ovih divota.“

J. W. Goethe, Patnje mladog Werthera

SMJERNICE ZA PISANJE

Smjesti djelo i autora u književnu epohu i odredi mjesto J. W. Goethea u njoj. Osvrni se na pojam verterizma i njegovu pomodnost u Getheovo doba.

Uoči temu s kojom se susrećeš u ponuđenom ulomku. Usporedi doživljaj prirode u prvom i drugom odlomku.

Protumači kako pred našim očima izrasta lik umjetnika i koje on stavove prema ljudima, prirodi i Bogu zauzima u tekstu pred tobom. Protumači je li to važno za cjelinu djela i sveukupni portret mladog Werthera. Smjesti ulomak u cjelinu teksta i iznesi svoj stav o temi romana. Svoje tumačenje i raščlambu potkrijepi primjerima iz teksta.

Uoči kojim se pripovjednim postupcima i stilskim sredstvima služi autor i analiziraj njihovu učinkovitost u stvaranju atmosfere u ulomku. Dokaži citatima i obrazloži svoj izbor.

Što misliš mogu li doista osjećaji biti tako rušiteljski i razarački kao što su bili za Werthera?

 

Gustav Flaubert, Gospođa Bovary

Pozorno pročitaj ulomak iz djela Gospođa Bovary Gustava Flauberta. Nakon čitanja sastavi školski esej dužine 400 – 600 riječi prateći upute i odgovarajući na pitanja iz smjernica. Redoslijed pitanja u smjernicama ne obvezuje te u sastavljanju školskoga eseja.

Pripazi da sastavak ima tri dijela. U uvodu iznesi ključne informacije – tezu, problematiku i sl., u središnjem, razradbenom ulomku svoju tezu razradi i potkrijepi valjanim primjerima, citatima i parafrazama iz djela jasno upućujući na dublje razumijevanje i poznavanje djela od onoga na što upućuje ulomak (pokaži da si pročitao djelo). U zaključku sintetiziraj sve svoje spoznaje i donesi konačni zaključak o problematici kojom si se bavio jasno pokazujući da je on povezan s tvojim čitanjem cjelokupnoga djela, a poželjno je dovesti djelo i u vezu s drugim sličnim tekstovima iz istog ili drugih književnih razdoblja, jasno pokazujući širinu svojeg čitateljskog iskustva.

Pripazi na pravopisnu, gramatičku i stilističku točnost sastavka i uredno ga prepiši u čistopis.

Oni su sad češće govorili o stvarima koje se nisu ticale njihove ljubavi, i u pismima koje mu je Emma slala, bilo je govora o cvijeću, o stihovima, o mjesecu i o zvijezdama, tim bezazlenim pomoćnim sredstvima oslabljene strasti koju je pokušavala oživjeti svim vanjskim pomagalima. Ona se od svakoga novoga sastanka nadala nekoj neizmjernoj sreći, a poslije je sebi priznavala da ne osjeća ništa izvanredno. To je razočaranje brzo izgaralo u vatri nove nade, i Emma se vraćala Leonu strastvenija i požudnija no ikad. Ona bi se svlačila pohotno, trgnula bi tanku uzicu na svome stezniku koji bi zašuštao niz bedra kao kakva zmija koja klizi. Tada bi bosonoga na prstima išla još jedanput pogledati jesu li vrata zatvorena, a zatim bi jednom jedinom kretnjom zbacila sa sebe svu odjeću, i blijeda, bez riječi, ozbiljna, bacala se na njegove grudi, dršćući čitavim tijelom.

…

Jednoga dana, kad su se rano rastali, i ona se sama vraćala bulevarom, spazi Emma zidine samostana; ona tada sjede na jednu klupu u sjeni brijestova. Kako je mirno živjela u ono vrijeme! Kako je čeznula za neizrecivim ljubavnim osjećajima koje je pokušavala zamisliti prema knjigama što ih je čitala.

Prvi mjeseci njezina braka, njezine šetnje na konju po šumi, plesanje valcera s vikontom i Lagardyjeevo pjevanje, sve joj to ponovno iziđe pred oči… i Leon joj se najedanput učini jednako udaljen kao i ostali.

- Ali ja ga ipak volim! – govorila je sebi.

Uza sve to ona nije bila sretna, a niti je to ikada bila. Otkuda samo ta praznina u njezinu životu, to

naglo propadanje svega na što se ona oslanjala?... Ali, ako postoji negdje neko biće snažno i lijepo, odvažna priroda, puna žara i profinjenosti u isti mah, pjesnička duša s anđeoskim lice, lira s mjednim žicama s koje se čuju do neba sjetne svadbene pjesme, zašto da ona slučajno to ne nađe? Oh, kakva nemogućnost! Uostalom, ništa nije vrijedno ni tražiti! Sve je to laž! Svaki osmijeh prikriva zijevanje od dosade, svaka radost neko prokletstvo, svako uživanje svoju odvratnost, a najslađi cjelovi ostavljaju na usnama samo neostvarivu želju za višim nasladama.

Neki se metalni zvuk razlijegao zrakom i na samostanskome zvonu začuše se četiri otkucaja. Četiri sata! A Emmi se činilo da sjedi tu, na toj klupi, već čitavu vječnost. Ali bezbroj strasti može stati u jednu minutu, kao što gomila ljudi može stati u jedan mali prostor. Gustav Flaubert, Gospođa Bovary

SMJERNICE

Smjesti ulomak u književnopovijesno razdoblje, odredi kojoj nacionalnoj književnosti  pripada djelo, objasni tip poetike koju Flaubert slijedi. 

Objasni uzvik G. Flauberta: „Emma Bovary – to sam ja!“ u kontekstu književnoga razdoblja i izabrane poetike.

Iz kojeg je dijela romana preuzet ulomak? Što u njemu saznajemo o liku Emme Bovary?

Objasni tko je Leon i kako je započela veza Emme i Leona. Je li ona sretna osoba? Kako razmišlja o svojoj mladosti? Možemo li to razmišljanje smatrati objektivnim i zrelim? Obrazloži svoje odgovore. Uviđamo li u ulomku autorske komentare lika i njegovim postupaka? Objasni i argumentiraj citatima. Što je bovarizam?

Na temelju ponuđena ulomka dokaži da je Flaubert jednakom preciznošću opisivao i kompleksna stanja likova i materijalnu stvarnost (predmete, ljude, pribor i dr.).

Slažeš li se tvrdnjom da bezbroj strasti može stati u jednu minutu, kao što gomila ljudi može stati u jedan mali prostor. Poveži svoje obrazloženje s radnjom romana i tvojim osobnim doživljajem života u provinciji. (Možeš navesti i druga lica iz hrvatske i svjetske književnosti koja je gušio život u provinciji te tako naznačiti mogući daljnji razvoj svojega eseja).

Sofoklo, Antigona

Pažljivo pročitaj ponuđeni ulomak iz djela Antigona  i na temelju njega napiši interpretativni esej. Sastavak trebaš razdijeliti u tri dijela: uvod, razradu i zaključak. U uvodnome dijelu iznesi tezu o ponuđenom ulomku i djelu u cjelini. U središnjem razradi i dokaži to što spominješ u uvodu iznoseći argumente iz teksta (ponuđenog ulomka ili cjeline djela), a u zaključku sve poveži i iznesi  svoj stav o djelu i temi iz ponuđenog ulomka. Pripazi na pravopisnu, gramatičku, stilističku i kompozicijsku točnost. Sastavak neka ima 300 -350 riječi.  ANTIGONA Oj grobe, bračna ložnice, moj ukopniZa navijek čuvan dome kamo putujemKa svojim od kojih broj je najvećiFersefasa* med mrtvima prihvatila;A od njih zadnja ja i najružnije bašSad silazim dok žića ne navrših vijek.Al' čvrstu gajim nadu da ću ocu  svom,

Kad dođem, draga doći, draga majčice,I tebi, draga tebi, brate premili:Ta ja vas mrtve sama svojim rukamaI oprah i uredih: na grob žrtvu vamJa izlih, a sad, Poliniče, tijelo tiSahraniv tvoje, takvu plaću ubirem.Al' s pravom ti, za razumne, iskazah čast.Ta nikada se, ni da djeci mati samNi muž da mrtav trune mi, ne prihvatih Ja takva posla preko volje građana.Pa kakvu zakonu to kažem za volju?Da muž mi umre, drugoga bih dobilaI dijete s drugim ovo ako izgubim;Al' kako roditelje meni krije Had,Brat nijedan se više rodit ne može.Po zakonu te takvu ja pretpostavih Svim drugima, a Kreontu se učiniTo grijeh i strašna drskost, brate premili.I sad me neudatu i bez svatova Ovako rukom zgrabiv vodi: udajeNi djece ni tetošenja toga dječjegaNe postigoh, već jadna tako sama jaBez prijatelja živa u grob k mrtvimaSad idem. Kakav zakon božji pogazih?            Sofoklo, Antigona

*Persefona – žena HadovaLožnica  - soba, spavaonica

SMJERNICE Smjesti ponuđeni ulomak u cjelinu djela i odredi temu o kojoj govori (ulomak). Poveži ulomak s dramskom trilogijom čiji je dio drama Antigona i citiraj stihove koji upućuju da je u pitanju organska trilogija (objasni pojam organske trilogije). Kako je Sofoklo reformirao antičku tragediju?Objasni kako se u ponuđenom ulomku očituje Antigonina tragična sudbina. Izdvoji stihove kojima Antigona obrazlaže da nije imala izbora nego učiniti djelo zbog kojeg je osuđena.   Dokaži na  ponuđenom primjeru da Sofoklo prikazuje ljude onakvima kakvi bi trebali biti, a ne onakve kakvi stvarno jesu.  Objasni zašto Antigona kaže na početku svojeg monologa „oj grobe, bračna ložnice“ i „ bez prijatelja živa u grob k mrtvima sada idem“ – koje su to stilske figure?  Objasni zašto Sofokla smatraju majstorom antičkoga stila. Kojim stihom su pisane antičke tragedije? Kako ti vidiš problematiku koja je predstavljena u djelu – sukob božanskih i ljudskih vrijednosti. Je li vrijedno umrijeti radi morala i služenja zajednici i obitelji? Bi li mogao/mogla dati takvu žrtvu?

Albert Camus, Stranac 

Pozorno pročitaj ulomak iz djela A. Camusa Stranac. Na temelju  ulomka i ponuđenih smjernica napiši svoj interpretativni sastavak. U sastavku pripazi na pravopisnu, gramatičku, stilsku i kompozicijsku točnost. Tvoj sastavak može imati 400 – 600 riječi.

Ima nekih stvari o kojima nisam nikad volio pričati. Kad sam dopao zatvora, shvatio sam već nakon nekoliko dana da ne bih nikad volio pričati o tom dijelu svoga života.

Poslije nisam više pridavao važnost toj sustezljivosti. Prvih dana nisam zapravo ni bio u zatvoru – nekako sam nejasno očekivao da će se opet nešto dogoditi. Sve je počelo tek nakon Marijina prvog i posljednjeg posjeta. Onoga dana kad sam primio njeno pismo (pisala mi je da joj više ne dopuštaju da

me posjećuje jer mi nije žena), onoga sam dana osjetio da mi je ćelija dom i da mi se život zaustavio. Kad su me uhitili, najprije su me zatvorili u jednu prostoriju u kojoj je bilo već nekoliko zatvorenika, mahom Arapa. Nasmijali su se kad su me ugledali. Zatim su me upitali što sam učinio. Rekoh da sam ubio jednog Arapina. Tad su ušutjeli. Uskoro je pala noć. Pokazali su mi kako da namjestim rogožinu na kojoj je trebalo da spavam. Jedan se kraj smota pa se tako napravi uzglavlje. Cijelu noć stjenice su mi miljele po licu. Nakon nekoliko dana premjestili su me u samicu, gdje sam spavao na daskama. Imao sam noćnu posudu i željezni umivaonik. Zatvor se nalazi navrh grada pa sam kroz prozorčić mogao vidjeti more. Jednoga dana, dok sam se rukama grčevito držao za rešetke i ispružio lice prema svjetlu, uđe ključar i reče mi da imam posjet. Pomislih da je Marie. I zaista je bila.

Na putu do prostorije za primanje posjeta prošao sam dugačkim hodnikom, pa niz neke stube i još jednim hodnikom. Ušao sam u veliku dvoranu u koju je dopiralo svjetlo kroz širok prozor. Dvorana je podijeljena na tri dijela dvjema velikim rešetkama što je presijecaju po dužini. Između rešetaka je razmak od kojih osam do deset metara koji razdvajaju posjetioce od zatvorenika, mahom Arapa. Marie je bila okružena Maurkinjama i stajala je između dvije posjetiteljice – neke sitne starice stisnutih usana, u crnini, i krupne gologlave žene koja je nešto vikala i mlatarala rukama. Zbog razmaka između rešetaka posjetioci i zatvorenici bili su prisiljeni govoriti vrlo glasno. Kad sam ušao, d larme koja je odjekivala među visokim golim zidovima, i od oštra svjetla koje je padalo s neba na okna i odbijalo se u dvorani, zavrtjelo mi se malo u glavi. U mojoj je samici bilo tiše i mračnije. Trebalo mi je nekoliko časaka dok se nisam prilagodio. Na kraju sam ipak mogao raspoznati sva lica što su se jasno ocrtavala nadanjem svjetlu. Zapazih da jedan ključar sjedi na kraju prolaza između dvije rešetke. Većina arapskih zatvorenika i njihove rodbine čučali su jedni sučelice drugima. Oni nisu vikali. Usprkos halabuci, i premda su tiho govorili, uspijevali su se sporazumjeti. Njihov prigušeni mrmor što je dopirao odozdo bio je kako kakav bas, koji je neprestano pratio razgovore što su se ukrštali više njihovih glava. Sve sam to vrlo brzo zapazio idući prema Mariji. Ona se već bila priljubila uz rešetku i smiješila mi se koliko je mogla. Bila je vrlo lijepa, ali joj to nisam znao reći.

Albert Camus, Stranac  SMJERNICEKoje teme i probleme prikazuje u svojim djelima Albert Camus? Smjesti njegov opus u književnu poetiku i književnopovijesno razdoblje. Obrazloži. O čemu govori ulomak koji si pročitao? Iz kojeg je dijela romana preuzet? Tko su pripovjedač i Marija? Zašto je pripovjedač ubio Arapina? Govori li on uzrujano o situaciji u kojoj se našao? Potkrijepi citatima i parafrazama svoj odgovor. Kako pripovjedač opisuje prostor oko sebe? Izdvoji dijelove teksta kojim ćeš dokazati i i obrazložiti svoj odgovor. Koja je funkcija opisa u priloženom ulomku?Koji događaji slijede nakon izabranoga ulomka? Jesu li oni bili za tebe očekivani? Kakav je tvoj stav o smrtnoj kazni? Svoje mišljenje poveži s događajima iz romana i zaključi razmatranje sintetizirajući sva svoja razmišljanja o problematici djela i njegovoj ideji.

Dobriša Cesarić: BUBICA

Pred tobom se nalazi pjesma Bubica Dobriše Cesarića. Pozorno ju pročitaj i slijedeći smjernice za raščlambu i tumačenje napiši interpetativni esej od 350-500 riječi pazeći pritom na pravopisnu, gramatičku, kompozicijsku i stilsku točnost. Svoj sastavak oblikuj u najmanje tri ulomka (uvodni, razradbeni i zaključni). Redoslijed smjernica ne obvezuje te u oblikovanju sastavka.

Večeras, kad sam čitao Homera,

Bubica jedna na knjigu mi sleti.

I tako se,

Bezazlena i mala,

Najednom našla među bogovima.

Stvorenjce malo, što ćeš tu? –

Pomislih, dok se ona šetaše

Heksametrima –

Ti nisi bog, ni titan, a ni heroj.

Samo si nježni osmijeh majke Prirode,

Što pojavi se i već nestane.

Al tad se sjetih da je ona trun

Života pravoga,

I da je življa

Nego cijeli Olimp,

I bubica odjednom posta velika,

A bozi mali.

I hodajući tako među bozima

Polako ušla je u moju pjesmu.

Stvorenjce malo, nek te ona sačuva,

Kao što jantar čuva druge bubice,

Što slučajno se u njem nađoše

Dok bješe smola još...

Dobriša Cesarić

Objasni na primjeru ove pjesme da je Dobriša Cesarić pjesnik „običnosti“ koja polazi od svakidašnjega iskustva! Dokaži tezu navođenjem i drugih primjera iz Cesarićeva lirskoga opusa.

Kako je bubica postala pjesničkom temom? Kako se nosi s „društvom divova“ – Homera, bogova i heroja – među koje je sletjela? Kako tumačiš stihove: „I bubica odjednom posta velika,/a bozi mali.“ Na temelju navedenih objašnjenja zaključi kakav stav zauzima Cesarić o literarnoj tradiciji.

Koju funkciju namjenjuje lirski subjekt pjesmi koju stvara? Zašto misaono povezuje bubicu s jantarom? Analiziraj i pjesnički jezik, stih i stofu - podudara li se i izbor  stiha, stilskih figura i riječi s uvodnom tezom o pjesništvu običnosti? Kojemu leksičkome sloju pripada leksem bubica?

Što misliš imaju li banalne, dnevne teme svoje mjesto u literaturi?

Edgar Alan Poe, CRNI MAČAK

Raščlani, protumači i iznesi osobni stav o temi s kojom ćeš se susresti u ponuđenom ulomku. Svoj sastavak zaokruži kao cjelinu s uvodom, razradom i zaključkom, a pritom pripazi i na pravopisnu i gramatičku točnost. Nemoj prepričavati sadržaj djela i iznositi biografiju pisca bez da je u vezi s tvojom raščlambom.za „Pluton – tako se zvao mačak – bio je moj najveći miljenik i drug u igrama. Samo sam ga ja hranio, a on me je pratio u korak, kamo god sam išao po kući. Bilo mi je čak teško da ga spriječim, da me ne slijedi vani po ulicama. Naše je prijateljstvo na taj način trajalo više godina, a u to su vrijeme svojstva moje ćudi i značaja -  uspješnim djelovanjem Demona Pića – doživjela (rumenim se zbog toga priznanja) korijenitu promjenu na gore. Iz dana u dan postajao sam sve zlovoljniji, sve razdražljiviji, sve bezobzirniji prema osjećajima drugih. Dopuštao sam sebi, da svojoj ženi govorim jezikom pijanaca. Naposljetku sam je čak stvarno zlostavljao. Dakako da su i moji mezimci imali priliku da osjete promjenu u mojem raspoloženju. Ne samo da sam ih sada zanemarivao, nego sam ih i zlostavljao. No svejedno prema Plutonu sam sačuvao dovoljno obzirnosti da se obuzdam i da ga ne zlostavljam, premda me nije grizla savjesti, ako sam zlostavljao kuniće, majmuna, pa čak i psa, kad bi se putem nekoga slučaja ili privrženosti ispriječili na mojem putu. Ali moja me je bolest shrvala – jer kakva je bolest ravna Alkoholu? – te je na kraju krajeva i Pluton, koji je sad stario i dosljedno postajao donekle mrzovoljan – čak i Pluton počeo na sebi osjećati posljedice mojega lošega raspoloženja.“Edgar Allan Poe, Crni mačak Smjesti ulomak u kontekst djela, odredi kojem književnopovijesnom razdoblju i vrsti djelo pripada.Uoči i protumači  razvoj odnosa između pripovjedača i njegova mezimca – mačka.   Izdvoji iz ulomka sve riječi kojima se opisuju osjećaji pripovjedača i mačka, razmisli i zaključi koja se figura misli pojavljuje. Argumentiraj citatima.Otkrij simbole u tekstu i protumači njihovo značenje u kontekstu ulomka i cjelini djela.Agata Chriestie i Arthur Conan Doyle i njihova lica, Hercules Poirot Sherlock Holmes,  najpoznatiji su majstori književnih vrsta čijim začetnikom smatramo E. A. Poea. Usporedi popularnost tih vrsta nekad i sad.Uoči i protumači razmišljanja o problemima alkoholizma, starenja i okrutnosti i potkrijepi ih primjerima.Iznesi svoje mišljenje o temama koje otvara ulomak – alkoholizmu, okrutnosti, starosti, praznovjerju.

RANKO MARINKOVIĆ, RUKE

Pozorno pročitaj ulomak i smjernice ispod ulomka koje ti omogućuju učinkovito čitanje teksta. Zadani redoslijed smjernica ne obvezuje te u oblikovanju eseja, ali se očekuje da odgovoriš na sva postavljena pitanja i da svoje tvrdnje potkrijepiš citatima ili parafrazama iz ponuđenog ulomka.

Sastavak oblikuj kao cjelinu s uvodom, razradom i zaključkom. Pazi na pravopisnu i gramatičku točnost.

Majstor zaklopi oči i stane prebirati po Lojzovoj pređi (sve je isprepleo i zamutio), a Frida uđe spremno na znak, kao glumica što iza kulisa čeka svoj ulaz na pozornicu.

Slaba glumica s udešenom zabrinutošću na licu. Čovjek u kome su bile pokolebane iluzije mogao je, bez osobite ponicljivosti, umjesto zabrinutosti pročitati vrlo nehajno skriveno nestrpljenje.

Majstor je znao čitati Fridino lice, zato odmah ponovo zaklopi oči.

- Boli te, Alberte?

Glas joj je bio svjež i ravnodušan. Ona se informirala kao da je pogledala u termometar na prozoru.

On joj ne odgovori; učini samo nervozan trzaj očima.

Gledao ju je. Bila je lijepa. Kosa joj se prelijevala u zlatnožutim, dugim valovima od čela prema zatiljku, gdje se odjednom propela uvis, kao da je udarila u baraže češljeva i naglo se rušila nizbrdo u zlatnim slapovima, pršteći uokolo finu, iskričavu sumaglicu. Siva, uska haljina pripila joj se tijesno uz obline tijela i nudila zamamne oblike ljepote kao u nekom raskošnom izlogu. On osjeti strašnu, tijesnu želju za tim samosvjesnim, gordim tijelom, što se zadovoljno gibalo u prostoru tu, na dohvatu ruke...

Ispruži ruku i lako, drhtavo pređe dlanom preko obline Fridina boka. Probude se miline nekadašnjih dodira, burni nemiri od ljepote tijela što se mačkasto mazi u prostoru kao da se izlaže neprestanom milovanju. No Frida se odmakne, ukloni se milovanju, i njegova ruka ostane besmisleno ispružena u prazno kao prazna ruka prosjaka. To je, dakle, kraj.

- Frida – reče gotovo bez glasa; stid mu je zapušio glas.

- Molim, Alberte? – odazove se ona gledajući kroz prozor.

- Reci mi nešto...

- Molim? – okrenula se, ali je ostala kod prozora. Bojala se njegove blizine.

On je šutio gledajući nepomično u plafon.

Uplaši je ta šutnja i korakne prema njemu, ali zastane nasred sobe.

- Što da ti kažem, Alberte?

- Ništa – šapne on, potpuno odsutan mislima. – Molim te, donesi mi tople vode. I sapuna...

- Tople vode? – Pobojala se da bunca. Nikad nije bio tako šutljiv, tajanstven i čudan. -Što će ti topla voda? –Ona je gubila strpljenje, glas joj je ogrubio.

- Htio bih oprati ruke...Ranko Marinković, Anđeo  SMJERNICE Smjestite Ranka Marinkovića u kontekst vremena i navedite poetike koje je slijedio. Objasnite i potkrijepite citatima da je tema novele Anđeo "sukob mašte i zbilje što izranja iz životnih sukoba ljubavi i dužnosti, zdravlja i bolesti".U kakvom su odnosu Frida i Albert? Ukratko prepričajte događaje koji su ih povezali i objasnite iz kojeg je dijela novele preuzet ulomak. Tko je Lojz? Zašto Albert kaže da je to kraj? Protumačite Albertovu želju za pranjem ruku na kraju ulomka. U kojim s rečenicama uočava Marinkovićeva veza s kazalištem?  Što vi mislite o problematici kojom se bavi tekst?

 MARIN DRŽIĆ, DUNDO MAROJE

Pred tobom je tekst koji trebaš pozorno pročitati. Taj tekst bit će polazište za pisanje interpretativog eseja o djelu iz kojega je ponuđeni ulomak. Svoj esej sastavit ćeš kao smislenu

cjelinu sastavljenu od tri ulomka. Pri sastavljanju vodi računa o pravopisnoj i gramatičkoj točnosti te stilskoj ujednačenosti i skladu teksta. Trudi se da rečenice budu povezane i logično proizlaze jedna iz druge. Da bi se lakše snalazio u sastavljanju eseja, ispod teksta nalaze se smjernice za čitanje koje upućuju na točnu i učinkovitu interpretaciju. Smjernice imaju i zadaću olakšati vrjednovanje eseja jer su na temelju njih sastavljeni opisivači za ocjenjivanje. U svome eseju ne moraš se pridržavati ponuđenog redoslijeda smjernica. DUGI NOS: Ja Dugi Nos, negromant od velicijeh Indija, nazivam dobar dan, mirnu noć i pritilo godište svitlijem, uzmnožnijem dubrovačkijem vlastelom, a pozdravljam ovi stari puk: ljudi-žene, stare-mlade, velike i male, puk s kime mir stanom stoja a rat izdaleka gleda, rat poguba ljucke naravi.....Ma prije neg vam što moje negromancije ukažem, hoću vam odkrit jedan sekret koji dosle od ovizijeh strana nijedan čovjek ni mudar ni triš mudar nije znao, od šta se su skule od mudaraca vazda veoma čudile i veoma napastovale, - sekret dostojan da ga vi znate, plemeniti i vrijedni Dubrovčani. Znate er kad se, jes tri godine, od vas odijelih, ončas se uputih put Indija Velicijeh, gdje osli, čaplje, žabe i mojemuni jezikom govore. Otole obrnuh put Malijeh Indija, gdje pigmaleoni, čovuljici mali, s ždralovi boj biju. Otole otegnuh nogâ k Novijem Indijama, gdje vele da se psi kobasami vežu, i da se od zlata balotami na cunje igra, gdje od žaba kant u scjeni biješe kako među nami od slavica. U Stare Indije

otole htjeh naprijeda proć, ma mi bi rečeno er se već naprijeda ne more proć. Rekoše mi da su tamo Stare Indije, i da u Stare Indije nitko ne more poć, govoreći: "Upriječilo se je ledeno more, koje se ne more broditi, i vrla vječna zima, koja galatinu od živijeh ljudi čini"; a s drugu stranu veljahu da gorušte sunce i paljevito ljeto dan bez noći ne da ne tačam živu čovjeku pristupit, ma12 zemlji od vrućine plod plodit. I rekoše mi: "Po negromanciji samo u te strane može se proć". Kako ja to čuh, otvorih moja libra od negromancije, - što ćete ino? U hip, u čas ugledah se u Indijah Starijeh! Tuj nađoh pravi život, veselo i slatko brijeme od prolitja, gdi ga ne smeta studena zima, i gdje ruži i razlikomu cvitju ne dogara gorušte ljeto, i gdje sunce s istoči vodi tihi dan samo od dzore do istoči i od istoči do dzore; a svitla zvizda danica ne skriva se kako ovdi meu vami, ma svitlo svoje lice na bilomu prozoru na svak čas kaže; a dzora, koja rumenimi i bijelim ružami cafti, i ne dijelja se s očiju od drazijeh ki ju gledaju; a slatki žuber od razlicijeh ptica sa svijeh strana vječno veselje čine. A ostavljam vode bistre, studene ke, odasvud tekući, vječnu hranu zelenim travam i gustomu dubju daju; a bogata polja ne zatvaraju dračom slatko, lijepo, zrjelo voće, ni ga lakomos brani ljudem, ma otvoreno sve svakomu stoji. Tuj ne ima imena "moje" i "tvoje", ma je sve općeno svijeh, i svak je gospodar od svega. A ljudi koji te strane uživaju ljudi su blazi, ljudi su tihi, ljudi mudri, ljudi razumni. Narav, kako ih je uresila pameti, tako ih je i ljepotom uljudila: svi općeno uzrasta su učinjena; njih ne smeta nenavidos, ni lakomos vlada; njih oči uprav gledaju, a srce im se ne maškarava; srce nose prid očima, da svak vidi njih dobre misli; i, za dugijem mojijem besjeđenjem ne domorit vam, ljudi su koji se zovu ljudi nazbilj.

I za rijet vam sve što sam vidio, i da me bolje razumijete, vidjeh u tjezijeh stranah, u jednomu zgradu veliku, visoku i vele urešenu, jedna pisma i od kamena čovuljica, vele učinjeno, obraza od mojemuče, od papagala, od žvirata, od barbaćepa; ljudi s nogami od čaplje, stasa od žabe; tamaše, izješe, glumci, feca od ljuckoga naroda. Upitah koji su ovo obrazi, što li hoće tolika gruboća, tolik nesmirna od lica čovječanskijeh rijet. Rekoše mi da negromanti u stara brjemena, kako to bud' ja, po negromanciji dohodeći u njih strane i donoseći diverse trgovine za otuda zlato odnosit, er se u rijekah tamo veliko zlato nahodi, donošahu među ine žvirata, čovuljica, barbaćepa od drva, obraza od papagala, od mojemuča, od žaba, oslastijeh, kozjijeh i na svaki način.

I žene od tizijeh strana, - kako i naše, koje polakšu pamet imaju od ljudi, - gledajući te obraze, počeše se smijejat kako od stvari ku prije ne bijehu vidjeli, i rekoše: "Smiješno ti bi bilo da ovi ljudi mogu hodit i govorit!" I rekoše negromantom: "Vi ste negromanti; ako hoćete da od ovizijeh strana zlata odnesete, učinite po vašoj negromanciji da ovi čovuljici ožive, i da počnu hodit i govorit, er bi tada na pravi način smiješni bili, a taki mrtvi ne valjaju ništa". Negromanti, za lakomos od zlata, daše duh žviratom, barbaćepom, čovuljicom, obrazom od papagala, od mojemuča, od žaba, oslastijem, kozjijem i od tezijeh načina. Ti ljudici, kako imaše duh, počeše hodit, govorit i smiješnice činit po taki način, er se nigdje gozba ni pir ne činjaše gdje oni ne bi dozvani bili. Mislite je li smiješna stvar bila gledat te obraze u to prvo brijeme gdje tamaše!

I, za dovršit besjedu, ovi obrazi od papagala, od mojemuča, od žaba, žvirati, barbaćepi i s koze udreni i, za u kraće rijet, ljudi nahvao, počeše se plodit i miješat s ženami nazbilj po taki način, er se ljudi nahvao toliko počeše umnažat, er poče veće broja bit od ljudi nahvao neg ljudi nazbilj. I ti ljudi nahvao od ruke im ide učinit jednu konjuru, da iz gospoctva izagnu ljudi nazbilj. Ljudi nazbilj to uzaznavši skočiše, uzeše oružje, izagnaše sve te ljudi nahvao i ne ktješe da jedan cigloviti za lijek u tjezijeh stranah ostane.

Ljudi nahvao, zajedno s negromanti, priđoše u ove naše strane, i to prokleto sjeme, - čovuljici, žvirati, barbaćepi, obrazi od papagala, od mojemuča, od žaba, oslasti i s koze udreni, ljudi nahvao - useliše se u ovi naš svijet u brijeme kad umrije blagi, tihi, razumni, dobri starac Saturno, u zlatno vrijeme kad ljudi bez zlobe bijehu.

Marin Držić, Dundo Maroje

SMJERNICE

Marin Držić najveći je hrvatski dramatičar starije hrvatske književnosti. Smjestite autora u vrijeme i mjesto njegova stvaranja. Obrazložite uvodnu tvrdnju navođenjem dramskih vrsta i djela koja je stvorio. Dokažite njegovu ulogu stavljajući ga u kontekst hrvatske i svjetske književnosti toga vremena. Ukažite na Držićeve književne uzore i prethodnike te dokažite da je najavio velike književne teme koje će obrađivati velikani europske dramaturgije sljedećih stoljeća.

Tko je Dugi Nos? Kakvu ulogu ima to lice u daljnjem razvoju radnje? Kako nazivamo dio teksta u kojemu se pojavljuje Dugi Nos? Ima li u Dundu Maroju još takvih tekstova?

Kakvu veliku tajnu (sekret) otkriva Dugi Nos?  Citirajte dijelove teksta u kojima Dugi Nos objašnjava kakva je sve čuda vidio na svojim putovanjima do Starih Indija, povežite to s vremenom karnevala i zakonitostima preokrenuta svijeta. Kako se i zašto Dugi Nos našao u Starijem Indijama?Zašto tamo vlada vječno proljeće? Obrazloži i dovedi u vezu s antičkom mitologijom i pričama o „zlatnom dobu“. Koje još utjecaje antičkoga svjetonazora prepoznaješ u pričanju Dugoga Nosa? Kako opisuje ljude nazbilj? A kako ljude nahvao? Ima li taj opis simbolično i alegorijsko značenje? Zašto ljudi nahvao imaju „obraze od barbaćepa, papagala i mojemunča“? Dovedite taj opis u vezu s pričama mornara s prekomorskih brodova koji su vidjeli Novi svijet. Što se dogodilo s ljudima nazbilj i ljudima nahvao u Starim Indijama? Kako su ljudi nahvao došli u naš svijet? Razvrstajte likove iz drame na ljude nazbilj i ljude nahvao i obrazložite svoju podjelu. Kako završava djelo? 

Zašto književni znanstvenici smatraju da bi Držić bio upamćen u povijesti hrvatske književnosti i da je samo napisao ovaj prozni tekst? Izdvoji odlike stila koje si prepoznao/la. Kojim stilskim sredstvom autor povezuje 4.-6. odlomak u ponuđenom ulomku. Izdvoji metaforičke i metonimijske izraze te figure konstrukcije kojima se postiže ritam i slikovitost teksta. Zašto se može reći da je tekst napisan jezikom pisane književnosti 16. st. kojima se nije govorilo ni u jednome priobalnome hrvatskom gradu?

Možemo li i danas reći da je teško razabrati prave ljude od naopakih, kojima se srce maškarava? Možemo li reći da je sekret Dugoga Nosa i danas dobro čuvana tajna?

ANTUN BRANKO ŠIMIĆ, GORENJE

Pred tobom je književni tekst. Pozorno ga pročitaj, a zatim i smjernice za pisanje sastavka ispod teksta. Redoslijed ponuđenih smjernica ne obvezuje te u tvome oblikovanju sastavka.Svoj sastavak oblikuj kao zaokruženu cjelinu (uvod, razrada, zaključak). Možeš se poslužiti papirom za koncept, a sastavak potom uredno prepiši u čistopis. Pazi da tvoj sastavak bude

pravopisno i gramatički točan. Sastavak treba imati od 400 do 600 riječi (izbroji ih i napiši na dnu sastavka). 

Gorenje Niz zapadno neboi iz rasprsnutih šipaka u vrtukrv se cijedi Al s istoka se veče javi plavim licemi zapad biva bljeđi, crveniji šipci  Ti bježiš k meni preplašena od grana u mrakui ćutiš Zašto ti je tijelo odjedanput plamen? O kako šipci prskajui u nama gore! Ni zvijezde ne će da se javeDa jače bude ovo nijemo gorenje u vrtu Antun Branko Šimić 

 SMJERNICESmjesti stvaralaštvo Antuna Branka Šimića u kontekst hrvatske i europske književnosti njegova vremena – književne epohe, pravaca, istakni uzore i utjecaje. Potkrijepi primjerima iz pjesme.O čemu govori pjesma Gorenje? Razmotri motiviku rasprsnutih šipaka i krvi. Što simboliziraju? Koje se još boje javljaju u pjesmi?  Koje motive karakteristične za Šimićevu poetiku prepoznaješ u pjesmi, kakvu funkciju oni imaju u konkretnom tekstu? Razmotri to u kontekstu književne poetike koju prihvaća A. B. Šimić. Istraži stilske figure u pjesmi. Koje stilske figure prepoznaješ u četvrtoj i petoj strofi. Protumači opreku (antitezu) šipaka i zvijezda  u kontekstu pjesnikove poetike.Analiziraj stih i strofe. Poveži to sa Šimićevim mjestom u povijesti hrvatske versifikacije. Istakni tko su mu svjetski uzori, a tko sljedbenici u hrvatskoj poeziji.

Gospoda Glembajevi

Pred tobom je priča Gospoda Glembajevi. Pročitaj je i zatim napiši raspravljački esej prema ponuđenim smjernicama. Na sve smjernice trebaš odgovoriti, ali redoslijed smjernica ne obvezuje te u sastavljanju.

Sastavak obliku u tri dijela i pripazi na pravopis, gramatiku, stil i kompoziciju. Tvoj esej treba imati 350 -500  riječi.

Antun Šoljan, Kratki izlet

Pozorno pročitaj tekst i napiši raspravljački školski esej slijedeći ponuđene smjernice za pisanje. Redoslijed smjernica ne obvezuje te u oblikovanju eseja, no očekujem da odgovoriš na sva postavljena pitanja. Pripazi na pravopisnu i gramatičku točnost. Školski esej oblikuj kao zaokruženu cjelinu s uvodom, sredinom (razradom) i zaključkom. Tvoj sastavak treba imati 400-600 riječi.

Prinio sam ustima vrč s vodom. U vodi je plivala zvijezda. Podigao sam pogled i kroz otvor na tavanici vidio zvijezdu na tamnomodrom nebu. Htio sam se nijemo pomoliti, ali nisam imao snage i nisam više znao kako. Razljutio sam se na vlastitu nemoć, i na zvijezdu, nedokučivu, ravnodušnu. Ništa ti nisi, zvijezdo, rekao sam joj.

Vjerovali smo u tebe, zvijezdo, slijedili smo te u znoju lica svoga, nadali smo se. I što? Ako je ovo mjesto po komu sve što smo bili i sve što smo učinili treba mjeriti, ako ovime bivamo opravdani, iskupljeni, ako se ovdje važe naš život, čime se onda možeš pohvaliti, zvijezdo? Po kojem pravu onda očekuješ našu zahvalnost, poniznosti, posluh? Ako je sve ovo bilo uzalud, ova patnja, ova poniženja, ovo puzanje po prašini, i ako od svega toga, na kraju, ostaje samo nekoliko okrhanih komada kamena i nekoliko razjedenih pljesnivih slikarija, onda ti se ništa više ne može prepustiti, zvijezdo. Jer si ravnodušna, nemilosrdna i neljudska. Zar je ovaj starac ovdje bio potreban kao zavjetna žrtva u tvoju diku i slavu? Zar smo ti mi, ovako sitni, nevažni pohod, bili potrebni kao žrtve paljenice? Nisi se nasitila stoljećima? O, kako mrzim tvoje pohlepno oko.

Ići ćemo dalje, znao sam, ne zbog nje, nego usprkos njoj.

Antun Šoljan, Kratki izlet

SMJERNICE

Smjesti autora u književnopovijesno razdoblje i objasni njegovo mjesto u povijesti hrvatske književnosti i kulture. Odredi temu ulomka. Kakav stav zauzima pripovjedač prema izabranoj temi?Objasni intertekstualne veze koje prepoznaješ u tekstu i navedi autore koji su pisali o istoj problematici. Zauzima li pripovjedač afirmativan ili negacijski odnos prema tradiciji?

Kakav tip teksta prepoznaješ u tekstu: opis, pripovijedanje ili raspravljanje?

Koja je funkcija upitnih i uskličnih rečenica? Koje stilske figure prepoznaješ u tekstu? Koja je njihova funkcija?

Prihvaćaš li ili odbacuješ sljedeću tezu pripovjedača iznijetu u posljednjoj rečenici ulomka: Ići ćemo dalje, znao sam, ne zbog nje, nego usprkos njoj. Za koje se ideje zalaže pripovjedač u toj tezi.

Čemu daješ prednost: humanizmu ili teizmu? Obrazloži svoj izbor.

 MATOŠ – CESARIĆ Pozorno pročitaj pjesme. Nakon čitanja, uz pomoć smjernica napiši esej u kojem ćeš usporediti oba teksta i istaknuti njihove zajedničke osobine te uočiti i objasniti razlike. Tvoja usporedna raščlamba treba biti napisana u obliku vezanoga teksta. Pripazi na trodijelnu strukturu (uvod, razrada, zaključka), pravopisnu i gramatičku točnost i stilsku primjerenost svoga sastavka.TEKST I.GOSPA MARIJAIma jedna mala gospa Marija, Što sve mi draža biva što je starija. Jer ona me je prvog trudno rodila, Za ručicu me slabu prva vodila. Prva me na ovom svijetu volila, Prva se za mene Bogu molila, Kupala me suzom, Bog joj platio, Anđeo joj suzom suzu vratio, Dojila me mlijekom svoje ljubavi, Učila me ovaj jezik ubavi, Kojim ću i onda slatko tepati, Kada ću za plotom možda krepati. Samo tebe volim, draga nacijo, Samo tebi služim, oj, Kroacijo, Što si duša, jezik, majka, a ne znamen, Za te živim, samo za te, amen!Antun Gustav Matoš TEKST II.TRUBAČ SA SEINE(Matoš u Parizu) Moja je soba tako jadno mala,Ja ne bih u njoj izdržati mogoDa mi oči ne sanjaju budne.Al ne ropćem. Sudbini velim: Hvala;Jer mojoj bijedi čudan sjaj je dala,I moje patnje nisu uzaludne. Danas sam opet ručo samo čaj.

Al vlažna blagost sja u mome oku:Ja opet mislim nas svoj rodni kraj.I čežnja preobražava mi javu:Sa Quaija mjesto Seine čujem Savu,I Tuškanac mi šumi iz aleja. Na domovini dvostruka je sjena:Baca je Pešta, i baca je Beč.Ona je sva u crno zavijena -Ne čuje, Majko, niko tvoju riječ!Šumori, diše more, teče Drava,A između njih jedna zemlja spava. Pod vedrim nebom slobodnog ParizaKoliko puta tuga me je srelaU vrevi Etoilea, Saint-Michaela!O bože moj, tu treba biti jak!U tome svjetlu još me više boliRođene moje grude gluhi mrak. Udišem Pariz. Smjelim bijegom spasihSlobodnu dušu, ali ja sam sin,A mojoj majci sve su sjeđe vlasi.Ja žene nemam, a ni druga nemam.Što još imadem? Samo jezik svojU koji život svoga srca spremam. Zanosi, misli, ritmovi i rime!Ja bezimen u bezimenu mnoštvuDaleko negdje stičem sebi ime.I muku mučim samca dezertera,Što zabranjenu domovinu sanjaNa hartiji, u potezima pera. Pero... ta mala, ta obična stvar,A kako živa, kako puna snage!Kad iz njeg teče novih riječi čar,Omamljuju me kao govor drage.Sva utjeha je u tom malom peru:Što pod njim niče, smije se i plače,I sja, i grije, i vraća mi vjeru. O Hrvatska, o moja domovino,Ti moja bajko, ti moja davnino!Ti porobljeni, oteti mi kraju!Gle, jadni dezerter ti daje dar,Bogatiji no kraljevi ga daju,I sav je ljubav, pobuna i žar. Ja, skoro prosjak, duh slobode širim,Pa ma i nemo na svom grobu svijeću,Ja neću, neću, neću da se smirim.Ko svježi vjetar u sparinu pirim,A kada umor svlada duše lijene,Na otpor trubim ja trubač sa Seine! Šta mi je plaća? Mržnja gmizavacaŠto svoje blato lijepe o moj glas.Al ja pred licem roda stojim vedar.Za hljeb slobode prilažem svoj klas:

Zar nije zlatan, i bogat, i jedar?Dobriša Cesarić SMJERNICESmjesti pjesnike u kontekst epohe i stila kojemu pripadaju.Što je tema prve, a što druge pjesme? Što ih povezuje? Koji elementi biografije Antuna Gustava Matoša možemo prepoznati u objema pjesmama.  Kojim bi stihovima dokazao da je jezik najvažniji motiva u objema pjesmama. Dokaži da obje pjesme imaju polazište u domoljubnome zanosu. Potvrdi svoje tvrdnje navođenjem stihova i pjesničkih slika.Usporedi pjesnički jezik , stil, stihove i strofe u obje pjesme i ukaži na sličnosti i razlike.Iznesi svoj doživljaj Matoševa pjesništva i njegova izbjeglištva i usporedi ga s Cesarićevim.

Edgar Allan Poe, Crni mačak i Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna

Pred tobom je ulomak iz kratke priče Crni mačak Edgara Allana Poea i ulomak iz romana Zločin i kazna Fjodora Mihajloviča Dostojevskoga. Usporedi dva djela prema ponuđenim smjernicama. Obrati pozornost na sadržaj ulomaka i problematiku koju otvaraju.Pozorno pročitaj ponuđene ulomke i slijedeći smjernice napiši školski esej. Tvoj sastavak treba biti pravopisno i gramatički točan, stilski ujednačen i biti strukturiran u tri dijela (uvod, razrada, zaključak).Redoslijed smjernica ne obvezuje te u sastavljanju, no na sve smjernice trebaš dati odgovor. Sastavak treba imati 400-600 riječi. Jao! Ja više ni po danu ni po noći nisam nikada znao za blagoslov pokoja. Danju me taj stvor nije ostavljao sama ni u jednom času, a noću bih se svakoga sata trnuo iz neizrecivo strašnih snova, da osjetim topli dah skota na mojem licu i njegov teški pritisak – utjelovljenu moru, koju nisam imao snage da stresem – kako leži vječito na mojemu srcu!Pod teretom takvih muka slabi preostatak dobra unutar mene podlegnu. Zle misli postadoše moji jedini dobri znanci – najmračnije i najhudije misli. Mrzovolja mojega običnoga duševnog stanja poraste do mržnje na sve stvari i na čitavo čovječanstvo; dok je od naglih, čestih i neobuzdanih provala bijesa, kojemu sam se sada slijepo prepuštao, jao, najobičnije i najstrpljivije patila moja žena, koja se nije ni tužila.Nekog dana ona me je pratila radi nekoga domaćinskoga posla u podrum stare    zgrade, u koju smo se morali nastaniti zbog svojega siromaštva. Mačka me je slijedila tamo dolje niz strme stepenice i ogorčila  me do mahnitosti, jer umalo da me nije glavačke strovalila. Podižući sjekiru i zaboravljajući u svojem gnjevu djetinjski strah koji je dotada zaustavljao moju ruku, ja uperih udarac prema životinji, koji bi se dakako smjesta pokazao smrtonosan, d se spustio onako kako sam ja želio. Ali taj udarac zaustavi ruka moje žene. Zbog toga smetanja pobjesnih gore nego sotona i povukoh svoju mišku iz njezina zahvata i zabih tu sjekiru u njen mozak. Ona se na licu mjesta sruši mrtva bez jednoga jecaja.Pošto sam izvršio to odvratno ubojstvo, ja se smjesta prihvatih, i to s potpunom promišljenošću, zadaće, kako da sakrijem lešinu. Edgar Alan Poe, Crni mačak Da razveže uzicu, okrene se ona  prozoru, prema svjetlu (svi su prozori kod nje bili zatvoreni, iako  je bila zapara), te se udalji od njega na nekoliko časaka i okrene mu leđa. On raskopča kabanicu i izvuče sjekiru iz  petlje, ali je i ne izvadi posve, nego je samo pridrži desnom rukom pod odjećom. Ruke su mu bile strašno slabe; osjećao je kako mu se svakim trenutkom sve više koče i zamiru. Bojao se da će pustiti i ispustiti sjekiru … a odjednom mu se nekako zavrtje u glavi.-          Ta koliko je on to zamotao! – zavikne ljutito starica i počne se okretati prema njemu. Ni časa nije smio časiti više. Posve izvadi sjekiru, zamahne objeručke, jedva i znajući za sebe, te gotovo bez napora, gotovo makinalno, spusti ušicu na glavu. Kao da uopće nije upotrijebio snagu. Ali čim je jedanput spustio sjekiru, odmah se porodi u njemu snaga. Starica je bila, kao svagda, gologlava. Svijetla, prosijeda, tanka kosa bila je, kao obično, masno omazana uljem, spletena u sitnu pletenicu i pribodena komadom rožana češljića što joj je stršio na zatiljku. Kako je bila mala rastom, udar je pogodio u samo tjeme. Zavikne, ali vrlo tiho; i odjednom se

spusti na pod, ikako je još uspjela podići obadvije ruke prema glavi. U jednoj je ruci još jednako držala „zalog“. Sada on iz sve snage udari jednom, pa još jednom, sve ušicom, i sve po tjemenu. Krv joj brizne kao iz prevaljene čaše i tijelo joj se sruši nauzak. On uzmakne, pusti je neka se sruši i odmah se nagne nad nju; već bijaše mrtva. Oči su joj bile izbuljene, kao da će joj iskočiti, a čelo i cijelo lice smežurano i nakazno od grča.Položi sjekiru na pod, do mrtve, i odmah joj se maši  u džep, pazeći da se ne zamaže krvlju što je tekla – baš u onaj desni džep iz kojega je posljednji put izvadila ključeve. Bio je posve pribran, glava mu nije bila zamagljena i nije mu se vrtjelo, ali su mu ruke još jednako drhtale. Sjetio se kasnije da je bio čak vrlo pažljiv, oprezan i neprestano nastojao da se ne umrlja…Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna SMJERNICEČitaš li crnu kroniku? Koliko na svijest današnjeg čitatelja utječu mediji i stvaraju li oni svojim prikazima čovjeka otupjelih čula? Jesi li ikad prije razmišljao kako o zločinu razmišljaju sami zločinci? Oba ponuđena ulomka prikazuju čin umorstva.  Prisjeti se koji su događaji prethodili tome činu u djelu Crni mačak, a koji u Zločinu i kazni.  U čemu su obojica ubojica slična , a u čemu se njihovi zločini razlikuju? Izdvoji rečenice koje predstavljaju stanje svijesti obojice ubojica u trenutku kad ubijaju žrtvu. Kako se ponašaju odmah nakon ubojstva? Koliko utječe na primanje teksta to što prvi tekst izriče sam ubojica, a drugi iznosi sveznajući pripovjedač? Koje detelje   opisuje jedan, a koje drugi tip pripovjedača i kakav je u svome kazivanju? Svoje opaske dokaži citatima ili parafrazama.Jedno je djelo nastalo za vrijeme romantizma, a drugo realizma. Objasni kako se poetika književnopovijesnoga razdoblja očituje u tekstu i  određuje govor o istoj problematici – ubojstvu.Koji  se tebe prikaz svijesti i savjesti ubojice više dojmio – Poea ili Dostojevskoga? Obrazloži i pojasni na primjerima iz pročitanoga djela. 

Usporedba Preradovićeve i Matoševe pjesme

Pred tobom su dva književna teksta. Pozorno iz pročitaj, a zatim i smjernice za pisanje školskog eseja ispod teksta. Redoslijed ponuđenih smjernica ne obvezuje te u tvom oblikovanju školskoga eseja.

Svoj esej oblikuj kao zaokruženu cjelinu (uvod, razrada, zaključak). Možeš se poslužiti listom za koncept, a esej uredno prepiši u školsku zadaćnicu. Pazi da tvoj esej bude pravopisno i gramatički točan.  Esej treba imati 4OO do 600 riječi. 

POZDRAV DOMOVINI

Zdravo da si, domovino mila,Moja majko, zdravo, zdravo bila!Pozdravlja te vjeran sinak tvoj.Iza duga, teška putovanjaTvome licu on se opet klanjaI pruža ti vrući cjelov svoj.

Primi, majko, primi cjelov rado,Vjeruj, nikom takvoga ne dadoh,Nit ću dati u životu svom.Ljubav kojom ovaj cjelov zbori,Bez takmaca uzorito gori,Gori samo na oltaru tvom.

Mila zemljo! Da te k svojim grudimPritisnuti mogu, kako žudim,Zagrlit te oj da imam vlast!Srce bi ti izjavio bilomNeizrečnu, na tvom krilu milomKoju sada opet kušam, slast.

Oj sretna se ćutim, opet sretna,Kao sužanj iza dugoljetnaTamnovanja kad stupi na zrak;Kao brodar izgubljen na moru,Otimajuć život svoj ponoru,Kad ugleda bliza žala trak.

Kroz suze te gledam od radosti,Ne mogu se nagledati dosti.Željna duša rastopljena svaRazlijeva se po licu tvojemu,Sve milujuć - mila si u svemu,Majko onom koj' te ljubit zna.

Prođoh svijeta na sve četir strane,Vidjeh kraje toli opjevaneKojim slava do nebesa vri,Svi su lijepi u svojemu resu,Svi su lijepi, al svi skupa nijesu,Što si, majko, meni samo ti.

Ti si meni sve što zovem svojim,Sve što ljubim, sve što željom gojim,I bit ćeš mi kroz danaka brojKoje mi je sudba odredila. -Zdravo, zdravo, domovino mila,Pozdravlja te vjeran sinak tvoj!

Petar Preradović

KOD KUĆE

Duša moja čaroban je kraj, Gdje jablan čuva gnijezda plemića, Gdje vjetar nosi lipe miris žut I blage pjesme predvečernji sjaj.

Polje, žubor, brežuljak i gaj Od tajne boli ko da vječno pate, Jer tu se rodi Kovačić i Gaj, Taj krasni kraj je Gupčev zavičaj I krvav uzdisaj.

Propali dvori – ko mjesec po danu! Stid ih što ih ostavio sin Oršića hrabrih, starih Keglevića, A kroz dvorski bršljan, rezedu i krin Ceri se Jevrejin.

Duša naša zagorski je kraj, Gdje jadnik kmet se muči zemljom starom

Uz pjesmu tâcā, kosácā i zvóna. O monotona naša zvona bôna, Kroz vaše psalme šapće vasiona: Harum – farum – larum – hedervarum - Reliquiae reliquiarum!

Antun Gustav Matoš

Rezeda – vrsta ukrasne biljke, katančica Jevrejin – Židov

SMJERNICE

Razmotri i usporedi pjesme Petra Preradovića i Antuna Gustava Matoša prema temi, tonu i osjećajnom stavu pjesnika, stavi to u kontekst razdoblja u kojem su pjesme nastale i književne poetike koju pjesnici slijede.

Uoči u čemu se razlikuje doživljaj domovine u prvoj i drugoj pjesmi. Kako Preradović, a kako Matoš doživljava zavičajni krajolik? Koji pjesnik zavičaj idealizira? Koji pjesnik jasnije oblikuje političke ideje u pjesmi i u kojim ih stihovima prepoznaješ?

Osvrni se na pjesnički jezik- uporabu stilskih figura i njihovu funkcionalnost u pjesmi. Kako tumačiš novotvorenice i onomatopejske uzvike na kraju Matoševe pjesme?

Prisjeti se biografija dvojice pjesnika i usporedi kako je njihovo izbivanje ih domovine utjecalo na njihov stvaralački opus. Što ti misliš kako bi danas trebalo pjevati o domovini – idealistički ili kritički?

 

Šimićevo Otkupljenje i Šoljanov Kratki izlet   Pred tobom je pjesma Antuna Branka Šimića Otkupljenje i  ulomak iz romana Kratki izlet Antuna Šoljana. Usporedi dva teksta prema zadanim smjernicama i napiši školski esej. Tvoj sastavak treba biti oblikovan u tri dijela (uvod, razrada, zaključak) i gramatički  i pravopisno točan. Napiši najmanje 400-600 riječi. 

OTKUPLJENJE 

Nas nitko nikad otkupio nije Svaki od nas sin je božji što s neba je u bijedu svijeta sašao 

Mi smo želje Boga spuštene do zemlje - Bog hoće sve biti i sve živjeti – U Boga mi se uvijek natrag povraćamo 

Zemlja: kratki izlet 

 A. B. Šimić Prinio sam ustima vrč s vodom. U vodi je plivala zvijezda. Podigao sam pogled i kroz otvor na tavanici vidio zvijezdu na tamnomodrom nebu. Htio sam se nijemo pomoliti, ali nisam imao snage i nisam više znao kako. Razljutio sam se na vlastitu nemoć, i na zvijezdu, nedokučivu, ravnodušnu. Ništa ti nisi, zvijezdo, rekao sam joj.Vjerovali smo u tebe, zvijezdo, slijedili smo te u znoju lica svoga, nadali smo se. I što? Ako je ovo mjesto po komu sve što smo bili i sve što smo učinili treba mjeriti, ako ovime bivamo opravdani, iskupljeni, ako se ovdje važe naš život, čime se onda možeš pohvaliti, zvijezdo? Po kojem pravu onda očekuješ našu zahvalnost, poniznosti, posluh? Ako je sve ovo bilo uzalud, ova patnja, ova poniženja, ovo puzanje po prašini, i ako od svega toga, na kraju, ostaje samo nekoliko okrhanih komada kamena i nekoliko razjedenih pljesnivih slikarija, onda ti se ništa više ne može prepustiti, zvijezdo. Jer si ravnodušna, nemilosrdna i neljudska. Zar je ovaj starac ovdje bio potreban kao zavjetna žrtva u tvoju diku i slavu? Zar smo ti mi, ovako sitni, nevažni pohod, bili potrebni kao žrtve paljenice? Nisi se nasitila stoljećima? O, kako mrzim tvoje pohlepno oko.Ići ćemo dalje, znao sam, ne zbog nje, nego usprkos njoj. Antun Šoljan, Kratki izlet SMJERNICE

Dva teksta povezuje odnos prema izabranoj temi: smisao ljudskoga postojanja. Prokomentiraj kako koji tekst tumači čovjekov bitak na zemlji.

Kakav stav prema božanskom utjecaju na ljudski život zauzima Šimić, a kakav Šoljan? Svoje razmišljanje potkrijepi citatima iz teksta.

Kakav je odnos lirskoga subjekta prema temi otkupljenja, a kakav pripovjedačev? Kako tumačiš Šoljanovu rečenicu: O kako mrzim tvoje pohlepno oko. i Šimićeve stihove: Bog hoće/ sve biti i sve živjeti .

Kakva prenesena značenja možemo upisati u sintagmu „kratki izlet“ koji povezuje oba teksta. Ukratko iznesi o kakvom je izletu riječ u romanu, a kakav u pjesmi i pronađi dodirne točke među njima.

Kako ti vidiš svoj zemaljski bitak – šimićevski ili šoljanovski?

Koje mjesto u povijesti hrvatske književnosti zauzimaju dvojica autora.